Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ob-3/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Dario Lalić i Bojan Filipović, odvjetnici iz Makarske, protiv tuženika SB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u OD Ljubičić-Vrdoljak&partneri d.o.o. iz Splita, radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-324/2023-24 od 27. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-324/2023-24 od 27. studenoga 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova bračne stečevine suvlasnica za 1/2 dijela posebnog dijela nekretnine koja se nalazi u nekretnini označenoj kao:

- k. č. br. [katastarska čestica] „zgrada i dvorište“ površine 441 m2 u ZU 3173 u KO [katastarska općina] - [adresa], koji stan je upisan kao 6. suvlasnički dio: 51/493 ETAŽNO VLASNIŠTVO E -6, stan na prvom katu zgrade, označen u Elaboratu etažiranja kao C2, površine 50,62 m2, pa je temeljem ove presude ovlaštena zatražiti i ishoditi uknjižbu prava suvlasništva nad navedenom predmetnom nekretninom za 1/2 dijela, uz istodoban upis brisanja tog prava u srazmjernom dijelu s imena tuženika: SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]."

II. Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 12.711,37 eur."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje istom sudu, pred drugim sucem, uz upute za dopunu dokaznog postupka, a podredno da presudu preinači i u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice, uz naknadu troškova postupka tužiteljici, uvećano za troškove sastava žalbe. Potražuje žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 1.765,48 eura i trošak sudske pristojbe na žalbu po odluci suda.

3. Na žalbu tužiteljice odgovorio je tuženik koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužiteljice kao neosnovane i neutemeljene, predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu u cijelosti.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Nije osnovan ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Nadalje, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1., u vezi s člankom 8. ZPP-a na koju ukazuje tužiteljica jer je sud prema svojem uvjerenju, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrdio koje činjenice će uzeti kao dokazane.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da je s osnova bračne stečevine, ishoditi uknjižbu prava suvlasništva u ½ dijela, uz istodoban upis brisanja tog prava u srazmjernom dijelu s imena tuženika nekretnine koja se nalazi u nekretnini označenoj kao: k. č. br. [katastarska čestica] „zgrada i dvorište“ površine 441 m2, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- Makar, koji stan je upisan kao 6. suvlasnički dio: 51/493 ETAŽNO VLASNIŠTVO E -6, stan na prvom katu zgrade, označen u Elaboratu etažiranja kao C2, površine 50,62 m2.

9. U postupku su utvrđene slijedeće činjenice:

- da su tužiteljica i tuženik sklopili brak 5. listopada 2002.,

- da je bračna zajednica prestala 2016.,

- da je sporno predstavlja li nekretnina u naravi stan označen kao posebni dio čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-[adresa] i to 6. suvlasnički dio 51/493 etažno vlasništvo E-6, bračnu stečevinu parničnih stranaka, te je li tužiteljica suvlasnica navedene nekretnine za ½ suvlasničkog dijela,

- da je iz Ugovora o kupoprodaji zaključenog između PB kao prodavatelja zastupanog po punomoćniku IB i tuženika kao kupca 1. kolovoza 2002. (ovjerenog u potpisu punomoćnika prodavatelja kod javnog bilježnika Ante Barbića iz Makarske pod brojem OV-8364/02 "[adresa] 1. kolovoza 2002.") utvrđeno je da je predmet navedenog Ugovora 51/493 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] , zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, a koji suvlasnički dio je neraskidivo povezan s vlasništvom stana na 1. katu koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje, dnevnog boravka i blagovaonice, dvije sobe, kupaonice i lođe, sve ukupne površine 50,62m2, kao posebnog dijela te nekretnine koji je u Elaboratu etažiranja označen kao stan C2, uz koji stan ide pripadajuća ostava (spremište) površine 0,95m2 smješteno u podrumu zgrade i označeno kao ostava C2, a koji stan da se prodaje u stanju "roh bau" i to zajedno s njegovim pripadnostima za iznos od 30.675,00 eura, koju cijenu će kupac platiti na način da iznos od 5.000,00 eura kupac isplaćuje prodavatelju na dan potpisa ovog Ugovora što prodavatelj potvrđuje potpisom svog punomoćnika na Ugovoru, a ostatak cijene u iznosu od 25.675,00 eura da je kupac dužan platiti prodavatelju najkasnije do 30. kolovoza 2002., dakle rok za potpunu isplatu cijene,

- da je do 30. kolovoza 2002., prije zaključenja ovog Ugovora kupac platio prodavatelju na ruke kaparu u iznosu od 3.000,00 eura,

