Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-1973/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužitelja MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tužitelja AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Nino Ćosić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, OIB:61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-14/2022- 37 od 31. svibnja 2024., u sjednici održanoj 1. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-14/2022- 37 od 31. svibnja 2024., te se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traže da se utvrde suvlasnici svaki u 1/3 suvlasničkog dijela na nekretninama upisanima kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb i to kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 288 m², upisano u zk. uložak: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] u naravi uređeno zemljište površine 1318 m² upisano u zk. uložak: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev kojim traže da se naloži tuženiku da tužiteljima izda valjanu tabularnu ispravu podobnu za prijenos prava vlasništva svakog tužitelja u 1/3 suvlasničkog dijela tih nekretnina, a koju bi u protivnom zamijenila ova presuda, u roku od 15 dana. Isto tako odbijen je i zahtjev tužielja za naknadom parničnih troškova.

1.1. Protiv navedene presude žale se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati kao osnovan, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

1.2. Na žalbu nije odgovoreno.

2. Žalba je osnovana.

3. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su suvlasnici i to svaki u 1/3 suvlasničkog dijela na nekretninama upisanima kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb i to kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 288 m², upisano u zk. uložak: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] u naravi uređeno zemljište površine 1318 m² upisano u zk. uložak: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji zahtjev se temelji na tvrdnji da je vlasništvo stečeno nasljeđivanjem i dosjelošću.

4. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku odbio tužbeni zahtjev smatrajući da je u konkretnom slučaju vrijeme dosjelosti počelo teći tek 2006., nakon što su tužitelji naslijedili nekretninu od svog oca čime je na njih prešao i posjed nekretnine, smatrajući da posjed prednika tužitelja nije zakonit jer su donošenjem rješenja o deposedaciji njihovi pravni prednici izgubili pravo korištenja i bili dužni predati nekretninu u posjed Općini Novi Zagreb.

4.1. Zbog toga je prvostupanjski sud, iako je cijenio kao vjerodostojne iskaze svjedoka koji su iskazivali da im je poznato da su tužitelji u posjedu tih nekretnina, odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

5. Naime, iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- da su predmetne nekretnine bila upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja ŠN i CN,

- da je ŠN preminuo 1979., a njegovi nasljednici da su djeca AN i LN,

- da je Skupština Općine Novi Zagreb donijela rješenje od 17. svibnja 1978. kojim je naprijed navedenim osobama naložena predaja u posjed predmetnih nekretnine radi pripreme i uređenja zemljišta, a u svrhu izgradnje ceste "produžena Draškovićeva",

- da se na temelju rješenja Općina Novi Zagreb upisala kao nositelj prava korištenja u zemljišnim knjigama i u katastarskom operatu,

- da je po donošenju navedenog rješenja pred Općinskim sudom u Zagrebu proveden postupak utvrđivanja naknade za deposedaciju u kojem je doneseno rješenje poslovni broj R1-3268/78 od 19. veljače 1979. koje je postalo ovršno 29. listopada 1979., a kojim je utvrđena naknada za deposedirane nekretnine koja se ima isplatiti ŠN i CN u iznosu od 375.068,00 dinara,

- da je Odjel za financijske i računovodstvene poslove Zavoda za izgradnju grada naložio isplatu naknade CN i mld. AN i LN, kao nasljednicima ŠN, u iznosu od 376.208,00 dinara, nalogom od 1. rujna 1980., a koji nalog je proveden 13. studenog 1980.,

- da su tužitelji nasljednici iza pok. AN i to 1. tužiteljica kao njegova supruga, a 2. i 3. tužitelji kao njegova djeca na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda Zagrebu poslovni broj O-7673/06 od od 27. rujna 2007.,

- da je tuženik pravni slijednik Općine Novi Zagreb,

- da su predmetne nekretnine u nalazu i mišljenja vještaka Vladivoja Relića od 19. prosinca 2023. označene na situaciji broj 2., i to k. č. br. [katastarska čestica] (površine 1318 m²) točkama A-B-C-D-E-F-G-A, a k. č. br. [katastarska čestica] (površine 288 m²) točkama E-F-H-E,

- da se u naravi radi o dvije površine sjeverne i južne koje su međusobno odvojene žičanom ogradom, da je sjeverna površina prekrivena travom koja je u cijelosti ograđena žičanom ogradom, a južna površina da je asfaltirana i da predstavlja parkiralište za automobile te da je ograđena dijelom žičanom ogradom, a dijelom zidovima susjednih objekata,

- da ukupnost ograđenih parcela (sjeverne i južne) samo djelomično odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Vladivoja Relića na situaciji broj 2. označen točkama 9-8-7-3-4-5-F-G-9 i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji je u tom nalazu i mišljenju vještaka označen točkama 5-6-F-5,

- da se dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u nalazu i mišljenju vještaka Vladivoja Relića na situaciji broj 2. označen točkama 5-6-H-E-5 nalazi izvan ograđenog područja, ali u posjedu tužiteljice kao dio parcele k. č. br. [katastarska čestica] na kojem ima obiteljsku kuću,

- da se dio k. č. br. [katastarska čestica] u nalazu i mišljenju vještaka Vladivoja Relića na situaciji broj 2. označen točkama 5-4-E-5 nalazi izvan ograđenog područja, ali u posjedu tužiteljice kao dio k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj ima obiteljsku kuću,

- da se dio k. č. br. [katastarska čestica] u nalazu i mišljenju vještaka Vladivoja Relića na situaciji broj 2. označen točkama 2-3-4-E-2 nalazi izvan ograđenog područja u posjedu Al- Kor-El d.o.o., vlasnika k. č. br. [katastarska čestica], a dio označen točkama C-1-A-B-C-1 u posjedu

RN, vlasnice čestice 1947/1,

- da je tuženik protiv tužitelja i ostalih gore navedenih posjednika predmetnih nekretnina ERBER d.o.o., AL-KOR-EL d.o.o. i RN nakon primitka tužbe u ovom predmetu podnio vlasničku tužbu radi predaje u posjed predmetnih nekretnina.

6. Navedena činjenična utvrđenja, kao i pravne zaključke prvostupanjskog suda, za sada nije moguće prihvatiti iz razloga što su žalbenim razlozima dovedeni u sumnju.

6.1. Odredbom članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke državnog tijela, zakona i nasljeđivanjem, pa su tužitelji morali dokazati postojanje jedne od tih osnova. Nesporno je da su tužitelji kao osnovu za stjecanje prava vlasništva naveli posjed nekretnine jer iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da su tužitelji, kao i njihovi prednici, u posjedu tih nekretnina, unatoč činjenici da su predmetne nekretnine morali predati u posjed tuženiku.

6.2. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedovanjem te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari (članak 159. stavak 1. ZV-a).

7. Ova materija na identičan način bila je riješena i odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 9/92. i 77/92., dalje: ZOVO).

7.1. Prema članku 28. stavku 2. ZOVO-a, koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., za redovnu dosjelost, koja se primjenjuje na kvalificiranog posjednika, rok dosjedanja je deset godina, a za izvanrednu dosjelost dvadeset godina.

8. Prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnoga suda Republike Hrvatske koje je zauzeto na sjednici održanoj 14. veljače 2019. slijedi da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

9. Prema tome, u konkretnom slučaju su se trebale ispitati pretpostavke na strani tužitelja odnosno jesu li tužitelji mogli steći vlasništvo predmetnih nekretnina na temelju dosjelosti.

9.1. Kako tužitelji u činjeničnim navodima tužbe navode da nisu izvršili uknjižbu svog prava vlasništva na predmetnim nekretninama, a da su se nesporno nalazili u posjedu, to su se tužitelji pozvali kao osnovu stjecanja na kvalificirani posjed.

10. Iz sadržaja iskaza saslušanih svjedoka proizlazi posjed tužitelja, a isto tako su ti svjedoci iskazivali i da nemaju saznanja o deposesiji tog zemljišta.

10.1. Naime, iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da je prednik tužitelja tada malodobni AN saznao za isplatu za deposedirano zemljište iz razloga što je bio u suvlasničkoj zajednici sa svojom sestrom LN i majkom CN, pa da se njegovo poštenje posjeda mora procjenjivati u odnos na te suposjednice, dok bi iz stanja spisa proizlazilo da je CN zapravo baka pok. AN, kao i da je pok. AN u vrijeme smrti svog oca bio u Velikoj Mlaki i da je isplata izvršena na račun po rješenju Centra za socijalni rad, zbog čega po ocjeni ovog suda za sada nije moguće prihvatiti ocjenu prvostupanjskog suda, da bi prednik tužitelja bio nepošteni posjednik. Dakle, činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti navoda tužitelja u postupku i nadalje nije potpuno niti pravilno utvrđeno.

11. Stoga, trebalo je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a, prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će dopuniti činjenično stanje u smislu naprijed ukazanog, a potom pravilnom i valjanom ocjenom svih provedenih dokaza na temelju odredbe članka 8. ZPP-a, primjenom citiranih zakonskih odredbi ponovo odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja, vodeći računa o zakonskom uređenju da je stjecanje prava vlasništva dosjelošću moguće i kada je posjed samo pošten pod uvjetom da se radi o posjedu odrađenog neprekidnog trajanja, te da se poštenje posjeda pretpostavlja, dakle da se radi o pravnoj pretpostavci koja se temelji na stavu da je neka činjenica istinita, sve dok se ne dokaže suprotno time, kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na temelju neprekidnog trajanja poštenog posjeda na tužitelju je teret dokaza činjenice posjeda i njegovog trajanja, a na tuženiku je teret dokazati da postoje činjenica i okolnosti iz kojih se može razumno zaključiti da posjed tužitelja ne udovoljava zakonskoj definiciji poštenog posjeda (članak 18. stavak 3. ZV-a).

13. S obzirom na sve izneseno odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Split, 1. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić