REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] J 5

Poslovni broj: Us I-132/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja JB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa, protiv tuženika Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, OIB 32420472134, Rijeka, Adamićeva 10, kojeg zastupa opunomoćenica ZB, radi uklanjanja, 2. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, KLASA: UP/II-320-01/24- 01/4, URBROJ: 2170-08-01/2-24-2 od 13. prosinca 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Općine Čavle, Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu, Komunalnog redara, KLASA: UP/I-363-04/23-01/3, URBROJ: 2170-17-01/15-24-6 od 15. siječnja 2024. naređeno je tužitelju kao vlasniku k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-Čavle, da u roku od 90 dana s navedenog poljoprivrednog zemljišta ukloni kameni materijal kojim je nasipao isto, te kamione i građevinske strojeve i da izvrši povrat poljoprivrednih rudina u prvobitno stanje koje je prethodilo nasipavanju, radi omogućavanja minimalne razine obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta, sprječavanja nastanka štete i omogućavanja poljoprivredne proizvodnje na istima (t. 1.), uz upozorenje da će se navedeno, ukoliko tužitelj ne postupi u zadanom roku, izvršiti na trošak i odgovornost tužitelja putem treće osobe (t. 2.), te utvrđenje da žalba izjavljena protiv tog rješenja ne odgađa izvršenje istoga (t. 3.).

2. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-320-01/24-01/4, URBROJ: 2170- 08-01/2-24-2 od 13. prosinca 2024. odbijena je tužiteljeva žalba.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi i kasnijem tijeku spora ističe da je ono nezakonito zbog povrede materijalnog propisa, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede pravila postupka. Navodi da su predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina]-Čavle, iako upisane kao oranice, livade i pašnjaci, u naravi bile obrasle šumom i korovom, što je tužitelj uklonio radi privođenja zemljišta poljoprivrednoj proizvodnji. Ističe da je ograđivanje nekretnina potpornim zidom do visine od 1 m dopušteno te da čišćenje i pripremni radovi ne predstavljaju nepropisno nasipavanje u opsegu koji navode upravna tijela. Prigovara ukupnoj površini za koju je utvrđeno nasipavanje. Prigovara postupku drugostupanjskog tijela koje je službenim putem pribavilo orto-foto snimke iz 2022., a da tužitelju nije omogućilo očitovanje o istima, što smatra arbitrarnim postupanjem izvan okvira nadležnosti, povredom prava na pravično suđenje i prava stranke na očitovanje. Posebno naglašava da rješenje ne sadrži zakonom propisano obrazloženje o razlozima zbog kojih žalba ne odgađa izvršenje, čime su povrijeđene odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Smatra da je naložena obveza izvršenja nemoguća i nejasna jer nije utvrđen točan opis radnji kojima bi se izvršio povrat u prvobitno stanje, držeći nelogičnim zahtjev za ponovnom sadnjom uklonjenog korova i raslinja. Navodi da korištenje građevinskih strojeva i kamiona služi isključivo pripremi zemljišta za poljoprivrednu namjenu. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu i kasnijem tijeku spora u bitnome ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja. Navodi da službena osoba sukladno čl. 9. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, a koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane utvrđuje slobodnom ocjenu. Također ističe da ortofoto snimke čine dio i spisa prvostupanjskog postupka. Smatra tužbene navode neosnovanima, te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 26. ožujka 2026., u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužitelja, te opunomoćenice tuženika, čime se smatra da je u smislu čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24) strankama dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora.

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da se u tijeku spora provede dokaz saslušanjem komunalnog redara kao svjedoka, smatrajući da se sve pravno relevantne činjenice mogu utvrditi na temelju materijalne dokumentacije i navoda samog tužitelja, te da provođenje ovog dokaza nije nužno niti svrsishodno.

7. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je komunalni redar Općine Čavli dana .. proveo nadzor na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-Čavle, u vlasništvu tužitelja, o čemu je sačinio zapisnik od 9. veljače 2023. Iz navedenog zapisnika i istome priležeće dokumentacije (fotodokumentacija nadzora, geodetskog situacijskog snimka s preklopom katastarskog plana, podataka o katastarskim česticama DGU, urbanističke dokumentacije) proizlazi da navedene nekretnine predstavljaju poljoprivredno zemljište (u katastru po načinu uporabe upisane kao livada i pašnjaci), nalaze se izvan područja na kojem je dopuštena gradnja, te u vrijeme nadzora predstavljaju jedinstveni uređeni plato nastao nasipavanjem zemljišta kamenim materijalom, po obodu je ograđen potpornim zidom, pri čemu se na platou nalazi parkiran veći broj teretnih vozila i građevinskih strojeva, te odložena veća količina kamenog materijala i drobilica za preradu kamena.

