Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: K-1/2026-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Mirele Sladić kao predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Nade Panov i Petra Sustolčića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara, Janka Mitra, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog DK zbog kaznenog djela iz članka 110. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KO-DO-15/2023 od 15. studenog 2023., izmijenjene dana 17. rujna 2024., te 5. ožujka 2026., nakon održane javne rasprave dana 2. travnja 2026. u prisutnosti Županijske državne odvjetnice iz Siska Marijane Matijević Pišonić, okrivljenog DK, branitelja okrivljenika Gordane Grubeša, odvjetnice iz [adresa] i branitelja Matije Kolaka, odvjetnika iz Zagreba, a u odsutnosti uredno pozvanog branitelja Tomislava Vuića, odvjetnika iz Zagreba, dana 3. travnja 2026., u prisutnosti Županijske državne odvjetnice iz Siska Marijane Matijević Pišonić, okrivljenika, braniteljice okrivljenika Gordane Grubeša, odvjetnice iz Zagreba i branitelja Matije Kolaka, odvjetnika iz Zagreba, GK i PK, te u odsutnosti uredno pozvanog branitelja Tomislava Vuića, odvjetnika iz Zagreba, objavio je, a dana 2. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Okrivljenik DK, sin D i LK, djevojački G, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem na adresi u [adresa] str. 71, državljanin Republike Hrvatske, pekar i građevinski radnik, nezaposlen, završio 7 razreda osnovne škole, OIB: [osobni identifikacijski broj], udovac, otac dvoje punoljetne djece, bez vojnog čina, vlasnik kuće u [adresa] na adresi boravišta veličine 160 m2, vlasnik garaže veličine 9x3m te vlasnik gradilišta cca. 1000 m2, nije vlasnik pokretne imovine, nalazi se u istražnom zatvoru Kaznionice u Lipovici- Popovači, koji teče od dana uhićenja 17. svibnja 2023.,
k r i v j e
I. što je:
dana 17. svibnja 2023. oko 13,00 sati u svojoj obiteljskoj kući u [adresa] u kojoj je boravila njegova supruga BK, u cilju da ju liši života, u prostoriji dnevnog boravka, na kutnoj garnituri, suprugu prstima oba ju ruku stiskao za vrat i gušio, uslijed čega je zadobila prijelom jezične kosti sa posljedičnim razvojem točkastih krvarenja na spojnicama oba oka uz razvoj općeg teškog krvnog zastoja te je preminula zbog prekida dovoda zraka u pluća s posljedičnim nedostatkom kisika,
II. dakle, ubio drugoga,
III. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom - označeno i kažnjivo po članku 110. KZ/11,
IV. pa se okrivljenik DK, za kazneno djelo iz članka 110. KZ/11, na temelju istog zakonskog propisa
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina.
Na temelju članka 54. KZ/11 vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom uračunava se u izrečenu kaznu zatvora od uhićenja 17. svibnja 2023. u 13,23 pa na dalje.
V. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 1., 5. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 125/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu ZKP) okrivljenik je dužan platiti ukupan trošak kaznenog
postupka
u
iznosu
od
13.680,14
eura
(trinaesttisućašestoosamdeseteuraičetrnaestcenta), a koji trošak obuhvaća troškove sudskomedicinskih vještačenja u iznosu od 1.276,95 eura (tisućudvjestosedamdesetišesteuraidevedesetipetcenta), troškove psihijatrijskog vještačenja doc. dr. sc. ČK u iznosu od 2.147,17 eura (dvijetisućestočetrdesetsedameuraisedamnaestcenta), troškove psihijatrijskog vještačenja prim. dr. sc. Ivan Požgain u iznosu od 272,25 eura (dvjestosedamdesetdvaeuraidvadesetipetcenta), troškovi bolničke obrade (liječenja) Klinike za psihijatriju Vrapče u iznosu od 497,70 eura
(četristodevedesetsedameuraisedamdesetcenta), troškova liječenja Zavoda za hitnu medicinu Sisak u iznosu od 140,00 eura (stočetrdeseteura), troškovi mehanoskopskog vještačenja u iznosu od 161,39 eura (stošezdesetjedaneuroitridesetideventcenta), troškovi daktiloskopskog vještačenja u iznosu od 107,24 eura (stosedameuraidvadesetičetiricenta), troškovi biološkog vještačenja u iznosu od 6.087,19 eura (šesttisućaosamdesetisedameuraidevetnaestcenta), troškovi toksikološkog vještačenja u iznosu od
273,41 eura
(dvjestosedamdesettrieuraičetrdesetjedancent), troškovi svjedoka u iznosu od 1.013,20 eura (tisućutrinaesteuraidvadesetcenta), troškovi sudskog prevođenja KK prof. u iznosu od 180,00 eura (stoosamdeseteura) i trošak kopiranja spisa u iznosu od 23,66 eura (dvadesettrieuraišezdesetšestcenta) te paušalnu svotu za rad suda u iznosu od 1.500,00 eura (tisućipestoeura) ("Narodne Novine" broj 145/11 od 15. prosinca 2011. godine, Rješenje o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka).
Obrazloženje
1. Izmijenjenom optužnicom od 5. ožujka 2026. Županijsko državno odvjetništvo u Sisku (dalje u tekstu ŽDO Sisak) tereti okrivljenog DK za izvršenje kaznenog djela protiv života i tijela – ubojstvo – opisano i kažnjivo po članku 110. KZ/11.
2. Zauzimajući stav o optužbi okrivljeni je izjavio da se smatra krivim za djelo koje mu se stavlja na teret izmijenjenom optužnicom, ali ne na način kako je to činjenično opisano.
3. Obzirom na zauzeti stav prema izmijenjenoj optužnici braniteljica okrivljenika izjavila je da razvidno je da se okrivljenik ne smatra krivim te će obranu iznositi na kraju dokaznog postupka, a određujući se koji točno dio optužbe okrivljenik poriče kao i iz kojih razloga braniteljica je pojasnila na raspravi dana 31. ožujka 2026. da okrivljenik poriče da bi dana 17. svibnja 2023. godine u 13:00 sati u svojoj obiteljskoj kući u [adresa], a u kojoj je boravila njegova supruga BK u cilju da ju liši života u prostoriji dnevnog boravka na kutnoj garnituri prstima obiju šaka stiskao za vrat i gušio, uslijed čega je zadobila prijelom jezične kosti, a s posljedičnim razvojem točkastih krvarenja na spojnicama oba oka uz razvoj općeg teškog krvnog zastoja te da je preminula zbog prekida dovoda zraka u pluća s posljedičnim nedostatkom kisika, dakle poriče da bi počinio kazneno djelo protiv života i tijela ubojstvom označeno i kažnjivo po članku 110. KZ/11, već priznaje da je počinio kazneno djelo usmrćenja iz članka 112. KZ/11, jer je isti bez svoje krivnje napadom žrtve teškim vrijeđanjem ili zlostavljanjem doveden u stanje dugotrajne patnje, jake razdraženosti ili prepasti (list spisa 1033).
4. ŽDO Sisak predlagalo je da se pročitaju svi do sada izvedeni dokazi, kako materijalni tako i personalni, osobito jer su personalni izvedeni na raspravi, pa se taj prijedlog temelji na članku 431. točka 8. ZKP, a obrana je bila suglasna da se većina dokaza pročita. Obrana je predlagala da se putem međunarodne pravne pomoći, tj. putem, suda u Njemačkoj od zdravstvenog osiguranja oštećene pribavi podatke o njezinom liječenju i zdravstvenom stanju, a koji prijedlog je obrana isticala obzirom na obranu okrivljenika u kojoj je isti govorio o zdravstvenom stanju žrtve, a s obzirom na činjenicu i dugotrajne patnje, a i kako je to proizlazilo i iz opisa samog događaj kao i opisa zdravstvenog stanja žrtve, radi čega je obrana smatrala da bi bilo itekako bitno da sud sam napravi uvid u zdravstveno stanje žrtve kako bi se potkrijepila ne samo obrana okrivljenika, nego i vjerodostojnost iskaza ostalih saslušanih svjedoka u predmetu, a naročito svjedoka čije saslušanje se nastavno predlagalo pa tako GK i ŽK. Isto tako obrana je predlagala da se ponovno sasluša sudskomedicinska vještakinja Prof. dr. sc. Vedrana Petrovečki, specijalista sudske medicine i sudske patologije jer je po stavu obrane ostalo nekih nerazjašnjenih pitanja i činjenica, a osobito imajući u vidu obrazloženje ukidne odluke Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Kž-305/25 od 4. studenog 2025. Po stavu obrane vještakinja se nije decidirano odredila, odnosno isključila mogućnost da se događaj odvio na način kako je okrivljenik u svojoj obrani naveo i u više dijelova svog iskaza spominje vjerojatnosti, odnosno iz njezinog nalaza proizlazi da nije 100% sigurna da se događaj odvio na način kako je sama s određenom vjerojatnošću zaključila. Iz nalaza jednostavno ne proizlazi s dovoljnim stupnjem vjerojatnošću da se događaj odvio na način kako je to vještakinja obrazložila. U odnosu na prijedlog obrane da se pozovu i neposredno ispitaju svjedoci GK i ŽK, ovakav prijedlog obrane vezan je na obrazloženje 1.stupanjske presude koja se odnosi na različitost njihovih iskaza pa obrana drži da je opravdan prijedlog iste pozvati i ponovno saslušati.
5. ŽDO Sisak protivilo se prijedlogu obrane da se pribavi medicinska dokumentacija za žrtvu BK radi utvrđivanja njezinog zdravstvenog stanja s prijedlogom da se predloženi dokaz odbije kao nevažan i odugovlačeći, iz razloga što se ne radi o prijedlogu kojim bi se razjašnjavale okolnosti činjeničnog opisa djela koje se optuženiku sada stavljaju na teret te je nejasno kako bi zdravstveno stanje žrtve bilo relevantno za njeno lišenje života kritične zgode, glede prijedloga da se pozovu privilegirani svjedoci, iako se smatralo nepotrebnim njihovo ponovno ispitivanje, ŽDO se nije protivilo, ukoliko to sud smatra potrebnim dok u odnosu na ponovno pozivanje vještakinje Vedrane Petrovečki ŽDO se protivilo navodima obrane iz razloga što ŽDO smatra da iz nalaza vještakinje jasno proizlazi da se vještakinja decidirano izjasnila o svojim utvrđenjima, zapravo sa najvećim mogućnim stupnjem vjerojatnosti te je kako u pisanom nalazu, a tako i na raspravi pred sudom dala odgovore na sva pitanja obrane pa se i taj prijedlog smatrao odugovlačećim.
6. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP odbijen je prijedlog obrane da se pribavi medicinska dokumentacija o zdravstvenom stanju oštećene, kao prijedlog koji odugovlači postupak, jer zdravstveno stanje žrtve nije relevantno za njeno lišenje života kritične zgode te se ne radi o prijedlogu kojim bi se razjašnjavale okolnosti činjeničnog opisa djela koje se optuženiku sada stavlja na teret izmijenjenom optužnicom od 4. ožujka 2026., dok je prihvaćen prijedlog obrane da se pozovu i neposredno ponovno ispitaju svjedoci GK i ŽK, kao i da se dopunski ispita sudskomedicinska vještakinja Prof. dr. sc. Vedrana Petrovečki, specijalist sudske medicine i patologije, obzirom na ukidnu odluku Kž-305/2025 od 4. studenog 2025.
7. Tako su u ponovljenom postupku izvedeni svi dokazi koji su izvedeni i u ranije provedenom postupku, a što je i sukladno rješidbi Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske Kž-305/2025 od 4. studenog 2025. (list spisa 1004-1009) osim dokaza čitanjem zapisnika o prijašnjem ispitivanju svjedokinje ZK u ŽDO Kis-DO- 8/2023 od 15. lipnja 2023. (list spisa 165-168), a koju odluku je vijeće opozvalo na raspravi 2. travnja 2026., kako će to kasnije biti obrazloženo.
8. U odnosu na dokaze uvidom i čitanjem materijalnih dokaza i uvidom u isprave izvedeni su dokazi - I. dio spisa: 1) uvidom i čitanjem zapisnika o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Sisku na mjestu događaja broj Kdr-DO-19/2023 od 17. svibnja 2023. (list spisa 38-42 i list spisa 419-423); 2) uvidom i čitanjem zapisnika o očevidu Službe kriminalističke policije broj K-36/23 od 17. svibnja 2023. uz DVD i kriminalističko-tehničko izvješće Službe kriminalističke policije broj K-36/2023 od 17. svibnja 2023. (list spisa 48-50); 3) uvidom i čitanjem zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta uz potvrdu serijski broj [serijski broj] (list spisa 51-52); 4) uvidom i čitanjem dokumentacijskog lista pregleda u ambulanti Zavoda za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije za okrivljenog DK od 17. svibnja 2023. (list spisa 55); 5) uvidom i čitanjem zapisnika o očevidu Službe kriminalističke policije broj K-36/23 od 18. svibnja 2023. na mobilnom telefonu ZK sa DVD -om i fotodokumentacije očevida (list spisa 56-58); 6) uvidom i čitanjem obrazaca medicinske dokumentacije o pacijentu BK od 17. svibnja 2023. (list spisa list spisa 59); 7) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju osumnjičenika u Službi kriminalističke policije od 18. svibnja 2023. uz DVD snimku ispitivanja (list spisa 61-64, snimka list spisa 68); 8) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu okrivljenog DK (list spisa 71) ; 9) uvidom i čitanjem zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta uz potvrdu serijski broj [serijski broj] (list spisa 72-74); 10) uvidom u zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog DK od 18. svibnja 2023. s audio-video snimkom ispitivanja (list spisa 86- 88); 11) uvidom i čitanjem zapisnika o obdukciji mrtvog tijela BK od 18. svibnja 2023. (list spisa 121-125); 12) uvidom u službenu bilješku o dojavi (list spisa 128); 13) uvidom u fotodokumentaciju očevida od 19. svibnja 2023. UO-195/23 i UO- 196/23, broj 511-10-04-03/04-01-K-36/23 (prilog spisu, list spisa ŽDO 88); 14) uvidom u fotodokumentaciju očevida – obdukcije od 18. svibnja 2023. OK-168/23, broj 511- 10-04-03/01-K-36/23 (prilog spisu, list spisa ŽDO 170); 15) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedokinje RK u ŽDO Sisak Kis-DO-8/2023 od 14. lipnja 2023. (list spisa 158 -160); 16) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka ĐK u ŽDO Sisak Kis-Do-8/2023 od 15. lipnja 2023. (list spisa 161-163); 17) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedokinje EK od 19. lipnja 2023. Kis-Do-8/2023 (list spisa 217-219); 18) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja toksikološkog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 16. lipnja 2023. (list spisa 236-237); 19) uvidom i čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka TK od 29. lipnja 2023. u Županijskom sudu u Sisku Kir-359/2023 (list spisa 258-261).; 20) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja mehanoskopskog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 10. srpnja 2023. (list spisa 263-278); 21) uvidom u zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa od 21. lipnja 2023. PU SMŽ, Službe kriminalističke policije broj 511-10-04-01-K-36/23 SA (list spisa 281-285, prilog DVD medij); 22) uvidom u izvješće PU sisačko-moslavačke, Službe kriminalističke policije od 27. lipnja 2023. s privitkom sastavljeno vezano za pregled sadržaja mobilnih uređaja (list spisa 286-296); 23) uvidom u zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa od 21. lipnja 2023. PU SMŽ, Službe kriminalističke Policije broj 511- 10-04-01-K-36/23 SA (list spisa 300-304); 24) uvidom u izvješće PU SMŽ, Službe kriminalističke Policije broj 511-10-04-01-K-36/23 SA Službe kriminalističke policije od 27. lipnja 2023. (list spisa 305); 25) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenje toksikološkog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 2. kolovoza 2023. KLASA: NK-235-01/23-03/1232, UR. BROJ: 511-01-114-23-4 (list spisa 308-310).; 26) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja biološkog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 10. kolovoza 2023. KLASA: NK-235-01/23-02/2579, UR. BROJ: 511-01-113-23-5 (list spisa 335-344); 27) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja biološkog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 21. kolovoza 2023. – očitovanje vještaka, KLASA: NK-235-01/23-02/2579, UR. BROJ: 511-01-113-23-7 (list spisa 346- 347); 28) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja biološkog vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 26. rujna 2023., KLASA: NK-235-01/23-02/2579, UR. BROJ: 511-01-113-23-10 (list spisa 370-376); 29) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještačenja vještakinje prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, specijalista sudske medicine od 10. listopada 2023. (list spisa 378-382); 39) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještačenja Klinike za psihijatriju Vrapče od 17. listopada 2023. (list spisa 387 -400).; II. dio spisa:40) čitanjem zapisnika o iskazivanju svjedokinje DKVS
8/23 od 6. studenog 2023. (list spisa 402-404); 41) zapisnika o iskazivanju svjedokinje EK od 15. svibnja 2024. (list spisa 563-564); 42) zapisnika o iskazivanju svjedoka TK od 10. travnja 2024. (list spisa 537-538); 43) zapisnika o iskazivanju svjedoka ĐK od 10. travnja 2024. (list spisa 539 -540); 44) zapisnika o iskazivanju vještaka za tehnička vještačenja Ferde Barbarića dipl. ing . od 15. svibnja 2024. (list spisa 561); 45) zapisnika o iskazivanju svjedokinje RK od 15. svibnja 2024. (list spisa 561-562); 46) uvidom u ovjereni prijevod s njemačkog jezika "potvrda o rezervaciji leta" (list spisa 576-596); 47) čitanjem iskaza vještakinje doc. dr. sc. ČK, dr. med., liječnik na specijalizaciji iz psihijatrije od 19. lipnja 2024. (list spisa 605-608); 48) zapisnika o iskazivanju svjedoka JK od 20. studenog 2024. (list spisa 669-671); 49) zapisnika o iskazivanju svjedoka CK od 20. studenog 2024. (list spisa 671-672); 50) zapisnika o iskazivanju svjedokinje NK od 20. studenog 2024. (list spisa 673 -674); 51) uvidom i čitanjem dopunskog psihijatrijskog nalaza i mišljenje doc. Dr. sc. ČK, psihijatar, subspecijalista forenzičke psihijatrije od 27. siječnja 2025. (list spisa 714-742); 52) čitanjem iskaza vještakinje doc. Dr. sc. ČK, psihijatar, subspecijalista forenzičke psihijatrije od 10. ožujka 2025. (list spisa 756 -758); 53) uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja Prim. dr. sc. Ivana Požgaina, dr. med, specijalist psihijatar, subspecijalist sudske psihijatrije od 28. travnja 2025. (list spisa 778-803);
III. dio spisa ; 54) čitanjem očitovanja žrtava GK i ŽK kojim se izjašnjavaju da ne žele sudjelovati u ovom postupku u svojstvu oštećenika i ne žele postaviti imovinskopravni zahtjev od 10. srpnja 2025. (list spisa 504 - II. dio spisa, list spisa 892); 55) čitanjem iskaza vještaka Prim. dr. sc. Ivana Požgaina, dr. med. specijalist psihijatar, subspecijalist sudske psihijatrije od 10. srpnja 2025. (list spisa 858-861); 56) čitanjem iskaza vještakinje doc. Dr. sc. ČK, psihijatar, subspecijalista forenzičke psihijatrije od 10. srpnja 2025. (list spisa 861-862).
