Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Trg dr. Franje Tuđmana 2
31400 Đakovo
Poslovni broj: Povrv-81/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, po sucu Petru Grguru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnice OPG Petrović Mirjana, iz Vukojevaca, Kralja Tomislava 106, zastupana po opunomoćenici Vlasti Šteher, odvjetnici u Našicama, protiv tuženika BALKAN BOROVIK LOV d.o.o., OIB: 44534472871, iz Podgorja Bračevačkog, Borovička ulica 15, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne rasprave 20. veljače 2026., u nazočnosti tužiteljice i njene opunomoćenice, zakonskog zastupnika tuženika i zamjenika opunomoćenika tuženika, 3. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova od 30. rujna 2024., poslovni broj: Ovrv-3874/2024 (javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-966/2024) i odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice.
II. Nalaže se tužiteljici EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku BALKAN BOROVIK LOV d.o.o., OIB: 44534472871, parnični trošak u iznosu od 625,00 eura (šesto dvadeset pet eura), u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova od 30. rujna 2024., poslovni broj: Ovrv-3874/2024 (javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-966/2024) određeno je da ovršenik-tuženik plati ovrhovoditeljici-tužiteljici iznos od 445,25 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. listopada 2022. do isplate, te da naknadi trošak ovršnog postupka u iznosu od 150,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate, sve u roku od osam dana.
2. Protiv navedenog rješenja ovršenik-tuženik uložio je prigovor te je sud rješenjem od 18. listopada 2024., poslovni broj: Povrv-81/2024-2, stavio izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika od 30. rujna 2024. u dijelu kojim je određena ovrha, ukinuo provedene radnje i odredio da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
3. U prigovoru tuženik prvotno navodi kako „Računi kupaca - otvoreni“ priloženo uz prijedlog za ovrhu nije vjerodostojna isprava na temelju koje bi se moglo tražiti izdavanje rješenja o ovrsi od strane javnog bilježnika, odnosno uvidom u ispravu na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi razvidno je da nisu naznačeni svi podaci o osobi dužnika (poslovna adresa) iz kojih bi se mogao na nedvojben način utvrditi njegov identitet.
3.1. Tuženik nadalje ukazuje budući da isprava temeljem koje je doneseno rješenje o ovrsi „Računi kupaca - otvoreni“ ne sadrži sve bitne podatke propisane člankom 31. stavkom 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. – dalje: OZ), ista nema svojstvo vjerodostojne isprave i kao takva nije podobna za izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
3.2. Tuženik nadalje ukazuje kako nije bio u poslovnom odnosu s ovrhovoditeljicom-tužiteljicom odnosno ističe kako s ovrhovoditeljem-tužiteljicom nije sklopio nikakav pravni posao odnosno s istom nije sklopio nikakav ugovor. Predlaže da sud stavi izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika David Crnova od 30. rujna 2024., poslovni broj: Ovrv-3874/2024 u cijelosti i ovršni prijedlog odbaci, podredno stavi izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha, ukine provedene radnje i postupak nastavi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
4. U podnesku od 15. studenog 2024. (list 29-65 spisa) tužiteljica u bitnome navodi kako je tužiteljica prijavila štetu na svojim poljoprivrednim usjevima (suncokret) na katastarskim česticama u k. o. [katastarska općina], kako je navedeno u zapisniku od 6. rujna 2022. U tom zapisniku procijenjeno je da je šteta, uzrokovana divljim životinjama, iznosila 750 kg usjeva, što su obje strane potvrdile. Ukazuje da je na izričiti zahtjev ovršenika, ovrhovoditejica izdala račun radi naplate štete. Dodatno, lovočuvar FĐ, djelatnik ovršenika, osobno je pregledao stanje usjeva i dokumentirao stanje ograde električnog pastira na predmetnim česticama. Zajedno s tužiteljicom, pregledao je sve parcele i procijenio štetu, koju je tužiteljica prihvatila.
