Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ob-12/2026-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankica Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Dragice Sirovica Hranilović člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ANM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nasljednice iza pok. AN, koju zastupa punomoćnik Antun Franetović, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-89/2021-84 od 11. srpnja 2025., te o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-89/2021-92 od 9. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika MN kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-89/2021-84 od 11. srpnja 2025. u točkama I., II., III., IV., V. i VII. u cijelosti, te točka VI. u dijelu u kojem je utvrđena bračna stečevina za traktor.

II. Odbija se žalba tuženika MN kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-89/2021-92 od 9. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

''I. Utvrđuje se da je nekretnina i to 142/1200 dijela cijeloga čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice AN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika MN, OIB: [osobni identifikacijski broj] ili potječe iz te imovine.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica AN, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik za 71/1200 dijela cijeloga čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pa je stoga ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na citiranoj nekretnini za 71/1200 dijela cijeloga uz prethodni izbris istog prava s imena tuženika.

III. Utvrđuje se da je nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice AN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika MN, OIB: [osobni identifikacijski broj] ili potječe iz te imovine.

IV. Utvrđuje se da je tužiteljica AN, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik za 1/2 dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pa je stoga ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na citiranoj nekretnini za 1/2 dijela uz prethodni izbris istog prava s imena tuženika.

V. Utvrđuje se da je pokretnina osobni automobil marke Peugeot Partner bračna stečevina tužiteljice AN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], stoga je tužiteljica ovlaštena upisati suvlasnički udio od ½ dijela na navedenoj pokretnini u evidencijama kod MUP-a.

VI. Utvrđuje se da je pokretnina traktor marke Benassi bračna stečevina tužiteljice AN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika MN, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo ovlaštenje tužiteljice na upis suvlasničkog dijela od ½ dijela na navedenoj pokretnini u evidencijama kod MUP -a.

VII. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 9.703,05 eur zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. ''

1.1. Pobijanim rješenjem je riješeno:

I. Poziva se ANM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da kao nasljednice tužiteljice AN preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari, a koji je zbog smrti tužiteljice prekinut.

II. Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći, počinju za zainteresiranu stranku teći u cijelosti iznova od dana kada joj bude dostavljen pisani otpravak rješenja o nastavku postupka.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik zbog povrede materijalnog prava (zakona), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog nepravilne odluke o troškovima parničnog postupka. Presuda je nepravedna i utemeljena na pogrešnoj ocjeni činjenica i primjeni prava. Nije točno da je nekretnina oznake 1017/2 kupljena tijekom braka, jer se iz zemljišnih knjiga i kupoprodajnog ugovora jasno vidi da je kupljena prije sklapanja braka. Stoga nije moguće njezino uknjižavanje kao bračne stečevine. Nekretnina u [adresa], katastarska čestica [katastarska čestica], kupljena je sredstvima iz ostavštine pokojnog oca. Zbog toga ta nekretnina ne ulazi u zajedničku imovinu i tužiteljica nema pravo na ½ udjela. Automobil marke Peugeot Partner kupljen je prodajom prethodnog vozila te tuženica nema pravo na ½ vlasništva, niti na upis kao suvlasnica. Traktor marke Benassi je neispravan i dotrajao te više nije u voznom stanju ni za upotrebu. Smatra nepravednim da mu se nalaže plaćanje sudskih troškova u iznosu od 9.703,05 eura. Nakon podmirenja tih troškova ostaje bez sredstava za osnovne životne potrebe. Moli da ga se oslobodi plaćanja sudskih troškova kako bi mogao dostojanstveno živjeti. Predlaže da se žalba usvoji podređeno tome da se navedena presuda ukine i donese nova odluka u njegovu korist.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik navodeći da ANM, ne može biti nasljednica u ovom ostavinskom postupku. Naime, AN je već nekoliko godina bila gluha, a u posljednje vrijeme pretrpjela je moždani udar. AN je u vrijeme smrti boravila u domu, što je vidljivo iz smrtnog lista, te smatra da se nakon provjere datuma bolesti i ovlaštenja, ne može proglasiti nasljednicom u ovom postupku. S obzirom da postupak traje već šest godina, molimo da se predmet konačno provede do kraja i okonča u što kraćem roku.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Ovaj sud pregledao je sve provedene parnične radnje, te ispitao pobijanu presudu i rješenje, na temelju toga ustanovio da sud prvoga stupnja nije počinio ni jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) pazi po službenoj dužnosti, a u pobijanoj presudi navedeni su jasni razlozi o odlučnim činjenicama. Sud prvog stupnja je u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ispitao sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a na temelju tako izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među stranka.