9. Nije izveden dokaz reprodukcijom snimke prvog ispitivanja osumnjičenika ĆK u ŽDO Sisak broj KP-DO-19/2023, dana 18. svibnja 2023. (list spisa 86- 88) budući se okrivljenik branio šutnjom. Na kraju dokaznog postupka izveden je dokaz uvidom u izvod iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenika.
10. U odnosu na personalne dokaze, osim onih koji su izvedeni čitanjem zapisnika o prijašnjem ispitivanju svjedoka i vještaka, u ponovljenom postupku sud je neposredno ispitao svjedoke GK i DK, te je dopunski ispitana vještakinja Prof. dr. sc. Vedrana Petrovečki, specijalist sudske medicine i patologije.
11. Glede odluke vijeća da se pročita iskaz svjedokinje ZK koja je ispitana u ŽDO Sisak u predmetu poslovne oznake Kis-DO-8/2023 od 15.lipnja 2023. vijeće je navedenu odluku opozvalo na raspravi dana 2. travnja 2026. budući je vijeće utvrdilo da zapisnik o ispitivanju svjedokinje ZK sastavljen u ŽDO u Sisku dana 15. lipnja 2023., Kis-DO-8/2023 (list spisa 165-168) ne sadrži upozorenje po članku 285. ZKP, a utvrđen je odnos sa okrivljenikom "supruga žrtvinog brata TK." To stoga što odredba članka 300. stavak 1. točka 2. ZKP, propisuje da se ne može se upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (članak 285. ZKP), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava, slijedom koje odredbe na temelju članka 421. stavak 2. ZKP je vijeće pozivalo odluku da se vrši uvid i čita zapisnik o ispitivanju svjedokinje ZK u ŽDO Sisak od 15. lipnja 2023., Kis-DO-8/2023 (list spisa 165-168), i sa rasprave od 10. travnja 2024. (list spisa 539) za koju je utvrđeno srodstvo sa okrivljenikom "supruga žrtvinog brata TK" slijedom kojih okolnosti se radi o osobi koja je obzirom na srodstvo po članku 285. stavak 1. točka 2. ZKP oslobođena svjedočenja i morala je biti upozorena na to svoje pravo u smislu odredbe članka 285. stavak 3. ZKP, odnosno zapisnik o ispitivanju morao je sadržavati upozorenja po članku 285. ZKP.
12. Obzirom na ovakvu odluku suda ŽDO je predlagalo da se pozove i neposredno ispita svjedokinja ZK držeći da navedena osoba nije privilegirani svjedok u smislu članka 285. ZKP, a u tom smjeru spomenute su odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova: I Kž-578/2020 od 26. siječnja 2021., Kzz-34/2017 od 11. listopada 2017., I Kž-384/2016 od 24. studenog 2016., I Kž-302/14 od 4. lipnja 2014., Županijski sud u Dubrovniku Kž-201/2023 od 9. siječnja 2025. u kojim odlukama je ukazano kako je tazbinsko srodstvo isključivo odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračkog druga. U konkretnom slučaju ZK nije krvni srodnik žrtve BK, a samim time ŽDO smatra da ne može biti niti tazbinska srodnica drugog stupnja, već je to isključivo njezin suprug koji je brat žrtve BK, radi čega se i dalje ostalo kod prijedloga da se pročita iskaz svjedokinje ZK od 15. lipnja 2023. kada je ispitana u ŽDO Sisak u predmetu Kis-DO- 8/2023, a ukoliko sud neće izvoditi taj dokaz čitanjem, predloženo je da se ta svjedokinja pozove na raspravu radi ispitivanja u svojstvu svjedoka.
13. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 1. ZKP odbijen je prijedlog ŽDO Sisak izvođenja dokaza čitanjem zapisnika o prijašnjem ispitivanju svjedokinje ZK od 15. lipnja 2023., Kis-DO-8/2023 (list spisa 165-168) i sa rasprave od 10. travnja 2024. (list spisa 539) iz razloga što odredba članka 300. stavak 1. točka 2. ZKP propisuje da se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku iskaz svjedoka ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (članak 285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava.
13.a. To stoga što supruga žrtvinog brata jest u tazbinskom (afinitetnom) srodstvu sa okrivljenikom, a to se računa po sljedećim odnosima:
- okrivljenik ↔ žrtva (krvno srodstvo ili neki odnos – pretpostavlja se da postoji relevantna veza u predmetu: okrivljenik i žrtva su bračni partneri);
- žrtva ↔ njen brat = 2. stupanj krvnog srodstva (pobočna linija);
- brat ↔ njegova supruga = bračni odnos (stvara tazbinu).
A u odnosu na ove zaključke suda, raspravnom zapisniku priložen je i dijagram (prikaz) izračuna tazbinskog srodstva koji se u konkretnom slučaju odnosi na svjedokinju ZK
Zaključak, srodnici po tazbini (svojti) u 2. stupnju nastaje između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga - i računa se prema stupnju krvnog srodstva. U 2. stupanj ulaze: braća i sestre bračnog druga (šogor/šogorica), djedovi i bake bračnog druga te bračni partneri braće i sestara. Dakle, okrivljenik jest u tazbinskom srodstvu sa bratom žrtve (2. stupanj), a supruga tog brata ulazi u isti stupanj tazbinskog odnosa. Dakle, postoji tazbinsko srodstvo – u 2. stupnju (pobočna linija). U konkretnom slučaju "supruga žrtvinog brata TK" ZK u tazbinskom je srodstvu u 2. stupnju (pobočna linija) slijedom kojih okolnosti po članku 285. ZKP morala je biti upozorena po članku 285. stavak 1. točka 2. ZKP, odnosno zapisnik o ispitivanju ŽDO Kis-DO-8/2023 od 15. lipnja 2023. morao je sadržavati upozorenja na to njeno pravo, kako u smislu odredbe članka 285. stavak 1. točka 2. ZKP, tako i u smislu odredbe članka 285. stavak 3. ZKP na koje svoje pravo ZK nije bila upozorena i nije se izričito izjasnila (odrekla) tog svog prava.
Tazbinsko srodstvo prestaje razvodom braka, ali se prema nekim zakonima (npr. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji) članovima obitelji, smatraju se tazbinski srodnici do 2. stupnja.
Slijedom navedenog, a obzirom da članak 300. stavak 1. točka 2. ZKP propisuje da se ne može upotrijebiti iskaz svjedoka kao dokaz ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (članak 285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava, odbijen je prijedlog ŽDO Sisak da se pročita iskaz svjedokinje ZK sa zapisnika o ispitivanju navedene svjedokinje u ŽDO Sisak dana 15. lipnja 2023., Kis-DO-8/2023.
14. Slijedom navedenog pod točkom 10.a nije jasno zašto ŽDO Sisak tumači kako je tazbinsko srodstvo isključivo odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračkog druga, kao i da u konkretnom slučaju ZK nije krvni srodnik žrtve BK, a samim time da ne može biti niti tazbinska srodnica drugog stupnja, već je to isključivo njezin suprug koji je brat žrtve BK . Točno je: - da ZK nije krvno srodstvo žrtve (jer je žena brata žrtve = tazbina/svojta), ali je netočna tvrdnja da ne može biti tazbinska srodnica drugog stupnja već da je to isključivo njezin suprug koji je brat žrtve BK. Nitko od tazbinskih srodnika nije i ne može biti krvni srodnik, međutim upravo jer je ZK žena brata žrtve BK, TK, okolnost da je vjenčana za brata žrtve koji je u krvnom srodstvu sa žrtvom (brat i sestra), a brat žrtve je u tazbinskom srodstvu sa okrivljenikom u 2. stupnju, egzistira i tazbinsko srodstvo po osnovi braka koji je ZK imala zaključenog sa bratom žrtve TK. Slijedom takvog odnosa ZK kao žena brata žrtve jest tazbinsko srodstvo u 2. stupnju jer okrivljenik jest u tazbinskom srodstvu sa bratom žrtve (2. stupanj), a supruga tog brata ulazi u isti stupanj tazbinskog odnosa. U odnosu na sudsku praksu i pravnu teoriju na koju se ŽDO referira da je referentna u tumačenju da šogorica nije tazbinsko srodstvo u 2. stupnju, vijeće nalazi da sudska praksa i pravna teorija nisu i ne mogu imati jaču pravnu snagu od zakona koji reguliraju te odnose, a isti su regulirani Zakonom o nasljeđivanju, Obiteljskim zakonom i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, osobito jer je sudska praksa različita po istom pravnom pitanju. U prilog ovakvog zaključka suda, sud se poziva upravo na onu sudsku praksu koja je izražena kroz odluke Visokog prekršajnog suda, a vezano upravo na primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a osobito članka 3. stavak 1. podstavak 5. ("Narodne Novine" 137/2009, a što danas odgovara odredbi članka 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji "Narodne Novine" 70/2017) koji je bio podloga za sentencu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (broj odluke Jž-5442/2011 od 17. siječnja 2014. – prilog ovoj presudi) koji propisuje da osobe u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čine srodnici po tazbini zaključno sa drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici – punac i punica, svekar i svekrva, braća i sestre bračnog druga - šogor i šogorice, kao i izraženog pravnog stajališta u odluci Jž-5124/13 od 08. siječnja 2014., i izraženom sentencom (lat. sententia = pravno značenje- rješenje, odluka, presuda): „Stupanj tazbinskog srodstva jednog bračnog druga s krvnim srodnikom drugog bračnog druga jednak je stupnju krvnog srodstva tog bračnog druga i krvnog srodnika“, a u prilogu ove presude prilažu se odluke - sentence Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, pronađene na Najvećoj, sveobuhvatnoj zbirci propisa, sudske prakse i pravne literature u RH – IUS-INFO. Ovakav zaključak ovog vijeća utemeljen je i na odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske I Kž-302/2014 od 4. lipnja 2014. u kojem se navodi "tazbinsko srodstvo se zasniva isključivo sklapanjem braka i predstavlja privilegirani odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga" (koja odluka se prilaže uz ovu presudu). Slijedom ovih odluka, izvjesno je da je sudska praksa različita glede tumačenja da li je šogorica privilegirani svjedok ili nije, kao i da se ista stvara i ovom sudskom odlukom koja je utemeljena na Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakonu o nasljeđivanju i Obiteljskom zakonu, kao i presudama kojima je upravo utvrđeno da je šogorica privilegirani svjedok radi čega je u konkretnom slučaju svjedokinja ZK, šogorica okrivljenika (supruga brata žrtve), morala biti upozorena po članku 285. ZKP te se o svom pravu da li želi ili ne želi svjedočiti izričito morala izjasniti, pa kako izostaje upozorenje i izričito očitovanje svjedokinje ZK u odnosu na njeno pravo da ne mora biti svjedok to je ovaj sud primjenom odredbe članka 300. ZKP odbio prijedlog ŽDO Sisak da se pročita iskaz ove svjedokinje ispitane u ŽDO Sisak dana 15. lipnja 2023., Kis-DO-8/2023.
15. U odnosu na prijedlog ŽDO da se navedena svjedokinja ZK ponovno pozove i neposredno ispita u svojstvu svjedoka, ovaj prijedlog je odbijen na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP kao prijedlog koji odugovlači postupak. Predloženo izvođenje dokaza vijeće je cijenilo da je usmjereno na znatno odugovlačenje postupka, jer iz dokaza izvedenih tijekom postupka do ovog prijedloga , utvrđene su činjenice odlučne za konačno odlučivanje suda, a što će nastavno biti obrazloženo.
16. Svjedok TK, brat pokojne žrtve BK, u bitnome je iskazivao da mu je supruga ispričala da ju je nazvao okrivljenik i rekao da BK ne diše, da ju je zadavio i da zove policiju. Unazad 3 godine žrtva je počela češće dolaziti u Hrvatsku, a u Njemačkoj je boravila također dio vremena jer je imala neke operacije. Njegova supruga je kod žrtve znala zateći ĐK pa ju je pitala što on tamo radi na što je žrtva odgovorila da su oni prijatelji, međutim supruga i on su posumnjali da se nešto događa između njih dvoje pa više nisu odlazili kod žrtve jer se nisu htjeli miješati. Jednom prilikom ih je žrtva pozvala na palačinke ali su po dolasku vidjeli auto od ĐK u dvorištu pa su odustali od posjete. Vidio je u dva navrata BK i ĐK na motoru, a 1. maja su zajedno motorom krenuli za Okučane. Dva dana prije inkriminiranog događaja žrtva je došla kod njih kojom prilikom joj je rekao da nije dobro da se njezino takvo ponašanje nastavi i ukoliko ne ide s okrivljenikom da se raziđu i da svatko vodi svoj život. Žrtva je rekla da bi podnijela zahtjev za razvod braka ali da postoji ta kuća u [adresa] na što ju je savjetovao da pusti kuću, da je prepiše na djecu i da svatko živi svoj život. Na dan događaja okrivljenik je na svom Facebook profilu objavio fotografije žrtve i ĐK, a iznad tih fotografija je pisalo "Ja u Njemačkoj a švaler u mom krevetu". Na tim slikama se vidjelo da žrtva i ĐK hodaju držeći se za ruke i kako leže zajedno u krevetu, takvih je fotografija bilo više. Žrtva im je ispričala da je okrivljenik ljubomoran, pogotovo zbog veze s ĐK koja je počela otprilike 8 mjeseci ili godinu dana prije inkriminiranog događaja. Žrtva je bila onako živac, prgava, nije bila u dobrim odnosima s ocem. Jednom prilikom je bila prema njemu agresivna kada su se posvađali u dvorištu i kada je na njega krenula s papučom. Fizičke sukobe između žrtve i okrivljenika nije vidio ali je par puta u Njemačkoj bio prisutan kada su se svađali. On nije znao da okrivljenik treba inkriminiranog dana doputovati u Hrvatsku. Dan ranije je okrivljenika pozvao na gulaš a na koju poruku mu je optuženik samo stavio „lajk“. Okrivljenik je u Hrvatsku većinom putovao automobilom, a ponekad je znao putovati i avionom. Dva dana prije inkriminiranog događaja, kada je žrtva bila kod svjedoka i kod njegove supruge ZK i kada je rekla da će podnijeti zahtjev za razvod braka nije spomenula da bi to rekla okrivljeniku, a nije spomenula ni da okrivljenik treba doći inkriminiranog dana u Hrvatsku. Poznato mu je da je žrtva imala problema sa spavanjem a ne zna da li je imala depresiju i da li se liječila kod psihologa ili psihijatra. Poznato mu je i da je sin okrivljenika trebao doći s djevojkom u Hrvatsku ali ne zna točno kada je to trebalo biti.
17. Svjedok JK otac pokojne žrtve, u bitnome je iskazivao da nije bio u kontaktu sa žrtvom od 1995., žrtva prema njemu i prema drugima nikada nije ispoljavala agresiju, žrtva je živjela u [adresa], a on u Hrvatskoj pa to nije niti mogla. Od kada je žrtva boravila u [adresa] nije ga posjećivala tako da mu nije poznato o odnosu između optuženika i žrtve.
18. Svjedokinja EK u bitnome je iskazivala da se družila sa žrtvom jer je žrtva bila u vezi sa njezinim bratom CK, često su se viđale i posjećivale do svibnja 2022. kada je njihov odnos zahladio. Žrtva joj je tada ispričala da nije u najboljim odnosima sa suprugom jer ju je prevario te se namjerava od njega razvesti. S okrivljenikom je bila "prijateljica" na Facebooku i znali su razmjenjivati poruke. U kolovozu 2022. okrivljenik ju je maknuo s liste prijatelja pa više nisu komunicirali, međutim, u subotu prije inkriminiranog događaja okrivljenik joj se obratio porukom putem Messengera i tražio da ga nazove. U razgovoru joj je rekao da ima saznanja da je žrtva u vezi s ĐK, da to zna već godinu i pol dana, da su njegovi rođaci pratili BK, da je u Petrinju poslao svoju susjedu iz Njemačke koja mu je trebala ispričati o Gordaninoj vezi. Okrivljenik joj je i rekao da se ne želi razvesti od žrtve jer su stekli znatnu imovinu koju ne želi dijeliti s BK, da joj ne želi plaćati 10 godina pomoći, da je on ulagao sve novce u stjecanje imovine, odnosno gradio je i radio, da ne želi da u kući u [adresa] netko drugi živi pri čemu smatra da je mislio na ĐK, da je on isplatio žrtvinu tetku za njezin dio kuće u [adresa] koju je i renovirao, da je uspio ući u žrtvin mobitel gdje je našao fotografije i videa s njezinim bratom P i s ĐK. Tom prilikom je vidio da je njoj BK slala sporne fotografije, tražio ju je da mu pošalje te fotografije kako bi ih vidjela njihova kći OK pa mu je poslala nekoliko fotografija koje je on kritičnog dana objavio na svom Facebooku. Okrivljenik je tog dana objavio i neke druge fotografije na Facebook profilu do kojih je očigledno došao na drugi način. Okrivljenik joj je ispričao da je neke fotografije i videa ĐK i BK dobio od susjede iz Njemačke koja je kod BK bila tjedan dana prije inkriminiranog događaja, a koje fotografije je ona njemu slala još za vrijeme boravka kod BK. Okrivljenik joj je ispričao da je uvjetovao BK da će joj dati rastavu ukoliko svoj dio kuće u [adresa] prepiše na sina a što BK nije željela. Okrivljenik joj je ispričao da je sa žrtvom bio na svadbi u Albaniji i da su tamo izgladili odnose, međutim po povratku žrtve u Hrvatsku ona mu se više nije javljala pa mu nije bilo jasno zbog čega se ona tako preokrene kada dođe u Hrvatsku. Okrivljenik je naglasio da mu je bitna njegova imovina i novac. BK nije bila agresivna, međutim bila je osoba koja bi rekla u lice što misli, bila je dobra majka i dobra osoba koja je svakome pomagala, rekla joj je da su djeca na okrivljenikovoj strani jer im je on sve davao u financijskom smislu i u potpunosti ih podržavao. Okrivljenik joj nije spomenuo da namjerava doći u Petrinju na dan kritičnog događaja. Sjeća se događaja kada je krajem 2021. bila s BK u autu i kada ju je putem video poziva nazvao okrivljenik koji je bio bijesan i vikao je na žrtvu zbog nekakve veće svote novce koju je BK podigla s njihovog zajedničkog računa. Vidjela je da je okrivljenik jako bijesan, da je crven u licu i da poskakuje po kutnoj garnituri budući se radilo o video pozivu, kasnije joj je žrtva rekla da joj je idući dan optuženik blokirao pristup zajedničkom računu. BK joj je rekla da je u nekoliko navrata pričala s okrivljenikom i rekla mu da se želi razvesti, da je tražila odvjetnika u Njemačkoj i da bi trebala dobiti dio kuće u [adresa] dok je okrivljenik inzistirao da svoj dio kuće prepiše na sina PK. Nije primijetila da bi žrtva bolovala od kakvih psihičkih bolesti, međutim okrivljenik joj je spomenuo da je žrtva bila na nekakvoj klinici zbog psihičkih smetnji. Ima saznanja da je žrtvi brat govorio da prekine vezu sa ĐK jer će biti problema, međutim žrtva to nije htjela učiniti. Žrtva je pokušala ishoditi mirovinu u Njemačkoj ali to nije uspjela pa se morala zaposliti u pekarnici budući joj je optuženik davao 300 ili 400 eura što joj nije bilo dovoljno za život.
