Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-773/2025-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru po sucu Ivanu Poljaku, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici EOČ, odvjetnici iz [adresa], protiv tužene HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada u Rovinju, Monsena 9J, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 3. travnja 2026. godine,
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je predlagateljica EO, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], živjela u izvanbračnoj zajednici u zajedničkom kućanstvu sa pokojnim OO iz [adresa] , OIB [osobni identifikacijski broj], od mjeseca studenog 1997. godine pa do njegove smrti 11. lipnja 2025. godine.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagateljica EO podnijela je prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u kojem navodi da su ona i sada pokojni OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zasnovali izvanbračnu zajednicu u studenom 1997. godine. Izvanbračna zajednica kao zajednica života trajala je bez prekida sve do smrti OO **.**.2025.. Iza pok. OO vođena je ostavina u predmetu naslovnog suda O-1432/25. Otac OO umro je prije njega, a predlagateljica i pok. OO nisu imali djece tako da su na nasljedstvo po zakonu pozvane predlagateljica kao izvanbračna supruga i protustranka kao majka. Rješenjem o nasljeđivanju od 18. rujna 2025. godine nasljednicom na cjelokupnoj njegovoj imovini proglašena je predlagateljica kao njegova izvanbračna supruga obzirom da se njegova majka, također zakonska nasljednica, protustranka HO, odrekla nasljedstva u svoje ime i u ime svojih potomaka. Predlagateljica, kao izvanbračna supruga ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. OO.
2. Protustranka HO u svom odgovoru na prijedlog od 24. ožujka 2026. godine navodi da je upoznata sa prijedlogom i priznaje navode. Točno je da je predlagateljica EO živjela sa njenim sinom ŽO od 1997. godine do 2025. godine kada je njen sin umro. Obzirom da se trenutno nalazi u Rovinju nije u mogućnosti doći na ročište pa moli da se donese rješenje kako je to predloženo u prijedlogu i da Sud udovolji prijedlogu.
3. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta.
4. Sud nije saslušao stranke budući je protustranka u svom odgovoru na prijedlog priznala sve činjenice navedene u prijedlogu.
5. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku u svezi sa odredbama članka 346. Obiteljskog zakona.
6. Po ocjeni ovoga Suda, prijedlog je osnovan i to iz razloga kako slijedi.
7. Naime, uvidom u izjavu od 20. kolovoza 2003. godine ovjerenu kod javnog bilježnika Branke Škalički utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. ŽO HO dali izjavu pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću da žive u izvanbračnoj zajednici unazad više od 5 godine, u zajedničkom domaćinstvu kod OO na adresi [adresa] gdje i ubuduće namjeravaju živjeti.
8. Nadalje, uvidom u Rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Marku Bilandžiji posl broj: O.1432/25-12, UPP-OS-112/25 od 18. rujna 2025. godine utvrđeno je da je njegovim nasljednikom proglašena EO, njegova izvanbračna supurga.
9. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
10. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
11. Nastanak i prestanak izvanbračne zajednice kao životne zajednice potpuno je neformalan, znači nije precizno zakonski opisan i ta neformalnost čini bitnu razliku u odnosu na nastanak i prestanak braka koji je formalan i gdje je volja (lat. animus) partnera za nastanak i prestanak zajednice jasno očitovana kroz propisani postupak i pripadajuće isprave. Nadalje, zakonodavac nije uredio koji bi to točno elementi upućivali na postojanje izvanbračne zajednice ( npr. emotivni, imovinski, socijalni i dr.) i što se podrazumijeva pod terminom životne zajednice.
12. S obzirom na to, po ocjeni ovoga Suda, da li je postojala životna zajednica utvrđuje se, među inim, kroz to da li su izvanbračni partneri živjeli na istoj adresi tj. da li je postojala zajednica stanovanja u zajedničkom kućanstvu, postojanje njihove imovinske povezanosti u vidu zajedničke blagajne, zajedničko snošenje troškova života ili ulaganja, emocionalna, seksualna i općenito partnerska povezanost, kao i socijalni kontakti u vidu održavanja odnosa sa rodbinom (sa strane svakog od partnera) i zajedničkim prijateljima kao i zajedničko provođenje slobodnog vremena u vidu putovanja, izlazaka (priredbe, proslave predstave i sl.), rekreacije i sl. Isto tako, kao bitan segment navedenoga je i međusobna skrb partnera u slučaju bolesti i nemoći da to čine samostalno, kao što je to i izražavanje pijeteta, poštovanja i bliskosti u vidu organiziranja sahrane i odabira zajedničkog mjesta počinka (grobnica, grobno mjesto, spomenik i sl.).
13. Definirajući izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca zakonodavac je naglasio pretpostavku slobode od bračnog statusa, odnosno da niti jedan od partnera u vrijeme izvanbračne zajednice nije u već postojećem (pa makar i samo formalnom) braku. S tim u svezi za napomenuti je da su prema važećoj sudskoj praksi sudovi dosljedni u ne priznavanju pravnih učinaka zajednicama čiji partneri žive istodobno i u braku tj. osobama koje su u braku i istodobno u jednoj ili više izvanbračnih zajednica.
14. Nadalje, pretpostavkom vremenskog trajanja zajednice tj. da zajednica traje najmanje tri godine, a kraće samo ako je rođeno zajedničko dijete, po ocjeni ovoga Suda, zakonodavac je odlučio pravno zaštiti samo one zajednice koje su stabilnije i trajnije. Vremenski uvjet od tri godine trajanja odnosi se na zajednice u kojima nije rođeno zajedničko dijete, a ako se rodi zajedničko dijete izvanbračnih drugova neovisno o uvjetu od tri godine. Isto tako, pretpostavlja se da je riječ o trajnijoj i stabilnijoj obiteljskoj zajednici kada je ona nastavljena sklapanjem braka pa i u slučaju iako je trajala kraće od tri godine.
15. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
16. Nadalje, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona).
17. Sve naprijed navedeno, po ocjeni ovoga Suda, bitno je jer na temelju navoda predlagateljice iznijetih u prijedlogu može se zaključiti da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog OO.
18. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
19. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
20. Imajući u vidu naprijed navedeno za napomenuti je da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i OO, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti jedna od isprava kojom će se ispunjenje pretpostavki dokazivati kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima.
21. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nije precizno propisano odredbe kojega materijalnog zakona primijeniti (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona.
22. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je izvanbračna zajednica predlagateljice i OO trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (28 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 3. travnja 2026. godine.
S U D A C :
Ivan Poljak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
Dostaviti:
- Pun. predlagateljice EOČ, odvjetnici
- Protustranci HO