6. Prvostupanjski sud je između ostalog u obrazloženju pobijane presude naveo:

- da nije sporno da su stranke sklopile brak 7. veljače 1987.

- da je bračna zajednica parničnih stranaka prekinuta u siječnju 2021.

- da se spornim ukazuje ostvaruje li tužiteljica i u kojem udjelu pravo vlasništva na nekretninama upisanim na ime tuženika i to čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] [adresa], kao i na pokretninama i to vozilu

Peugeot Partner i traktor marke Benassi

- da je iz izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1391 K. O. [katastarska općina] utvrđeno da je tuženik upisan vlasnikom za 1/3 dijela navedene nekretnine

- da je iz preliminarnog kupoprodajnog ugovora zaključenog između ĐN kao prodavatelja, te MN, NN i LN kao kupaca **.**.1973. utvrđeno da je predmet navedenog ugovora čest. zem. [katastarska čestica] ili 1017/2 K. O. [katastarska općina], a koju nekretninu kupci kupuju svaki za po 1/3 dijela - da je iz presude i rješenja Općinskog suda u Splitu pod posl. brojem II P -422/83 od 8. svibnja 1989., a koja je postala pravomoćna 2. ožujka 1990., utvrđeno da je istom utvrđeno da su tuženik i EN za vrijeme trajanja bračne zajednice postali skupni vlasnici I. kata obiteljske stambene zgrade položene u [adresa] anagrafske oznake Streljanih 1942. broj 53, te da se razvrgava materijalna zajednica te nekretnine na način da tužiteljici pripadne u isključivo vlasništvo 1/2, a sve ukoliko materijalna dioba nije moguća da se ima izvršiti civilna dioba

- da je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da kada su zaključile brak stranke nisu imale nikakve ušteđevine

- da je tuženik bio vlasnik nekretnine u [adresa] na kojoj da se nalazila kuća koja se sastojala od prizemlja i prvog kata, prizemlje da je bilo uređeno za stanovanje te da se sastojalo od sobe, kuhinje i WC-a, dok da su na prvom katu bili samo vanjski zidovi i potporni zid, bez fasade, postojala su samo ulazna vrata, na prozorima da su bile daske, a na podu beton

- da je bivša supruga tuženika ŠN ulagala u izgradnju prvog kata, odnosno izvođenje grubih radova na istom

- da je sudskom odlukom istoj pripala polovica tog prvog kata, te kako je bilo odlučeno da će se izvršiti civilna dioba, da su stranke odlučile kupiti njezinu polovicu, te su joj za tu polovicu isplatile 100.000,00 kn 2007.

- da je taj novac kojim je isplaćena stečen dijelom od tužiteljičine otpremnine i to 40.000,00 kn, tužiteljičine plaće od rada na crno 16 mjeseci nakon umirovljenja, tuženikove plaće, te njihove ušteđevine stečene radom, a 2.000,00 -3.000,00 kn da su pozajmili od sada pok. susjeda A

- da su tijekom trajanja bračne zajednice, stranke od novca stečenog radom, postepeno uređivali prvi kat i to nakon što su ga isplatile , pa da su u dvije sobe postavile parket, zatvore, sprovele struju te postavile sobna vrata, a u jednu sobu da su stavile krevet i ormar

- da su 1997. i 1998. počeli raditi visoko potkrovlje na predmetnoj kući

- da su 1993. ili 1994. na nekretnini u [adresa] sagradili i garažu za dva parkirna mjesta, a te radove da su također sami izveli od novca zarađenog njihovim radom

