REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-3267/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Lee Jagatić, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljene SV, radi djela prekršaja iz članka 282.st.1.kažnjiv po čl. 282.st.9., čl. 57.st.2. kažnjiv po čl. 57.st.7. i čl. 35.st.1. kažnjiv po čl. 35.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024), te čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, (Narodne novine br. 47/1990, 55/1991, 29/1994, 114/2022, 47/2023) povodom optužnog prijedloga PUZ-a, III. Policijske postaje Zagreb Klasa: 211-0726-5/5250, URBROJ: 511-19-29-26-1 od 2.03.2026., temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon ispitivanja okrivljene u žurnom prekršajnom postupku, javno je objavio i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona

p r e s u d i o  j e

Okrivljena SV, kći S i O, djevojački L, rođena **.**.1997. u [adresa], sa adresom stanovanja u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, tehničar cestovnog prometa i pismoslikar, bez zaposlenja, živi od ušteđevine, neudana bez djece, prekršajno kažnjavana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak

I.) Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona

kriva je

1. što je 2. ožujka 2026. u 0,18 sati u Zagrebu prilikom upravljanja osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], krećući se ulicom Križnog puta u smjeru zapada, gdje je dolaskom do raskrižja [adresa] – [adresa] iz vozila je kroz vozačev prozor na kolnik izbacila više opušaka cigareta, dakle, na cesto bacala otpatke koji mogu onečistiti okoliš

čime je počinila prekršaj opisa u članku 35. stavak 1. i kažnjiv po članku 35. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2. što je istom prilikom kao pod točkom 1. izreke, prilikom zaustavljanja na adresi u [adresa] – autobusno stajalište, od strane policijskih službenika, odbila ponuđen test na prisutnost opojnih droga u organizmu, dakle, na zahtjev policijskog službenika se odbila podvrgnuti ispitivanju na prisutnost opojnih droga u organizmu

čime je počinila prekršaj iz članka 282. stavak 1. kažnjivo po članku 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

3. što je istom prilikom kao pod točkom 1. izreke prilikom postupanja policijskih službenika vrijeđala istog za vrijeme obavljanja službe riječima: „Pa dobro, ti stvarno nisi normalan!; Ti mene zajebavaš!“

dakle, vrijeđala i omalovažavala službene osobe tijekom njihovog vršenja službe

čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

pa joj se temeljem citiranih propisa utvrđuje:

za djelo pod točkom 1. izreke novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura

za djelo pod točkom 2. izreke novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisuću tristo dvadeset) eura

za djelo pod točkom 3. izreke novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura

Temeljem članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici se izriče

jedinstvena novčana kazna u iznosu od 2.150,00 (dvije tisuće sto pedeset) eura

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenoj se uračunava vrijeme za koje je bila lišena slobode i to vrijeme smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i vrijeme uhićenja od 2. ožujka 2026. u 00:22 sati do 2. ožujka 2026. u 13:00 sati kada je rješenjem ovog suda puštena na slobodu kao 1 (jedan) dan zatvora, odnosno kao 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne tako da se izjednačava 1 (jedan) dan lišenja slobode u vezi prekršaja sa 1 (jednim) danom zatvora odnosno sa 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne, pa okrivljena ima za platiti preostali iznos od 2.110,18 € (dvije tisuće sto deset) eura novčane kazne.

II.) Temeljem čl.33.st.11.Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. Ukoliko okrivljenica u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl.34. Prekršajnog zakona.

III.) Temeljem čl.58. Prekršajnog zakona okrivljenoj se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca od dana izvršnosti presude.