19. Svjedok CK u bitnome je iskazivao da je sa žrtvom bio u ljubavnoj vezi 2021., otprilike 4 mjeseca a nakon toga s njom više nije bio u kontaktu. Za vrijeme trajanja veze žrtva mu je ispričala da je okrivljenik jako ljubomoran, da se često svađaju i da to traje već 10 godina, spominjala je da se želi razvesti od okrivljenika ali da to neće biti moguće jer to okrivljenik neće dozvoliti. Kada je on bio u vezi sa žrtvom ona nije radila pa pretpostavlja da ju je okrivljenik financirao. On je prekinuo vezu sa žrtvom a kako je ona htjela nastaviti vezu prijetila je da će mu poslati prijatelje na vrata, prijavila ga je za držanje oružja, a tijekom veze se znala na njega derati i psovati ukoliko bi rekao nešto što joj se nije svidjelo. Prema drugim osobama i pred njim žrtva nije nikada pokazivala agresiju, žrtva nije pokazivala znakove neke psihičke bolesti ili probleme sa spavanjem.
20. Svjedok ĐK u bitnome je iskazivao da se u zadnjih godinu dana intimnije zbližio sa žrtvom, znao je prespavati kod nje, žrtva mu je govori la da njezin odnos s okrivljenikom ne funkcionira od rođenja sina i da se namjerava rastati od njega. Noć prije Gordaninog ubojstva došao je kod nje navečer oko 20,00 sati, prespavao i oko 05,00 idućeg jutra otišao na posao. BK nije imala pojma da bi njen suprug mogao doći iz Njemačke. Okrivljenik ga je mjesec dana prije inkriminiranog događaja zvao na mobitel, najprije je prekinuo poziv a zatim je poslao poruku da mu se javi. Kada ga je nazvao okrivljenik mu je rekao da imaju problem i da ne mogu dijeliti istu ženu te da će nečija glava pasti, ili njegova, ili okrivljenikova. Dva ili tri dana prije inkriminiranog događaja žrtvi je u posjet došla susjeda iz Njemačke, jedan dan je bio kod BK za vrijeme dok je u posjeti bila ta žena a kasnije mu je brat žrtve rekao da je okrivljenik ustvari poslao tu ženu kako bi otkrio nešto o njegovom odnosu sa žrtvom. Žrtva mu se nikada nije požalila da bi ju DK tukao ili maltretirao. Pojašnjavajući raniji iskaz o tome da žrtva nije imala pojma da bi okrivljenik mogao doći iz Njemačke svjedok je iskazivao da je to samo njegova pretpostavka jer mu to žrtva nije izričito rekla a na pitanje da li mu je ranije govorila kada njezin suprug dolazi u Hrvatsku je odgovorio da mu nije govorila. Na pitanje okrivljenika svjedok je iskazao da je istina da mu je okrivljenik u razgovoru preko telefona rekao: "Vi ste našli bolesnu ženu koju iskorištavate a ona iskorištava nas", međutim, on žrtvu nije iskorištavao nego se samo s njom družio.
21. Svjedokinja NK u bitnom je iskazivala da su okrivljenik i žrtva njezini kućni prijatelji, često se družila sa žrtvom koja je imala nekoliko muškaraca s kojima je bila u vezi na što joj je govorila da to ne radi jer je okrivljenik izuzetno dobar čovjek, da ne prelazi ni cestu izvan zebre. Žrtva joj je ispričala da je s okrivljenikom dogovorila razvod i podjelu imovine, to joj je rekla dan ili dva prije inkriminiranog događaja. Žrtva joj je ispričala da će njoj pripasti kuća u [adresa] dok će svoj dio kuće u [adresa] prepisati na djecu. Što se tiče odnosa između žrtve i okrivljenika svjedokinja je iskazivala da se žrtva agresivno ponašala prema okrivljeniku, ponižavala ga je, imala ispade i promjene raspoloženja dok je okrivljenik samo šutio. Jutro na dan inkriminiranog događaja bila je sa žrtvom u gradu, trebale su ići kod frizera dok je žrtva rekla da ne može ići jer okrivljenik dolazi iz Njemačke tako da je kod frizera išla sama dok je žrtva propustila termin. BK je imala velike promjene raspoloženja, ponašala bi se kao da ima živčani slom pa joj je savjetovala da potraži liječničku pomoć, žrtva joj je ispričala da ne može spavati po noći, a jedna prijateljica joj je ispričala da žrtva krade u DM-u i Pevecu ali ne zna o čemu se točno radilo.
22. Svjedokinja RK u bitnome je iskazivala da je susjeda žrtve u Petrinji. Žrtvu i okrivljenika je upoznala u ljeto 2022. nakon čega je odlazila na geliranje noktiju kod žrtve. Jednom prilikom je tamo srela i okrivljenika. Odnos između žrtve i okrivljenika je bio jako dobar, nije čula nikakve sukobe a u događaju kada je bila kod žrtve kojem je bio prisutan i okrivljenik oboje su bili veseli i sretni. Vidjela je da kod žrtve dolazi jedan muškarac kojeg je i upoznala a radi se o ĐK za kojeg joj je žrtva rekla da je prijatelj njezinog brata i njezin poznanik već 20 godina. Na dan inkriminiranog događaja oko 09,45 sati razgovarala je sa žrtvom koja joj je rekla da joj se suprug ne javlja a da je kontaktirala odvjetnicu zbog razvoda od njega te da ga je u Njemačkoj prijavila policiji. Niti jednom riječju joj nije spomenula da okrivljenik tog dana treba doći iz Njemačke. Žrtva joj je tog 17. svibnja 2023. rekla da čeka dostavu kreveta iz Bosanske Dubice, ali joj nije spominjala okrivljenika u kontekstu te dostave. Razgovarale su telefonom oko pola sata a vidjela je žrtvin automobil parkiran isp red kuće sve do 11,30 sati. Žrtva nije spominjala razloge zbog kojih se želi razvesti od okrivljenika ali joj je rekla da joj se okrivljenik ne javlja danima. Što se tiče okrivljenika doživljavala ga je kao ugodnog čovjeka a njegovo ponašanje prema žrtvi je bilo normalno.
23. Svjedokinja GK, kćerka okrivljenika i pokojne žrtve na raspravi dana 2. travnja 2026. iskazuje da u odnosu na događaj za kojeg se tereti njezin otac, ona nema nikakvih drugih saznanja od onoga što je već pred ovim sudom iskazala. U cijelosti ostaje kod onoga što je iskazivala pred sudom te ostaje u cijelosti i kod svojih odgovora koje je dala na pitanja stranaka i suda. Drugo nije imala što za reći
23.a. Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika kakav je odnos okrivljenika u odnosu na djelo koje mu se stavlja na teret, svjedokinja je iskazala da okrivljenik izražava žalost zbog počinjenog djela. U kontaktu se vidi da mu je teško zbog onoga što je počinio, oni imaju kontakt te svjedokinja ima dobre odnose sa ocem; u odnosu na zdravstveno stanje oštećene svjedokinja se izjasnila da li je oštećena imala nekih zdravstvenih poteškoća i u vezi toga išla liječniku, da je oštećena bila psihički bolesna osoba koja je pohađala psihologa, bila je i hospitalizirana u Klinici za spavanje, jer je imala poremećaj spavanja i često je noću bila budna. To je bilo poznato cijeloj obitelji te je obitelj cijelo vrijeme pokušavala pomoći i obitelji je bilo jasno u kakvom se stanju nalazila majka. Cijela obitelj se zajednički trudila da se majci pomogne i da postignu zajednički cilj, a na pitanje braniteljice okrivljenika da li su psihička stanja oštećene varirala, da li su bila lakša pa teža, svjedokinja je odgovorila da su zdravstveni problemi psihičke prirode njezine majke postepeno ušli u njezin život i u prvotnoj fazi to su bila lakša stanja, a kasnije je to išlo i bilo očito u sve težim oblicima; u odnosu na teže oblike psihičkih problema a u vezi s tim agresije i pokazivanja agresivnosti bilo prema okrivljeniku, bilo prema svjedokinji ili nekom drugom članu obitelji, svjedokinja je odgovorila da je oštećena bila i verbalno i fizički agresivna, osobito prema njoj osobno, ali i prema ocu, odnosno bratu (sinu), da je ta agresija znala biti u određenim situacijama ekstremna.
23.b. Na pitanje okrivljenika kakav je otac bio pr ije inkriminiranog događaja, svjedokinja je odgovorila da je okrivljenik bio jako jako dobar otac, a i sada je jako dobar otac koji je sve učinio za kompletnu obitelj, a to misli i prema njima djeci i prema pokojnoj majci, iz kojih razloga svjedokinja razumije kako se on sada osjeća, a ona osobno zna kakav je on čovjek.
23.c. Konstatirano je da su se i okrivljenik i svjedokinja vezano za postavljeno pitanje i odgovaranje nalazili u posebnom emotivnom stanju, jer su oboje plakali. Konstatirano je da se okrivljenik u odnosu na odgovor kojeg je svjedokinja dala zahvalio svjedokinji.
24. Svjedokinja je ispitana dana 29. lipnja 2023. pred Županijskom sudu u Sisku u predmetu Kir-359/2023 (list spisa 245-251) koji iskaz je pročitan.
25. Na temelju članka 426. ZKP svjedokinja je pozvana da se izjasni zašto sada drugačije iskazuje, te je svjedokinja izjavila da kada je iskazivala 29. lipnja 2023. da je bila u izrazito stresnom i traumatiziranom stanju, vezano za događaj zbog kojeg je bila pozvana kao svjedok i iskazivala kao svjedok i da je tek nakon što je iskazivala, vozeći se kući analizirala ono što je odgovarala na pitanja i spoznala da je odgovorila da majka nije bila agresivna fizički prema ocu, a što ne odgovara stvarnosti, iz kojeg razloga je danas na to pitanje odgovorila potvrdno, a to odgovara istini i ostaje kod toga što je iskazala da je pokojna majka bila i fizički i verbalno agresivna i prema ocu i prema njima.
26. Svjedokinja je ispitana na raspravi na Županijskom sudu u Sisku dana 10. travnja 2024., u predmetu K-1/2024 (list spisa 534-535) koji iskaz je pročitan te je utvrđeno da u odnosu na iskaz kojeg je svjedokinja dala na raspravi 10. travnja 2024. kao i odgovore na pitanja nema odstupanja u odnosu na dane odgovore na raspravi 2. travnja 2026.
27. Odgovarajući na pitanje predsjednice vijeća može li vremenski odrediti kada počinju zdravstveni problemi majke psihičke prirode, a vezano za depresivna stanja i ostale probleme i u donosu na događaje kada je majka izgubila bebu svjedokinja je odgovorila da to ne može točno odrediti u godinu, to se događalo kada je ona pohađala osnovnu školu, počelo je kada je imala 8-9 godina, već je bio rođen i ŽK, ali je bio vrlo mala beba; u odnosu na izjavu da je majka bila kleptomanka, da li je to poremećaj kojeg je pokojnoj oštećenoj utvrdio liječnik i postavio kao dijagnozu ili je to procjena svjedokinje, svjedokinja je odgovorila da je to njezina osobna procjena, svjedokinja ima saznanja da je majka imala postavljene dijagnoze, ali ne zna točno koje. Majka joj je bila rekla da je psiholog rekao da je depresivna.
28. Ispitana u ranije provedenom postupku svjedokinja GK u bitnome je iskazala da je njezina majka unatrag 5 godina počela dolaziti u Hrvatsku gdje bi ostajala po 3 mjeseca pa bi došla u Njemačku na tjedan dana. Nakon rođenja brata majka se počela mijenjati, postala je agresivna, takvo ponašanje majke je s godinama postajalo sve gore a majka je sve više vremena provodila u Hrvatskoj. Majka nije radila, a trošila je puno novca, između okrivljenika i žrtve nije bilo fizičkih sukoba već samo verbalnih. Okrivljenik se nije želio razvesti jer je tradicionalno odgojen. Čula je od majke da se želi razvesti od okrivljenika a i svi događaji su vodili prema tome. Razvod se spominjao zbog odvojenog života, veće potrošnje novca od strane majke i neriješenih imovinskopravnih odnosa vezano za kuću. Okrivljenik je sve financirao a majka je tražila novac i od nje i od brata jer je kupovala nepotrebne stvari i sudjelovala u online razgovorima i igrama. Unatrag nekoliko godina čula je od obitelji da je majka u vezi s drugim muškarcem a to je znao i okrivljenik. Tjedan ili dva prije inkriminiranog događaja majku je posjetila njihova susjeda iz [adresa] SK, bile su i u Zagrebu i na otoku Viru, osim u Petrinji. Nakon što je izgubila bebu, majka je išla kod psihologa a i boravila je u bolnici zbog depresije. Majka je bila agresivna prema okrivljeniku, prema njoj i bratu te prema ocu, njezinom djedu a i prema drugima. Što se tiče agresije koju je ispoljavala prema okrivljeniku, opisuje da je majka znala vrištati i posegnuti fizički na njega, zadnji fizički sukob koji je vidjela između majke i oca bio je sredinom 2022. Otac je inkriminiranog dana doputovao u Hrvatsku jer je majka htjela razgovarati o razvodu pa je majci bilo poznato da otac dolazi u Hrvatsku. Majka je bila kleptomanka a pila je i nekakve tablete. Prije ĐK majka je bila u vezama i s drugim muškarcima. Glede saznanja majke da je znala da otac dolazi iz Njemačke, svjedokinja GK u prvotnom ispitivanju iskazivala je da ne zna da li je majka znala da otac dolazi u Hrvatsku dok je prilikom drugog ispitivanja izričito iskazala da je o tome razgovarala sa majkom dan prije inkriminiranog događaja kada je rekla majci da je kupila avionske karte i za nju i za oca i da pretpostavlja da je majka znala da otac dolazi u Hrvatsku, a to nije rekla na prvom ispitivanju jer je bila u stresu. Nadalje, prilikom prvog ispitivanju iskazala je da nije bilo fizičkih sukoba između oca i majke, a na raspravi u ranije provedenom postupku iskazivala je da je bila agresivna prema ocu i da ga je fizički napadala, a kao razlog različitosti iskazivanja navela je da je prilikom prvog ispitivanja bila pod stresom, a kod kojeg obrazloženja je svjedokinja ostala i na raspravi 2. travnja 2026.
29. Svjedok ŽK, sin okrivljenika i pokojne žrtve na raspravi 2. travnja 2026. iskazuje da u cijelosti ostaje kod onoga što je iskazao pred ovim sudom kada je bio ispitan kako na raspravi, tako i kod suca istrage i nema nikakvih drugih saznanja od onoga što je već rekao sudu, a ostaje i kod svih odgovora koje je dao na pitanja koja su mu bila postavljena. Drugo nije imao što za reći.
30. Odgovarajući na pitanje okrivljenika kojim jezikom su u obitelji razgovarali, svjedok je odgovorio da su razgovarali na hrvatskom jeziku, a objašnjavajući sudu zašto postavlja takvo pitanje okrivljenik je pojasnio da ovo pitanje postavlja, jer se kroz predmet proteže teza da je okrivljenik tradicionalno orijentiran vezano za njegovu nacionalnu pripadnost, a da je tome tako onda bi okrivljenik djecu učio albanski jezik i govorilo bi se albanskim jezikom.
31. Svjedok je ispitan dana 29. lipnja 2023. na Županijskom sudu u Sisku u predmetu Kir-359/2023 i na raspravi u predmetu K-1/24 (list spisa 536-537), koji iskaz je pročitan kao i iskaz sa rasprave od 10. travnja 2024. (list spisa 533-541) te na pitanje predsjednice vijeća, a vezano za izjavu da se pokojna majka i otac nisu nikada fizički sukobili, svjedok je iskazao da majka nije bila psihički dobro, nije bila stabilna, da je uvijek puno pričala, ali ništa nije napravila. Znala je poluditi, znala je bacat i stvari oko sebe, primjerice kad bi bila nezadovoljna zbog neke situacije, izdvaja događaj kada nešto nije mogla sa laptopom riješiti, uzela bi laptop i razbila bi ga. Izričito upitan da li je ikada osobno vidio i ima li saznanja osobnih da bi se prije inkriminiranog događaja pokojna majka i okrivljenik fizički sukobili, svjedok je odgovorio negativno.
