REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] E 5

Poslovni broj: Us I-2218/2024-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa opunomoćenik Nenad Buvinić, odvjetnik u Umagu, Trgovačka 3/1, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi obnove postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 1. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-361-05/24-21/6, URBROJ: 531- 03-4-24-5 od 5. prosinca 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/18-02/151, URBROJ: 2163-9-06/24-22-13 od 3. kolovoza 2022. odbijen je zahtjev EM, ovdje tužitelja, za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz razloga što je utvrđeno da zgrada nije vidljiva na ortofoto karti DOF5/2011, a niti je evidentirana u katastarskom operatu do 21. lipnja 2011. ili vidljiva na drugoj mjerodavnoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave, odnosno da prikaz zgrade na snimci izvedenog stanja ne odgovara prikazu na ortofoto karti DOF5/201

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/22-26/399, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 5. listopada 2023. odbio.

3. Tužitelj je tuženiku podnio prijedlog za obnovu postupka okončanog navedenim rješenjem, u kojem je u bitnom naveo da je u postupku priložio uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 938-08/22-03/123 od 25. svibnja 2022., u kojem se navodi da je predmetna zgrada vidljiva i identificirana na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011, te svu potrebnu dokumentaciju, ali da se u postupku zastupao sam pa da mu je zahtjev neosnovano odbijen, iako da su zahtjevi iste činjenične i pravne osnove usvojeni. U prijedlogu za obnovu predlaže nove dokaze; uvećanu snimku DOF5/2011 uz cestu Umag-Murine (gdje da se u potpunosti razaznaju gabariti građevine čija se legalizacija traži - iako da visoko stablo djelomično nadvisuje građevinu), izvješće i fotografije građevinskog inspektora od 15. travnja 2024. (na kojima da se jasno vidi visoko stablo koje natkriva građevinu podnositelja zahtjeva), kopiju plana predmetne nekretnine, provođenje očevida na licu mjesta uz angažiranje geodetskog stručnjaka (kako bi se pouzdano utvrdila činjenica postojanja, lokacije i površine građevine), uvid u izvadak iz zemljišne knjige o legalizaciji građevina na istoj parceli, saslušanje o tim okolnostima predlagatelja i svjedoka VM i DM.

4. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/I-361-05/24-21/6, URBROJ: 531-03-4-24-5 od 5. prosinca 2024. prijedlog tužitelja odbacio, uz obrazloženje da prijedlog nije podnesen u subjektivnom roku od 30 dana.

5. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi uglavnom iznosi istovjetne navode kao u prijedlogu za obnovu postupka, te u bitnom dodaje da nije točno da je propustio subjektivni rok za podnošenje prijedloga za obnovu postupka, jer da je tek uvidom u spis predmeta putem opunomoćenika, 8. srpnja 2024. saznao za odlučnu činjenicu - postojanje službene bilješke službenice ZM od 26. travnja 2022., kojom da je navedena službenica neovlašteno i bez geodetske struke, suprotno uvjerenju Državne geodetske uprave KLASA: 938-08/22-03/123 od 25. svibnja 2022., utvrdila da predmetna zgrada nije vidljiva na ortofoto karti DOF5/2011. Ističe da je navedena službenica ignorirala službeno uvjerenje koje je od presudnog značaja te da je takvim postupanjem došlo do teške povrede njegovih prava. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i isprave koje prilaže uz tužbu (katastarsku i zemljišnoknjižnu dokumentaciju i dr.), očevidom na terenu uz angažiranje vještaka geodetske struke, te saslušanjem svjedoka VM i DM, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje i dopusti obnovu postupka.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

7. Sud je održao ročište za raspravu 20. ožujka 2026., na koje je pristupio samo tužitelj zastupan po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

7.1. Tužitelj je na ročištu u bitnom izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi i dosadašnjem tijeku postupka. Istaknuo je da je razlog nezakonitosti osporenog rješenja prvenstveno formalne prirode jer tuženik nije pravilno obrazložio razloge odbacivanja zahtjeva, odnosno što čini subjektivni rok i njegovu korelaciju s datumom zaprimanja rješenja kojim je žalba protiv prvostupanjskog rješenja odbijena. Također je naveo da postoji materijalni razlog za obnovu postupka jer nije pravilno ocijenjeno uvjerenje Državne geodetske uprave o vidljivosti zgrade na ortofoto karti DOF5/2011, u kojem se navodi da je predmetna zgrada vidljiva. Istaknuo je da su tužitelj i njegov opunomoćenik prvi puta 8. srpnja 2024. vidjeli službenu bilješku rješavatelja prvostupanjskog tijela u kojoj se neovlašteno navodi da zgrada nije vidljiva, zbog čega smatra da bi se subjektivni rok za podnošenje prijedloga za obnovu postupka trebao računati od tog dana.

