REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2325/2019-68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Felji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Maričević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, iz Zagreba, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja odvjetnice Marije Maričević i punomoćnice tuženika Tamare Stanić Sertić, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., dana 31. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  je

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, isplatiti tužitelju JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 4.719,79 eura sa zateznom kamatom tekućom od 24. rujna 2019. do isplate, a sve za razdoblje do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.614,41 eura sa zateznom kamatom tekućom od 24. rujna 2019. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, naknaditi tužitelju JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.005,18 eura sa zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2026. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 24. rujna 2019. navodi da je dana 30. srpnja 2018. stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila na kolniku DC br. 56, dionica br. 5 na 1km+520m Ulica Vlake, a kao vozač motocikla registarske oznake [registarska oznaka]. Do predmetne prometne nesreće došlo je zbog nepropisne vožnje i nepoštivanja prometnih propisa vozačice AB koja je upravljala osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika. Navodi kako je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Navodi da mu je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporan dio štete u iznosu od 12.800,00 kuna, pa stoga potražuje daljnji iznos na ime naknade štete od 6.334,20 eura sa zateznom kamatom tekućom od 24. rujna 2019. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, a kako je to konačno specificirano podneskom tužitelja od 12. travnja 2023.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, dok osporava odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, odnosno ističe prigovor podijeljene odgovornosti tužitelja, a također osporava visinu tužbenog zahtjeva iznad iznosa od 12.800,00 kuna kojeg je isplatio tužitelju na ime naknade predmetne štete dana 02. listopada 2018. Stoga predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u svu spisu priloženu dokumentaciju: presliku Potvrde MUP-a od 30. srpnja 2018. (list 4-5), presliku medicinske dokumentacije tužitelja (list 6-21, 199-200), presliku fotografija (list 22-34), presliku Zahtjeva za naknadom neimovinske štete od 28. rujna 2018. (list 35), presliku elektroničke komunikacije (list 51-53), presliku Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 20. veljače 2019. (list 79-80), presliku spisa MUP-a (list 86-126), preslika izvadaka iz medicinske literature (list 162-173). Sud je također proveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, dipl.ing. (list 232- 240, 250-251), medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću i dr. Davorki Paladino (list 146-149, 179, 190-192, 207-209), kao i saslušanjem svjedoka: AB (list 227-228) te tužitelja (list 222).

4. Sud nije proveo dokaz očevidom s novim prometnim vještačenjem kao nepotrebnim, kao i zbog činjenice da je tužitelj dokaz provođenjem očevida predložio nakon zaključenja prethodnog postupka.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Sud je, sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - u daljnjem tekstu: ZPP) dopustio povećanje tužbenog zahtjeva, odnosno preinaku tužbe podneskom od 12. travnja 2023. s obzirom da tužitelj nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka bez svoje krivnje, već je isti mogao preinačiti tek nakon provedenog medicinskog vještačenja, a sve sukladno Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskog odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH, poslovni broj: Su-IV-162/2021 od 26. studenog 2021.

7. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, dok je sporna odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, odnosno doprinos tužitelja nastanku predmetnog štetnog događaja i visina štete.

8. Svjedok AB u svom iskazu na ročištu od 15. studenog 2024. u bitnom navodi da je sudjelovala u predmetnoj prometnoj nesreći kada je upravljala osobnim automobilom Peugeot 206 te se kod sporedne ceste uključila na glavnu cestu koja vodi iz pravca Splita prema Drnišu, te je prilikom namjere da skrene lijevo došlo do sudara na način da je u nju udario motocikl koji je bio u fazi pretjecanja, a udarac se dogodio na način da ju je motor okrznuo u zadnji branik. Navodi da je provjerila u retrovizor prilikom skretanja u lijevo, te se tada motor još uvijek nalazio u istoj traci, te se radilo o velikoj brzini motora. Ne sjeća se je li dala pokazivač smjera, te se sjeća da se u trenutku sudara njezino vozilo nalazilo na lijevoj kolničkoj traci i to postavljeno okomito.

9. Tužitelj u svom iskazu na ročištu od 16. svibnja 2024. navodi da je bio sudionik predmetne prometne nesreće upravljajući motociklom marke Yamaha iz pravca Splita prema Muću, te je u jednom trenutku započeo radnju pretjecanja, a ispred njega se nalazilo vozilo kojim je upravljala AB. Dotična je bez da je prethodno obratila dužnu pažnju, skrenula u lijevo i to u vrijeme kada se on već nalazio pored vozila s kojim je ista upravljala, te je na taj način došlo do sudara. Izgubio je kontrolu nad motociklom, te je pao i zadobio teže tjelesne ozljede, a motocikl je bio gotovo u cijelosti uništen. Naveo je da je s motociklom udario u zadnji dio osobnog vozila, započeo je s kočenjem, te se pokušao prebaciti u drugu traku, međutim nije uspio, a kretao se brzinom otprilike 60-70 km/h.