4.1. Nakon što su obje strane zapisnički utvrdile štetu, tuženik je zatražio od tužiteljice dostavu izvještaja o količini usjeva skinutih s predmetnih parcela, kao i s parcele korištene za usporedbu. Tužiteljica je postupila prema zahtjevu i dostavila izvještaj u sjedište ovršenika, zajedno s računom i priloženim Vagarskim listovima:
Primka 2022-01-004073 od 6. rujna 2022. (za usjeve s parcela na kojima je nastala šteta) i Primka 2022-03-000751 od 31. kolovoza 2022. (za parcelu za usporedbu). Dokumenti su poslani uz potvrdu poštanske dostave.
5. Tuženik se u podnesku od 19. svibnja 2025. očitovao na navode tužiteljice obrazlažući kako od tužiteljice nije zatražio izdavanje nikakvog računa niti je s istom bio u bilo kakvom poslovnom odnosu odnosno s istom nije sklopio nikakav pravni posao niti je išta zaprimio niti naručio od tužiteljice. Tuženik osporava da bi na usjevima tužitelja nastala šteta te da bi za nju (da je uopće i nastala) bio odgovoran tuženik. U bitnome navodi da tuženik kao lovoovlaštenik na svojem području poduzima sve radnje da do štetnih događaja ne dođe dok tužiteljica nije koristila čak niti repelente.
5.1. Nadalje navodi da se tužiteljica sukladno odredbama članka 82. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj: 99/18., 32/19. i 32/20.), a u slučaju nastanka štete na svojim usjevima, trebala obratiti lovoovlašteniku, a što u konkretnom slučaju nije učinila te je propustila prekluzivne rokove da isto učini te sada pokušava navedeno zamijeniti ispostavljanjem fiktivnih računa. Nadalje ukazuje da dokumentacija koju tužiteljica dostavlja nije niti potpisana od strane odgovorne osobe tuženika te se ista u potpunosti osporava. Lovnik, a niti tužiteljica nisu mjerodavne osobe koje bi procijenile štete na usjevima čak da je i ona nastala.
6. Tužiteljica u podnesku od 5. lipnja 2025. u bitnome navodi kako je 20. srpnja 2022. uredno prijavila štetu na usjevima suncokreta na poljoprivrednim površinama u k. o. [katastarska općina], koje koristi na temelju ugovora o zakupu zaključenog s Republikom Hrvatskom, a što je potvrđeno i iz podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Dana 6. rujna 2022., na teren izlazi lovočuvar tuženika FĐ (djelatnik tuženika), koji zajedno s tužiteljicom obilazi sve čestice, procjenjuje razmjere štete te sastavlja zapisnik, koji potpisuje i djelatnik tuženika. U zapisniku je evidentirana šteta u količini od 750 kg suncokreta, kao i stanje zaštitne električne ograde.
6.1. Na temelju toga, na izričit zahtjev tuženika, tužiteljica izdaje račun- otpremnicu broj 10/1/1 od 21. rujna 2022., u ukupnom iznosu od 3.000,00 kn. Uz račun, priloženi su i Vagarski listovi – Primka 2022-01-004073 (6. rujna 2022.) i Primka 2022- 03-000751 (31. kolovoza 2022.) za komparaciju uroda. Svi dokumenti su poslani preporučenom pošiljkom uz potvrdu o slanju, a nisu vraćeni niti je uložen prigovor.
7. Tuženik u podnesku od 22. prosinca 2025. posebno ističe da od tužiteljice nije nikada zatražio izdavanje nikakvog računa niti je s istom bio u bilo kakvom poslovnom odnosu odnosno s istom nije sklopio nikakav pravni posao niti je išta zaprimio niti naručio od tužiteljice. Ukazuje da je tužiteljica je uz dostavila prijavu štete od divljači na poljoprivrednim površinama od 20. srpnja 2022., međutim na istoj prijavi nalazi se samo njezin potpis, no ne i potpis tuženika odnosno njezinog direktora i zakonskog zastupnika. Nadalje, uz navedenu prijavu je dostavila potvrdu o primitku pošiljke i povratnicu iz kojih je razvidno da je navedenu prijavu od 20. srpnja 2022. otpremila tuženiku tek 1. rujna 2022., a koju je tuženik zaprimio 2. rujna 2022. iz čega proizlazi da je netočno da bi istu „uredno“ prijavila, već ju je otpremila tuženiku gotovo mjesec i pol dana poslije sastava prijave. Osim toga, na navedenoj prijavi je upisano da je 20. srpnja 2022., dakle istoga dana kada je prijava sastavljena sačinjen zapisnik o prijavljenoj šteti, a koji pak očigledno nije dostavljen uz prijavu niti je isti uopće sastavljen.
