Poslovni broj: Us I-2259/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Zrinki Pivac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja UČ, [adresa], U [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po opunomoćeniku IČ (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednika suda), radi starosne mirovine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 5. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja i opunomoćenika tuženika, 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 140-02/25- 01/03138802547, Urbroj: 341-99-05/3-25-3185 od 21. kolovoza 2025.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II 140-02/25-01/03138802547, Urbroj: 341-99-05/3-25-3185 od 21. kolovoza 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u [adresa], Klasa: UP/I 140-02/25-01/03138802547, Urbroj: 341-19-05/3-25- 656002072244215 od 18. travnja 2025. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Prvostupanjskim rješenjem tužitelju je određena starosna mirovina od 6. ožujka 2025. u svoti od 894,84 EUR mjesečno. Isplata navedene mirovine pripada korisniku od 6. ožujka 2025. i isplaćivati će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag. Svota mirovine određena navedenim rješenjem obračunata je sa svotama predujma isplaćenih na temelju rješenja Područnog ureda u Šibeniku broj 104394 od 10. ožujka 2025., te je određeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

3. U pravodobnoj tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, tužitelj, u bitnom, navodi da je zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu podnio 3. ožujka 2025. i jedan od priloga tom zahtjevu da je bila potvrda Ministarstva hrvatskih branitelja kojom se potvrđuje da tužitelj ima priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i da je evidentiran u Evidenciji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske s ukupnim brojem od 194 dana u borbenom sektoru. Temeljem članka 28. stavak 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji (Narodne novine 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23) u mirovinski staž da mu je pravilno obračunato trajanje povećanog staža od 6 mjeseci i 12 dana, iako to nije nigdje navedeno u Obrazloženju prvostupanjskog rješenja. U osporenom rješenju da nije primijenjena odredbu članka 27. stavak 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji, te imajući u vidu sadržaj navedene odredbe, bez obzira što mu je starosna mirovina utvrđena temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično stanje je bilo potrebno utvrditi i temeljem navedene odredbe članka 27. stavak 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji, te povećati osobni bod za 5%. Zaključno, jasno je da je pogrešno utvrđen iznos starosne mirovine u iznosu od 894,84 EUR mjesečno i da je isti temeljem gore narečenog trebalo uvećati za 5% što iznosi 939,58 EUR mjesečno. Nastavno, smatra da je osporenim rješenjem činjenično stanje pogrešno utvrđeno i pogrešno primijenjen materijalni propis, a slijedom čega predlaže sudu donošenje presude kojom se tužba uvažava, poništava osporeno rješenje tuženika i tužitelju određuje starosna mirovina od 6.3.2025. u svoti od 939,58 EUR mjesečno.

4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da navode tužitelja smatra neosnovanim iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Osporavano rješenje da je doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima navedenim u obrazloženju osporavanog rješenja. Shodno navedenom, tuženik predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

5. U sporu je održana rasprava 5. ožujka 2026., a čime je, kao i dostavom podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na kojoj je tužitelj ustrajao u cijelosti u tužbi i tužbenim navodima, dok je opunomoćenik tuženika naveo da ostaje kod odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja. Navodi da tužba nije utemeljena, da je tužitelju priznata mirovina prema Zakonu o m irovinskom osiguranju, a ne prema ZHBDR, te da je takvu mirovinu tužitelj i izabrao svojom izjavom od 4.4.2025. iz razloga jer je ista u isplati povoljnija. Navodi kako nema kumuliranja oba propisa, tako da je tužitelju uz mirovinu priznat dodatak od 27% prema odredbama ZOMO-a, pa mu i nije mogao biti priznat dodatak za borbeni sektor u visini od 5% odnosno mogao je biti priznat ali bi mu tada visina mirovine u isplati bila niža.

5.1. Tužitelj u odnosu na navode tuženika je naveo kako je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbe ZHBDR-a kao lex specijalis, te da nije jasno kako tuženik u konkretnom slučaju mogao primjeniti odredbu članka 28. navedenog Zakona, a ne može primijeniti odredbu članka 27. istog tog Zakona.

6. U dokaznom postupku Sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, te je pregledan cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Stranke drugih dokaznih prijedloga nisu imale.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a po ocijeni ovog Suda tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito osporeno rješenje tuženika.

11. Predmetni upravni postupak je pokrenut po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 131. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ( Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/21 i 119/22; dalje: ZOMO-a) nakon što je tužitelju rješenjem Područog ureda u Šibeniku broj 104394 od 10. ožujka 2025. priznato pravo na starosnu mirovinu počevši od 6. ožujka 2025. i određena je isplata predujma mirovne u iznosu od 850,00 eura prema članku 131. stavku 1. ZOMO-a.