32. U ranije provedenom postupku, svjedok ŽK u bitnome je iskazivao da je majka unazad nekoliko godina boravila u [adresa] po 2-3 mjeseca, a potom u Njemačkoj 2 tjedna i to se tako stalno ponavljalo. Bio je plan da okrivljenik dođe na dva dana u Hrvatsku a bio je plan i da svjedok dođe u Hrvatsku. Između oca i majke bilo je manjih problema što smatra da je normalno, majka je trošila previše novca a imala je nekakvu vezu s drugim muškarcem. Zaključio je da su majčini odlasci u Hrvatsku povezani s tom pričom. Otac je znao za tu priču ali joj nije pridavao važnost. Majka je bila odlučila da će svjedoku pokloniti pola kuće u [adresa] i već su bili kod javnog bilježnika ali je majka od toga odustala. Razvod braka je spominjala majka. Primijetio je da se majka promijenila unazad 4 godine, od kada je imala operaciju. U veljači 2023. majka i otac su bili na svadbi na Kosovu. Majka je bila strog roditelj, ponekad agresivna ali se otac i majka nikada nisu fizički sukobili. Pretpostavlja da je majka znala da otac dolazi u Hrvatsku jer je to mogla saznati od njegove sestre. Otac je vjerovao da brak sa majkom može opstati. Majka je bila agresivna, primjerice sjeća se događaja kada joj je netko oduzeo prednost u prometu pa je izašla iz automobila, svađala se s vozačem i lupala po njegovom vozilu. Sjeća se i događaja kada je u Petrinji letvom išla prema susjedi. Njegova sestra je majci savjetovala da ide potražiti pomoć liječnika jer se njezino ponašanje promijenilo unazad 6 godina, nakon zadnje operacije. Otac je par dana prije inkriminiranog događaja isplanirao put u Hrvatsku, a i svjedok je sudjelovao u tim planovima jer je trebao doputovati u Petrinju i ići na more. Savjetovao je ocu da ide avionom, a s njim se trebao vratiti u Njemačku automobilom. Otac je došao u Hrvatsku na odmor jer su tako uvijek činili kada su imali godišnji odmor ili blagdan.
33. U odnosu na okrivljenikovu ubrojivost tempore crimnis provedena su dva psihijatrijska vještačenja pa tako po Klinici za psihijatriju Vrapče, koji su vještačenje povjerili sudskoj vještakinji Prim.doc.dr.sc ČK, dr. med., psihijatrica, subspecijalist forenzičke psihijatrije te po vještaku Prim. dr.sc. Ivanu Požgainu, specijalistu psihijatru, subspecijalistu sudske psihijatrije
33.a. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem po vještakinji Prim. doc. sc. dr. ČK, dr. med, specijalist psihijatrije, subspecijalista forenzičke psihijatrije glede ubrojivosti okrivljenika tempore criminis vještakinja je izvještačila je da je okrivljenik osoba pasivno ovisnih obilježja ličnosti sklon impulzivnim reagiranjima u stanjima intenzivne emocionalne angažiranosti te jače i dugotrajnije izloženosti stresu. Okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i upravljanja svojom voljom u vrijeme djela bile su smanjene. Elementi ljubomore mogu se okarakterizirati kao normalna i razumljiva reakcija obzirom na narušene bračne odnose dužeg trajanja vezano za izvanbračne odnose njegove supruge, koja nema patološki karakter i nije produkt psihopatologije. Nisu ispunjeni uvjeti za preporučivanje sigurnosne mjere psihijatrijskog liječenja prema odredbi članka 68. KZ/11 niti za liječenje od ovisnosti po članku 69. KZ/11. Eventualne dekompenzacije psihičkog stanje mogu se tretirati unutar nadležne psihijatrijske službe.
33.b. Provedenim psihijatrijskim vještačenjem po vještaku Prim. dr. sc. Ivanu Požgainu, dr. med., specijalisti psihijatru, subspecijalisti sudske psihijatrije, vještak je izvještačio da je okrivljenik osoba prosječnih intelektualnih sposobnosti kod koje se psihijatrijskim pregledom ne registrira se psihopatologija koja bi se s kliničkom značajnošću mogla uobličiti u dijagnozu nekog psihijatrijskog poremećaja prema važećim klasifikacijskim sustavima. Može se prihvatiti da se kod okrivljenika radi o nekim crtama ovisne ličnosti kao što je potreba okrivljenika da održi i sačuva odnos s oštećenom unatoč potpunoj iskrivljenosti tog odnosa ponašanjem oštećen te je u tom smislu bio spreman podnositi mnoga poniženja koja su se kumulirali vremenom kod okrivljenika. Međutim, tu potrebu treba sagledati kao višeslojnu-od želje da se zbog djece ne razara obitelj, preko materijalnih razloga (podjela imovine) do njegovog ipak pozitivnog emocionalnog stava prema oštećenoj. S druge strane, potrebno je uzeti u obzir da je okrivljenik liječen od arterijske hipertenzije te iako se ovaj tjelesni poremećaj više doživljava kroz internističko područje, nikako se ne može zaobići činjenica da je arterijska hipertenzija najproširenija tzv. psihosomatska bolest gdje psihički čimbenici imaju važnu ulogu u genezi samog poremećaja. Prema psihoanalitičkim modelima, osobe s hipertenzijom sklone su potiskivanju agresije, a okrivljeni je osoba koja je izrazito bila sklona upravo potiskivanju agresije i negativnih emocija srdžbe i bijesa. U ovakvim okolnostima uslijed višegodišnje kumulacije masivnog pražnjenja agresije usmjerene prema oštećenoj koja je svojim agresivnim ponašanjem in tempore criminis dodatno doprinijela svojoj viktimizaciji. Imajući u vidu sve navedeno, uvažavajući dugo vremena poremećenih odnosa između okrivljenog i oštećene, uzimajući u obzir dinamiku zbivanja kritične zgode (ukoliko se prihvati iskaz okrivljenika) vještak je mišljenja da je okrivljenik in tempore criminis uslijed ponašanja oštećene bio u stanju jake razdraženosti uslijed koje su njegove sposobnosti shvaćanja i upravljanja svojim ponašanjem bile bitno smanjene. Obzirom da je odnos sa oštećenom „razriješen“ počinjenjem kaznenog djela, ne postoji opasnost od počinjenja sličnog kaznenog djela te kako nema niti strukturiranog duševnog poremećaja koji bi mogao dovesti do opasnosti okrivljenika po okolinu, tako nema niti potrebe za izricanjem ikakve psihijatrijske sigurnosne mjere.
33.c. Na raspravi dana 10. srpnja 2025. (list spisa 858-862) vještaci su pojašnjavali stanje jake razdraženosti pa vještak Požgain navodi da se kod okrivljenika radilo o stanju jake razdraženosti što u psihijatrijskom smislu odgovara jednoj snažnoj afektivnoj impulzivnoj reakciji često u literaturi opisivanoj kao reakcija „posljednje kapi na vrhu pune čaše“ te vještak Požgain smatra da je stanje okrivljenika in tempore criminis odgovaralo onome što se smatra jaka razdraženost. Vještakinja ČK pojašnjava da ona u svom nalazu govori o snažnoj angažiranosti pretežno steničkom afektivnom stanju u vrijeme djela, dok je vještak Požgain koristio termin jake razdraženosti, što bi u principu bilo isto, samo je u prvom slučaju riječ o psihijatrijskom opisu, a u drugom je naveden sinonim kao pravnička kategorija. Vještakinja ČK suglasila se s mišljenjem vještaka Požgaina da ako se ne prihvati obrana okrivljenika da je kritične zgode bio izazvan napadom žrtve, odnosno njenim vrijeđanjem, povod ovakvoj jakoj afektivnoj reakciji mogao se dogoditi i na povod koji nije morao biti posebno jake kvalitete, uzimajući u obzir bazičnu strukturu ličnosti, duboko poremećenu maritalnu situaciju, te je ovako burna afektivna reakcija prvenstveno steničkih karakteristika u smislu povrijeđenosti, poniženosti, frustracije, ljutnje, bijesa, mogla se dogoditi i na povod koji nije morao biti posebno jake kvalitete.
34. Iz nalaza i mišljenja sudsko medicinske vještakinje prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, specijalist sudske medicine i patologije, proizlazi da je žrtva preminula nasilnom smrću uslijed gušenja, tj. prekida dovoda zraka u pluća do kojeg je došlo stezanjem vrata šakama, prilikom čega je žrtva zadobila oguljotine i krvne podljeve u području vrata, krvne podljeve mekog oglavka lijevo zatiljno (moguće zbog pritiska o podlogu), prijelom jezične kosti s posljedičnim razvojem točkastih krvarenja na spojnicama oba oka uz razvoj općeg teškog krvnog zastoja. Po svom mehanizmu nastanka navedene ozljede čine cjelinu, a nastale su stezanjem i pritiskom na vrat žrtve rukama (šakama). Opisane ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu koja je bila takvog opsega i obilježja da je dovela do smrtnog ishoda. Nastanak ozljeda koje su dovele do smrti žrtve se mogu uklopiti u inkriminirano vrijeme 17. svibnja 2023. u vremenu od 12,30 do 13,00 sati. Što se tiče položaja žrtve i počinitelja u trenutku zadobivanja ozljeda vještakinja je navela da se događaj odvio na ograničenom prostoru tj. u prostoru dnevnog boravka na kutnoj garnituri gdje je žrtva zatečena. Okrivljenik je najvjerojatnije opkoračio žrtvu i sjeo joj na donji dio trupa (zajahao) na koji način joj je onemogućio značajnije kretanje , a glavu i vrat fiksirao, oslonio na kutnu garnituru. Počinitelj i žrtva su se nalazili sučelice, okrenuti licem u lice. Cijeli događaj se zbio u najdužem vremenskom razdoblju od 3 do 5 minuta, žrtva je bila svjesna i borila se oko najviše minutu i pol o čemu svjedoče brojne površinske ozljede – oguljotine utvrđene kod okrivljenika. Naime, okrivljenik je pretrpio ozljede na koži lijeve podlaktice s unutarnje strane u vidu dvije okomite površinske oguljotine dužine 5 cm i 3,5 cm a iznad njih dvije vodoravne kose površinske oguljotine duljine 4 cm i uz njih dvije sitne površinske oguljotine veličine po 1 cm, na koži lijeve nadlaktice s unutarnje strane vodoravnu površinsku oguljotinu duljine 5 cm, na koži lijeve nadlaktice s vanjske strane vodoravnu površinsku oguljotinu dužine 4 cm, na koži lijevog ramena s gornje strane dvije uzdužne površinske oguljotine dužine 5 cm i širine do 1 cm, na koži desne nadlaktice s prednje strane dvije vodoravne površinske oguljotine duljine 3 cm i 2 cm, na koži desne podlaktice s unutarnje strane više kosih površinskih oguljotina dužine od 6 cm do 2 cm, na koži desne podlaktice s unutarnje strane više kosih, okomitih i vodoravnih površinskih oguljotina duljine od 1 do 3 cm, na koži brade s desne strane oguljotinu dužine 4,5 cm, na koži s donje desne strane brade, prema vratu površinsku oguljotinu duljine 4 cm, na koži prsnog koša s lijeve strane iznad bradavice dvije manje površinske oguljotine duljine po 1 cm, na koži prsnog koša s desne strane prema ramenu površinsku oguljotinu duljine 2 cm i na koži donjeg dijela leđa i bočno s lijeve strane dvije vodoravne površinske oguljotine duljine po 5 cm. Dakle, okrivljenik je zadobio višestruke oguljotine kože lica, vrata, trupa, leđa i obje ruke, koje su najvjerojatnije nastale povlačenjem i grebanjem noktiju žrtve po površini kože okrivljenika pri pokušaju obrane i sprječavanju ozljeđivanja. Svaka od tih oguljotina za sebe i u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu. S obzirom da se radi o svježim ozljedama one se mogu uklopiti u inkriminirano vrijeme. U položaju sučelice žrtva je mogla nanijeti ozljede okrivljeniku jer su dijelovi na kojima su te ozljede kod okrivljenika utvrđene bile dostupne rukama – noktima žrtve. Na raspravi 17. rujna 2024. sudsko medicinska vještakinja je pojasnila da je okrivljenik najvjerojatnije opkoračio žrtvu i sjeo joj na donji dio trupa čime je ograničio pokretljivost donjeg dijela trupa žrtve , a u takvom položaju su se okrivljenik i žrtva nalazili sučelice pa je žrtva u takvom položaju mogla nanijeti sve ozljede koje su utvrđene kod okrivljenika pa i u predjelu prsnog koša. Ne može isključiti mogućnost da su ozljede koje su utvrđene kod okrivljenika mogle nastati i ranije, 10-15 minuta prije inkriminiranog događaja, međutim vrsta i smještaj ozljeda koje je pretrpio okrivljenik odgovaraju dinamici odvijanja inkriminiranog događaja, odnosno raspored zadobivenih ozljeda sa visokom vjerojatnošću sugerira nastanak koji je opisala, odnosno kada je okrivljenik opkoračio žrtvu i sjeo na njezin donji dio trupa, a nakon toga je stezao i pritiskao vrat žrtve rukama. Ozljedu čela koju spominje okrivljenik nije vidjela u fotodokumentaciji niti je opisana u zapisniku o očevidu, a ponavlja da ne može isključiti da su pojedinačne ozljede kod okrivljenika nastale u nekom kraćem vremenu prije inkriminiranog događaja. Što se pak tiče da li je okrivljenik u inkriminirano vrijeme imao na sebi jaknu može reći da je iz fotodokumentacije vidljivo da se radi o laganoj štofastoj jakni koja se može odignuti i izložiti neke dijelove tijela na kojima je okrivljenik pretrpio ozljede, međutim mala je vjerojatnost da bi ozljede u predjelu lijeve i desne nadlaktice mogle nastati da je okrivljenik bio cijelo vrijeme odjeven u jaknu.
34.a. Na raspravi 10. ožujka 2025. vještakinji je predočena obrana okrivljenika u kojoj tvrdi da je žrtvu obuhvatio lijevom podlakticom oko njezinog vrata sprječavajući je da se digne s trosjeda i da ju je tako držao 30 do 40 sekundi kada je primijetio da je prestala disati na što je vještakinja odgovorila da krvni podljevi koji su v idljivi na vratu žrtve imponiraju kao krvni podljevi koji nastaju pritiscima prstiju. Krvni podljevi spadaju u skupinu nespecifičnih mehaničkih ozljeda koji u pravilu nastaju udarcima nekog tupotvrdog sredstva, međutim mogu nastati i pritiskom na vrat kao posljedica pritisaka prstiju. Zaključuje, na temelju zapisnika o obdukciji i fotodokumentacije da krvni podljevi na vratu žrtve odgovaraju otiscima jagodica prstiju kojima se vrši pritisak na vrat. U okolnostima kakve opisuje okrivljenik, odnosno da je obuhvatio žrtvu oko vrata lijevom podlakticom ne očekuju se krvni podljevi ovalnog ili okruglastog oblika koji su pronađeni na vratu žrtve. Na pitanje braniteljice da li su ozljede kod žrtve mogle nastati u situaciji kakvu opisuje okrivljenik, prije pada na kutnu garnituru, kada su okrivljenik i žrtva stajali sučelice, kada je ona njega hvatala za prsa, ruke, vrat i majicu , a on nju rukama za vrat, vještakinja je odgovorila da što se tiče krvnih podljeva na vratu žrtve oni su mogli nastati u okolnostima da okrivljenik i žrtva stoje sučelice, međutim prijelom jezične kosti zbog svog položaja nije moguć u takvim okolnostima jer za puknuće jezične kosti treba određena fiksacija i jačina pritiska. Pritiskom ruke lijevom podlakticom oko vrata žrtve nije za očekivati da bi došlo do prijeloma jezične kosti ali to ne može sa stopostotnom sigurnošću isključiti. Na pitanje da li je za očekivati kada počinitelj prstima ruke stišće vrat žrtve da ostanu tragovi u vidu ogrebotina njegovih noktiju vještakinja je odgovorila da se oni mogu očekivati ali i ne moraju, a iz zapisnika o očevidu i fotografija s obdukcije su vidljive te se opisuju crtaste oguljotine u središnjem dijelu vrata žrtve a takve ozljede mogu nastati u pokušaju žrtve da odmakne ruke počinitelja.
34.b. Vještakinja je dopunski ispitana na raspravi 31. ožujka 2026. godine, kada je u cijelosti ostala kod pisanog nalaza i mišljenja kao i svih pojašnjenja koja je dala usmeno na raspravi u ranije provedenom postupku te odgovora na pitanja stranka, a kako je to obrazloženo pod točkom 34.
34.c. Odgovarajući na pitanje braniteljice da li je moguće da su mnogostruke ozlijede, a koje evidentno postoje i nađene su kod okrivljenika , nastale prije konačnog usmrćenja, gušenja, vještakinja je odgovorila da tom dijelu ostajem kod svog nalaza i mišljenja od 17. rujna 2024.. Isto je razvidno iz 3. i 4. pasusa na 2. stranici raspravnog zapisnika od 17. rujna 2024. kada sam na posebno detaljno odgovorila na postavljeno pitanje. U cijelosti ostajem kod odgovora na pitanje 17. rujna 2024 Na pitanje braniteljice okrivljenika, s obzirom da okrivljenik u svojoj obrani kaže da je do puknuća jezične kosti došlo na način da je on pritisnuo oštećenu podlakticom, tu su dvije vrlo jake kosti, da li je moguće da je okrivljenik pritiskom na oštećenu tj. da je došlo do puknuća jezične kosti pritiskom podlaktice, budući da obrana smatra da nije moglo doći do puknuća jezične kosti gušenjem, vještakinja je odgovorila da kada se općenito govori o oduzimanju života mehanizam asfiksije, isto nastaje pritiskom u području vrata, a što može biti rukama tj., prstima šaka, ali ne može se isključiti mogućnost da bi čovjek, osoba koja vrši pritisak vršio to na način da se osloni rukom i pritisne vrat žrtve podlakticom i pritiskom koji bi dovoljno dugo trajao da je došlo do asfiktičn ih ozljeda i posljedične smrti, s time da to mora dovoljno dugo trajati da bi osoba mogla umrijeti od asfiksije, kao što žrtva oštećena BK ima znakove koji upućuju, a i to je obducent zaključio na obdukciji kao uzrok smrti. Na pitanje branitelja okrivljenika može li se obrana okrivljenika dovesti u vezu sa ozljedom na lijevoj dojci žrtve te da li se može dovesti u svezu ozljeda na stražnjoj strani lubanje oštećene, imajući u vidu da je okrivljenik rekao da je do sukoba došlo prvo stojeći pa potom on pada zajedno s njom, vještakinja je odgovorila da je moguće da su se u dinamici odvijanja inkriminiranog događaja zbile dvije ozljede. Radi se o dvije ozljede. Jedna u području zatiljnog dijela glave smještena koja ozljeda nije opisana u medicinskom zapisniku obdukcije, a radi se o ozljedi zatiljnog dijela glave lijevo, nego je samo postavljena dijagnoza. Vještakinja je ovu ozljedu tumačila da je nastala u dinamici odvijanja inkriminiranog događaja u trenutku kada je žrtva udarila glavom o podlogu. U zapisniku o obdukciji u pasusu unutarnji pregled navodi se "meki oglavak srednje debeo i jače prožet krvlju u lijevom zatiljnom dijelu u promjeru od 7 cm", dok se u pasusu patoanatomske dijagnoze postavlja dg. "krvni podljev mekog oglavka lijevo zatiljno" a to je krvni podljev koji je nastao udarcem nekog tupo tvrdog sredstva ili udarcem glave o neko tupo tvrdo sredstvo. Dozvoljava da je ova ozljeda nastala udarcem glave o neki dio kutne garniture. U odnosu na mogućnost nastanka ozlijede na način kako je to okrivljenik iskazivao, a odnosi se na ozljedu na lijevoj dojci žrtve navodi da je ova ozljeda koja se u zapisniku o obdukciji opisuje kao plavkasti krvni podljev u području lijeve dojke veličine 2:1 cm, također je nastao djelovanjem tupo tvrdog sredstva, moguće i oslanjanjem nekog dijela tijela počinitelja o tijelo žrtve. Dozvoljavam mogućnost da je predmetna ozljeda mogla nastati u dinamici odvijanja inkriminiranog događaja pritiskom nekog dijela tijela počinitelja o tijelo žrtve kao što je npr. lakat. Na pitanje branitelja okrivljenika, od svih ozljeda koje se navode na žrtvi, da li se vještak slaže da su sve ozljede osim prijeloma jezične kosti mogle nastati i u sukobu sudionika događaja prije nastanka i nanošenja ozljede prijeloma jezične kosti, a braniteljica okrivljenika dodaje naročito vezano na okolnost da je oštećena imala ozljede na zapešćima ručnih zglobova, a koji podatak navodi okrivljenik, vještakinja je odgovorila da u odnosu na navedene ozljede u području ručnih zglobova, da se takva ozljeda ne navodi u zapisniku o obdukciji pa to vještakinja ne može ni komentirati, odnosno isto nije navedeno u zapisniku o obdukciji.
