Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-779/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
RJEŠENJE
Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Ivani Madunić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Antuna Mihanovića 3, Zagreb, Područni ured u Sisku, Ulica Lipa 4, Sisak, OIB 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB 94472454976, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pn-51/2024-22 od 22. rujna 2025., dana 2. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tuženika, pa se ukida rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pn-51/2024-22 od 22. rujna 2025 i predmet vraća sudu prvog stupnja radi nastavka postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. određen je prekid postupka, dok je točkom II. odlučeno da će se nastaviti nakon što pravomoćno bude okončan postupak u predmetu K-471/2021 Županijskog suda u Zadru.
2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i s prijedlogom ovom sudu da pobijano rješenje ukine i predmet vrati istom sudu prvog stupnja na nastavak postupka, ističući u bitnome da je građanskopravna odgovornost šira od kaznenopravne, slijedom čega da je parnični sud ovlašten sam utvrđivati činjenični osnov tužbe radi naknade štete ne čekajući ishod kaznenog postupka, to više i iz razloga sve i da u kaznenom postupku njegov osiguranik bude pravomoćno kazneno osuđen tuženiku da bi svakako bilo dopušteno dokazivati podijeljenu odgovornost odnosno doprinos na strani tužitelja.
3. Žalba je osnovana.
4. Sud prvog stupnja utvrđuje kako u ovom postupku tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete na ime isplaćenih davanja, a budući je osiguranik tužitelja smrtno stradao u prometnoj nesreći koju je prouzročio osiguranik tuženika, nakon čega je priznato pravo na obiteljsku mirovinu udovici i djetetu pokojnog osiguranika tužitelja, koju je tužitelj u razdoblju od 21. studenog 2020. do 30. travnja 2024. isplatio na ime obiteljske mirovine kao i jednokratno novčano primanje, a u visini utuženog iznosa. Tuženik da u odgovoru na tužbu se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava visinu zahtjeva te traženi tijek kamata, osporava pasivnu legitimaciju s obzirom na to da se tužba ne temelji na Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu već na Zakonu o mirovinskom osiguranju. Nadalje utvrđuje kako je uvidom kroz e-spis utvrđeno je da se vodi kazneni postupak kod Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: K-471/2021 i da se spis po žalbi nalazi kod Županijskog suda u Zadru, te kako je odgovornost tužitelja za štetni događaj prethodno pitanje, pa je odlučio da o tome neće odlučivati sam, već će čekati pravomoćnost kaznene odluke, te iz tog razloga prekida postupak do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Odluku sud temelji na članku 12. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.,96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP)
5. Sud je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim ( članak 12. stavak 3. ZPP-a), dok je u odnosu na činjenični opis kaznenog djela vezan samo u odnosu na one činjenice koje čine kvalifikatorne elemente određenog kaznenog djela, što znači da okolnost da je štetna radnja kojem je nanesena šteta istovremeno i kazneno djelo, ne isključuje mogućnost postojanja podijeljene odgovornosti štetnika i oštećenika nastanku štete, odnosno predmetno je pravo tuženika dokazivati podijeljenu odgovornost odnosno doprinos na strani tužitelja, na što opravdano ukazuje žalitelj.
6. Isto tako, za navesti je, a kako to pravilno upućuje i tuženik u izjavljenoj žalbi građanskopravna odgovornost štetnika šira je od njegove eventualne kaznene odgovornosti što znači da je građanski sud ovlašten ispitivati i utvrđivati postojanje građansko-pravne odgovornosti za naknadu štete osobe protiv koje je se istodobno vodi kazneni postupak, a na što upućuje i sadržaj odredbe članku 12. stavak 1. ZPP- a koja propisuje da kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje) sud može sam riješiti to pitanje, pri čemu prema stavku 2. odluka suda u parničnom postupku ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.
7. Slijedom navedenoga, kako ne postoje razlozi da se čeka završetak kaznenog postupka valjalo je pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a usvajanjem žalbe tuženika, ukinuti pobijano rješenje o prekidu postupka te predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na nastavak postupka, u svrhu provođenja dokaznog postupka radi utvrđivanja osnovanosti tužbe.
U Splitu, 2. travnja 2026.
SUTKINJA:
Ivana Madunić