- da je tijekom trajanja bračne zajednice, tužiteljica radila u Jugoplastici kao krojačica do 2002., zatim povremeno "na crno" sve do umirovljenja 2007., a tuženik da je radio kao vozač u Prometu d.d. do 2016., a da su njihove plaće približno bile jednake

- da je u braku rođeno troje djece

- da je iz iskaza tuženika utvrđeno da u vrijeme sklapanja braka tužiteljica nije imala nikakvu ušteđevinu, a on da je imao ušteđevinu u vrijednosti 75.000,00 DEM

- da je ušteđevinu stekao radeći sa ocem na njihovoj nekretnini površine 40.000 m2 u [adresa] gdje su se bavili poljoprivredom te stočarstvom

- da je u vrijeme sklapanja braka bio vlasnik nekretnine u [adresa] za 1/3 dijela

- da su prvi kat tuženik i tužiteljica uredili 2010. ili 2011. na način da su samo uredili jednu sobu postavivši u istoj parket, sproveli struju te u istoj stavili ormar i krevet

- da je te radove i materijal tuženik financirao od novca kojeg je stekao radom u poljoprivredi

- da je isplatio bivšoj ženi ABC.000,00 kn na ime njezinog dijela prvog kata kuće, a to da je uradio od novca koji je bio njegova ušteđevina stečena prije braka

- da su njihove plaće bile približno jednake

- da su znatne prihode ostvarivali od bavljenja poljoprivredom i stočarstvom na tuženikovoj zemlji gdje da je on pretežito radio, dok da se tužiteljica pretežito bavila kućanstvom

- da je očevidom na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Tomislava Čipčića i vještaka građevinske struke ŽN, utvrđeno da se na istom nalazi kuća koja se sastoji od prizemlja, prvog kata, te visokog potkrovlja s krovom, anagrafske oznake [adresa]

- da tuženik nije dozvolio vještacima pristup unutar navedene kuće, niti ulazak u ograđeni posjed

- da je iz nalaza vještaka građevinske struke ing. ĆN utvrđeno da je ukupna cijena izgradnje predmetnog objekta 907,00 eur/m2, a što sveukupno iznosi 362.800,00 eur

- da je ta cijena utvrđena do načina izrade „ključ u ruke“

- da izgradnja garaže iznosi 15.419,00 eur, uređenje 1. kata da iznosi 44.624,40 eur, izgradnja visokog potkrovlja da iznosi 37.005,60 eur te da izgradnja vanjskog stubišta u ukupnoj katnosti da iznosi 20.861,00 eur

- da je u dopunskom nalazu i mišljenju vještak građevinske struke ĆN utvrdio da vrijednost 1/3 zemljišta položenog na katastarskoj čestici zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 330 m2 iznosi 44.220,00 eur.

6. 1. Prvostupanjski sud je između ostalog u obrazloženju pobijanog rješenja naveo:

- da je sud rješenjem pod posl. br. P Ob-89/2021-90 od 10. prosinca 2025. utvrdio prekid postupka jer je tužiteljica AN preminula

- da je iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu po sudskom povjereniku javnom bilježniku Tatjani Perić, sa sjedištem u [adresa] poslovni br. O-4616/2025 od 2. siječnja 2026. iza smrti pok. AN, utvrđeno da je njezinom nasljednicom proglašena kći ANM

- da je valjalo odlučiti o nastavku postupka.

7. Suprotno žalbenim navodima nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, na koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao u obrazloženju presude.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da je u vrijeme sklapanja braka stranaka tuženik bio vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to za 1/3 dijela , na kojoj je u navedeno vrijeme bila izgrađena kuća koja se sastojala od uređenog prizemlja te prvog kata izgrađenog u grubim građevinskim radovima, a kojeg su tuženik i njegova ranija supruga ŠN bili vlasnici svaki za po ½ dijela. Parnične stranke tijekom su na predmetnoj nekretnini sagradile garažu, te na navedenoj kući visoko potkrovlje u grubim građevinskim radovima te krov. Parnične stranke su od ŠN kupile njezinu polovinu suvlasničkog dijela na prvom katu navedene kuće za iznos od 100.000,00 kn, te potom prvi kat i uredili.