IV.) Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona okrivljena

se oslobađa optužbe

da bi 2. ožujka 2026. u 0:18 sati u Zagrebu upravljala osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], krećući se ulicom Križnog puta u smjeru zapada, gdje bi dolaskom do raskrižja [adresa] – [adresa], kojim se upravlja semaforima, ušla u navedeno raskrižje pri čemu ne bi propustila vozilo OA marke „Škoda Octavia“, reg. oznaka [registarska oznaka], koje bi dolazilo iz suprotnog smjera i skretalo udesno, a kojim bi upravljao službujući policijski službenik III PP Zagreb,

dakle, da kao vozač vozila koje skreće ulijevo ne bi propustila vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno,

čime bi počinila prekršaj opisa u članku 57. stavak 2. kažnjiv po članku 57. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

V.) Temeljem čl.139.st.3. Prekršajnog zakona u vezi čl.138.st.2.toč.3a istog Zakona okrivljenica je dužna podmiriti troškove prekršajnog postupka u iznosu o 70,oo (sedamdeset) eura, u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude putem priložene uplatnice. U protivnom postupit će se sukladno odredbi čl. 152. Prekršajnog zakona

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, III. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljene radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljena je u svojoj obrani iskazala da je točno da je 2.ožujka 2026. u 00,18 sati u Zagrebu, upravljala vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], kretala se kolnikom ulice Križnog puta u smjeru zapada te je dolaskom do križanja sa [adresa], gdje se promet upravlja semaforima, oduzela prednost prolaska policijskom vozilu koje je dolazilo njoj iz suprotnog smjera i skretalo desno. Nije točno da bi bacala opuške kroz prozor, već je odmah po prolasku kroz raskrižje čula policijske sirene i stala na autobusno stajalište kod [adresa]. Tada joj je pristupio policijski službenik i pitao hoće li puhati, na što je pristala te je utvrđena koncentracija alkohola ispod 0,50 g/kg, na to je policijski službenik rekao da je na granici i pitao je da li sam voljna testirati se na droge. Odmah mu je rekla da će biti pozitivna, jer da je dva dana prije konzumirala marihuanu. Na to joj je rekao „aha“, znači odbijaš testiranje, idemo onda u stanicu, na šta je ona rekla da je u redu, da pristaje na testiranje, a on je odgovorio da je sada gotovo i da moraju ići. Na to je doista odgovorila „jeste vi normalni, jeli ovo neka zajebancija, ali nije to rekla s namjerom da uvrijedi službenika već iz razloga jer nije shvaćala što se zapravo događalo i da je to otišlo tako daleko. Žao joj je zbog počinjenih prekršaja i što je došlo do nesporazuma u komunikaciji.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u optužni prijedlog, obavijest o počinjenim prekršajima, izvješće o postupanju, izvješće o uhićenju, zapisnik o prisutnosti alkohola ser. br. [serijski broj], zapisnik o ispitivanju prisutnost opojnih droga ser. br. [serijski broj], obrazac Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, naredbu o smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnih sredstava, izjavu da se odriče prava na branitelja, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, potvrdu odjela za prekršajne evidencije, kao svjedok je saslušan djelatnik policije OV, provedeno je suočenje navedenog svjedoka sa okrivljenom, saslušan je svjedoka djelatnik policije LV na koju raspravu se okrivljena, uredno pozvana, nije odazvala niti je svoj nedolazak opravdala. Sud je odustao od provođenja dokazne radnje suočenja policijskog vježbenika LV i okrivljene ocjenjujući navedeni dokaz nepotrebnim, odugovlačećim i nesvrsishodnim budući da provođenje predmetnog dokaza, po mišljenju suda, ne bi dovelo do drugačije utvrđenog činjeničnog stanja i drugačije odluke suda.

4. Svjedok OV je na raspravi kod ovog suda, iskazao da se sjeća kontrole i postupanja kojeg je imao 2.ožujka 2026. u 0,18 sati prema okrivljenici SV za koju je tada utvrdio da je upravljala vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], koja se kretala ulicom Križnog puta u smjeru zapada a on je dolazio iz suprotnog smjera i to sa službenim vozilom. Skretao je desno u [adresa] no ona je došla dosta brzo i skrenula lijevo, oduzevši mu prednost, jer je morao naglo zakočiti. Krenuo je za njom i dok se kretala [adresa] kroz vozačev prozor je izbacila više opušaka. Pomoću zvučnih i svjetlosnim signala ju je zaustavio na stajalištu autobusa na [adresa] i ponudio joj alkotest što je ona prihvatila iako je rekla da nije ništa pila, a alkotestom je ipak utvrđena manja koncentracija alkohola. Bila mu je sumnjiva pa joj je ponudio testiranje na prisutnost opojnih droga, na što mu je ona rekla da neće, da to nema smisla, jer će biti pozitivna budući da je dva dana ranije konzumirala marihuanu. Kada joj je rekao da je uhićena i da mora s njima u Postaju, počela je vikati i mahati rukama, i govorila mu je da nije normalan i da ju zajebava. Na upit suda, je li svjedok upozorio okrivljenu da može i na liječnički pregled te da odbijanjem testiranja na prisutnost opojnih droga čini prekršaj, isti je iskazao da ju je na sve je propisno upozorio.