9. Iz spisa proizlazi da je od tužitelja pozivom komunalnog redara od 10. veljače 2023. zatraženo da dostavi očitovanje na zapisnik, koje je isti i dostavio 1. ožujka 2023. U svojem očitovanju isti nije osporio utvrđene činjenice, već je zamolio da mu se omogući kraći rok radi uklanjanja parkiranih vozila i reorganizacije poslovanja, te istaknuo da planira podnijeti zahtjev za prenamjenu zemljišta.

10. Tužitelj u ovome sporu u bitnome ne osporava da je vlasnik navedenih nekretnina, da iste prema načinu korištenja upisanom u katastru predstavljaju poljoprivredno zemljište, da su prema prostorno-planskoj dokumentaciji zemljište van građevinske zone, te da je izveo radnje opisane u zapisniku. Međutim, u upravnom sporu navodi da se opisane radnje izvedene u svrhu privođenja zemljišta poljoprivrednoj namjeni, osporava utvrđenu površinu zemljišta i smatra da mu nije dana adekvatna mogućnost očitovanja o svim relevantnim okolnostima. Također smatra da prvostupanjsko rješenje ne sadrži obrazloženje – pozivanje na zakonsku odredbu temeljem koje žalba ne odgađa izvršenja, te smatra da je izreka nejasna i neprovediva.

11. Međutim, navedeni prigovori nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja komunalnog redara.

12. Sukladno čl. 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" br. 20/18., 115/18., 98/19., 57/22.) poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (st. 1.). Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti (st. 2.). Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost (st. 6.).

13. Sukladno čl. 10. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 7. ovoga Zakona (st. 1.).

14. Sukladno čl. 90. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su nadzirati provođenje odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članaka 10. i 12. ovoga Zakona (st. 1.). Službenik u provođenju poslova iz stavka 1. ovoga članka ovlašten je rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu provođenja odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članaka 10. i 12. ovoga Zakona te je dužan o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama redovito izvještavati nadležnu poljoprivrednu inspekciju (st. 3.). Protiv rješenja službenika iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove poljoprivrede, a protiv rješenja poljoprivrednog redara Grada Zagreba ministarstvu nadležnom za poljoprivredu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja (st. 4.). Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje (st. 5.).

15. Sukladno čl. 2. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Čavle ("Službene novine Općine Čavle" broj 11/22, dalje: Odluka o agrotehničkim mjerama), poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se poljoprivredne površine, koje su po načinu uporabe u katastru upisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište, koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji (st. 1.). Pod poljoprivrednim rudinama u smislu ove Odluke smatraju se parcele na određenom lokalitetu odnosno zaokružena cjelina parcela (st. 2.) Katastarske čestice u građevinskom području površine veće od 500 m2 (pojedinačno ili više katastarskih čestica), kao i one izvan tog područja, predviđene dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, a u evidencijama Državne geodetske uprave se vode kao poljoprivredno zemljište, do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni, odnosno do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje ili do primitka potvrde glavnog projekta, koriste se kao poljoprivredno zemljište i moraju se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju (st. 3.).

16. Sukladno čl. 4. st. 1. Odluke o agrotehničkim mjerama, minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta,

- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,

- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama,

- održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

17. Sukladno čl. 5. st. 1. Odluke o agrotehničkim mjerama, vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.

18. Sukladno čl. 26. st. 1. Odluke o agrotehničkim mjerama, na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjeno je parkiranje, zadržavanje, trajno postavljanje kao i deponiranje kamp-kućica, kamp-prikolica, pokretnih kućica na kotačima (mobile home), autodomova (kampera), metalnih brodskih kontejnera, kiosk kućica, svih vrsta plovila, neregistriranih i napuštenih vozila, kao i drugih sličnih izvedenica istih.

19. Sukladno čl. 31. st. 1. Odluke o agrotehničkim mjerama, nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke obavlja komunalni redar Općine i nadležne inspekcije ovlaštene posebnim zakonima.