9. Utvrđeno je da su ulaganja u izgradnju, uređenje i kupovinu suvlasničkog dijela prvog kata, parnične stranke financirale novcem stečenim radom. Prvostupanjski sud nije uvjerljivim ocijenio navode tuženika da bi isti vlastitim novcem i to ušteđevinom stečenom prije sklapanja braka od 75.000,00 DEM, zarađenom na način da se tuženik sa svojim ocem bavio stočarstvom i poljoprivredom, ušteđevinom stečenom tijekom trajanja braka baveći se poljoprivredom, te nasljedstvom iza smrti oca financirao predmetne radove, jer za utvrđenje tih činjenica nije pružio niti jedan relevantan dokaz koji bi potvrdio da bi tuženik uistinu imao vlastitu imovinu u vidu ušteđevine stečene prije sklapanja braka te nasljedstvom. Svjedoci i to ŠN, ANM i SN naveli su da su tuženikovi roditelji bili skromnijeg imovnog stanja, da nisu ostvarili značajne prihode od poljoprivrede i stočarstva, a i same stranke da su živjele skromno, ostvarujući prihode od svojih poslova i to tužiteljica kao krojačica, a tuženik kao vozač . Zaključak je prvostupanjskoga suda da su svi izvedeni radovi u vidu izgradnje visokog potkrovlja i krova, te garaže, kao i otkupa ½ dijela prvog kata i uređenja istog izvršeni novčanim sredstvima parničnih stranaka stečenim radom za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice.

10. Glede žalbenog navoda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da za ocjenu osnovanosti stvarnopravnog zahtjeva tužiteljice glede čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odlučna je činjenica je li tužiteljica sudjelovanjem radom i sredstvima u izgradnji, nadogradnji i uređenju kuće stekla suvlasnički udio na cijeloj nekretnini.

11. Prema pravilnom stajalištu prvostupanjskog suda, koji se temelji na stavovima sudske prakse (VSRH, odluka Rev-2929/1992, Rev-2999/1992-2 od 3. lipnja 1993.) bračni drug koji ulaže u posebnu imovinu drugog bračnog druga, nema u pravilu pravo na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, već mu preostaje jedino obveznopravni zahtjev. Međutim, ako je o tome postojala suglasnost vlasnika nekretnine, kao i ako su vrijednošću uloženih zajedničkih sredstava nastale bitne ekonomske promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova (npr. adaptacija, pa i nadogradnja postojeće zgrade na način da se poveća njezina površina) bračni drug ima pravo i na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, a što je u konkretnom slučaju ispunjeno.

12. Utvrđeno je da su parnične stranke tijekom trajanja bračne zajednice zajednički vršili predmetne radove na kući tuženika kako novčanim sredstvima stečenim radom tako i osobnim radom, a postojala je i suglasnost tuženika za navedena ulaganja. Utvrđujući da je izgrađeno visoko potkrovlje, krov i garaža, da je otkupljena polovina suvlasničkog dijela prvog kata i uređen isti, nespornim ulaganjem značajno je ekonomski promijenjeno stanje i vrijednost kuće kao osobne imovine tuženika, a što je nesporno utvrđeno temeljem nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke.

13. Utvrđeno je da je tužiteljica bila pošteni graditelj, a vještak građevinske struke utvrdio je da je tržišna vrijednost 1/3 dijela čest zem. 1017/2 K. O. [katastarska općina], a na kojem je i izgrađen predmetni objekt. Utvrđeno ulaganje je stavljeno u omjer s vrijednošću 1/3 dijela zemljišta i objekta izgrađenog na istom , pa 37/100 dijela od 1/3 nekretnine označene kao čest. 1017/2 K. O. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika odnosno 37/300 dijela te cjelokupne nekretnine predstavlja zajedničku imovinu odnosno bračnu stečevinu parničnih stranaka , pa je pravilno prvostupanjski sud usvojio tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje da je 142/1200 dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stečeno radom za vrijeme trajanja bračne zajednice parničnih stranaka.