- da je iz Ugovora o kreditu broj 6056-151480 uz sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine zaključenog između Splitske banke d.d. Split kao vjerovnika, tuženika kao korisnika kredita, BB kao solidarnog dužnika i PB kao sudionika od 11. rujna 2002. utvrđeno da je istim tuženiku odobren kredit u iznosu od 25.000,00 eura za kupnju stana s rokom otplate od 15 godina, te ugovorenim mjesečnim anuitetom od 247,00 eu ra, a pri tom je tuženik kao dužnik te PB kao sudionik ovlastio Banku kao vjerovnika da na temelju ovog Ugovora bez njihovog daljnjeg sudjelovanja može u zemljišnim knjigama ishoditi upis prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime ,

- da je iz Potvrde IB "[adresa] 3. listopada 2002." utvrđeno da istom IB potvrđuje da mu je u cijelosti isplaćena kupoprodajna cijena po Ugovoru o kupoprodaji zaključenog između njega kao punomoćnika prodavatelja PB i tuženika, a koji Ugovor je zaključen 1. kolovoza 2002., ovjeren kod javnog bilježnika Ante Barbića iz Makarske pod brojem OV-8364/02 od 1. kolovoza 2002., te da time ujedno ovlašćuje tuženika da temeljem Ugovora i ove potvrde može u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj i drugim javnim knjigama izvršiti uknjižbu prava suvlasništva dijela koji iznosi 51/493 s kojim je neraskidivo povezano njegovo isključivo vlasništvo stana na prvom katu koji je u Elaboratu etažiranja označen kao stan C2 sveukupne površine 50,62 m2, uz ostavu oznake C2 površine 0,95 m2, koji stan se nalazi u zgradi identična sa čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 3173 K. O. [katastarska općina]-Makar, a sve to bez daljnjeg sudjelovanja i odobrenja,

- da je iz preslika zemljišne knjige utvrđeno da je temeljem prijedloga zaprimljenog 16. rujna 2002. uknjiženo pravo vlasništva na 51/493 dijela SB u korist Splitske banke d.d. i to temeljem Ugovora o kreditu broj 6056-151480 uz sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnina,

- da iz Brisovnog očitovanja Splitske banke od 5. listopada 2017. proizlazi da se istom dozvoljava brisanje na svoje ime i u svoju korist prenesenog prava vlasništva (na temelju Ugovora o kreditu broj 6056-151480 od 11. rujna 2002. odobrenog tuženiku) koje je upisano na čest. zgr. [katastarska čestica]. suvlasnički dio: 51/493 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6) stan na prvom katu zgrade označen u Elaboratu etažiranja kao C2, površine 50,62 m2. zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-[adresa],

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- Makar proizlazi da je tuženik upisan kao vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-[adresa] i to 6. suvlasničkog dijela: 51/493 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6) stan na prvom katu zgrade označen u Elaboratu etažiranja kao C2, površine 50,62 m2 ,

- da među parničnim strankama prije sklapanja braka nije postojala izvanbračna zajednica budući nije bila ispunjena pretpostavka postojanja izvanbračne zajednice, a što znači da postoji uzajamna briga i pomaganje, potreba zajedničkog stanovanja, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- da je predmetni stan kupljen na način da je tuženik isplatio kupcu iznos od 8.000,00 eura (3.000,00 eura kapare prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora, te 5.000,000 eura na dan zaključenja kupoprodajnog ugovora), dok je preostala kupoprodajna cijena isplaćena sredstvima stambenog kredita,

- da iz iskaza same tužiteljice u spisu (poslovni broj P Ob-492/16) proizlazi da je tužiteljica navela da ona i tuženik nemaju nikakve zajedničke imovine.

10. Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud pravilno primjenom odredbi Obiteljskog zakona (Narodne novine 162/98, dalje: Obz/98) i odredbe članka 257. stavak 1. ObZ/98, utvrđuje i zaključuje da je predmetni stan u [adresa] tuženik stekao u vlasništvo prije sklapanja braka s tužiteljicom.

11. Naime, odredbom članka 251. ObZ/98 koji zakon je bio na snazi u vrijeme stjecanja predmetne imovine propisano je da bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.

12. Nadalje, odredbom članka 252. ObZ/98 propisano je da je bračna stečevina ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a odredbom članka 257. stavak 1. ObZ/98 propisano je da imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina koju je bračni drug stekao tijekom trajanja bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u članku 252. ObZ/98 (nasljeđivanje, darovanjem i sl.).

13. Utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

14. Dakle, tijekom postupka dokazano je da je Ugovor o kupoprodaji sklopljen prije sklapanja bračne zajednice stranaka, te je prije sklapanja bračne zajednice isplaćena i kupoprodajna cijena, a tuženik je upisan kao vlasnik stana, također prije sklapanja bračne zajednice stranaka.

15. Čak i da je tužiteljica tijekom braka sudjelovala u otplati anuiteta, a što tijekom postupka nije dokazano, s time nije stekla niti je mogla steći stvarno pravo na predmetnoj nekretnini već je eventualno mogla steći obvezno-pravni zahtjev za isplatu.