8. Među strankama je u ovome sporu sporno je li pravilno odbačen prijedlog tužitelja za obnovu postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju.

9. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Prijedlog za obnovu postupku može se pokrenuti iz taksativno navedenih razloga propisanih odredbom članka 123. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine“ broj 47/09, dalje: Zakon o općem upravnom postupku), a između ostalog, prema stavku 1. točki 1. navedenog članka, ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku, na koje razloge se poziva tužitelj u predmetu ovoga spora.

12. Nadalje, prema članku 2. stavku 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

12.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

13. Sukladno citiranim odredbama, zgradom koja se može ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama smatra se isključivo zgrada koja je vidljiva na karti DOF5/2011, ili ukoliko na karti DOF5/2011 nije nedvojbeno vidljiva, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, ako su na njoj izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

14. Citirane odredbe propisuju posebna dokazna pravila kojima se dokazuje da je zgrada u smislu toga Zakona izgrađena i u tu svrhu propisuju primarni dokaz – ortofoto kartu DOF5/2011, a ukoliko zgrada nije nedvojbeno vidljiva na toj karti, taksativno propisuju druga dokazna sredstva. Stoga se prema shvaćanju Suda, činjenica o vremenu gradnje zgrade drugim dokaznim sredstvima ne može, ili točnije, ni ne treba dokazivati, jer ona nije odlučna za rješenje stvari. Isti je pravni stav u više presuda zauzeo i Visoki upravni Republike Hrvatske, primjerice u presudama poslovni broj Usž- 1011/15-2 od 2. rujna 2015., poslovni broj Usž-1372/17-2 od 25. svibnja 2017. i drugima. Pri tome prema mišljenju ovog Suda, citirane odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, prema načelu da posebna odredba isključuje primjenu opće odredbe (lex specialis derogat legi generali), isključuju primjenu općih pravila o dokazivanju iz Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09).

15. Stoga dokazi koje je predložio tužitelj u prijedlogu za obnovu postupka nisu mogli dovesti do drukčijeg rješenja stvari, jer nisu podobni za utvrđenje odlučnih činjenica u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju. Pritom treba napomenuti da je u prvostupanjskom postupku okončanom rješenjem KLASA: UP/I-361-05/18-02/151, URBROJ: 2163-9-06/24-22-13 od 3. kolovoza 2022. upravno tijelo ocijenilo uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 938-08/22-03/123 od 25. svibnja 2022., koje se nalazi u spisu predmeta, pa ono ne predstavlja novi dokaz u smislu citirane odredbe članka 123. Zakona o općem upravnom postupku.

16. Prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom, a ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

17. Stoga je, budući da tužitelj razloge za obnovu postupka nije učinio vjerojatnima, valjalo je sukladno citiranoj odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku prijedlog tužitelja odbaciti, kao što i je odlučio tuženik, iako se pritom pozvao na okolnost da prijedlog nije pravodoban.

18. Nadalje se ukazuje da se pravodobnost prijedloga, čak i kada bi bila odlučna za ocjenu dopuštenost prijedloga za obnovu, ni u kom slučaju ne bi mogla računati od saznanja za službenu bilješku od 26. travnja 2022., u kojoj se navodi da zgrada nije vidljiva na karti DOF5/2011 ili drugoj kartografskoj podlozi, jer je iz razloga što zgrada nije vidljiva zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju odbijen, što je obrazloženo u prvostupanjskom rješenju KLASA: UP/I-361-05/18-02/151, URBROJ: 2163-9-06/24-22-13 od 3. kolovoza 2022., pa za tu okolnost tužitelj nije saznao uvidom u službenu bilješku 8. srpnja 2024., nego dostavom navedenog rješenja.

18.1. Stoga bi, da su činjenice i dokazi na koje se poziva tužitelj takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja stvari, prijedlog tužitelja bio nepravodoban, pa bi ga također trebalo odbaciti.

19. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razini vjerojatnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

20. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

21. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 2.500,00 eura, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev mu je odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 1. travnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opun. tužitelja, Nenadu Buviniću, odvjetniku u Umagu, Trgovačka 3/1

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 20