34.d. Međutim, vještak je željela još reći nešto o ozljedama u području vrata osim samog prijeloma jezične kosti koji je utvrđen unutrašnjim pregledom. Naime, vještakinja je citirala „pregledom organa vrata i medijastinuma (sredoprsje), a što pokazuju fotografije 18 do 24 fotodokumentacije, navodi se da se "nađu se krvni podljevi u potkožnom tkivu i u mišićima vrata u projekciji prije spomenutih krvnih podljeva. Podjezična kost prelomljena, a u području grkljana također krvni podljev." Ovo znači da je postojao jedan snažniji pritisak i dugotrajnije djelovanje sile, a da bi nastali krvni podljevi koji su opisani unutrašnjim pregledom i vidljivi u fotodokumentaciji. Pregledom fotodokumentacije nije uspjela na fotografijama koje prikazuju tijelo žrtve, vidjeti ozljede u području zapešća – ručnih zglobova.
34.e. Na pitanje okrivljenika da li je moguće u situaciji da je hvatao vrat žrtve šakama, da na vratu žrtve nema vidljivih ozljeda na obje strane, nego samo na jednoj, vještakinja je odgovorila da nije moguće jednoliko i simetrično rasporediti silu pritiska na vrat žrtve, a pri tome mora uvažiti i činjenicu da se žrtva i pokušava braniti okrećući se, izmičući se i sve dok postoji svijest. Na pitanje okrivljenika kako je moguće da je okrivljenik zadobio ogrebotine na leđima ako se događaj odigrao na kutnoj garnituri, vještak je odgovorila da je već iskazivala o ozljedama u području leđa i to je jedan upravo od razloga zašto je i dinamiku tumačila na prethodno opisane načine, znači sučelice, jer tada žrtva može rukama dosegnuti leđa. Iz fotodokumentacije očevida broj UO-195/23 i UO-196/23, a koju obuhvaća i fotografije oštećene i osumnjičenika i to osumnjičenik od fotografije 90 do 119, s tim da fotografije broj 90 do 100 prikazuju okrivljenika obučenog u garderobu, fotografije 101 do 107 u donjem vešu, fotografije 108 do 119, prikazuju pojedinačne dijelove tijela kao i leđa okrivljenika bez donjeg rublja i to točno fotografije broj 117, 118 i 119 , upravo iz ovih fotografija vidljivo je da su se u jednom trenutku žrtva i počinitelj nalazili sučelice i to dosta u bliskom kontaktu, s obzirom da je tada djelovanju desne ruke tj. prstiju desne ruke oštećene bi mogla oštećena dosegnuti lijevi slabinski dio leđa. U odnosu na odjeću za pretpostaviti je da je odjeća bila podignuta od kože. Na pitanje okrivljenika da li je vještakinja utvrdila da na tijelu oštećene je bilo još otisaka prstiju okrivljenika i ako da, gdje, vještakinja je odgovara da se tragovi prstiju opisuju na vratu i to u zapisniku o obdukciji gdje se navodi "u središnjem dijelu vrata više sitnijih crvenkastih oguljotina dužine 5 do 12 mm. Na lijevoj strani vrata nađu se dva crvenkasto plavkasta krvna podljeva veličine 2:1 cm, a na desnoj strani vrata nađe se crvenkasti krvni podljev veličine 3:2 cm unutar koje se vide točkasta krvarenja." Ovakav opis ozljeda odgovara upravo djelovanju prstiju počinitelja pri čemu oguljotine nastaju djelovanjem noktiju, a manji krvni podljevi djelovanjem prstiju. Drugih ozljeda koje bi odgovarale mehanizmu djelovanja prstima okrivljenika na tijelo oštećene ne nalazi u zapisniku o obdukciji, a niti na fotodokumentaciji obdukcije, a niti na fotodokumentaciji očevida na tijelu žrtve. Na pitanje okrivljenika da li je vidljivo prema otiscima pronađenima na tijelu žrtve sa kojim prstom koje ruke je izvršen pritisak na vrat i slomljena jezična kost, vještakinja je odgovorila da krvni podljevi predstavljaju nespecifičnu mehaničku ozljedu i ne može se izjasniti kojim prstom bi nastao koji krvi podljev. Dakle, dozvoljava i lijevom i desnom rukom, a sve ovisno i o položaju tijela okrivljenika na tijelo oštećene. Na pitanje okrivljenika da li dozvoljava mogućnost da je prijelom jezične kosti nastao i pritiskom lijeve podlaktice, vještakinja nije mogla isključiti tu mogućnost.
34.f. Na pitanje ŽDO Sisak s obzirom na to da je vještakinja opisala mehanizam nastanka ozljeda optuženika na leđima i rekla da je to položaj sučelice, da li vještak ostaje kod dijela nalaza danog na raspravi 17. rujna 2024. (strana 2. zapisnika, prvo pitanje obrane, drugi pasus) gdje vještak navodi "proizlazi da je optuženik najvjerojatnije opkoračio i sjeo na donji dio trupa žrtve", može li se vještak izjasniti da li vještak dozvoljava mogućnost da bi ozljede na lumbalnom dijelu leđa okrivljenika nastale i u položaju opkoračenja žrtve i sjedenja na njezinom donjem dijelu trupa, odnosno ostaje li kod danog odgovora na tako postavljeno pitanje po braniteljici okrivljenika na raspravi 17. rujna 2024., vještakinja je u cijelosti ostala kod navedenog opisa koji proizlazi sa zapisnika od 17. rujna 2024.
34.g. Na pitanje branitelja okrivljenika da li je moguće da su ozljede na leđima – slabinskom dijelu leđa okrivljenika nastale u dijelu događa da su sudionici događaja bili u stojećem položaju licem u lice, vještakinja je odgovorila da ne može isključiti tu mogućnost da bi oguljotine u lijevom slabinskom području okrivljenika mogle nastati i u stojećem položaju, a pri čemu je potrebno da žrtva i počinitelj budu sučelice, odnosno pravno rečeno licem u lice.
34.h. Na pitanje predsjednice vijeća da li je ijedna od ozljeda pobrojanih u pisanom nalazu i mišljenju od 10. listopada 2023. na strani 4. u rubrici AD2. DK da li ijedna i koja ili više i koje ozljede bile obrambenog karaktera, vještakinja je odgovorila da u opisu ozljeda koji se navodi u točki AD2. njenog nalaza u odnosu na okrivljenika DK navodi da ove ozljede nisu takovih obilježja da bi se za ijednu od njih moglo reći da bi bila obrambena ozljeda od strane okrivljenika, već se radi o primljenim ozljedama. Općenito oguljotine nisu obrambene ozljede.
34.i. Na pitanje predsjednice vijeća da se decidirano izjasni u odnosu na utvrđenje iz pisanog nalaza i mišljenja od 10. listopada 2023. (strana 5., pasus 3 ADA) gdje vještak navodi "temeljem obilježja opisanih oguljotina na tijelu i temeljem smještaja oguljotina na tijelu okrivljenika proizlazi, kao najvjerojatnije, da su oguljotine nastale povlačenjem i grebanjem noktima oštećene BK po površini kože okrivljenika, pri pokušaju obrane i sprječavanja ozljeđivanja", da li se radi o pokušaju obrane oštećene od napada okrivljenika, ili se radi o obrani okrivljenika od nanošenja ozljeda od oštećene, vještakinja je odgovorila da se radi o pokušaju pokušaju obrane oštećene i sprječavanja nanošenja ozljede njoj od okrivljenika . Na pitanje predsjednice vijeća, u odnosu na utvrđenje uzroka smrti, a koji se navodi u zapisniku o obdukciji "gušenje", u pisanom nalazu vještakinja navodi "gušenje (stezanje vrata rukama)" da li ovakav opis i utvrđenje uzroka smrti odgovara činjeničnom opisu "…na kutnoj garnituri, suprugu prstima obaju ruku stiskao za vrat i gušio…", vještakinja je odgovorila da se radi o istom pojmu, moglo bi se reći da se radi o sinonimu koji podrazumijeva djelovanje prstiju i pritisak i onda još i stiskanje ako je moguće, odnosno stezanje – stiskanje. Na pitanje predsjednice vijeća da li nastavno na prethodni odgovor to isključuje mehanizam nastanka ozljede prijelom jezične kosti pritiskom podlaktice ili lakta bilo koje ruke okrivljenika, vještakinja je odgovorila da dozvoljava tu mogućnost, ali želi pojasniti i ističe da iz opisa ozljeda na vratu proizlazi da su u jednom trenutku odvijanja ovog događaja bili prsti okrivljenika na vratu žrtve, o čemu svjedoče tragovi u vidu oguljotina za koje je navela da nastaju djelovanjem noktiju počinitelja, a i ovi manji krvni podljevi više odgovaraju i upućuju na nastanak pritiskom prstiju nego podlakticom. Vještakinja je imala potrebu pojasniti i dodala da uopćeno govoreći asfiktične ozljede u pravilu nastaju kada postoji disproporcija između snage počinitelja i žrtve, pri čemu su žrtve obično slabije konstitucije, a počinitelj jače konstitucije. U konkretnom slučaju, a promatrajući izgled tijela, odnosno proporcije tijela žrtve BK i uspoređujući je s građom i snagom počinitelja, ovdje se ne može govoriti o jasnoj disproporciji u snazi. Znači, počinitelj da bi mogao savladati žrtvu morao je dovesti u položaj u kojem je ona bila na neki način ograničena u svojem kretanju i djelovanju, a to je položaj oštećene u dijelu događaja kada je na kutnoj garnituri za kojeg je vještak bila mišljenja i kod kojeg mišljenja ostaje- da je pokretljivost žrtve bila ograničena time što je okrivljenik svojim tijelom smanjio mogućnost kretanja donjeg dijela tijela žrtve, što je ranije opisala kao opkoračenje i sjedanje na donji dio tijela žrtve. Vještakinji se sa medicinskog aspekta i već prethodno opisani odnos snaga, to se činilo najlogičnijim.
35. Provedenim biološkim vještačenjem po DKV, prof. biol. s kojim se u cijelosti složila i vještakinja Marijana Macan, prof. biol. proizlazi da su DNA analizom uzoraka briseva izuzetih ispod noktiju desne i lijeve ruke žrtve, brisa ruba keramičke šalice i ispod odrezanih noktiju desne i lijeve ruke žrtve utvrđeni miješani
DNA profili. Sporni tragovi 3 i 4 izuzeti ispod noktiju desne i lijeve ruke žrtve potječu od BK, DK i jedne nasumično odabrane, nesrodne osobe iz hrvatske populacije. Sporni tragovi 3.1 i 4.1 izuzeti ispod odrezanih noktiju desne i lijeve ruke žrtve potječu od BK, DK i jedne nasumično odabrane, nesrodne osobe iz hrvatske populacije. Sporni trag 7 s brisa ruba keramičke šalice potječe od BK i DK. Sporni trag 3 ne podupire pretpostavku optužbe u odnosu na pretpostavku obrane, sporni trag 4 vrlo snažno podupire pretpostavku optužbe u odnosu na pretpostavku obrane, sporni trag 3.1 slabo podupire pretpostavku optužbe u odnosu na pretpostavku obrane a sporni tragovi 4.1 i 7 izrazito snažnu podupiru pretpostavku optužbe u odnosu na pretpostavku obrane.
36. Iz nalaza i mišljenja toksikoloških vještaka Stjepana Brzice, dipl. ing . i HK, dipl. ing. proizlazi da je optuženik u trenutku inkriminiranog događaja bio trijezan i da je u krvi i mokraći imao metamizol i njegove metabolite i metabolite bisoprolola što ukazuje da je konzumirao lijekove koji su mu izdani po preporuci liječnika.
37. Iz nalaza i mišljenja vještaka za tehnička vještačenja Ferde Barbarića, dipl. ing. proizlazi da zbog necjelovito i slabo izraženih individualnih karakteristika spornih tragova izuzetih s mjesta počinjenja kaznenog djela nisu pogodni za vještačenje u smislu pouzdane identifikacije obuće od koje potječu ili ne potječu.
38. Iz očitovanja vještakinje za kontaktna vještačenja tragova tekstilnih vlakana Štefice Županić, dipl. ing. proizlazi da se vještačenje kontaktnih tragova tekstilnih vlakana neće provesti jer su optuženik i žrtva živjeli u obiteljskoj kući pa postoji bezbroj mogućnosti prijenosa tekstilnih vlakana neposrednim i posrednim putem pa se moguće pronađena tekstilna vlakna ne bi mogla povezati isključivo s predmetnim događajem.
39. Iz nalaza i mišljenja vještakinje za detekciju i vještačenje tragova papilarnih linija OK, struč. spes. crim. proizlazi da na dostavljenom materijalu – papiriću bijele boje, pravokutnog oblika s ispisanim tekstom: 358-91-2000477 DK nisu izazvani tragovi papilarnih linija.
40. Iz izvješća Policijske uprave sisačko-moslavačke, Službe kriminalističke policije proizlazi da je okrivljenik s mobilnog uređaja koji je u njegovom vlasništvu 17. svibnja 2023. u 13,01-13,02 sati poslao ZK fotografije na kojima je žrtva s drugim muškarcem te da je istog dana u 13,19 sati ostvario video poziv s ZK.
41. Iz zapisnika o očevidu na mobitelu ZK proizlazi da je pristupanjem aplikaciji Facebook utvrđeno da je s korisničkog profila naziva DK objavljeno pet fotografija žrtve s odraslom muškom osobom te ispod objavljen tekst: "oprostite nisam mogao da gledam to, uništila nas do sada, ima još više, saznat ćete drugi put, ja za njemačkoj, švaler je u moj jastuk, izvinite, sad je kraj".
42. Iz izvješća Policijske uprave sisačko–moslavačke, Službe kriminalističke policije sa zapisima komunikacije pronađene pretragom mobitela žrtve proizlazi da je zadnja komunikacija žrtve bila 17. svibnja 2023. u 12,51 sati putem aplikacije WhatsApp.
43. Iz izvoda iz prekršajne evidencije i izvoda iz kaznene evidencije sud je utvrdio da je okrivljenik prekršajno nekažnjavana osoba te kazneno neosuđivana.