10. S obzirom na spornu odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetne prometne nesreće, provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću na okolnost dinamike nastanka predmetne prometne nesreće, iz čijeg nalaza i mišljenja od dana 03. lipnja 2025. i usmenog očitovanja proizlazi da je predmetna prometna nesreća nastala na način da je motocikl tužitelja s prednjim lijevim bočnim dijelom naletio na stražnji, više desni dio vozila osiguranika tuženika. U tom trenutku uzdužne simetrale vozila su međusobno zatvarale kut od oko 105° do 115°. U trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika je bilo u radnji skretanja u lijevo i najvećim dijelom u zapadnom odvojku, a samo sa stražnjim dijelom vozila prepriječeno u lijevoj prometnoj traci, dok je motocikl tužitelja bio u lijevoj prometnoj traci, u radnji pretjecanja vozila osiguranika tuženika. Brzina motocikla tužitelja u trenutku sudara iznosila je oko 101 km/h. Budući je kolnik na mjestu štetnog događaja ravan i pregledan, vozačica vozila osiguranika tuženika je neposredno prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo mogla u lijevom bočnom retrovizoru vidjeti motocikl tužitelja, koji se već nalazilo u radnji pretjecanja. Pa da je tada odustala od radnje skretanja i propustila motocikl, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Tehničkim putem nije moguće utvrditi da li je i ako jeste u kojem trenutku vozačica vozila osiguranika tuženika radnju skretanja u lijevo najavila paljenjem lijevog pokazivača smjera. U slučaju da je pravovremeno upalila lijevi pokazivač smjera, tada je tužitelj imao dovoljno prostora da radnjom intenzivnog kočenja zaustavi svoj motocikl prije mjesta sudara i na taj način izbjegne ovaj štetni događaj. Tužitelj se nalazio udaljen oko 47,8 m od mjesta sudara kada je vozačica vozila osiguranika tuženika poduzela radnju skretanja u lijevo i na taj način postala opasnost njegovom sigurnom prolasku kolnikom. Na ovom raspoloživom putu tužitelj bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoj motocikl prije mjesta sudara, i do ovog štetnog događaja ne bi došlo, da se kretao brzinom manjom od 77 km/h. U trenutku štetnog događaja tužitelj je imao položeni vozački ispit za upravljanje motociklima A1 (do 11 kW) i A2 (do 35 kW) kategorije. Tužitelj je upravljao motociklom koji spada u A kategoriju (63 kW), za koju nije imao položen vozački ispit. Međutim ova činjenica nije od utjecaja za nastanak predmetnog štetnog događaja. Navodi da iz potvrde policije proizlazi da se predmetni štetni događaj dogodio u Gornjem Muću na kolniku DC br. 56, dionici br. 5, na 1. km+520 m, a on sam se ne može očitovati da li se štetni događaj dogodio u naselju ili van naselja. Granična brzina kretanja u naselju, ako nema prometnog znaka, iznosi do 50 km/h.

11. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Berislava Šimunovića kao stručan, valjano obrazložen i dan u skladu s pravilima znanosti i struke, na kojeg tužitelj nije imao primjedbe niti prigovora, dok je na prigovor tuženika vještak odgovorio u svom usmenom očitovanju na ročištu od 04. ožujka 2026.

12. Dakle, iz iskaza svjedoka, tužitelja, dokumentacije u spisu i nalaza i mišljenju vještaka utvrđeno je da je predmetna prometna nesreća nastala na način da je tužitelj upravljao motociklom registarske oznake [registarska oznaka] te se u Gornjem Muću, na kolniku DC br. 56, dionici br. 5, na 1. km + 520m, naletio svojim prednjim lijevim bočnim dijelom na stražnji, više desni dio vozila osiguranika tuženika brzinom od oko 101 km/h, u trenutku dok je osiguranica tuženika vršila radnju skretanja u lijevo te je uslijed iste tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede. Budući da je kolnik na mjestu predmetnog štetnog događaja ravan i pregledan, vozačica vozila osiguranika tuženika je neposredno poduzimanja radnje skretanja u lijevo mogla u lijevom bočnom retrovizoru vidjeli motocikl tužitelja koji se već nalazio u radnji pretjecanja, pa da je tada odustala od radnje skretanja i propustila motocikl, do predmetnog štetnog događaja ne bi došlo, a tehničkim putem nije moguće utvrditi je li, i ako jeste, u kojem trenutku je vozačica vozila osiguranika tuženika upalila lijevi pokazivač smjera. Do štetnog događaja ne bi došlo da se tužitelj kretao brzinom manjom od 77 km/h s obzirom da bi tada radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti motocikl prije mjesta sudara.

13. Stoga, a kako je je osiguranica tuženika predmetnu prometnu nesreću prouzročila na način da je, iako je mjesto predmetnog štetnog događaja bilo ravno i pregledno tako da je mogla pravodobno uočiti kako se motocikl tužitelja nalazio u radnji pretjecanja, ipak započela radnju skretanja u lijevo i time oduzela prednost tužitelju, dok se doprinos tužitelja sastoji od činjenice da je vozio brzinom većom od dopuštene, sud utvrđuje odgovornost osiguranika tuženika od 80%, a tužitelja 20% za nastanak predmetne prometne nesreće. U odnosu na navode tuženika da se doprinos tužitelja sastoji i u tome da isti nije imao položeni vozački ispit, valja napomenuti da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je u trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja tužitelj imao položeni vozački ispit za upravljanje motociklima A1 (do 11 kW) i A2 (do 35 kW) kategorije, a upravljao je motociklom koji spada u A kategoriju (63 kW), za koju nije imao položen vozački ispit, ali da ta činjenica nije od utjecaja za nastanak predmetnog štetnog događaja.

14. S obzirom da je sporna visina neimovinske štete i imovinske s osnova tuđe pomoći i njege, valjalo je utvrditi visinu štete, te je stoga proveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću i dr. Davorki Paladino iz čijih nalaza i mišljenja od 05. travnja 2021. i 08. srpnja 2022. proizlazi da je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nezgodi istegnuče mišića vrata, isčašenje u lijevom zglobu između lijeve lopatice i ključne kosti, natučenje lijevog prsišta, natučenje obje podlaktice, natučenje obje potkoljenice, natučenje lijeve natkoljenice, te ozljedu gornjeg dijela lijevog cervikobrahijalnog pleksusa. Vještak dr. Žarko Rašić navodi da je tužitelj pretrpio fizičke bolove jakog intenziteta i trajnog karaktera sumarno 3 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana, slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 56 dana, a primarni strah bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 8 dana i manjeg intenziteta kumulativno 21 dan. Navodi da je kod tužitelja došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti od 7%, te da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega sumarno 7 dana po 3 sata dnevno, 30 dana po 2 sata dnevno, te 20 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu, liječniku, na previjanje rane i sl. Ožiljci predstavljaju sumarno naruženje srednjeg stupnja koji su povremeno vidljivi kada tužitelj nosi odjeću kratkih rukava, kratke hlače te kada je u donjem rublju, odnosno kupaćim gaćama. Liječenje tužitelja je završeno 12. lipnja 2019. Vještak dr. Davorka Paladino navodi da su kod tužitelja ostale trajne posljedice koje smanjuju opću životnu aktivnost tužitelja s neurološke strane 10%.

15. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića i dr. Davorke Paladino kao stručne, valjano obrazložene i dane u skladu s pravilima znanosti i struke, uzevši u obzir da su vještaci pregledali tužitelja i imali na uvid svu relevantnu medicinsku dokumentaciju. Na primjedbe tužitelja vještak dr. Žarko Rašić odgovorio je svojim pisanim očitovanjem od 09. siječnja 2022. nakon kojeg tužitelj više nije imao prigovora niti primjedbi, dok je na prigovore tuženika vještak odgovorio u svom usmenom očitovanju na ročištu od 11. travnja 2023. i iste u cijelosti otklonio. Tužitelj nije imao prigovor niti primjedbi na nalaz vještaka dr. Davorke Paladino, dok je na prigovore tuženika vještakinja odgovorila u svom usmenom očitovanju na ročištu od 11. travnja 2023. i iste u cijelosti otklonila.

16. S obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje, valjalo je temeljem čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje ZOO) i čl. 1095. st. 1. ZOO-a, a vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha i cilju kojemu služi pravična novčana naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom, te cijeneći životnu dob tužitelja i lokalitet ozljeđivanja, utvrditi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje za što pravična novčana naknada za neimovinski dio iznosi 7.690,00 eura, a uzimajući u obzir i visoku stopu inflacije i povećanje prosječne plaće zadnjih nekoliko godina. S obzirom da je sud utvrdio doprinos tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja od 20%, visina štete je umanjena za navedeni postotak, stoga ista iznosi 6.152,00 eura.

