Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-393/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak- Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] i oboje zastupani po punomoćnici Hermini Baraković, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupanog po punomoćnici Mariji Vujasin, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj P-1620/2019-28 od 2 prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj P- 1620/2019-28 od 2 prosinca 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka se ostavlja za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom, u točci I. izreke, (dva puta) odbijen zahtjev za utvrđenje ništetnosti dijela ugovorne odredbe članka 6. ugovora o kreditu broj 306- 489/2007 od 24. rujna 2007., kojim je ugovorena jednostrana izmjena kamatne stope u skladu s odlukom ili drugim aktom tuženika. Odbijen je i neodređeni tužbeni zahtjev za isplatu kao i zahtjev za isplatu 11.388,06 EUR sa zateznim kamatama na iznose, za razdoblje i po stopi kako je određeno izrekom prvostupanjske presude. Naposljetku, dva puta je odbijen i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka. Točkom II. izreke odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobijaju tužitelji iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., dalje:

ZPP koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavaka 2. i 3. tog Zakona i u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/2022. s izuzecima iz članka 107. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona) uz prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti uz naknadu troškova postupka tužiteljima, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traže i naknadu troškova sastavljanja žalbe.

2.1. Odluku o troškovima postupka pravodobno izjavljenom žalbom pobija tuženik tvrdeći da je tužitelj u cijelosti izgubio spor pa nije bilo mjesta tome da se o troškovima postupka odlučuje uz primjenu članka 154. stavka 4. ZPP-a koji se primjenjuje kod djelomičnog uspjeha stranaka u sporu u približno jednakim dijelovima.

3. Tuženik je u odgovoru na žalbu predložio istu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu koja je donesena u skladu s odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 637/2019-2 od 15. studenog 2022. Zahtijeva naknadu troškova sastavljanja odgovora na žalbu sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja odluke do isplate.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet spora je utvrđenje djelomične ništetnosti potrošačkog ugovora o kreditu broj 306-489/2007 koji su stranke sklopile 24. rujna 2007. te zahtjev za povrat iznosa plaćenih na temelju nepoštene ugovorne odredbi o jednostranoj izmjeni redovne kamatne stope koja je sadržana u tom potrošačkom ugovoru u odnosu na koji su stranke u smislu glave IV.a „Konverzija kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF“ Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" br. 75/2009., 112/2012., 143/2013., 147/2013., 9/2015., 78/2015., 102/2015. i 52/2016., dalje ZPK) 25. siječnja 2016. zaključile aneks uz ugovor o kreditu broj 306- 489/2007 (dalje: aneks uz ugovor o kreditu).

6. Na temelju činjenica koje među strankama nisu sporne kao i onih koje je utvrdio pregledavanjem isprava te saslušanjem tužitelja, prvostupanjski je sud utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je 24. rujna 2007. u [adresa] između tuženika (koji je do 11. srpnja 2016. poslovao pod tvrtkom Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.) kao banke, prvotužitelja kao korisnika kredita i drugotužiteljice kao sudužnika, sklopljen potrošački ugovor o stambenom kreditu broj 306-489/2007 za kupovinu stana s ugovorenim iznosom kredita od 129.317,00 CHF po srednjem tečaju banke na dan korištenja kredita, uz redovnu kamatu od 4,20% godišnje, promjenjivu u skladu s odlukom ili drugim aktom banke i s rokom otplate 30 godina

- da su stranke 25. siječnja 2016. sklopile aneks uz ugovor o kreditu u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 102/2015., dalje: ZID ZPK/2015)

- da je taj aneks uz ugovor o kreditu sklopljen i ispunjen u skladu s odredbama ZID ZPK/2015 i

- da je izračun konverzije u skladu s odredbama članka 19.c ZPK-a.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski je sud odbio tužbene zahtjeve za utvrđenje i isplatu ocjenjujući da je, s obzirom na to da su na temelju među strankama sklopljenog valjanog aneksa ugovoru o kreditu, iznosi plaćeni na temelju ništetne ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope iskorišteni za ispunjenje ugovornih obveza koje su ugovorene valjanim aneksom uz ugovor o kreditu, osiguran povrat koristi stečene na temelju ništetne ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope pa tužitelji nemaju pravo na isplatu s osnova ništetnosti te ugovorne odredbe.

8. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Ispitujući na taj način pobijanu presudu, ocjena je ovog suda da je u njezinom donošenju počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz točke 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se tužitelj poziva u žalbi i na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti uz primjenu članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. i uz primjenu članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/2022.