7.1. Navodi i da su u konkretnom slučaju sporne i nekretnine na kojima je eventualna šteta nastala jer su u prijavi navedene nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] (dva puta napisana) bez navođenja katastarske općine u kojoj se iste nalaze. Ukazuje kako je iz dostavljenog zapisnika od 6. rujna 2022. razvidno da je kao datum prijave štete naveden 6. rujna 2022. (a ne kako se ranijom prijavom tvrdilo 20. srpnja 2022.), dok se brojevi katastarskih čestica nekretnina razlikuju u odnosu na raniju prijavu te se isti podaci poklapaju jedino u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog zapisnika vidljivo je da odgovorna osoba tuženika istome nije bila prisutna, već je tamo bio prisutan zaposlenik odnosno lovnik FĐ koji nije nadležna ni stručna osoba za procjenu štete na usjevima. Osim toga, u navedenom zapisniku, nasuprot tvrdnjama tužitelja nigdje nije navedeno da bi tužiteljica koristila ikakvu zaštitu od divljači, a posebice se ne spominje da je koristila električnog pastira niti je kao prilog dostavila ikakve dokaze.
7.2. Osim toga, tužiteljica nije dokazala niti svoju aktivnu legitimaciju obzirom da je dostavila nepotpunu dokumentaciju odnosno da je samo za dvije nekretnine dostavila vlasnički list, dok je za dvije nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dostavljen vlasnički list iz kojega proizlazi da su nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, a u odnosu na koje nije dostavila ugovore o zakupu iz kojih bi proizlazilo da je ista korisnica predmetnih parcela. U odnosu na dostavljene podatke od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi nije razvidno na koje katastarske čestice se isto odnosi niti je ARKOD brojeve parcela moguće povezati sa brojevima katastarskih čestica kako bi se utvrdilo da je doista riječ o česticama na kojima je nastala šteta.
7.3. Tuženik ističe da njegova odgovorna osoba nije prisustvovala utvrđivanju štete niti potpisala zapisnik te stoga nije zatražila dostavu izvještaja. Osim toga, tuženik osporava dostavljene primke obzirom da iz istih nije razvidno sa kojih parcela je skinut urod kao ni njihova površina, kvaliteta tla odnosno iz istoga nije razvidno da li parcela za usporedbu odgovara svojstvima parcela na kojim je nastala navodna šteta te stoga isti ništa ne dokazuje niti se može koristiti kao relevantan dokaz za bilo kakvu usporedbu.
7.4. Tuženik također ukazuje da je tužiteljica umjesto ovršnog postupka trebala pokrenuti parnični postupak radi naknade štete. Posebice ističe da je tužiteljica trebala obavijestiti pravodobno tuženika o nastaloj šteti, a ne tek po proteku gotovo mjesec i pol dana te je bilo potrebno provesti postupak osiguranja dokaza kako bi se po mjerodavno sudskom vještaku procijenila visina štete te potom sukladno provedenom vještačenju predložiti sklapanje sporazuma o naknadi štete i nakraju ukoliko ista ne bi bila sklopljena pokrenuti parnični postupak naknade štete sudskim putem.
8. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijeko m postupka pročitao cjelokupan spis, materijalnu dokumentaciju u spisu i to: prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (list 1-6 spisa), izvadak iz sudskog registra (list 7-9 spisa), račun kupaca - otvoreni (list 10 spisa), račun – otpremnicu 10/1/1 (list 31 spisa), vagarski list: primka – 2022-01-004073 (list 32 spisa), vagarski list: primka – 2022-03-000751 (list 33 spisa), prijavu štete od divljači na poljoprivrednim površinama od 20. srpnja 2022. (list 38-40 spisa), zahtjev za potporu za 2022. (list 41-61 spisa), zemljišnoknjižne izvadke (list 62-65 spisa) te je saslušao tužiteljicu, svjedoka PĐ i svjedoka FĐ.
8.1. Valja ukazati kako se u ovome postupku radi o sporu male vrijednosti obzirom na činjenicu da je vrijednost predmeta spora 445,25 eura. Rukovodeći se načelom ekonomičnosti, ali i tome što je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno izvedenim dokazima, sud ostale predložene dokaze nije prihvatio niti ocjenjivao.