44. Pozvan da iznese svoj iskaz, na raspravi dana 2. travnja 2026. okrivljenik iskazuje da je taj dan kada je došao njegova supruga i on potpuno su normalno komunicirali, dapače još su se grlili i ljubili sa strane. Okrivljenik je skidao svoju crnu jaknu i objesio ju je na visoku stolicu kraj kuhinje, a supruga je donijela kavu i servirala ju na mali stol pored kutne garniture u boravku, a radi se o prostoru koji je razdijeljen visokim stolicama i šankom. Dok su sjedili na kutnoj garnituri po njegovoj procjeni 6- 10 minuta normalno su komunicirali te je okrivljenik dva puta iz te šalice pio kavu i kada su govorili o tome da li je stigao novi krevet, supruga mu je rekla da nije stigao novi krevet. Okrivljeni je pitao gdje je stari krevet da bi mu ona rekla da starog kreveta nema. Otišao je na gornji kat kuće i utvrdio da je soba prazna, odnosno utvrdio je da u sobi nema niti novog niti starog kreveta ni oba dva ormara i tri staze, fine od tepiha, niti jedne nije bilo u sobi. Kada je to utvrdio to ga je razljutilo i dovelo u stanje stresa te se spustio dole u prizemlje kuće i zatekao je suprugu u tom dijelu kuhinje gdje su bile visoke stolice. Tada počinje svađa oko tog kreveta, odnosno tih stvari kojih nema u kući te je supruga silom htjela da ga udalji iz kuće i u tom smislu je povišenim tonom tražila da ode, psovala ga je, a istovremeno ga je i hvatala za ruke i tako su nastale ogrebotine po njegovim rukama. To se sve događa gdje su te visoke stolice, a ne na kutnoj garnituri. U tom trenutku zapravo oni guraju jedan drugoga, supruga okrivljenika počinje udarati, gdje su kasnije utvrđene i ozlijede na okrivljeniku, ne puštaju jedno drugoga, ona vrišti te je okrivljenik nju uhvatio objema rukama, oko struka. Tada su u stojećem položaju okrenuti licem prema licu i tako padaju na način da je njegova supruga stražnjicom pala na pod, dok je gornji dio tijela bio uzdignut, a on je bio nagnut prema njoj, ali je u jednom trenutku i pao na nju na njezinu suknju, stražnjicom. Ovo se događa u blizini te stolice gdje je okrivljenik prethodno objesio tu jaknu koju je skinuo, a koja je u određenom trenutku pala na pod i vukla se po podu. On joj je rekao da prestane udarati i grebati i da se dalje dogovore, a da se dogovore da se razvedu. Nakon toga se dižu sa tla, pri čemu joj je okrivljenik čak i pomogao da se ustane, naušnicu koja je pala s nje stavio je u njezinu torbu, otišao je u kuhinju popiti vode, a ona je sjela na kutnu garnituru. Nakon što je popio vodu, ostao je stajati u tom dijelu kuhinje i bio je od supruge udaljen 4 ili 4,5 m te je počeo razgovarati o tome da prodaju automobil kako bi podmirili troškove odvjetnika vezano za budući razvod. Ovo je izazvalo njezinu reakciju, ona se ustala sa kutne garniture, počela je vikati, psovala mu je albansku mater, svašta, i protivila se prodaji automobila. Okrivljenik je došao do nje i stajao je ispred nje, te je ponovno pitao gdje je stari krevet da bi mu tada rekla da ga je dala ĐK. Govorila mu je da nije nikakav muškarac i da ni ne zna koliko je sve stvari dala i što je sve dala. Tada su bili jedan ispred drugoga licem prema licu i tada ga počinje ponovno rukama hvatati po tijelu, po prsima, ramenima, nadlakticama te je okrivljenik nju tada isto tako čapio kao i ona njega dozvoljavam bez kontrole, zbog čega su ostali prsti kao što je to govorila vještak. Kako gurali su se, a stajali su ispred kutne garniture koja je žrtvi bila iza leđa, izgubili su ravnotežu i oboje su pali na tu kutnu garnituru, tako što je ona cijelim tijelom pala, više lijevom stranom je pala na kutnu garnituru, a okrivljenik na njegovu desnu stranu te mu je desna ruka završila u kutnoj garnituru na spoju "L." U tom padu ona je udarila glavom upravo u taj spoj kutne garniture, a udarila je stražnjim dijelom više lijeve strane glave. Tako su nastale te ozljede na glavi njegove supruge. Od njegovog pada njega je zaboljela desna ruka u ramenu, te nije ni mogao stisnuti ruku, a kako se bojao da će se ona ustati nakon toga pada s kutne garniture i ponovno ga napasti, on je svojom lijevom rukom, podlakticom slomio jezičnu kost svojoj supruzi, jer je pritiskao njezin vrat. On je bio u šoku, ali vidio je slike koje su u spisu i koje su mu pokazane kada je bio ispitan u prethodnom postupku, a vezano za to što su i sud i ovlašteni tužitelj u odnosu na otisak prsta htjeli da se utvrdi kako je došlo do tih otisaka pa su bile pokazane slike i raspravljalo se o tome kako je došlo do tih ozljeda koje su bile vidljive na vratu žrtve. Okrivljenika najviše muči utvrđenje vještaka da je do prijeloma jezične kosti došlo od njegovog pritiska prstima, jer to nije točno, jer on je pritisak izvršio podlakticom lijeve ruke, jer je bez kontrole stisnuo njezin vrat. Dozvoljava da ga je žrtva dok je vršio pritisak podlakticom, grebala po mojoj lijevoj ruci, s njezinom desnom rukom, jer je njezina lijeva ruka već bila pored njega, uz noge. Taj njegov pritisak je trajao po njegovoj procjeni 30 – 40 sekundi, nakon čega je okrivljenik prestao pritiskati, ustao se i vidio da se ona ne mrda, uplašio se, otišao je na stepenice kod ulaza i misli da je dva puta pokušao zvati policiju, ali u tome nije uspio. Zvao je broj 211 kao u Njemačkoj. Bio je izgubljen, prvo je šogorici ZK poslao slike na kojima se vidjela njegova supruga i ĐK te ju je ubrzo nakon toga nazvao, ali ne zna da li je zvao na video poziv, iako tako piše u spisu, ali zna da je s njom razgovarao da zove policiju, da je bila svađa i da dođu, da žr tva ne mrda, dozvoljava i može biti da je rekao da ju je udavio. Njegova šogorica je nakon toga povisila ton, bila je uznemirena, zna da sam joj više puta rekao da pozove policiju te je u konačnici policija i došla. Okrivljeniku je to izgledalo kao dugo vremena, a zapravo je policija došla vrlo brzo nakon ovog događaja zbog kojeg je šogorici rekao da zove policiju. U međuvremenu do dolaska policije zvao je svoju kćerku, misli da ju je dobio tek u drugom navratu i htio joj je objasniti, ali joj nije uspio objasniti, nego joj je samo rekao da mama više nije, ali nisam uspio reći što, nije uspio izbaciti iz sebe da mama više ne diše. I tada je rekao zetu da pazi na PK, obzirom na ovo što se dogodilo sa majkom. Oni su međusobno komunicirali, jer je zetu rekao što se desilo i da obzirno i polako to sve kaže PK i ispriča sve što se dogodilo između njega i njegove supruge, o tome da je bila svađa i kako je ta svađa završila. Ovaj događaj je obilježio cijelu moju obitelj, ja patim, ali najviše pate moja djeca, moja kćerka ide liječniku svaka 3 mjeseca jer joj psihički nije dobro, čak su indicirane neke tvorbe koja svaka 3 mjeseca mora kontrolirati da ne rastu, a moj sin koji je inače bio krupan, sada je svoju kilažu znatno povećao, a to je posljedica ovih okolnosti vezanih za ovu obiteljsku situaciju. Kaje se za sve, kaje se za ovaj događaj, kaje se što se njemu desilo taj dan, tu sekundu, i želi se svima ispričati i želi reći da prije ovog događaja nikada prije nije bio ni u kakvoj životnoj situaciji, odnosno događaju zbog kojeg bih trebao odgovarati pred zakonom. Sada je 3 godine u zatvoru, ali njegovo ponašanje u zatvoru je primjereno, što sud može provjeriti u nadležnoj instituciji, a radi se o instituciji u kojoj se često znaju desiti razne teške situacije, dovedu alkoholičare, svakakve, a okrivljenik nikada ni sa kim nije došao ni u kakav sukob. Drugo nije imao što za reći. Zahvalio je sudu što je saslušao njegov iskaz.
45. Na pitanje braniteljice okrivljenika da li okrivljenik ostaje kod svega onoga što je i ranije iskazao u svojem iskazu, okrivljenik iskazuje da ostaje i kod onoga što je ranije iskazao.
46. Okrivljenik je iskazivao u ranije provedenom postupku dana 18. prosinca 2024. (list spisa 688-693) koji iskaz je pročitan.
47. 18. prosinca 2024. okrivljenik je iskazivao da se ovaj događaj nije dogodio zbog imovine, žrtva je imala sve u Petrinji što joj je trebalo dok je dio kuće u Njemačkoj žrtva trebala prepisati na sina PK, a on se obvezao da će otplatiti dug od 88.000,00 eura pri čemu bi žrtva mogla ostati prijavljena u toj kući i u njoj boraviti kad god želi, osobito kada je dolazila kod liječnika. Žrtvu je oslobodio od svih dugova ali ona unatoč tome nije htjela potpisati ugovor kojim bi svoj dio kuće prepisala na PK. Nakon što je izgubila bebu, žrtva se promijenila, spavala bi do podneva, cijelu noć bila na mobitelu dok je on brinuo o djeci i vodio ih u školu. Žrtvi je sve priuštio, imala je do 2021. njegovu karticu i mogla je s njom kupiti što je željela. Žrtva je krala i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, plaćao je da ne bi morala ići na policiju, napadala ga je, oči mu je htjela iskopati dok se on brinuo o cijeloj obitelji jer nije htio da djeca završe u domu. Pomagao je žrtvi dok je bila bolesna, čistio je, prao, peglao i brinuo se o njoj i djeci. 17. svibnja 2023. je došao u kuću u Petrinju, pozdravio se sa žrtvom s kojom se zagrlio, skinuo je jaknu i objesio ju, žrtva mu je donijela kavu te su pričali. Pitao ju je za krevet koji je trebao stići kao i za stari krevet nakon čega je saznao od žrtve da starog kreveta nema u što se i uvjerio odlaskom na kat kuće, počeli su se svađati, žrtva ga je tjerala iz kuće tvrdeći da je to njezina kuća, napala ga je kod visokih stolica u kuhinji, rukama ga je čupala za prsa, nadlakticu i vrat. Rekao joj je da će prodati BMW kako bi namirio troškove razvoda pa ga je žrtva ponovno napala, rekla mu je da je albansko đubre i da joj ništa ne može, stajali su pokraj kutne garniture kada ga je žrtva napala, rukama ga hvatala za prsa, ruke, vrat i majicu pa je i on nju hvatao rukama za vrat pa su izgubili ravnotežu i pali na trosjed, on udesno, a žrtva ulijevo, obuhvatio je žrtvu lijevom podlakticom što je trajalo 30 do 40 sekundi. Žrtvu je uhvatio podlakticom oko vrata kako bi ju spriječio da se prva digne s kutne garniture jer je ona bila jaka žena, brutalna žena i kada se uspio pridići na noge primijetio je da žrtva više ne diše. Da se događaj odvio na način kao što mu se to stavlja na teret ne bi zadobio ogrebotine u predjelu trbuha i ogrebotine lijeve ruke. Žrtva je imala druge muškarce još od 2018., nema rođake u Hrvatskoj koje bi angažirao da prate žrtvu već su mu o njezinim vezama s drugim muškarcima pričali njezini rođaci. Sa žrtvom se često svađao oko novca jer je ona puno trošila, nikad je nije ni dotaknuo nego bi svađe prekidao i odlazio iz kuće kako bi se žrtva smirila. I djeca su govorila žrtvi da ide kod psihologa ali ona to nije htjela. Žrtva mu je psovala mater, govorila mu je da je albansko đubre i smeće, da ništa ne vrijedi i da nije nikakav muškarac. Žrtvi je platio desetak estetskih operacija u iznosu od 20% dok je ostalo pokrilo osiguranje. Nitko ne spominje koliko je on novaca dao puncu i šogoru. Nakon događaja je pokušao zvati policiju ali to nije uspio pa je tražio šogoricu da ona zove policiju. Na žrtvu više nitko ne misli, ne samo on i djeca već i žrtvina rodbina. 18. svibnja 2023. je bio praznik ili blagdan u Njemačkoj pa je tog 17. svibnja 2023. došao u Hrvatsku kao što je to uobičajeno činio kada bi bio praznik ili blagdan, a u Hrvatsku je trebao doći i njegov sin s djevojkom dok je žrtva trebala u Njemačku ići početkom lipnja 2023. jer je imala operaciju grudi za što joj je već kupljena avionska karta. U travnju 2023. je sa žrtvom bio na Kosovu i još tjedan dana u Hrvatskoj i dobro su se slagali, pomirili su se i kupio joj je ogrlicu. Žrtva je pokušavala ostvariti mirovinu u Njemačkoj ali je odbijena. Žrtva je i prema drugim osobama bila verbalno i fizički agresivna, bojao se žrtve jer je ona bila agresivna i prema djeci. Osjećao je sramotu zbog veza koje je BK imala s drugim muškarcima. Neposredno nakon događaja je objavio fotografije na Facebooku na kojima su bili BK i ĐK, ni sam ne zna što je s time htio, nije znao što bi u toj muci ali nije bio ljubomo ran jer je za njihovu vezu znao godinu i pol dana. Fotografije koje je objavio je dobio od EK, zvao je ĐK na telefon i rekao mu da je klošar i da koristi bolesnu ženu dok ona koristi njih. 10 ili 11 dana prije inkriminiranog događaja je rekao žrtvi da dolazi u Hrvatsku 17. svibnja 2023., a nakon čega do 17. svibnja 2023. nije bio s njom u kontaktu. Nije znao da se žrtva obratila odvjetniku u Njemačkoj radi razvoda neposredno prije ovog događaja, a s njom je razgovarao o razvodu jer je žrtva kod svake svađe govorila da će se razvesti. Nije istina da je EK rekao da je imovinu stekao svojim radom i da je ne želi dijeliti sa žrtvom, ne bi mu smetalo da pola kuće u Njemačkoj pripadne žrtvi, a žrtva se ionako dogovorila s PK da će mu prepisati svoj dio kuće. Blokirao je žrtvinu karticu u 10. mjesecu 2021. jer je ona falsificirala njegov potpis u banci. Saznao je da je žrtva njegove novce davala ljubavnicima zbog čega se osjećao jadno i loše. Susjeda iz Njemačke mu nije slala fotografije i videe dok je bila kod žrtve u Hrvatskoj a po povratku u Njemačku mu ništa nije posebno govorila o boravku u Hrvatskoj.
48. U odnosu na odstupanje od svojeg prijašnjeg iskaza sa rasprave 18. prosinca 2024., te upozoren po predsjednici vijeća na odstupanje sukladno članku 435. stavak 1. ZKP te na pitanje zašto sada drugačije iskazuje, okrivljenik iskazuje da je pogrešno upisano kada je prvi puta iskazivao i nije se radilo da je obuhvatio lijevom podlakticom žrtvu oko vrata, već se događaj zbio kako sada iskazuje te je lijevom podlakticom stiskao vrat žrtve. U odnosu na psovanje točno je da je inkriminirane zgode žrtva okrivljeniku psovala albansku mater, kao što je i danas iskazao, ali i da mu je rekla da je nikakav muškarac, da ništa ne vrijedi i da je albansko đubre i smeće, a što je danas ispustio naznačiti, ali ne iz razloga da bi nešto sakrio ili prešutio. Ostaje u cijelosti i kod svih svojih navoda koje je iznio u iskazu 18. prosinca 2024. te odgovora na postavljena pitanja.
49. Cijeneći sve izvedene dokaze, svaki zasebno i u njihovoj ukupnosti, a u kontekstu izvedenih dokaza iskaz okrivljenika, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik postupao na način i pod uvjetnima kako ga se izmijenjenom optužnicom od 5. ožujka 2026. tereti, radi čega je ovaj sud okrivljenika oglasio krivim i osudio po zakonu
50. U postupku nije bilo sporno da je optuženik 17. svibnja 2023. oko 13,00 sati u obiteljskoj kući u [adresa], u kojoj je boravila njegova supruga BK, u prostoriji dnevnog boravak na kutnoj garnituri suprugu prstima objema ruku stiskao za vrat i gušio uslijed čega je zadobila prijelom jezične kosti s posljedičnim razvojem točkastih krvarenja na spojnicama oba oka uz razvoj općeg teškog krvnog zastoja te je preminula zbog prekida dovoda zraka u pluća s posljedičnim nedostatkom kisika. U ovom postupku nije bilo ni sporno da su odnosi između optuženika i žrtve duže vrijeme bili narušeni i opterećeni izvanbračnim ljubavnim vezama pokojne žrtve s drugim muškarcima pa tako ĐK u trajanju od godinu i pol, prema vlastitom kazivanju svjedoka ĐK (intimno su se zbližili 2022.) i AK, u trajanju od četiri mjeseca, tijekom 2021., također prema vlastitom kazivanju svjedoka AK, dok je žrtva živjela u [adresa], za koje vrijeme je okrivljenik živio i radio u Njemačkoj. Nije bilo sporno niti da je okrivljenik vodio brigu o djeci, kućanstvu, odgoju i obrazovanju djece, te da žrtva nije radila pa je njezin život i životne potrebe, kao i režijske troškove svih nekretnina i pokretnina (žrtva je bila u posjedu automobila marke Audi 5) financirao okrivljenik, osim kada je žrtva kratko radila u pekari, ali joj prihodi nisu bili dovoljni niti za osnovne životne potrebe (prehrana, režijski troškovi) radi čega osim od okrivljenika, novce je tražila i od svoje dvoje odrasle djece koji su također radili i privređivali. Nije bilo sporno da je žrtva imala zdravstvenih problema vezano za promjene raspoloženja žrtve, vezano za liječenje nesanice, vezano za depresiju nakon gubitka bebe. Ove činjenice optuženik tijekom postupka nije osporavao a one proizlaze i iz iskaza svjedokinje GK, svjedoka ŽK, djece okrivljenika i žrtve, koji imaju neposredna saznanja kako o obiteljskim i materijalnim prilikama svojih roditelja i posredna o majčinim izvanbračnim vezama. Iz iskaza svjedoka ĐK, svjedoka CK, svjedokinje EK i svjedoka TK te NK također je nesporno da je žrtva imala izvanbračne veze sa drugim partnerima, pa tako sa ĐK i CK, o kojim okolnostima iskazuju upravo svjedoci ĐK i CK, svjedok TK iskazuje da je na Facebook profilu okrivljenik dan prije inkriminiranog događaja objavio fotografiju na kojoj se žrtva i ĐK drže za ruke sa objavom „Ja u Njemačkoj a švaler u mom krevetu“, svjedokinja EK sestra je CK i ima osobnih saznanja da su njen brat i žrtva bili u ljubavnoj vezi, posrednih da se žrtva liječila u nekoj klinici u Njemačkoj kao i da je brat žrtvi govorio da prekine vezu s njenim bratom (CK) jer će biti problema, ali to žrtva nije prihvaćala. Svjedokinja NK bila je prijateljica žrtve i poznato joj je da je žrtva imala nekoliko muškaraca s kojima je bila u vezi. Također svi svjedoci iskazuju o osobnim svojstvima žrtve pa tako brat žrtve TK da je bila živac, prgava, nije b ila u dobrim odnosima sa ocem, bila je verbalno agresivan, jednom su se posvađali ali je na njega krenula i nekom papučom, svjedokinja NK navodi da je BK imala velike promjene raspoloženja, da je žrtva bila agresivna prema okrivljeniku, ponižavala ga je, imala ispade i promjene raspoloženja, a o promjenama raspoloženja kao i drugim poteškoćama pa tako sa poremećajem spavanja, depresijom zbog gubitka bebe kao i sklonosti otuđivanja artikala po dućanima koje račune je podmirivao okrivljenik iskazivali su svjedoci GK i ŽK. Sve navedeno nesporno ukazuje da su odnosi okrivljenika i žrtve bili duže vremena poremećeni, opterećeni žrtvinim ljubavnim vezama s drugim muškarcima kao i osobnim svojstvima vezano za njeno zdravstveno stanje, kao i da je okrivljenik bio taj koji je ostvarivao prihode svojim radom obzirom da žrtva nije radila (osim kada se zaposlila u pekari), a rashodi su bili znatni vezano za životne navike žrtve i osobne potrebe. Svjedoci RK i ĐK nemaju saznanja da bi okrivljenik bio agresivan, dapače svjedokinja RK ga opisuje kao ugodnog čovjeka, koji se prema žrtvi ponašao normalno, a svjedok ĐK iskazuje damu se žrtva nikada nije požalila da bi ju okrivljenik tukao ili maltretirao, ali da njihovi odnosi nisu dobri od rođenja sina, i da se želi razvesti od okrivljenika, kao i da okrivljenik očito znao za njihovu vezu jer mu je mjesec dana prije inkriminiranog događaja poslao poruku da imaju problem jer da ne mogu dijeliti istu ženu te da će nečija glava pasti, ili njegova ili okrivljenikova. I iz ovih iskaza nesporno proizlazi da je okrivljenik znao za intimnu vezu žrtve sa svjedokom ĐK slijedom koje okolnosti je nesporno da je brak supružnika ŽK bio opterećen intimnim vezama žrtve sa drugim muškarcima kao i osobnim svojstvima žrtve vezano za njene zdravstvene poteškoće te da je okrivljenik bio ta j koji je materijalno zbrinjavao cijelu obitelj (do odrastanja i zapošljavanja djece) te svojim radom stjecao imovinu i ostvarivao prihode od kojih je uzdržavao i žrtvu i djecu kao i da je brigu o odgoju i obrazovanju, prehrani, školovanju, i drugim potrebama djece vodio upravo okrivljenik budući je žrtva imala određene poteškoće zbog kojih je išla liječniku. Sve navedeno okolnosti su koje su obilježile život okrivljenika i žrtve do inkriminiranog događaja i koje su dovele do poremećaja njihovih međusobnih odnosa, koji su bili turbulentni kako zbog intimnih veza žrtve sa drugim muškarcima tako i zbog promjena u ponašanju žrtve, kako je to već obrazloženo.