5. Na provedenom suočenju, okrivljena je gledala svjedoka u lice i ponovila svoju obranu te navela da nije sporno da bi im oduzela prednost, ali da kako on kao službena osoba može tako lagati pred sudom? Okrivljena je navela da je točno da su skretali desno i da je točno da im je oduzela prednost, ali ništa nije bacala iz auta. Zaustavili su ju na autobusnom stajalištu i ponudili alkotest što je prihvatila. Okrivljena se obratila svjedoku riječima: „A onda ste rekli da sam na granici pa ste mi ponudili i testiranje na drogu. Ona je odmah rekla da će biti pozitivna jer je prije dva dana pušila marihuanu, na što ste mi odgovorili:“ Znači odbijate testiranje?", te ste rekli da sam uhićena.“ Na to sam vam rekla da mi date onda taj test, a vi ste, kao u vrtiću, jer ste vi tako odlučili, rekli da je sada gotovo. Zvali su pojačanje, a kada sam vas pitala za ime i prezime i broj značke, a što ste vi onda odgovorili?“ Svjedok se obratio okrivljenoj riječima: „Nije bilo tako, ja sam vam jasno rekao koje prekršaje činite i kada sam vam rekao da ste uhićeni rekli ste mi da nisam normalan i da vas zajebavam, a vi ne možete nekoliko puta tražiti i odbijati testiranje. Nisam odmah htio niti spominjati da ste preko telefona razgovarali sa ocem i spominjali da ćete zvati striku GV iz I. Prometne.“ Na upit suda, radi li se o policijskom službeniku GV iz [adresa], okrivljena je navela da se radi o tom službeniku. Okrivljena je navela da smatra da policijski službenik nije postupio ni po čemu pravilno i da će zbog toga ići dalje. Obratila se svjedoku gledajući ga netremice i navela: „Zbog auta koji je ostao na stajalištu izbili ste mi zadnjih sto eura iz džepa jer sam morala platiti kaznu i premještanje vozila. Vi ste zvali pojačanje na jednu ženu, a ja uopće nisam znala niti da sam uhićena. “Svjedok se obratio okrivljenoj:“ Kada sam vam rekao da ste uhićeni, tražili ste da vam ipak dam test i tada ste počeli sa vrijeđanjem.“ Okrivljena je navela:“ Meni se u zadnjih godinu dana svašta iz dešavalo, pretrpjela sam fizički napad prijetnje, krađu vozila, razne „sačekuše“ i slično i sve me je to koštalo zdravlja, a tada od policije nisam mogla dobiti nikakvu pomoć.“ Na upit suda svjedoku, je li postupanje obavio sam, isti je iskazao da je postupanje obavio sam, ali je sa njim u patroli bio i policijski vježbenik LV koji je cijelo vrijeme postupanja prema okrivljenoj stajao kraj njega.