9. Na temelju savjesne te brižljive analize i ocjene svakog dokaza zasebno te svih dokaza u njihovoj ukupnosti, sud je shvaćanja da tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Čitanjem računa kupaca – otvoreni od 17. lipnja 2024. (list 10 spisa) sud je utvrdio kako je tužiteljica izdala račun naslovljen na tuženika na iznos od 445,25 eura s rokom dospijeća plaćanja 6. listopada 2022.
10.1. Isto tako, račun – otpremnica 10/1/1 od 21. rujna 2022. sa lista 31 spisa izdan je naslovljen na tuženika na iznos od 3.354,75 kuna (445,25 eura), te je na istom računu kao naziv robe/usluge naznačeno suncokret rod 2022 – prema zapisniku o štetama od divljači broj 1.
10.2. Čitanjem Prijave štete od divljači na poljoprivrednim površinama od 20. srpnja 2022. (list 38 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica prijavu štete podnijela 20. srpnja 2022., a radi štete od divljači na poljoprivrednim površinama kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prijavu je tužiteljica potpisala, a na mjestu predviđenom za potpis lovoovlaštenika nema potpisa već samo pečat tuženika.
10.3. Nadalje, čitanjem zapisnika o štetama od divljači sa lista 39-40 spisa utvrđeno je kako je zapisnik sastavljen 6. rujna 2022. Navedeno je kako je šteta počinjena u katastarskoj općini [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] (nečitko napisano) i 185/2 (nečitko napisano). Isto tako, utvrđeno je kako je procjenom na licu mjesta utvrđeno da je uništeno 20% kulture suncokreta, što odgovara količini od 750 kg. Utvrđeno je i da je zapisnik sastavljen u prisutnosti podnositeljice zahtjeva za naknadu štete, ovdje tužiteljice, i komisije koju čine: FĐ, tužiteljica te osoba čije ime i prezime se ne može utvrditi obzirom da je nečitko napisano. Zapisnik je potpisan 6. rujna 2022. od strane članova komisije.
10.4. Čitanjem Zahtjeva za potporu za 2022. sa lista 41-61 spisa nije utvrđeno na koje se točno katastarske čestice predmetni zahtjev odnosi niti koje katastarske općine. Tužiteljica jest naznačena u predmetnom zahtjevu u svojstvu podnositeljice zahtjeva, a kao stanje korištenja naznačeno je 27,37 hektara.
10.5. Čitanjem zemljišnoknjižnih izvadaka sa lista 62-65 spisa utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica kč. br. [katastarska čestica] površine 2971 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 3110 m2, dok je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], sve čestice u katastarskoj općini [katastarska općina].
10.6. Iz iskaza tužiteljice danog na ročištu 20. veljače 2026. proizlazi kako je štetu na suncokretima od divljači prijavila u srpnju 2022. FĐ koji je došao na mjestu nastanka štete, tom prilikom donio repelente, a potom nije dolazio do rujna 2022. U rujnu 2022. ponovno je došao FĐ i još jedna osoba čijeg imena i prezimena se tužiteljica ne sjeća te su tom prilikom sačinili zapisnik o štetama od divljači i utvrdili da je uništeno 20% kulture suncokreta odnosno 750 kg. Tužiteljica je navela da joj je tom prilikom FĐ rekao da za iznos štete izda račun na tuženika, a do iznosa od 425,25 eura došla je uzevši u obzir obračun Papuka Našice d.o.o. Ističe da je u vrijeme nastanka štete, pa i kasnije isključivo bila u komunikaciji sa FĐ, a koji je lovnik kod tuženika. Tužiteljica je navela kako je koristila mjere za zaštitu usjeva, šteta koja joj je nastala bila je na njenom zemljištu koje je bilo ograđeno pastirom.