20. Primijenivši citirane odredbe na utvrđeno činjenično stanje, Sud smatra da su upravna tijela pravilno utvrdila da je tužitelj, kao vlasnik poljoprivrednog zemljišta (rudina) propustio izvršavati mjere održavanja tog zemljišta u stanju podobnom za poljoprivrednu proizvodnju, već dapače, isto nasuo nanosom kamenog materijala te koristio kao parkiralište za vozila i odlagalište za radne strojeve, sve protivno odredbama Odluke o agrotehničkim mjerama Općine Čavle. Stoga je prvostupanjskim rješenjem istome pravilno i zakonito naloženo otklanjanje nedostataka i povrat poljoprivrednog zemljišta u stanje podobno za poljoprivrednu proizvodnju, sve sukladno čl. 90. st. 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i čl. 32. st. 1. Odluke o agrotehničkim mjerama Općine Čavle.

21. Ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tužitelja da su poduzete mjere (nasipavanje, parkiranje vozila i odlaganje građevinskih strojeva) bile izvršene u cilju privođenja zemljišta poljoprivrednoj namjeni. Naime, osim što navedene radnje ne predstavljaju takve mjere u smislu citirane Odluke o agrotehničkim mjerama, tužitelj je u dostavljenom očitovanju potvrdio da zemljište koristi ne kao poljoprivredno, već u svrhu poslovanja (kao parking), pri čemu je dodatno istaknuo da planira podnijeti prijedlog za promjenu namjene zemljišta u građevinsko.

22. Nastavno, Sud smatra da je izreka prvostupanjskog rješenja jasna i određena, te da nema dvojbe glede vrste i naravi radova koje je tužitelj dužan poduzeti da bi zemljište vratio poljoprivrednoj svrsi. Također su irelevantni navodi tužitelja da je prije nasipavanja zemljište bilo obraslo korovom, koja okolnost dodatno potvrđuje da tužitelj zemljište nije održavao u stanju podobnom za poljoprivrednu proizvodnju i nije poduzimao mjere za sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom u smislu čl. 5. st. 1. Odluke o agrotehničkim mjerama.

23. Nastavno, neosnovani su i navodi tužitelja glede povrede prava na očitovanje i sudjelovanje. Naime, tužitelju je prije donošenja prvostupanjskog rješenja pružena mogućnost očitovanja i sudjelovanja, pri čemu okolnost što istome nije posebno skrenuta pozornost na pribavljene ortofoto snimke, nije od utjecaja na zakonitost pobijanih rješenja. Naime, navedene snimke predstavljaju javno dostupne isprave, a sve relevantne činjenice utvrđene su i nadzorom na licu mjesta, te konstatirane zapisnikom i fotodokumentacijom koji su dostavljeni tužitelju, te na koje se isti očitovao.

24. Nisu od utjecaja ni prigovori tužitelja glede pravilnosti utvrđene točne površine zemljišta. Naime, osim što činjenica točne površine nema utjecaja na ocjenu zakonitosti pobijanih rješenja (budući da su nekretnine označene njihovom katastarskom oznakom i kulturom), ističe se da spisu prileži i geodetski situacijski snimak s preklopom katastarskog plana, sačinjen od ovlaštene osobe Progeo d.o.o. Rijeka.

25. Što se tiče navoda tužitelja da građenje potpornih zidova nije protivno pozitivnim propisima, ističe se da se isti ni ne navode u izreci prvostupanjskog rješenja.

26. Zaključno, neosnovani su i navodi tužitelja glede nezakonitosti točke 3. prvostupanjskog rješenja, a kojom je utvrđeno da žalba ne odgađa izvršenje. Naime, navedena točka temelji se na čl. 90. st. 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koja se navodi u uvodu tog rješenja.

27. Imajući u vidu sve navedeno, osporavano rješenje tuženika od 13. prosinca 2024. kojim je odlučeno o žalbi tužitelja protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 15. siječnja 2024. ocijenjeno je zakonitim, pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te odlučio kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

28. Toč. II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

29. Tužitelj je u okviru tužbe podnio i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, koji je ocijenjen neosnovanim.

30. Pretpostavke za određivanje odgodnog učinka tužbe propisane su odredbom čl. 42. st. 2. ZUS-a, kojom je propisano da Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak uz ispunjenje sljedećih, kumulativno postavljenih uvjeta: ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, te ako odgoda nije protivna javnom interesu. Budući da je citiranom odredbom čl. 90. st. 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da žalba protiv rješenja komunalnog redara ne odgađa izvršenje, to proizlazi da jedan od kumulativno postavljenih uvjeta nije ispunjen, pa stoga nije bilo osnove ispitivati preostale. Stoga je prijedlog odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 2. travnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126 st. 6. ZUS-a). Žalba ne odgađa izvršenje rješenja (čl. 128. st. 3. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Hermini Baraković, odvjetnici u Rijeci, Korzo 32

- tuženiku Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Rijeka, Adamićeva 10