17. Glede zahtjeva za zateznim kamatama na dosuđeno pravičnu novčanu naknadu radi pretrpljene neimovinske štete tužitelju je priznat isti sa danom 24. rujna 2019. odnosno danom podnošenja tužbe, temeljem čl. 1103. st. 1. ZOO-a i čl. 29. st. 1. ZOO-a jer je riječ o novčanoj tražbini, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

18. Cijenu sata tuđe pomoći i njege pružene tužitelju sud je ocijenio prema slobodnoj sudačkoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. Zakona o parničnom postupku (("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), a u iznosu od 3,30 eura te u trajanju od ukupno 101 sat, a sukladno nalazu i mišljenju vještaka. Obzirom da tužitelj na naknadu ove štete ima pravo temeljem čl. 1095. ZOO- a, tužitelju je dosuđen iznos od 333,30 eura. S obzirom da je sud utvrdio doprinos tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja od 20%, visina štete je umanjena za navedeni postotak, stoga ista iznosi 266,64 eura.

19. Glede zahtjeva za zateznim kamatama na tuđu pomoć i njegu valja napomenuti da je odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" 151/05-dalje: ZOOP) propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog "zahtjeva oštećenoj osobi

dostaviti: obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno utemeljeni odgovor, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (st. 4.). Dakle, budući da tuženik u mirnom postupku nije ispunio svoju obvezu iz čl. 12. st. 1. ZOOP- a dužan je sukladno odredbi stavka 4. istog članka tužitelju na iznos naknade na ime tuđe pomoći i njege platiti zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe, dakle od dana 24. rujna 2019., do isplate.

20. U odnosu na prigovor zastare tuženika za povećani iznos u podnesku od 12. travnja 2023., odnosno za koji iznos je tužitelj izvršio tzv. nepravu preinaku, valja napomenuti da sukladno pravnom shvaćanju zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH (2/24) održane dana 27. svibnja 2024. u slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i 191. ZPP-a), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Stoga je sud prigovor zastare tuženika ocijenio neosnovanim.

21. Među strankama je nesporno da je tuženik isplatio tužitelju nesporni dio naknade štete u iznosu od 1.698,85 eura, slijedom čega je djelomično naknadio štetu. Slijedom navedenog valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev u iznosu od 4.719,79 eura (6.418,64 – 1.698,85), sa zateznom kamatom tekućom od 24. rujna 2019. do isplate kako je i odlučeno pod točkom I. izreke ove presude, dok je za preostali iznos od 1.614,41 eura s pripadajućom zateznom kamatom, tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao prekomjerno postavljen, odnosno kako je odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 151., 154. st. 2. i 155. ZPP-a s obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici. S obzirom da je tužitelj u postupku uspio s iznosom od 4.719,79 eura, a tuženik u iznosu od 1.614,41 eura, sud je utvrdio omjer uspjeha 74,51% na strani tužitelja i 25,49% na strani tuženika, te oduzeo od postotka tužitelja koji je u većoj mjeri uspio, postotak tuženika koji je u manjoj mjeri uspio u postupku (74,51% - 25,49%), što iznosi 49,02%, a sve sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a.

23. Sud je tužitelju priznao trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 dalje: Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake radnje te troškovnikom. Trošak se odnosi na sastav odštetnog zahtjeva sukladno Tbr. 32. Tarife u iznosu od 100 bodova, sastav tužbe od 24. rujna 2019. sukladno Tbr 7.1. Tarife u iznosu od 100 bodova, za sastav podnesaka 11. veljače 2020., 21. svibnja 2021., 22. srpnja 2022. i 12. travnja 2023. sukladno Tbr. 8.1. Tarife u iznosu od 4x100 bodova, za sastav podneska od 21. siječnja 2022. sukladno Tbr. 8.4. Tarife u iznosu od 25 bodova, za sastav podneska od 11. lipnja 2025. sukladno 8.3. Tarife u iznosu od 50 bodova, te za sudjelovanje na ročištima od 28. srpnja 2020., 11. travnja 2023. i 04. ožujka 2026. sukladno Tbr. 9.1. Tarife u iznosu od 3x100 bodova što ukupno iznosi 975 bodova. Obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54 Tarife navedeni trošak tužitelja iznosi 1.950,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a sukladno Tbr. 46 Tarife iznosi 2.437,50 eura, a s obzirom da je tužitelj uspio u parnici u omjeru od 49,02% u tome omjeru mu pripada i trošak, dakle iznos od 1.194,86 eura. Tužitelju je valjalo priznati i trošak za provedena vještačenja u iznosu od ukupno 637,06 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 73,26 eura i na presudu u iznosu zatraženih 100,00 eura odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama i Tarifi sudskih pristojbi, pa ukupno dosuđeni trošak iznosi 2.005,18 eura, kako je i odlučeno pod točkom III. izreke ove presude.

24. Sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za naknadom troška za sastav podnesaka od 30. lipnja i 27. kolovoza 2020., 12. ožujka 2021., 30. ožujka 2022. i 13. veljače 2023., s obzirom da isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Sudac:

Goran Felja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju, po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu u iznosu od 109,76 eura

2. tuženiku, po pun.