Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-8056/2025.-2.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene LŽ, okrivljene po optužnom prijedlogu Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split pod klasom: 211-07/25-5/15425 i ur.brojem: 511-12-23-25-1 od 19. lipnja 2025., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), ispitujući optužni prijedlog 3. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 161. točka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),
okrivljena LŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske,
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi:
"dana 05.03.2025.godine oko 09:45 sati kao i u više navrata tog dana u Splitu, ulica Vjekoslava Paraća kbr.13, na izrazito drzak i nepristojan način narušila javni red i mira tako što je raznim pogrdnim riječima s balkona svog stana, vičući vrijeđala svoje susjede HŽ riječima: "tebe ne želi nitko jebat, ružna si, tebe nitko neće, ti nemaš djece" a nakon čega je vičući vrijeđala i svoju susjedu PŽ, riječima "sexaš se po balkonima, moj bivši muž je rekao kako nije mogao spavati koliko stenješ, debela si ko krava, slikaš se gola, na tebi nema ništa osim sisurina, tučeš djecu i sl." Za navesti je kako se prednje navedeno odvijalo na balkonu stana okrivljene, a koja vika je dopirala u javnost odnosno do ostalih stanara zgrade koji su to jasno čuli, što je kod istih izazvalo osjećaj uznemirenosti i zgražanja",
time da bi okrivljenica počinila prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do točka 4. citiranog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split, pod uvodno citiranim brojem, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljene LŽ, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Ispitujući optužni prijedlog u skladu s odredbom članka 161. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da iz činjeničnog opisa djela sadržanog u optužnom prijedlogu ne proizlaze zakonska obilježja inkriminiranog prekršaja.
3. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je: tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
4. Okrivljenici se optužnim prijedlogom stavlja na teret da je prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinila na balkonu svog stana s kojeg je vičući vrijeđala svoje susjede HŽ i PŽ, a koja vika je dopirala u javnost odnosno do ostalih stanara zgrade koji su to jasno čuli, što je kod istih izazvalo osjećaj uznemirenosti i zgražanja.
4.1. U kontekstu prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koja odredba sankcionira počinitelja koji se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način, javnost mjesta je konstitutivni element prekršaja i mora biti jasno navedena u činjeničnom opisu prekršaja. Međutim, ovako opisano mjesto počinjenja prekršaja - balkon, kao zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, predstavlja u pravnoj teoriji i praksi tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati. Uvjeti i okolnosti koje su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja čujnosti (ili vidiku) s neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanje takve posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ako se radnja dogodi na fiktivnom javnom mjestu bez ispunjenja uvjeta javnosti, ne može se smatrati prekršajem iz tog članka.
4.2. Prema stajalištu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022., posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
5. Slijedom navedenog, a budući da se u činjeničnom opisu u optužnom prijedlogu, ne naznačuje da se vikanje okrivljenice moglo čuti s neograničeno otvorenog javnog mjesta (javne ulice, ceste ili puta i sl.), već da su je čuli stanari zgrade, a nije naznačeno gdje su oni bili, odnosno da su eventualno bili na ulici ili na drugom javnom mjestu koje je u svako doba dostupno neograničenom broju osoba, činjeničnom opisu prekršaja nedostaje element javnosti kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret. Dakle, da bi se u konkretnom slučaju balkon (ili zgrada) mogli smatrati javnim mjestom (fiktivnim), nužno je da je ponašanje okrivljenice bilo dostupno čujnosti (ili vidiku) s neograničeno otvorenog javnog mjesta, što u konkretnom slučaju nije opisano niti naznačeno. Stoga, s obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
6. Dakle, djelo koje se okrivljenici stavlja na teret, a na način kako je to činjenično opisano u podnesenom optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj pa je Sud okrivljenicu, na temelju članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je i navedeno u izreci ove presude.
7. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. točka 3. istog Zakona, a koji predstavljaju paušalnu svotu suda, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Splitu 3. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Marija Đirlić, v.r.
Zrinka Krečak, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Okrivljenici,
2. I. Policijskoj postaji Split,
3. u spis.