9.1. Sud prvog stupnja je odbio zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope i zahtjev za isplatu - povrat iznosa plaćenih na temelju ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope za koju tužitelji tvrde da je nepoštena. Zahtjev za isplatu je odbijen jer je sud prvog stupnja ocijenio da su sklapanjem aneksa uz ugovor o kreditu u skladu s odredbama ZID ZPK/2015 tužitelji restituirani za nepoštenu ugovornu odredbu o jednostranoj izmjeni kamatne stope. Naprotiv, prvostupanjska presuda ne sadrži razloge zbog kojih je odbijen zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope. Osim toga, ta je odluka proturječna razlozima navedenim u točkama 20. i 21. obrazloženja pobijane odluke imajući na umu da je u tim točkama prvostupanjski sud naveo da je riječ o ništetnoj ugovornoj odredbi dok je istovremeno, izrekom presude, odbio zahtjev za utvrđenje ništetenosti te ugovorne odredbe. Zbog toga što nema razloga o odlučnim činjenicama te je izreka proturječna razlozima presude počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a pa je odluka kojim je odbijen zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope uz primjenu članka 369. stavka 1. uk inuta i predmet je u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Naime, nisu ostvareni uvjeti za postupanje drugostupanjskog suda u skladu s člankom 373.a stavka 1. ZPP- a, unatoč tome što se tužitelji pozivaju na utvrđenja iz pravomoćne presude donesene u postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1401/2012 i kojom je zahtjev potrošača za zaštitu njihovih kolektivnih prava i interesa usvojen.

9.2. Sudovi su u kolektivnom sporu zaključili da osporena ugovorna odredba o kojoj se nije moglo pojedinačno pregovarati niti je prosječnom potrošaču razumljiva uslijed izostanka odgovarajućih obavijesti potrošačima u općim informacijama koje su kroz tržišne komunikacije davale banke, uzrokuje znatnu neravnotežu u međusobnim pravima i obvezama (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III- 4150/2019 i dr. od 3. veljače 2021., točka 19.1. i u odluci broj U -III-5458/2021 od 30. lipnja 2022., točka 19.).

9.3. Iz navedenog proizlazi da su u kolektivnom sporu, na temelju tamo izvedenih prikladnih dokaza, pravomoćno utvrđene sljedeće okolnosti: nerazumljivost osporenih ugovornih odredaba prosječnom potrošaču zbog izostanka odgovarajućih obavijesti potrošačima u općim informacijama koje su kroz opće ili tržišne komunikacije davale banke, nemogućnost pojedinačnog pregovaranja o njihovom sadržaju te, posljedično tome, postojanje znatne neravnoteže u međusobnim pravima i obvezama.

9.4. Predmet kolektivnog spora i dokazivanja u tom postupku nisu bile obavijesti koje su dane određenim potrošačima u predugovornoj fazi sklapanja pojedinačnog ugovora o kreditu, zbog čega u tom sporu nisu izvedeni predloženi dokazi saslušanjem zaposlenika banaka.

9.5. Kad se, kao u ovom predmetu, zaključak o nepoštenosti (ništetnosti) odredaba potrošačkog ugovora o kreditu u pojedinačnom potrošačkom sporu temelji na presumpciji da određenom potrošaču u predugovornoj fazi sklapanja konkretnog ugovora nisu dane odgovarajuće obavijesti o odredbama tog ugovora, a ta okolnost nije bila predmetom utvrđivanja i dokazivanja u kolektivnom sporu, onda su u pojedinačnim potrošačkim sporovima banke ovlaštene tvrditi i dokazivati da su u postupku sklapanja pojedinačnog ugovora o kreditu (unatoč tome što ih nisu utvrdile konkretnim standardnim ugovorom) ipak na drugi način dale odgovarajuće obavijesti potrošaču o naravi, rizicima i posljedicama osporenih ugovornih odredaba na određivanje njegove novčane obveze i da je potrošač, unatoč punoj obaviješ tenosti, svejedno pristao na sklapanje takvog ugovora (Tako i Ustavni sud Republike Hrvatske, U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022., točka 22.).

9.6. U slučaju postojanja takvog informiranog pristanka, na sudu je zadaća da u pojedinačnim potrošačkim sporovima provjeri na koji način ta okolnost utječe na primjenjivost (direktni učinak) pravomoćnih presuda donesenih u kolektivnom sporu i na ocjenu poštenosti (ništetnosti) odredaba konkretnog ugovora (Tako i Ustavni sud Republike Hrvatske, U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022., točka 22.).