10.7. U svome iskazu svjedok FĐ naveo je kako je tužiteljica u srpnju 2022. prijavila štetu na svojim usjevima, ali se ne sjeća na kojim točno katastarskim česticama. Nakon prijave štete tužiteljici je donio repelente te ga je u rujnu 2022. ponovno pozvala procijeniti štetu. Svjedok je tom prilikom izašao na teren, sačinjen je zapisnik o učinjenoj šteti te ističe da je tada zatekao samo pastir, ali i ne i postavljene repelente za odbijanje divljači. Svjedok nadalje navodi kako je tužiteljicu uputio na tuženika radi dogovora o iznosu štete ako je ona uistinu nastala te da se obrati istome sa zapisnikom o šteti. Ističe da uviđaju štete nije nazočio vještak poljoprivredne struke koji bi mogao točno utvrditi visinu štete te da je u svrhu zaštite usjeva redovito obilazio terene, a samim time i zemljište tužiteljice.
10.8. Svjedok odnosno zakonski zastupnik tuženika u svome iskazu navodi kako nije bio nazočan uviđaju niti sačinjavanju zapisnika o šteti. Ističe u bitnome da nije od tužiteljice tražio izdavanje računa za eventualno nastalu štetu niti je sa istom ikada kontaktirao u vezi predmetne štete. Navodi kako nije potpisao povratnice potpisane 2. rujna 2022. na listu 37 spisa i povratnicu potpisanu 26. rujna 2022. na listu 34 spisa. Svjedok zaključno navodi da nikada nije vidio račun koji je izdala tužiteljica, a tuženik nije ovlašten vršiti isplatu po prijavljenim štetama bez nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka.
11. Analizom izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica štetu od divljači na poljoprivrednim površinama prijavila tuženiku 20. srpnja 2022. U istoj prijavi navodi se da je šteta počinjena na kč. br. [katastarska čestica]. Iz iskaza svjedoka FĐ, utvrđeno je da je tužiteljica doista u srpnju 2022. prijavila štetu, ali se isti ne sjeća na kojim točno katastarskim česticama.
11.1. Nadalje, zapisnik o štetama od divljači sastavljen je 6. rujna 2022. te potpisan od strane tužiteljice, FĐ i osobe čiji identitet se ne može sa sigurnošću utvrditi obzirom na činjenicu da je nečitko napisan, a sama tužiteljica se ne sjeća imena i prezimena osobe. Na istom zapisniku konstatirano je da je šteta počinjena na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
11.2. Imajući na umu navedeno, pravilno tuženik u podnesku od 22. prosinca 2025. navodi da se brojevi katastarskih čestica nekretnina na kojima je počinjena šteta prema navodima tužiteljice razlikuju i to uspoređujući prijavu štete 20. srpnja 2022. i 6. rujna 2022. odnosno navedeno upućuje na zaključak da se radi o dvije različite štete. Na tužiteljici je teret dokazivanja na kojim je točno česticama šteta nastala imajući na umu odredbu članka 221.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. – dalje: ZPP), kao i činjenicu da se radi o sporu male vrijednosti koji je prema odredbi članka 461.a stavak 3. ZPP-a pisani postupak.
11.3. Isto tako, tužiteljica je dostavila u spis zemljišnoknjižne izvatke za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čitanjem kojih je nedvojbeno utvrđeno da je vlasnica kč. br. [katastarska čestica] i1202, dok je preostale dvije čestice vlasnik Republika Hrvatska. Čitanjem Zahtjeva za potporu za 2022. sa lista 41-61 spisa sud ne može utvrditi na kojim je česticama tužiteljica imala zaključen Ugovor o zakupu s Republikom Hrvatskom te unatoč dokaznom prijedlogu da sud pribavi podatak od Agencije za plaćanje u poljoprivredi o tome da je tužiteljica imala zaključen Ugovor o zakupu na nekretninama na kojima je nastala šteta te da je na njima zasijala suncokret, valja ukazati da je prvotno sporno na kojim je česticama uopće nastala šteta imajući na umu točku 10.2. obrazloženja, odnosno tužiteljica nije specificirala za koje točno katastarske čestice predlaže da sud pribavi Ugovor o zakupu, a podredno da je na tužiteljici dokazati isto, što nije učinila.
12. Uzgredno, prema članku 79. stavak 1. Zakona o lovstvu, sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji: a) oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete; b) dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik. Prema stavku 2. istog članka oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.
12.1. Iz iskaza svjedoka FĐ proizlazi da je nakon prijave štete u srpnju 2022. izašao na teren te tužiteljici donio repelente. Kada je ponovno izašao na teren sačiniti zapisnik o učinjenoj šteti, zatekao je samo pastir, ali i ne i postavljene repelente za odbijanje divljači. Štoviše, tužiteljica je u svome iskazu navela kako je šteta nastala na njenom zemljištu koje je samo ograđeno pastirom, iz čega proizlazi da nisu provedene dodatne agrotehničke mjere za odbijanje i istjerivanje divljači kako je propisano odredbom članka 79. Zakona o lovstvu.
13. Konačno, sud prihvaća kao vjerodostojan i istinit iskaz svjedoka PĐ, inače zakonskog zastupnika tuženika, u dijelu u kojem navodi da od tužiteljice nije tražio izdavanje računa za eventualno nastalu štetu niti je sa istom ikada kontaktirao u vezi predmetne štete. Da je tomu tako, potvrđuje i iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je u vezi eventualno nastale štete isključivo komunicirala sa FĐ koji ju je uputio da se obrati izravno tuženiku sa zapisnikom o šteti. Životno je i logično da ovlaštena osoba tuženika ne može odobriti bilo kakvu isplatu po prijavljenim štetama bez nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka, a što zasigurno nisu potpisnici zapisnika o štetama od divljači od 6. rujna 2022., što potvrđuju i svojim iskazima, stoga sud ne može prihvatiti iskaz i navode tužiteljice dane tijekom postupka da je račun koji je predmet ovog postupka izdan na izričiti zahtjev tuženika.
14. Sud je shvaćanja kako predloženo vještačenje od strane tužiteljice po vještaku za agronomiju, procjenu poljoprivrednog zemljišta te financijsko- knjigovodstveno područje, ne bi bilo prvenstveno svrsishodno, a podredno bi bilo protivno načelu ekonomičnosti, naročito imajući na umu što je od dana nastanka štete kako to navodi tužiteljica proteklo više od tri i pol godine, a radi se o sporu male vrijednosti u kojemu tužiteljica nije dokazala na kojim je točno katastarskim česticama nastala šteta kako tvrdi, na kojem pravnom temelju obrađuje katastarske čestice u vlasništvu Republike Hrvatske na koje se poziva, je li primijenila sve agrotehničke mjere za odbijanje i istjerivanje divljači sukladno odredbi članka 79. Zakona o lovstvu, a teret dokazivanja je upravo na tužiteljici.
15. U konačnici, sud posebno upućuje na odredbu članka 82. stavak 1. Zakona o lovstvu kojim je propisano da za štete iz članka 78. točaka 1. i 2. oštećenici su se dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku. Stavkom 2. je propisano da nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu. Konačno, stavkom 3. je propisano da nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i ako ne dođe do sklapanja sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
15.1. U ovome je postupku nedvojbeno utvrđeno kako nije sklopljen sporazum o naknadi štete prema odredbi članka 82. Zakona o lovstvu. Međutim, Zakon o lovstvu kao lex specialis u tome slučaju propisuje i vrstu parničnog postupka u slučaju spora, odnosno tužiteljica je umjesto ovršnog postupka trebala pokrenuti parnični postupak radi naknade štete, a prema članku 82. stavak 3. Zakona o lovstvu, stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
16. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, odnosno isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjevom za naknadu troškova i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23. i 107/25. - dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).
17. Slijedom navedenog, a obzirom da je tuženik uspio u sporu u cijelosti, tuženiku je valjalo priznati zatraženi trošak u iznosu od 100,00 eura na ime prigovora protiv rješenja o ovrsi, 100,00 eura za sastav podneska od 19. svibnja 2025., iznos od 100,00 eura za sastav podneska od 22. prosinca 2025., iznos od 100,00 eura za nazočnost na pripremnom ročištu održanom 8. siječnja 2026. te iznos od 100,00 eura za nazočnost na raspravi održanoj 20. veljače 2026., što je ukupno 500,00 eura (250 bodova), uvećano za 125,00 eura PDV-a, sveukupno 625,00 eura, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.
Đakovo, 3. travnja 2026.
Sudac
Petar Grgur
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.
Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP- a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).
Dostaviti:
1. Tužiteljici, putem opunomoćenika
2. Tuženiku, putem opunomoćenika