12. Tužitelj u tužbi i tijekom ovog spora u suštini prigovara da je u konkretnom slučaju povrijeđen zakon na njegovu štetu jer nije primjenjena odredba članka 27. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17, 98/19, 84/21, 156/23; dalje: ZHBDR) prema kojem mu se osobni bod trebao povećati 5%, bez obzira što mu je starosna mirovina utvrđena na temelju ZOMO-a, te da bi tako starosna mirovina tužitelja iznosila 939,58 EUR, a ne 894,84 EUR kako to utvrđuju upravna tijela.

13. Iz podataka spisa predmeta kao i obrazloženja osporenog rješenja tuženika razvidno je da je tužitelj izjavom na zapisnik pred prvostupanjskim tijelom, a nakon što je upoznat da ispunjava uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu isključivo prema općem propisu, bez primjene posebnog propisa, kao i prema ZHBDR i nakon što su mu predočeni iznosi pripadajuće mirovine prema članku 79. ZOMO-a i članku 27. ZHBDR-a te da mu mirovina: - prema članku 27. ZHBDR-a iznosi 882,70 eura: - prema članku 79. stavku 1. ZOMO-a iznosi 1040,18 eura; - osnovna mirovina s dodatkom iznosi 894,94 eura izjavio da želi da mu se mirovina odredi prema odredbama ZOMO-a.

14. Nadalje, spisu predmeta prileži Obavijest iz REGOS-a o izabranoj mirovini od 18. travnja 2025. prema kojoj je tužitelj podnio izjavu kojom se odlučio da želi ostvariti pravo na osnovnu mirovinu zajedno s mirovinom iz II. stupa.

15. Prema ocjeni ovog Suda, polazeći od podataka spisa predmeta, osporenim rješenjem tuženika, uz obrazloženje koje je njime dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok navedeni prigovori tužitelja nisu osnovani.

16. Odredbom članka 92. stavka 2. ZOMO-a propisano je da osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina zbog profesionaine nesposobnosti za rad ili invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ovim Zakonom određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

16.1. Stavkom 4. istog članka određeno je da u slučajevima ostvarivanja prava na mirovinu prema stavcima 1. 2. i 3. ovoga članka, nositelj provedbe obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje prenijet će u državni proračun ukupnu kapitaliziranu svotu doprinosa osiguranika iz tog osiguranja s osobnog računa osiguranika.

17. Dakle, prema navedenim odredbama korisnici koji pravo na mirovinu ostvaruju pod povoljnijim uvjetima, što znači prema odredbama ZHBDR-a, mogu ostvariti to pravo isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti (I stup), te u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu prema odredbama ZHBDR-a ukupna kapitalizirana svota doprinosa osiguranika iz II. stupa s osobnog računa prenosi se u državni proračun.

18. Nadalje, odredbom članka 104. stavka 4. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, broj 94/2014 93/2015, 64/2018, 115/2018, 58/2020 i 156/2023) propisano je da u slučaju ako se član fonda izjavom opredijeli da mu se iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) odredi mirovina prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, ukupna kapitalizirana svota doprinosa s osobnog računa člana fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje član fonda izabere, koje će odrediti mirovinu prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, a iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti odredit će se s danom ostvarivanja prava na mirovinu osnovna mirovina.

19. Odredbom članka 27. stavka 1. ZHBDR-a propisano je da se hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju navršenog mirovinskog staža ostvario pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca prema tom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod se povećava u određenom postotku ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru i još za dodatnih 10% dragovoljcu.

19.1. Stavkom 2. istog članka je propisano da se pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za povećanje osobnog boda mirovine prema odgovarajućim odredbama tog Zakona podrazumijeva mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajuće odredbe prijašnjeg općeg propisa o mirovinskom osiguranju .

20. Dakle, imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, nedvojbeno je da se u skladu s citiranim odredbama povećava osobni bod osnovne mirovine određene prema članku 79. stavku 1. ZOMO-a, ali se ne povećava osobni bod i osnovne mirovine određene prema odredbama članka 91. stavka 1. i članka 93. stavka 1. ZOMO-a, a što je ovdje slučaj.

21. Stoga, nema pravne osnove da se tužitelju, koji se prema podacima spisa predmeta opredijelio za ostvarivanje prava na osnovnu mirovinu zajedno s mirovinom iz II. stupa (vidi točku 13. i 14. obrazloženja) i u kojem je slučaju ukupna kapitalizirana svota doprinosa s osobnog računa člana fonda prenesena izabranom mirovinskom osiguravajućem društvu, kod izračuna osnovne mirovine primjene odredbe ZHBDR-a, pa tako niti odredba članka 27. ZHBDR-a na koju se poziva tužitelj.

22. Dakle, starosnu mirovinu uz primjenu posebnog propisa (ZHBDR-a) moguće je ostvariti isključivo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), ali ne i kao osnovnu mirovinu zajedno s mirovinom iz II. stupa.

23. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog Suda, tuženik je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, te pri tome u upravnom postupku koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, dok tužbeni prigovori, imajući u vidu prethodno navedeno, nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

24. Stoga, a budući je osporeno rješenje zakonito, te nisu ostvareni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci.

U Splitu 1. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju,

- tuženiku, uz povrat spisa upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.