51. U odnosu na način na koji je okrivljenik inkriminirane zgode lišio života svoju suprugu BK, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik ubio svoju suprugu BK stiskanjem prstima obaju ruku za vrat i gušenjem uslijed čega je zadobila prijelom jezične kosti sa posljedičnim razvojem točkastih krvarenja na spojnicama oba oka uz razvoj općeg teškog krvnog zastoja radi čega je žrtva preminula zbog prekida dovoda zraka u pluća s posljedičnim nedostatkom kisika, a navedene radnje okrivljenik je poduzeo u cilju da svoju suprugu liši života. Ove okolnosti sud je utvrdio na temelju provedenog sudskomedicinskog vještačenja po vještakinji Prof. dr. sc. Vedrani Petrovečki, dr. med. specijalista sudske medicine i patologije te na temelju materijalnih dokaza: zapisnika o obdukciji BK, zapisnika o očevidu, fotodokumentaciji na tijelu žrtve BK, i drugih materijalnih dokaza. Nalaz i mišljenje vještakinje za sudsku medicinu ovaj sud prihvaća u cijelosti jer je sačinjen od stručne i nepristrane osobe, sa svim stručnim kvalifikacijama da obavlja posao liječnika sudske medicine i patologije kao i da bude imenovana sudskim vještakom, koja je vještačenje kako u pisanom obliku tako i sva svoja usmena obrazloženja na raspravama dala uz upozorenje po članku 312. ZKP slijedom kojeg upozorenja nije suspektno da vještačenje ne bi bilo provedeno u skladu s pravilima struke i sup rotno odredbi članka 312. ZKP. Vještačenju nije bilo prigovora osim onih koje je isticao okrivljenik koji je uporno negirao da otisci na vratu žrtve nisu nastali stiskanjem obaju ruku vrata žrtve već da je vrat žrtve pritisnuo podlakticom uslijed koje radnje je nastupila smrt žrtve koja teza se proteže kroz cijeli tijek ovog kaznenog postupka i želi se uvjeriti sud da radnjama koje je okrivljenik poduzeo okrivljenik nije počinio kazneno djelo ubojstva nego kazneno djelo usmrćenja, o čemu će biti nastavno obrazloženo. Upravo na raspravi 5. ožujka 2026. godine otklonjena je teza i obrana okrivljenika da je žrtvu pritiskao podlakticom za vrat, i nedvojbeno je utvrđeno da je uzrok smrti stiskanje objema rukama za vrat i gušenje, a kako je to vještakinja Petrovečki decidirano odgovorila na pitanja predsjednice vijeća u odnosu na utvrđenje uzroka smrti, a koji se navodi u zapisniku o obdukciji "gušenje", u pisanom nalazu vještakinja navodi "gušenje (stezanje vrata rukama)" da li ovakav opis i utvrđenje uzroka smrti odgovara činjeničnom opisu "…na kutnoj garnituri, suprugu prstima obaju ruku stiskao za vrat i gušio…", vještakinja je odgovorila da se radi o istom pojmu, moglo bi se reći da se radi o sinonimu koji podrazumijeva djelovanje prstiju i pritisak i onda još i stiskanje ako je moguće, odnosno stezanje – stiskanje. Nadalje, a u odnosu na nastojanje okrivljenika da uvjeri sud da je upravo žrtva njega fizički napala pa da se on zapravo branio, i ovaj dio obrane okrivljenika nije moguće prihvatiti naprosto jer je sudsko medicinskim vještačenjem u odnosu na ozljede koje je okrivljenik nesporno zadobio inkriminirane zgode , da su iste nastale u pokušaju obrane oštećene i sprječavanja nanošenja ozljede njoj od okrivljenika, kako se to vještakinja jasno i decidirano izjasnila na raspravi dana 2. travnja 2026. Slijedom ovih utvrđenja, obrana okrivljenika u dijelu u kojem okrivljenik opisuje događaj da je podlakticom stiskao vrat žrtve, nije mogla biti prihvaćana jer je ista suprotna utvrđenjima do kojih je sud došao provedenim sudsko medicinskim vještačenjem a koje vještačenje sud u cijelosti prihvaća kako je već obrazloženo. Kako je obrana okrivljenika suprotna dokazu kojeg sud prihvaća u cijelosti, sudsko medicinskom nalazu i mišljenju, zapisniku o obdukciji i fotodokumentaciji očevida na tijelu žrtve, to se obrana okrivljenika u tom dijelu cijeni obranom kojom je okrivljenik nastojao umanjiti/ ublažiti svoju kaznenu odgovornost jer se smatra krivim ali ne na način kako ga se to činjeničnim opisom tereti, zakonskom i pravnom kvalifikacijom tj. ne smatra se krivim za kazneno djelo ubojstva već se smatra krivim za kazneno djelo usmrćenja, koju obranu sud ne prihvaća kako će to nastavno biti obrazloženo. Provedenim vještačenjem po vještakinji prim. dr. sc. Vedrani Petrovečki, spec. sudske medicine i patologije, potpuno je otklonjen i raniji iskaz okrivljenika kada iskazuje da je „žrtvu uhvatio podlakticom oko vrata kako bi ju spriječio da se prva digne sa kutne garniture jer je ona bila jaka, brutalna žena i kada se uspio podići na noge primijetio je da ona više ne diše“. I ovakav iskaz okrivljenika je neprihvatljiv jer se i o tome izjasnila vještakinja budući da su na vratu žrtve bili jasno uočeni otisci prstiju koje vještakinja opisuje kao manje krvne podljeve koji više odgovaraju i upućuju na nastanak pritiskom prstiju nego podlakticom a pored ovih ozljeda nađene su na vratu žrtve i tragovi u vidu oguljotina za koje je vještak utvrdila da su nastali od noktiju počinitelja a počinitelj je nesporno upravo okrivljenik kako je to već obrazloženo pod točkom 34. d. i 34.e ovog obrazloženja.
52. U odnosu na zaključak suda da okrivljenik nije počinio kazneno djelo usmrćenja, pravnu podlogu za ovakav zaključak suda, jasno je obrazložio Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u ukidnom rješenju Kž-305/2025 od 04. studenog 2025., a koja utvrđenja prihvaća i ovaj sud. Prema utvrđenjima sudskomedicinske vještakinje, s obzirom na karakter ozljeda koje je okrivljenik kritične zgode zadobio, utvrđeno je da okrivljenik nije postupao u nužnoj obrani jer su ozljede na okrivljeniku nastale u pokušaju obrane oštećene od napada okrivljenika, ali isto tako nije niti počinio kazneno djelo usmrćenja iako vještaci psihijatri spominju (uz dugotrajnu patnju) zlostavljanje i teško vrijeđanje od strane žrtve. Kada je riječ o zlostavljanju kao bitnom obilježju kaznenog djela iz članka 112. stavak 1. KZ/11 koje može biti fizičko ili psihičko, ono obuhvaća hotimično izazivanje intenzivnih tjelesnih ili duševnih boli druge osobe, dok teško vrijeđanje znači tešku povredu časti, dostojanstva ili nekog osjećaja počinitelja, koje okolnosti na strani žrtve ne mogu egzistirati zbog njezinih izvanbračnih veza (što je pitanje morala) i patnji koje je takvo ponašanje uzrokovalo kod okrivljenika. Osim toga to djelo treba sagledati i u kontekstu relativno kratkog vremena od dolaska okrivljenika u kuću u Petrinju i počinjenja djela, koje je kako je to bilo utvrđeno u ranije provedenom postupku, trajalo cca 10-ak minuta (strana 5.i 6, točka 16. rješenja Kž- 305/2025).
53. Slijedom svega navedenog pod točkom 50., 51. i 52. ovog obrazloženja razvidno je da je bilo sporno da li je okrivljenik počinio kazneno djelo ubojstva na način kako ga se izmijenjenom optužnicom od 5. travnja 2026. tereti ili je počinio kazneno djelo usmrćenja, to je glede obrane okrivljenika da je počinio kazneno djelo usmrćenja takva obrana isključena da bi bila prihvaćena a kako je to obrazloženo u točki 52. ovog obrazloženja
54. U odnosu na krivnju okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljenik postupao s oblikom krivnje izravna namjera jer je bio svjestan i znao da radnje koje poduzima- stiskanjem objema rukama vrat žrtve onemogućava žrtvu da diše što je posljedično dovelo do smrti žrtve gušenjem - može doći upravo do smrtne posljedice, a što je i poduzimao u cilju da ju liši života, pri čemu je znao da su je stiskanjem prstima objema ruku je način tj. sredstvo podobno da žrtvu liši života.
54.a. U odnosu na psihijatrijsko vještačenje koje je provedeno po dva vještaka pa tako po: Prim. dr. sc. ČK, dr. med. spec. psihijatrije i subspecijalista forenzične psihijatrije koja je izvještačila da su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja svog postupanja bile smanjene i po vještaku prim.dr.sc. Ivanu Požgainu koji vještači da in tempore criminis su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja svojeg postupanja i vladanja svojom volje bile bitno smanjeno ubrojive, ali oba vještaka su se izjasnila (usuglasili se na raspravi 10. srpnja 2025.) da je uzrok takvog stanja afektivna kategorija koju vještak ČK opisuje " snažna afektivna angažiranost pretežno steničko afektivno stanje" što je odgovara psihijatrijskom opisu, dok vještak Požgain koristi termin "jaka razdraženost" što je sinonim kao pravnička kategorija ali oboje vještaka su suglasni da uzrok takvog stanja nije duševna bolest ili neko drugi psihički poremećaj radi čega nema mjesta izricanju sigurnosne mjere po članku 68.KZ/11.
54.b. Bitno smanjena ubrojivost predstavlja prijelaznu kategoriju između potpune ubrojivosti i potpune neubrojivosti, i kao takva, ona je rezultat nastojanja pozitivističke škole čije su predstavnici prvi uvidjeli potrebu da se u kaznenom pravu počnu uvažavati prijelazna psihička stanja kod kojih nije moguće posve isključiti ubrojivost ali također nije ni opravdano osobu izjednačiti s ubrojivim. Sukladno ovoj odredbi, bitno smanjeno ubrojiva osoba ostaje u granicama ubrojivosti i krivnje ali uz mogućnost određenih povlastica i izricanja dopunskih sankcija. U intelektualnom smislu počinitelj nije svjestan protupravnosti ali je to mogao biti da je uložio više napora za razliku od neubrojivog počinitelja koji ni tom slučaju nije mogao biti svjestan. Kod voljne sastavnice, okrivljenik je mogao vladati svojim postupcima da je uložio više napora. (Komentar Kaznenog zakona, Opći dio, VK, UK, izdanje Rijeka 2021). Dakle okrivljenik je bio izmijenjenog stanja svijesti ali to ne isključuje krivnju okrivljenika. Okrivljenik je bio svjestan u određenim granicama da stiskanjem prstima obaju ruku za vrat žrtve onemogućava žrtvu da diše i da je je takva radnja podobna da žrtvu liši života. Okolnost da je okrivljenik tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv je okolnost koja potvrđuje da je okrivljenik kritične zgode bio izmijenjenog stanja svijesti ali to ne isključuje njegovu krivnju. Sud je u prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Prim. dr. sc. Ivana Požgaina, dr. med. psihijatra, subspecijaliste sudske psihijatrije jer je dan od stručne i nepristrane osobe koja ima sve potrebne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova sudskog vještaka, dok u odnosu na nalaz vještakinje Prim. dr. sc. ČK, dr. med. specijalist psihijatrije i subspecijaliste forenzične psihijatrije koja je izvještačila da „su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i upravljanja svojom voljom u vrijeme djela bile su smanjene.“ isto utvrđenje nije prihvaćeno, jer su u praksi poznate kategorizacije „smanjena ubrojivost koja nije bitna“ i „smanjena ubrojivost u srednjem stupnju ili višem stupnju“ (Komentar Kaznenog zakona, Opći dio, VK, UK, izdanje Rijeka 2021) no nema kategorije samo „smanjena ubrojivost“. Kako dakle zaključak vještakinje prim. dr. sc. ČK, dr. med. spec. psihijatrije i subspecijaliste forenzične psihijatrije nije usklađen sa izričitim zakonskim odredbama (članak 23. - 26. KZ/11), a niti je u skladu sa praksom, kako je već obrazloženo, nalaz vještakinje prim. dr. sc. ČK dr. med. spec. psihijatrije i subspecijaliste forenzične psihijatrije u dijelu u kojem ista vještači da su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i upravljanja voljom u vrijeme djela "bile smanjene" nije prihvaćen, već sud prihvaća vještačenje Prim. dr. sc. Ivana Požgaina dr. med. psihijatar, subspecaliste sudske psihijatrije koji je utvrdio da in temopre criminis su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja svog postupanja i vladanja svojom voljom bile bitno smanjeno ubrojive. U odnosu na istovjetnost vještačkog nalaza i mišljenja prim dr.sc. ČK, dr. med. spec. psihijatrije i subspecijaliste forenzične psihijatrije sa vještačkim nalazom vještaka prim. dr. sc. Ivana Požgaina dr. med. psihijatra, subspecijaliste sudske psihijatrije da je stanje smanjene ubrojivosti okrivljenika i to bitne po vještaku Požgainu, posljedično vezano za afektivno stanje jake razdraženosti koje nije rezultat duševne bolesti ili nekog drugog psihičkog stanja, vještački nalaz prim. dr. sc. ČK, dr. med. spec. psihijatrije i subspecijaliste. forenzične psihijatrije je prihvatljiv, ali samo u tom dijelu, obzirom su se vještaci oko okolnosti koja je dovela do bitno smanjene ubrojivosti usuglasili na raspravi 10. srpnja 2025. te se izjasnili da je uzrok takvog stanja afektivna kategorija „jaka razdraženost“ ali i da se ne radi o duševnoj bolesti ili nekom drugom psihičkom poremećaju slijedom kojih okolnosti nema mjesta izricanju dopunske sankcije - sigurnosne mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja u smislu članka 68.KZ/11, koje okolnosti je sud vrednovao prilikom odluke o kazni, o čemu će biti obrazloženo kod obrazlaganja odluke o kazni.
55. U odnosu na ostale materijalne dokaze kako je već obrazloženo pod točkom 35.-43. ovog obrazloženja, svi materijalni dokazi su prihvaćeni kao vjerodostojni jer se radi o ispravama i dokazima izrađenima od stručnih i nepristranih osoba, koje imaju sva potrebna znanje i kvalifikacije za obavljanje poslova vještačenja, očevida i dr., i koji nisu zainteresirani za ishod ovog kaznenog postupka a kojima ni stranke nisu imale primjedbi slijedom kojih okolnosti ih sud prihvaća u cijelosti kao vjerodostojne a koji su i u suglasju sa utvrđenjima drugih materijalnih dokaza izvedenim tijekom postupka a to je sudskomedicinsko vještačenje, psihijatrijsko vještačenje, fotodokumentacija obdukcije žrtve, zapisnik o obdukciji, biološko vještačenje, mehanoskopsko, daktiloskopsko, toksikološko.