6. Svjedok LV je na raspravi kod ovog suda iskazao da se sjeća kontrole prometa koju je obavljao dana 2.3.2026. u 00,18 sati u Zagrebu, sa kolegom OV, odnosno pratio je što on radi, budući je još uvijek vježbenik. Tom prilikom išli su sa službenim vozilom, krećući se ulicom Križnog puta u smjeru istoka te su trebali skrenuti u desno u [adresa], a SV se kretala ulicom Križnog puta u smjeru zapada, i kada je došla do križanja sa [adresa] presjeka im je put, odnosno oduzela prednost. Prilikom kretanja u [adresa], kroz vozačev prozor je bacila smeće i to više opušaka. Iz tog razloga, kolega je dao zvučne i svjetlosne signale kako bi ju zaustavio, što su i učinili na autobusnom stajalištu u [adresa]. On je sa kolegom izašao iz vozila i kada su došli do nje, kolega joj je ponudio preliminarno testiranje na droge, što je ona odbila. Tada joj je kolega rekao da izađe iz vozila i da je uhićena, na što ih je ona počela vrijeđati da nisu normalni i dali mi nju to zajebavamo. Na upit suda jesu li policijski službenici ponudili okrivljenici ponudili vađenje krvi i urina, isti je iskazao :“ Nisam u to siguran, jer je ona odbila i preliminarno testiranje, a kada joj je kolega rekao da je uhićena, rekla je, pa dobro dajte me testirajte“. Napominje da su joj u nekoliko navrata nudili preliminarno testiranje i sjeća se da je kolega nju upozorio da odbijanjem čini prekršaj, međutim ona je odbijala testiranje, sve dok joj nisu rekli da je uhićena a tada se kolega više nije htio „natezati se s njom“. To je sve što ima za iskazati. Na upit suda, sjeća li se svjedok jeli okrivljena bila alkotestirana, isti je iskazao :“ Da, to je prihvatila i sjećam se da je napuhala 0,58 g/kg što umanjeno iznosi 0,48 g/kg“. Na upit je li policijski službenik OV nešto komentirao oko rezultata alkotestiranja, isti je iskazao: „Ne“. Na upit suda, sjeća li se svjedok da bi okrivljena tražila podatke o policijskim službenicima i broj značke, isti je iskazao da se toga ne sjeća.

7. Na temelju obrane okrivljene koji je djelomično poricala počinjenje prekršajnih djela kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena počinila prekršaje opisane pod točkama 1., 2. i 3. izreke presude, a koji su joj stavljeni na teret optužnim prijedlogom.

8. Naime, tijekom postupka nesporno je utvrđeno da je okrivljena u vrijeme događaja upravljala predmetnim vozilom krećući se ulicom Križnog puta u smjeru zapada te je dolaskom do [adresa] skrenula lijevo dok su policijski službenici dolazili iz njoj suprotnog smjera i skretali desno.

9. Sporno je, je li okrivljenica svojim radnjama u prometu ostvarila obilježja svih djela prekršaja koja su joj stavljena na teret optužnim prijedlogom.