16. Prema tome, iz naprijed utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi pravilan zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice budući je predmetni stan kupljen i plaćen prije braka, te u velikoj mjeri otplaćen sredstvima koje je tuženik dobio od svog oca, a iz čega jasno proizlazi da predmetna nekretnina nikada nije ulazila u zajedničku imovinu stranaka.

17. Prvostupanjski sud je pravilno uzeo u obzir i raniju izjavu tužiteljice, koja je u direktnoj proturječnosti sa njenim potraživanjima u ovom konkretnom predmetu i čime je sama tužiteljica dovela u pitanje vjerodostojnost svog tužbenog zahtjeva.

18. Neosnovano tužiteljica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede postupka time što je uvažio iskaze svjedoka predloženih od strane tuženika, koji su uglavnom rodbinski ili prijateljski povezani s tuženikom (otac, braća, sestra, rođaci i kumovi), a istovremeno nije prihvatio sve dokazne prijedloge tužiteljice. Konkretno u žalbi tužiteljica navodi da sud nije saslušao svjedokinju ZB koji je tužiteljica predlagala, da je odbio saslušati svjedokinju FB, te da je odbio prijedlog da se pribavi cjelovita otplatna dokumentacija OTP banke o kreditu sa sporni stan. Ovi žalbeni navodi nisu osnovani jer je prvostupanjski sud pravilno vodio predmetni postupak i nije povrijedio pravo tužiteljice na iznošenje dokaza, jer su svi odlučni dokazi već bili izvedeni, a dodatni dokazi pravilno su ocijenjeni kao nepotrebni za donošenje odluke.

19. Naime, sama činjenica da su svjedoci tuženika u srodstvu ili prijateljstvu s tuženikom ne znači automatski da su njihovi iskazi nevjerodostojni. Sud je svaki iskaz ocjenjivao u sklopu ostalih dokaza, tako da su iskazi svjedoka npr. oca tuženika bili potkrepljeni i objektivnim činjenicama – poput dokumentacije o kupnji stana i vremenu sklapanja ugovora, te nisu proturječili niti jednom drugom dokazu. Tužiteljica tijekom postupka nije predložila suprotne dokaze koji bi doveli u sumnju vjerodostojnost tih svjedočenja, pa stoga sud nije pogriješio kada je prihvatio iskaze svjedoka predloženih od strane tuženika i poklonio im vjeru.

20. Nadalje, odbijanje predloženih dokaza tužiteljice (saslušanje dviju svjedokinja i pribavljanje bankovne dokumentacije) bilo je u potpunosti opravdano. Sud prvog stupnja ima diskreciono pravo odbiti izvođenje dokaza koji odugovlače postupak ili nisu od značaja za rješenje spora sukladno odredbi članka 298. stavak 2. ZPP -a. Tako je sud u konkretnom slučaju pravilno ocijenio da iskazi predloženih svjedokinja ne bi bitno utjecali na utvrđeno činjenično stanje.

21. Prvostupanjski sud je dao uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu , a koju ne i zašto, kojim od provedenog dokaza vjeruje, a kojima ne i zašto. Stoga zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a tužiteljica vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nije uspjela dovesti u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda.

22. Na tako valjano utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

23. Pravilan je stav suda prvog stupnja da bi se određena zajednica muškarca i žene smatrala izvanbračnom zajednicom potrebno je da se pored uvjeta propisanih zakonom, odnosno zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca i trajanje najmanje 3 godine, ispune i drugi uvjeti koji ukazuju da se ne radi samo o zajedničkom stanovanju u istoj kući već o emocionalnoj i gospodarskoj vezi koja ima sve karakteristike braka i proizvodi iste pravne učinke kao i brak. Sa stavom suda prvog stupnja suglasan je i ovaj drugostupanjski sud.

24. Ostali žalbeni navodi tužiteljice predstavljaju njezinu interpretaciju činjenica te njene osobne zaključke u odnosu na postojanje određenih činjenica, te se ne mogu prihvatiti utemeljenim, jer nemaju uporišta u izvedenim dokazima. Osporavajući ocjenu dokaza prvostupanjskog suda i na osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica, tuž iteljica u žalbi iznosi vlastitu analizu i tumačenje sadržaja izvedenih dokaza, koje tvrdnje prema ocjeni ovoga suda predstavljaju subjektivni i jednostrani prikaz sadržaja dokaza izvedenih tijekom postupka koji nema objektivno uporišta u sadržaju spisa.

25. Pravilna je i odluka o parničnom trošku kako po osnovu tako i po visini, pravilno je obrazložena i kao takva utemeljena na odredbama članka 154. stavak 1. i 155. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), pa je tužitelj neosnovano osporava.

26. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, prvostupanjsku presudu potvrditi.

27. Tužiteljici nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer ista nije uspjela sa svojom žalbom (članak 155. stavak 2. ZPP-a).

U Gospiću, 3. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Milka Vraneš