56. U odnosu na personalne dokaze, iskaze svjedoka, isti nisu bili odlučujući za zaključak suda o kaznenoj odgovornosti okrivljenika budući je sud nedvojbeno utvrdio na temelju materijalnih dokaza kao i iskaza sudske vještakinje medicinske struke prim. dr. sc. Vedrane Petrovečki, specijalista sudske medicine i patologije da je okrivljenik stezanjem – a što odgovara činjeničnom opisu „stiskanjem“- objema rukama vrat žrtve, žrtvu gušio uslijed čega je nastupila posljedica (u cilju da ju liši života), a to je smrt žrtve gušenjem. Iskazi svjedoka nisu bili odlučujući glede utvrđivanja krivnje okrivljenika jer svjedoče o okolnostima koje se ne odnose na terećeno kazneno djelo (ubojstvo) i jer svjedoče o okolnostima vezano za obiteljski život okrivljenika i žrtve, o ponašanju žrtve, o osobnim svojstvima okrivljenika, o osobnim svojstvima žrtve, a ništa od toga nije odlučujuće za odluku suda o tome da li je ili nije okrivljenik počinio djelo kako ga se to izmijenjenom optužnicom tereti ali su relevantni sudu kod procjene suda o obiteljskim prilikama okrivljenika i žrtve, a koji su izvjesno duže vremensko razdoblje bili opterećeni zdravstvenim stanjem oštećene za koje prema iskazima svjedoka se očito se radilo određenim zdravstvenim poteškoćama psihičkog zdravlja žrtve za što su najvjerodostojniji iskazi svjedoka GK i ŽK, kćerke i sina okrivljenika, koji opisuju da je njihov odnos bio opterećen verbalnom agresijom žrtve tj. promjenama raspoloženja od komunikacije povišenim tonovima (vrištala), do fizičke agresije kako prema svjedocima tako i prema okrivljeniku (iskaz GK), ali i prema nesrodnim osobama (napala letvom neku susjedu), do problema sa nespavanjem i depresijom, osobito nakon što je pokojna oštećena izgubila bebu, radi čega je pokojna oštećena išla u kliniku za liječenje nesanice, kao i da je imala druge otklone u ponašanju koje svjedokinja GK opisuje da je pokojna majka bila kleptomanka, iako o tome nema postavljene liječničke dg, odnosno to svjedokinji nije poznato (osim da je pila neke tablete ali ne zna koje i zbog koje dijagnoze) odnosno da je otuđivala stvari tj. krala, a o čemu iskazuje i okrivljeni, radi čega je okrivljeni naknadno odlazio u trgovine i podmirivao račune za otuđene artikle (iskaz okrivljenika). Svjedoci GK i ŽK nadalje iskazuju da je zdravstveno stanje oštećene vezano za psihičko zdravlje osobito bilo narušeno nakon što je pokojna majka izgubila bebu, nakon kojeg nemilog događaja se njeno zdravlje još više pogoršalo. Osim narušenog zdravstvenog stanja oštećene, a koje okolnosti je sud utvrdio na temelju iskaza djece okrivljenika i žrtve, svjedoka GK, kćerke stranka i sina ŽK, a koji posve sigurno imaju najneposrednija saznanja o okolnostima o kojima su iskazivali jer se radi o obiteljskim prilikama koje su najdirektnije poznate samo članovima obitelji - supružnicima ŽK i njihovoj zajedničkoj djeci. Iskaze GK i PK sud prihvaća jer nisu ničim dovedeni u sumnju (dapače imaju potv rdu u iskazima drugih svjedoka pa tako TK, EK, ĐK, CK - vezano za majčine izvanbračne intimne veze s drugim muškarcima), a o kojim okolnostima iskazuje i sam okrivljenik koji dio iskaza u odnosu na ove okolnosti sud prihvaća kao istinit, jer se taj dio iskaza okrivljenika, u kontekstu iskaza svjedoka podudara sa iskazima svjedoka GK i ŽK ali i drugih svjedoka. (Osim iskaza svjedoka JK, oca žrtve, koji ni o kojim okolnostima nije ništa iskazivao, jer mu nisu bile poznate). Osim narušenih obiteljskih odnosa kako zbog narušenog zdravlja oštećene, bračni odnosi bili su trajno i teško poremećeni duži niz godina zbog izvanbračnih veza pokojne oštećene sa drugim partnerima pa tako sa ĐK i P, o kojim vezama je okrivljenik imao saznanja, obzirom da pokojna oštećena svoje izvanbračne ljubavne veze sa drugim muškarcima nije tajila, a u kojima se izdvaja objavljivanje fotografija sa ljetovanja i moto susreta na društvenoj mreži Facebook , a koje okolnosti jesu one okolnosti koje su nesporno utvrđene na temelju iskaza kako djece žrtve i okrivljenika, GK i ŽK, tako i na temelju iskaza svjedoka ĐK, CK koji ne spore da su imali ljubavne veze sa pokojnom oštećenom, ali i drugih svjedoka. (iskaz EK, NK, TK). Osim navedenih okolnosti svi svjedoci su iskazivali i o financijskoj situaciji supružnika ŽK pa tako da pokojna žrtva nije radila, odnosno da se bila zaposlila u pekari u Petrinji nakon što joj je okrivljenik blokirao neku karticu, a to pak nakon što je pokojna žrtva imala visoke troškove za koje je očito okrivljenik smatrao da su bili neosnovani i neopravdani (pa se tako spominje visoki trošak za neku tetovažu), pored troškova više estetskih operacija koje je okrivljenik financirao u visini od 20% (ostalo je bilo pokriveno iz osiguranja - prema iskazu okrivljenika koji nije ničim osporen u tom dijelu), odnosno da nikada nije radila u Njemačkoj da je htjela ishodovati mirovinu u čemu nije uspjela, kao i da je svu skrb o obitelji glede školovanja djece, vođenja brige o djeci, o njihovim osobnim potrebama vodio upravo okrivljenik, kao i da je okrivljenik taj koji je svojim radom i kreditnim obvezama koje su još uvijek aktualne, osigurao život obitelji u dvije nekretnine pa tako u kući u Petrinji i u kući u Njemačkoj, a koja imovina tj . pitanje podjele iste vezano za razvod braka, koji zapravo nikad nije realiziran tj. nije se ni krenulo u postupak razvoda, su bili kamen spoticanja vezano za očekivanu i pretpostavljeno pravo žrtve da ostvari svoj suvlasnički dio na imovini stečenoj u braku s kojim okolnostima se izvjesno nije slagao okrivljenik tj. jasno je dao do znanja da ju ne želi financirati u slučaju razvoda braka kao i da kuću u Petrinji prepiše na sina PK što je prvotno žrtva prihvatila da bi u konačnici odustala od te namjere. Sve navedene okolnosti jesu one koje su obilježile tj. opteretile brak okrivljenika i žrtve no nisu i ne mogu biti opravdanje za inkriminirani događaj za koji se okrivljenika sada oglasilo krivim i osudilo po zakonu, jer ako su te okolnosti i bile prisutne na način i u intenzitetu kako su to iskazivali svjedoci, a posredno i sam okrivljenik, to nije i ne može biti ikakvo opravdanje za odigravanje događaja u kojem je okrivljenik lišio života svoju suprugu tj. ubio žrtvu tako što ju je ugušio st iskanjem objema rukama za vrat uslijed čega je žrtva zadobila prijelom jezične kosti sa posljedičnim razvojem točkastih krvarenja na spojnicama oba oka uz razvoj općeg teškog krvnog zastoja te je preminula zbog prekida dovoda zraka u pluća s posljedičnim nedostatkom kisika. I okrivljenik i žrtva bili su dužni kao dvije odrasle osobe svoje bračne probleme riješiti na civiliziran način, uz pomoć institucija (suda, socijalne službe, medijacija) međutim nitko od njih dvoje nije uložio ni minimum napora niti pokazao ikakvu volju da se bračni odnosi riješe na civiliziran i strankama prihvatljiv način što je rezultiralo da je nerješavanjem tih problema koji su se gomilali (jedan pa drugi ljubavnik, troškovi koji su rasli, razdvojeni život, neadekvatna briga za žrtvino mentalno zdravlje (pila neke tablete ali ne zna koje – iskaz kćerke GK, agresija kada je susjedu napala nekom letvom, otuđivanje artikala po dućanima i plaćanje otuđenih artikala koje troškove je snosio okrivljenik, izbivanja žrtve od obitelji i razdvojeni životi na dvije adrese, žrtva u Petrinji, a okrivljenik u Njemačkoj, da je okrivljenik preuzeo i domaćinske poslove kao i brigu o odgoju i obrazovanju djece, zbog psihičkog stanja žrtve opterećeno depresijom, nesanicom i dr. kako je već nabrojeno) i „trpanja pod tepih“, došlo do ovog inkriminiranog događaja u kojem je okrivljenik ubio svoju suprugu BK tako što je stiskanjem objema prstima vrata žrtve i gušio uslijed čega je zadobila prijelom jezične kosti sa posljedičnim razvojem točkastih krvarenja na spojnicama oba oka uz razvoj općeg krvnog zastoja te je BK preminula zbog prekida dovoda zraka u pluća s posljedičnim nedostatkom kisika. Iako se kroz postupak proteže spoznaja da je izvjesno žrtva imala određene zdravstvene poteškoće te je obrana predlagala pribaviti podatke o zdravstvenom stanju žrtve radi utvrđivanja njenog psihičkog zdravalja, okolnost zdravstvenog (psihičkog) stanja žrtve zdravlja žrtve nije relevantno za njezino lišenje života kritične zgode niti bi pribavljanjem medicinske dokumentacije o zdravstvenom stanju žrtve se razjašnjavale okolnosti činjeničnog opisa djela za koje je okrivljenik oglašen krivim i osuđen budući da je odlučne činjenice sud utvrdio kako je već obrazloženo.
57. Zbog svega navedenog, u odnosu na okolnosti koje su utvrđene na temelju personalnih dokaza, sud nije smatrao potrebnim pozivati i ispitivati u svojstvu svjedoka ZK, šogoricu okrivljenika jer okolnosti i činjenice koje su bile odlučne za konačnu odluku suda o kaznenoj odgovornosti okrivljenika sud je utvrdio na temelju svih materijalnih dokaza u korelaciji sa okolnostima o kojima su iskazivali svjedoci, radi čega je sud odbio prijedlog ŽDO-a da se pozove i ispita u svojstvu svjedoka ZK kao prijedlog koji odugovlači postupak. Jer okolnosti koje je sud nedvojbeno i nesporno utvrdio na temelju svih drugih personalnih dokaza su okolnosti koje se odnose na obiteljsko bračne odnose okrivljenika i žrtve, a koje okolnosti nisu i ne mogu biti odlučujuće okolnosti, a niti su bile, na zaključak suda o kaznenoj odgovornosti okrivljenika tj. o okolnostima koje su utvrđene iz materijalnih dokaza a to su da je okrivljenik inkriminirane zgode lišio života žrtvu stezanjem (u činjeničnom opisu „stiskanjem“) objema rukama za vrat uslijed kojeg zahvata je nastupila posljedica, a to je gušenje uslijed kojeg je žrtva inkriminirane zgode prestala disati , a što je posljedično izazvalo smrt žrtve tj. okrivljenik je žrtvu lišio života gušenjem. Ove okolnosti – način počinjenja djela sud je nedvojbeno utvrdio prvenstveno na temelju obdukcijskog nalaza, a potom na nalazu i mišljenju, kako u pisanom obliku tako i na usmenom obrazloženju te pisanog nalaza i mišljenja sudsko medicinske vještakinje prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, specijalista sudske medicine i patologije koji nalaz i mišljenje kao i usmeno obrazloženje istog, je sud u cijelosti prihvatio kako je već obrazloženo, slijedom kojih okolnosti doista nije bilo bitno ispitivati ZK, šogoricu okrivljenika u svojstvu svjedoka jer ista o navedenim okolnostima koje su bile odlučujuće za odluku suda o krivnji okrivljenika nema ama baš nikakvih saznanja.
58. Radi svega naprijed rečenog, ovaj sud je okrivljenika oglasio krivim za kazneno djelo iz članka 110. KZ/11 i osudio po zakonu.
59. Prilikom odluke o kazni, otegotnim okolnostima sud cijeni da djelo djeluje demoralizirajuće na društvo u cjelini, i da ovakva djela unose uznemirenost i nesigurnost građana. Naspram ovako utvrđenih otegotnih okolnosti, olakotnim okolnostima sud je cijenio izraženo kajanje okrivljenika za počinjeno djelo, izraženu svijest da je zbog djela kojeg je počinio trajno i teško obilježio život njihove zajedničke djece koja trpe bol i patnju zbog smrti majke za koju je odgovoran okrivljenik ali i zbog okolnosti da su izgubili i oca kojeg su smatrali dobrim i brižnim ocem te da je zapravo okrivljenik ubojstvom supruge tj. njihove majke nepovratno obilježio živote svoje djece. Olakotnom okolnošću cijeni se prekršajna nekažnjavanosti i kaznena neosuđivanost. Kada se sve otegotne okolnosti stave u međusobnu korelaciju, sve olakotne međusobno, kao i sve u njihovom zbroju, uz okolnost da je okrivljenik tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv koja okolnost se može uzeti kao olakotna (VSRH I kž- 984/2009 od 14. siječnja 2010., VSRH I Kž-238/2105 od 14. srpnja 2015.) to je onda vijeće ovoga suda okrivljenika osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, smatrajući da je navedena kazna ona kojim će se postići svrha kažnjavanja u svom generalnom smislu, a ta je da drugi građani društva poštuju pravni sustav i da ne čine kaznena djela, ali i u svom specijalnom smislu a taj je da okrivljenik više nikada ne počini ni jedno kazneno djelo. U generalnom smislu vijeće drži i da je kazna zatvora u trajanju od 12 godina dovoljna društvena osuda za ovo protupravno postupanje okrivljenika. U odnosu na bitno smanjenu ubrojivost kao ključnu olakotnu okolnost , a za koju zakonodavac drži da može biti razlogom da se okrivljeniku izrekne i blaža kazna primjenom odredbi o ublažavanju kazne ovaj sud nije cijenio da bi se zbog bitno smanjenje ubrojivosti u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja postigla i da se kazna izrekne primjenom odredbi o ublažavanju kazne ali je navedenu okolnost cijenio kao olakotnu kada je odlučivao u duljini trajanja zatvorske kazne, pa je uzimajući u obzir da je okrivljenik inkriminirane zgode ipak bio u stanju svijesti koja je bila bitno smanjeno ubrojiva, vijeće zaključka da je 12 godina zatvorske kazne ona kazna koja je adekvatna stupnju krivnje, okolnostima pod kojima je djelo počinjeno kao i nastupjeloj posljedici. U izrečenu kaznu, na temelju članka 54. KZ/11 sud je uračunao vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kao i svako lišenje slobode u vezi s počinjenjem kaznenog djela koji istražni zatvor je produljen ex offo obzirom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora dulja od 5 (pet) godina. Obzirom da je na temelju psihijatrijskog vještačenja utvrđeno da bitno smanjena ubrojivost okrivljenika in tempore criminis nije uzrokovana duševnom bolešću ili nekim psihičkim poremećajem, to nije bilo mjesta izricanju dodatne sankcije
– sigurnosne mjere- po članku 68. KZ/11.
60. Budući je sud okrivljenika oglasio krivim to je odluka o troškovima utemeljena na odredbi članka 145. stavak 2. točka 1.,5. i 6. ZKP u ukupnom iznosu od 13.680,14 eura (trinesttsićašestoosmadeseteuraičetrnaest). Ovaj iznos obuhvaća troškove sudskomedicinskih vještačenja u iznosu od 1.276,95 eura (tisućudvjestosedamdesetišesteuraidevedesetipetcenta) po vještakinji prim. dr. sc. Vedrani Petrovečki, dr. med. specijalist sudske medicine i patologije, troškove psihijatrijskog vještačenja doc. dr. sc. ČK u iznosu od 2.147,17 eura (dvijetisućestočetrdesetsedameuraisedamnaestcenta), troškove psihijatrijskog vještačenja prim. dr. sc. Ivan Požgain u iznosu od 272,25 eura (dvjestosedamdesetdvaeuraidvadesetipetcenta), a koji troškovi su odmjereni prema računima vještaka jer su računi utemeljeni na Pravilniku o stalnim sudskim vještacima ("Narodne Novine" 38/14, 123/15, 29/16, 61/19, 21/22). Nadalje, okrivljenik je dužan platiti troškove bolničke obrade (liječenja) Klinike za psihijatriju Vrapče u iznosu od
497,70 eura (četristodevedesetsedameuraisedamdesetcenta), troškova liječenja Zavoda za hitnu medicinu Sisak u iznosu od 140,00 eura (stočetrdeseteura), koji troškovi su odmjereni prema računima navedenih medicinskih ustanova, koji računi su izdani od računovodstva navedenih ustanova i vjerodostojne su isprave. Nadalje, okrivljenik je dužan platiti troškove mehanoskopskog vještačenja u iznosu od 161,39 eura (stošezdesetjedaneuroitridesetideventcenta), troškove daktiloskopskog vještačenja u iznosu od 107,24 eura (stosedameuraidvadesetičetiricenta), troškove biološkog vještačenja u iznosu od
6.087,19 eura
(šesttisućaosamdesetisedameuraidevetnaestcenta), troškove toksikološkog vještačenja u iznosu od 273,41 eura (dvjestosedamdesettrieuraičetrdesetjedancent), koji troškovi su također odmjereni na temelju izdanih računa institucija i vještaka kojima su vještačenja bila povjerena, a koji računi su vjerodostojne isprave. U odnosu na troškove svjedoka u iznosu od 1.013,20 eura (tisućutrinaesteuraidvadesetcenta), isti su odmjereni prema stvarno nastalim troškovima za pristup vještaka sudu. Troškovi sudskog prevođenja KK prof. u iznosu od 180,00 eura (stoosamdeseteura) odmjereni su prema računu prevoditeljice, a odnose se na stvarno nastale troškove prevođenja na raspravi sa hrvatskog na njemački jezik i sa njemačkog na hrvatski jezik vezano za ispitivanje svjedoka GK i PK. Također okrivljenik je dužan platiti i trošak kopiranja spisa u iznosu od 23,66 eura (dvadesettrieuraišezdesetšestcenta) koji je obračunat prema odluci Ministarstva pravosuđa i uprave od 30. listopada 2023., KLASA: 035-04/23-01/01, UR. BROJ: 514- 03-02-01-01/01-23-02. U odnosu na paušalnu svotu za rad suda koja je odmjerena u iznosu od 1.500,00 eura (tisućupestoeura) ("Narodne Novine" broj 145/11 od 15. prosinca 2011. godine, Rješenje o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka) visina paušalne svote odmjerena je uvažavajući duljinu trajanja ovog postupka, uz uvažavanje imovnog stanja okrivljenika za koje sud smatra da plaćanjem ovog iznosa okrivljenik neće ugroziti svoju osobnu egzistenciju uzimajući u obzir da okrivljenik snosi troškove čak tri izabrana branitelja, slijedom koje okolnosti sud drži da okrivljenik ima mogućnosti platiti iznos od 1.500,00 eura po osnovi paušala , a koji iznos je odmjeren unutar zakonskog minimuma od 37,83 eura (tridesetsedameuraiosamdesetricenta)
do
maksimalnih
6.636,14
(šesttisućašestotridesetšesteuraičetrnaestcenti) („ Narodne Novine“ broj 145/2011 od 15. 12. 2011. godine, Rješenje o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka) i kojeg sud smatra primjernim iznosom za rad suda, imajući u vidu sve ostale troškove koje je sud obvezao okrivljenika da ih je dužan platiti, a koji iznos je znatan.
61. Slijedom svega naprijed rečenog, presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Sisku 2. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Mirela Sladić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno, u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
DNA:
1. ŽDO Sisak KO-DO-2/2026 - putem Web servisa
2. Okrivljeni DK - putem Kaznionice u Lipovici-Popovači
3. Braniteljica okrivljenika Gordana Grubeša, odvjetnica iz Zagreba – putem e- komunikacije
4. Branitelj okrivljenika Matija Kolak, odvjetnik iz Zagreba – putem e-komunikacije
5. Branitelj okrivljenikaTomislav Vuić, odvjetnik iz Zagreba - putem e-komunikacije