10. Iako je okrivljenica poricala da bi tom prilikom bacila kroz vozačev prozor na kolnik više opušaka cigareta, te da bi odbijala podvrgnuti se testiranju na prisutnost opojnih droga u organizmu kao i da bi istom prilikom vrijeđala policijske službenike tijekom njihovog vršenja službe, sud je njezinu obranu ocijenio kao usmjerenu izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Na navedene okolnosti sud je saslušao policijske službenike koji su bili u postupanju prema okrivljenici, a koji su uvjerljivo i dosljedno te u svim bitnim dijelovima podudarno iskazivali da su uočili vozilo okrivljene koja im je, prema njihovom navodu, oduzela prednost i za kojom su krenuli pri čemu su jasno uočili kako je kroz vozačev prozor na kolnik izbacila više opušaka cigareta. Nadalje, svjedoci jasno navode da su, po zaustavljanju okrivljene na autobusnom stajalištu kod [adresa], istoj ponudili alkotestiranje i testiranje na prisutnost opojnih droga pri čemu je okrivljena pristala na alkotestiranje i očitana je koncentracija alkohola od 0,48 g/kg međutim, da je okrivljenoj bilo ponuđeno i testiranje na prisutnost opojnih droga što je ona odbila. U tom smislu sud nema razloga sumnjati u ovakve iskaze svjedoka jer, pod pretpostavkom da je ista pristala na testiranje, ne bi postojao nikakav problem niti bi se istu teretilo za počinjenje djela prekršaja iz članka 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Svjedok jasno navodi da je okrivljenu upozorio da time čini prekršaj, a okolnost da se okrivljena predomišljala, odnosno da je, kada su joj policijski službenici rekli da je uhićena, ipak htjela pristupiti testiranju, nije opravdanje za njezin postupak. Po mišljenju suda, svaki vozač je dužan postupiti po zahtjevu ovlaštene osobe kao i kontroli koja se s njihove strane provodi bez pogađanja i odgađanja, bez ometanja policijskih službenika u vršenju njihovih radnih zadaća. U tom smislu sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka ocjenjujuću iste kao objektivne, nepristrane te životno logične i profesionalne slijedom čega je okrivljenicu proglasio krivom za djelo prekršaja iz čl. 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U odnosu na djelo prekršaja iz čl. 35. istog zakona, sud je mišljenja da policijski službenici ne bi izmislili jednu ovako vrlo specifičnu situaciju koja se odnosi na radnju okrivljene kojom je ostvarila obilježja djela prekršaja iz navedenog članka. Dakle, policijski službenici jasno navode da su uočili kako je okrivljenica iz vozila, kroz prozor vozača, izbacila više opušaka cigareta, a budući da se radi o dijelu dana odnosno noći kada je promet uobičajeno slab, sud je mišljenja da su policijski službenici doista uočili okrivljenicu u radnji vršenja prekršaja iz navedenog članka pa je istu oglasio krivom i za navedeno djelo. Nadalje, okrivljenici se stavlja na teret i počinjenje djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajnima protiv javnog reda i mira na način da bi tijekom postupanja policijskih službenika odnosno vršenja kontrole, iste vrijeđala riječima na način da ih je pitala jesu li normalni, je li oni nju zajebavaju? iako je u odnosu na izgovorene riječi okrivljenica navela da je doista uputila navedena pitanja policijskim službenicima jer nije "mogla vjerovati da će ju uhititi", sud ovakvu obranu ocjenjuje neopravdanom jer nije društveno prihvatljivo da se bilo koji građanin na ovaj način razgovara sa policijskim službenicima tijekom njihovog vršenja radnih zadaća. Sud je mišljenja da pitanje sadržaja "jesi ti normalan?" implicira mišljenje okrivljenice da isti nije normalan i time predstavlja omalovažavanje službenika, a prostačko izražavanje na način "ti mene zajebavaš" potpuno je društveno neprihvatljivo kao obrazac komuniciranja građana sa službenim osobama. Iz sadržaja izgovorenih riječi, obraćanja službenoj osobi sa zamjenicom "ti" kao i pod okolnostima pod kojima su iste izgovorene, evidentno je da okrivljenica zauzima jedan stav nepoštovanja prema policijskim službenicima za koji istoj valja uputiti društveni prijekor pa ovaj sud, u skladu sa navedenim, smatra da je okrivljenica na ovaj način ostvarila obilježja djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i proglasio ju krivom.

11. Za djelo prekršaja pod točkom 1. izreke propisana je novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana, za djelo pod točkom 2. izreke novčana kazna u iznosu od 130,00 eura dok je za djelo pod točko 3. izreke propisana novčana kazna u rasponu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana.

12. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti propisane odredbom članka 36. Prekršajnog zakona te je okrivljenici kao otegotno cijenio činjenicu da je ista već pravomoćno kažnjavana, uvidom u sustav e-spisa utvrđeno je da se protiv iste vodi još jedan prekršajni postupak zbog djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira dok olakotnih okolnosti sud nije našao.

13. Sud je u odnosu na djela prekršaja pod točkama 1. i 3. izreke okrivljenici utvrdio novčane kazne u iznosu koji smatra primjerenim stupnju njezine odgovornosti, okolnostima počinjenja djela, načinu počinjenja i nastaloj posljedici, dok je u odnosu na djelo prekršaja opisano pod točkom 2. izreke, okrivljenici utvrdio novčanu kaznu u zakonom propisanom iznosu. Ovako utvrđene kazna sud je temeljem članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona zbrojio i okrivljenici izrekao jedinstvenu novčanu kaznu koja odgovara zbroju pojedinačno utvrđenih kazni pri čemu smatra da će se ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha specijalne i generalne prevencije na način da će se utjecati i na okrivljenicu da ubuduće ne čini ovakva protupravna ponašanja kao i na druge pripadnike društva da osvijeste potrebu i pravednost kažnjavanja počinitelja prekršajnih djela te da se i oni sami suzdrže od nedozvoljenih obrazaca ponašanja. U ovako izrečenu jedinstvenu novčanu kaznu sud je okrivljenici uračunao vrijeme za koje je ista bila lišena slobode u vezi prekršaja na način da je izjednačio jedan dan lišenja slobode u vezi prekršaja sa 39,82 eura novčane kazne pa je okrivljenici ostalo za platiti 2.110,18 eura novčane kazne s time da, ukoliko okrivljenica plati dvije trećine ovako izrečene kazne u roku koji joj je za to ostavljen, tj. u roku od tri mjeseca po pravomoćnosti ove odluke, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti.