9.7. S obzirom na to da je tuženik pravovremeno predložio da se radi utvrđenja istinitosti njegove tvrdnje o tome da su se o spornoj ugovornoj odredbi vodili pojedinačni pregovori te da je tuženik pravilno obavijestio tužitelje o spornoj ugovornoj odredbi, sasluša svjedokinja MZ te je kod tog prijedloga ustrajao do kraja prvostupanjskog postupka (u podnescima od 12. siječnja 2024. i 9. listopada 2025.), za sada nije moguće donijeti zaključak o izravnom učinku pravomoćne presude donesene u kolektivnom sporu.

10. S obzirom na to da je odluka o valjanosti odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope od prejudicijelog značenja za ocjenu osnovanosti zahtjeva za povrat iznosa plaćenih na temelju te ugovorne odredbe, u povodu žalbe tužitelja ukinute su i odluke o isplati, a u povodu žalbi stranaka, i odluka o troškovima postupka pa je predmet i u tim dijelovima vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

11. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja izvesti i ocijeniti dokaze koje su obje stranke predložile u odnosu na zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope koja je sadržana u članku 6. ugovora o kreditu te će o tom zahtjevu donijeti novu odluku za koju će dati dostatne, odlučne i proturječne razloge. Posebno, u tom će smislu saslušati svjedokinju MZ. U slučaju da ocijeni da su ispunjeni uvjeti za primjenu utvrđenja iz kolektivnog spora za zaštitu prava i interesa potrošača i utvrdi ništetnom spornu ugovornu odredbu, sud prvog stupnja će provesti predloženo financijsko vještačenje radi utvrđenja visine iznosa plaćenih u ispunjenju ništetne ugovorne odredbe i datuma kada su ti iznosi zaista plaćeni. To stoga što, iako drugostupanjski sud dijeli shvaćanje prvostupanjskog suda o neosnovanosti glavnog kondikcijskog zahtjeva (pod pretpostavkom da je ugovorna odredba o jednostranoj izmjeni kamatne stope ništetna, a što je na prvostupanjskom sudu da odluči u ponovljenom postupku), prema pravnom shvaćanju drugostupanjskog suda (koje je podudarno pravnom shvaćanju revizijskog suda broj Rev 586/2019-14 od 21. prosinca 2022., točka 32., Rev 925/2023-2 od 8. travnja 2025., točka 54.1. i 56.1. i Revd-4600/2025-2 od 19. studenog 2025.) potrošač u poziciji prvotužitelja, ima pravo na zatezne kamate na pojedine iznose koji su plaćeni na temelju nepoštene ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope tekuće od dana kada su plaćeni do dana 30. rujna 2015. kada su ti iznosi iskorišteni u ime i za račun prvotužitelja, sve imajući na umu da ih je tuženik u tom vremenu držao kao nepošteni stjecatelj, a izračun konverzije u skladu s odredaba članka 19.c ZKP-a ne predviđa da se te zatezne kamate iskorištavaju za ispunjenje prvotužiteljeve obveze prema aneksu sklopljenom prema tom propisu. Zbog toga je zaključak ovog suda da aneks uz ugovor o kreditu nema restitucijski učinak za potrošača u odnosu na zatezne kamate koje su tekle na pojedine iznose koje je platio na ime nepoštene ugovorne odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope koja je bila sadržana u ugovoru o kreditu s valutnom klauzulom u CHF od 24. rujna 2007. Zbog toga je u postupku potrebno provesti financijsko vještačenje, pod pretpostavkom da tuženik ustraje u prigovorima o visini i datumu plaćanja pojedinih iznosa. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja voditi računa o tome da zahtjevi za utvrđenje i za naknadu troškova postupka nisu zahtjevi postavljani u skladu s člankom 188. stavka 2. ZPP-a te da su zahtjevi iz tog propisa različiti, a ne istovjetni. Isto tako, sud prvog stupnja će voditi računa i o tome da je za zahtjev za isplatu legitimirana samo ona osoba koja je platila iznose čiji se povrat tim zahtjevom zahtijeva. Naposljetku, sud prvog stupnja će voditi računa o tome da se tužbenim zahtjevom za isplatu zahtijeva isplata u korist osobe VZ koja nije stranka ovog postupka. U tom je smislu potrebno zatražiti odgovarajuća objašnjenja ili ispravak. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja odlučiti o svim troškovima postupka, uključivo i ovog žalbenog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Varaždinu 1. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer