Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž Ovr-57/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji pojedinki Ivani Čačić, u predmetu osiguranja predlagateljice IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Špehar Janković, odvjetnici u Zagrebu, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-1547/2025-7 od 1. listopada 2025., 1. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-1547/2025-7 od 1. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim je rješenjem, u točci I. izreke, odbijen prijedlog za osiguranje predlagateljice kojim je zahtijevala izdavanje zabrane protivniku osiguranja da otuđi, optereti ili na drugi način raspolaže nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] od 1541 m[2] upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća na adresi [adresa] u [adresa], dvorište i dvije gospodarske zgrade. Točkom II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu brisati zabilježbu pokretanja postupka predlagateljice osiguranja po pravomoćnosti tog rješenja.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija protivnica osiguranja zbog bitnih povreda odredaba postupka, posebice prekoračenja pravila o stvarnoj nadležnosti, pogrešne primjene prava, zanemarivanje „pravomoćnog rješenja o skrbništvu“, povrede prava na dom djeci, povreda prava na sigurnost i dostojanstvo majci i povrede načela iura novit curia. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje pred drugim sucem pojedincem.

3. Protivnik osiguranje je u očitovanju na žalbu predlagateljice žalbene navode ocijenio nerazumljivim, „nabacanim“, docirajućim te činjenično i pravno promašenim ocjenjujući da je ocjena suda prvog stupnja o tome da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine niti opasnost da tu tražbinu ne bi mogla ostvariti (ili bi je teško mogla ostvariti) zbog toga što bi protivnik osiguranja raspolagao svojom nekretninom, pravilna i zakonita. Zbog toga je žalbu koju je nazvao „ChatGPT žalbom“ predložio odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora u žalbenoj fazi postupka je postojanje zakonskih pretpostavki za određivanje osiguranja privremenom mjerom kojom će se protivniku osiguranja zabraniti otuđenje, opterećenje i drugo raspolaganje nekretninom u [adresa] u [adresa]. Taj se prijedlog temeljio na tvrdnjama predlagateljice iznesenim u prijedlogu za osiguranje od 1. svibnja 2025. da je riječ o nekretnini koja, iako je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja, njezina bračna stečevina u ½ dijela te da se o njezinom pravu suvlasništva predmetne nekretnine pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem P Ob-93/2025 vodi spor. Osim toga, tvrdi da u toj nekretnini stanuje zajedno s troje maloljetne djece. S obzirom na to da postoji „osnovana bojazan“ da bi u cilju „izigravanja buduće presude“, protivnik osiguranja mogao prodati, darovati i založiti predmetnu nekretninu ili je prenijeti u vlasništvo radi osiguranja i time trajno povrijediti njezina imovinska prava, predlaže osiguranje privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine.

6. Na temelju činjenice da u predmetu koji se pred prvostupanjskim sudom vodi pod poslovnim brojem P Ob-93/2025 predmet spora nije utvrđenje prava suvlasništva predlagateljice osiguranja na nekretnini u odnosu na koju predlaže zabranu otuđenja i opterećenja nekretnine, nego se taj postupak vodi radi razvoda braka i prava i obveza povezanih s roditeljskom skrbi u odnosu na zajedničku maloljetnu djecu stranaka, sud prvog stupnja je ocijenio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja/opterećenja nekretnine radi osiguranja nenovčanih tražbina propisane člankom 346. Ovršnog zakon („Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2014., dalje: OZ) pa odbija prijedlog za osiguranje.

7. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. i članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. dalje: ZPP) koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 21. stavkom 1. u vezi s člankom 290. stavkom 1. OZ-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9 ., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Ispitujući na taj način pobijano rješenje ocjena je ovog suda da u njegovu donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka osiguranja na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Prema članku 346. stavku 1. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. Utvrđenje prvostupanjskog suda da nije u tijeku postupak u kojem predlagateljica zahtijeva utvrđenje prava suvlasništva nekretnine u odnosu na koju zbog zaštite svojih imovinskih prava predlaže izdati zabranu otuđenja i opterećenja predlagateljica u žalbi ne dovodi u pitanje. Zbog toga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine – suvlasništvo ½ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] od 1541 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je određivanje privremene mjere radi sprečavanja učinaka buduće presude koja će biti donesena u predmetu P Ob-93/2025 bespredmetno. Učinci te presude kojom će biti odlučeno o pravima i obvezama povezanih s roditeljskom skrbi zajedničke maloljetne djece stranaka po prirodi stvari ne mogu biti osigurani zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine.

11. S obzirom na to da prvostupanjski sud nije zaključio da „Predmetna nekretnina nije bračna stečevina jer je pribavljana darovanja od ĐP, a CP je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik 1/1“, a koji nepostojeći citat obrazloženja prvostupanjskog rješenja predlagateljica neosnovano u žalbi predbacuje prvostupanjskom sudu, bespredmetni su žalbeni navodi o tome da je prvostupanjski sud nedopušteno prejudicirao sudsku odluku o „meritumu vlasničkih prava“. To još više vrijedi u okolnostima ovog predmeta u kojem u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja nije postojao nikakav postupak u kojem se suvlasništvu tužiteljice na predmetnoj nekretnini raspravljalo kao o glavnom pitanju pa su bespredmetni prigovori o prejudiciranju odluke u sporu koji nije u tijeku.

12. Predlagateljica je, suprotno zabrani da se u žalbi iznose nove činjenice i predlažu novi dokazi, iznijela tvrdnju da je u tijeku parnica o bračnoj stečevini koja se pred prvostupanjskim sudom vodi pod poslovnim brojem P Ob-854/2025. Za odgovoriti je žaliteljici da iz isprava koje je priložila žalbi proizlazi da se (ni) u toj parnici ne raspravlja o bračnoj stečevini nego o reivindikacijskom zahtjevu protivnika osiguranja na predaju u posjed sporne nekretnine.

13. S obzirom na to da se pobijanim rješenjem ni na koji način ne izmjenjuje i ne ukida odluka prvostupanjskog suda poslovni broj POb-93/2025-33 od 11. lipnja 2025. kojom je određena privremena mjera prema kojoj će maloljetna djeca stranaka živjeti s majkom te su određeni osobni odnosi s ocem kojem je naloženo doprinositi za njihovo uzdržavanje, koju žaliteljica u žalbi pogrešno naziva „rješenjem o skrbništvu“, neosnovani su žalbeni navodi da je sud prvog stupnja zanemario to rješenje. Ta odluka ni na koji način ne potkrepljuje tvrdnje predlagateljice osiguranja o postojanju njezine nenovčane tražbine (imovinskog prava na nekretnini) niti čini vjerojatnim da bi protivnik osiguranja bez predložene mjere otuđio/opteretio predmetne nekretnine i time povrijedio njezina neimovinska prava na dostojanstvo i prava njihove djece na dom.

14. Imajući na umu da je brak stranaka razveden te je u tijeku postupak radi donošenja odluke o pravima i obvezama povezanih s roditeljskom skrbi u odnosu na zajedničku maloljetnu djecu, zabrana raspolaganja nekretninom koju predlaže predlagateljica osiguranja ne stoji ni u kakvoj vezi s pravom na dom njezine djece niti s pravom na zaštitu njezinog dostojanstva kao majke. Mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nije mjera kojom se postiže svrha osiguranja tih prava, niti iz čega proizlazi vjerojatnost da bi protivnik osiguranja koji je prema tvrdnjama žaliteljica pokrenuo postupak radi njezinog iseljenja, predmetnu nekretninu namjeravao otuđiti ili na drugi način njome raspolagati i time osujetiti njezina imovinska prava, oštetiti neimovinska prava nje i njezine djece ili „izigrati buduću presudu“ iz postupka koji se u vezi s roditeljskom skrbi nad maloljetnom djecom stranaka vodi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem P Ob-93/2025.

15. Time se ne dira u pravo predlagateljice osiguranja da u odgovarajućim postupcima koje je pokrenula ili će eventualno pokrenuti protiv protivnika osiguranja ili koje je protivnik osiguranja pokrenuo protiv nje, ističe tvrdnje i prigovore povezane s konvencijskim i ustavnim pravima na zaštitu prava na privatni život ili zaštitu prava na dom te da predlaže osiguranje tih prava instrumentima osiguranja kojima se svrha tih osiguranja može postići.

16. S obzirom na to da je zabilježbu pokretanja postupka osiguranja po službenoj dužnosti naredio ovršni sud u skladu s člankom 90. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/2019., 128/2022., 155/2023. i 127/2024., dalje: ZZK), taj je sud ovlašten, po pravomoćnom odbijanju prijedloga u povodu kojeg je pokretanje postupka zabilježeno, naložiti brisanje zabilježbe pokrenutog postupka. Zbog toga su bespredmetni opširni žalbeni navodi kojima predlagateljica prigovora prvostupanjskom sudu da nije imao nadležnost niti ovlaštenje naložiti brisanje zabilježbe pokrenutog postupka koju je sam naložio po službenoj dužnosti, nakon pravomoćnog okončanja tog postupka koji je završen pravomoćnim odbijanjem prijedloga za osiguranje privremenom mjerom.

17. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjsko rješenje pobija žalbom kao niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, uz primjenu članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a obijena je žalba predlagateljice osiguranja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

U Varaždinu 1. travnja 2026.

Sutkinja

Ivana Čačić