14. U odnosu na djelo prekršaja iz članka 57. stavak 2. kažnjivo po članku 57. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, analizirajući optužni prijedlog odnosno činjenični opis djela, sud je okrivljenicu oslobodio optužbe ocjenjujući da nisu ispunjeni svi elementi navedenog djela prekršaja. Naime, djelo prekršaja kako je to stavljeno na teret okrivljenici, u svom činjeničnom opisu ne sadrži sve potrebne elemente temeljem kojih bi sud mogao utvrditi da bi ista ostvarila obilježja predmetnog djela prekršaja. Naime, navedeno djelo prekršaja koje se očituje u oduzimanju prednosti, smo po sebi, bez nastupanja bilo kakve posljedice, nije smisao navedene zakonske odredbe. Smisao ove odredbe je da je oduzimanjem prednosti nastupila neka posljedica koja se manifestira kao prometna nesreća ili kao prisiljavanje drugog vozača, onoga kojem je oduzeta prednost, na poduzimanje nekih naglih i ugrožavajućih radnji u prometu kako bi izbjegao moguću prometnu nesreću. U tom smislu, oduzimanje prednosti od strane okrivljene u odnosu na službeno vozilo moglo se manifestirati kao prisiljavanje policijskog službenika koji je upravljao predmetnim službenim vozilom na naglo kočenje, skretanje, prelaženje u drugu prometnu traku i sl. što u konkretnom slučaju nije navedeno kao dio radnje počinjenja ovog djela prekršaja pa samim time nisu ostvarena sva obilježja navedenog djela. U prilog ovakvom tumačenju ovaj sud se poziva i na rješidbe Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u odlukama pod brojevima Ppž 2607/2023-2 i Pž-2014/2020-3.

15. U odnosu na predloženu zaštitnu mjeru, sud je prihvatio prijedlog tužitelja za primjenom iste. Naime, odredbom članka 51. Prekršajnog zakona propisano je: "Svrha je zaštitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.", dok je odredbom članka 51a istog zakona propisano: "Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti." U konkretnom slučaju sud je mišljenja da je u odnosu na okrivljenu potrebno primijeniti zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije kako bi se pojačao učinak prekršajno pravnih sankcija budući da je ista već kažnjavana zbog prometnih prekršaja. Budući da je okrivljena proglašena krivom za počinjenje djela prekršaja iz članka 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji po visini zapriječene kazne ulazi u krug težih prometnih prekršaja te uzimajući u obzir da je okrivljena bila svjesna da bi podvrgavanje preliminarnom testiranju pokazalo pozitivan rezultat na prisutnost opojnih droga no ipak je upravljala motornim vozilom, sud smatra opravdanim i svrsishodnim istoj izreći zaštitnu mjeru koja je određena u trajanju za koje sud smatra primjerenim stupnju njezine odgovornosti, načinu počinjenja djela i svim okolnostima pod kojima su ista počinjena slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III.) izreke presude.

16. Što se tiče troškova prekršajnog postupka, sud je okrivljenu obvezao na plaćanje istih, a visina troškova određena je obzirom na složenost i trajanje postupka.

Zagreb, 1. travnja 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist

Lea Jagatić

Marijana Đurinac

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljena, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenoj SV iz [adresa]

2. Ovlaštenom tužitelju, III Policijska postaja Zagreb

3. Pismohrana, ovdje.