14. Pravilno je prvostupanjski sud utvrđujući suvlasnički udio tužiteljice u navedenoj bračnoj stečevini primijenio zakonske odredbe važeće u vrijeme kada su navedena ulaganja i vršena, a sve sukladno čl. 551. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), jer je utvrdio da su radovi na izgradnji garaže, te visokog potkrovlja i krova vršeni u vrijeme kada je snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima (''Narodne novine'', broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98 – dalje: ZBPO), te je odlučujući o visini doprinosa tužiteljice u stjecanju navedene bračne stečevine primijenio odredbe tog Zakona.

15. Prema odredbi čl. 277. ZBPO imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, a odredbom čl. 281. ZBPO propisano je da kod utvrđivanja suglasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o primanjima svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Temeljem navoda parničnih stranaka, a iz kojih proizlazi da su u predmetnom razdoblju obje stranke bile zaposlene, da su ostvarivale približno jednaka primanja, da su obje sudjelovale u brizi o kućanstvu i djeci (s tim što je tužiteljica u tom dijela bila nešto više angažirana sukladno iskazima ANM i SN), te da su obje stranke i svojim vlastitim radom sudjelovale u navedenoj izgradnji, sud pravilno utvrđuje da bi doprinos stranaka u zajedničkoj imovini bio podjednak.

16. Glede ulaganja u vidu otkupa polovine prvog kata i uređenja istog, prvostupanjski sud je primijenio zakonske odredbe važeće u vrijeme kada su ta ulaganja vršena, odnosno odredbe Obiteljskog zakona (''Narodne novine'', broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, 5/15 – dalje: ObZ/03). Odredbom čl. 247. ObZ/03 propisano je da bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Odredbom čl. 248. ObZ/03 propisano je da je bračna stečevina ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a odredbom čl. 249. st. 1. ObZ/03 je određeno da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. Nesporno je da parnične stranke nisu dokazale da bi ugovorile drugačije suvlasničke udjele na bračnoj stečevini i to ulaganjima u prvi kat kuće, pravilno je sud i za ta ulaganja utvrdio da su parnične stranke suvlasnici u jednakim dijelovima. Utvrdivši suvlasnički udio tužiteljice na zajedničkoj imovini odnosno bračnoj stečevini u visini od ½ dijela, pravilno je usvojen tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica za 71/1200 dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kao i da u zemljišnim knjigama ishodi upis suvlasničkog dijela na predmetnoj nekretnini na svoje ime.

17. Utvrđeno je iz izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 739 K. O. [katastarska općina] da je tuženik upisan vlasnikom za navedene nekretnine, a iz kupoprodajnog ugovora zaključenog između ON kao prodavatelja i MN kao kupca od 12. kolovoza 1999. da je predmet ugovora čest. zem. [katastarska čestica] ZU 739 K. O. [katastarska općina]. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjev u dijelu koji se odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], primijen jene su zakonske odredbe važeće u vrijeme stjecanja predmetne nekretnine, odnosno Obiteljski zakon (''Narodne novine'', broj 162/1998, 116/2003 – dalje: ObZ/98). Odredbom čl. 252. ObZ/98 je određeno da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je odredbom čl. 253. st. 1. ObZ/98 određeno da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili.

18. Temeljem iskaza tužiteljice kojeg su potvrdili svjedoci ANM i SN utvrđeno je da su parnične stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice kupile čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dijelom od novca kojeg su svakoj od stranaka darovali roditelji, te od novca stečenog radom tijekom trajanja bračne zajednice. Parnične stranke su na toj nekretnini izgradile prizemnicu financirajući gradnju novcem stečenim radom tijekom trajanja bračne zajednice. Prvostupanjski sud je temeljem čl. 252. i 253. ObZ/98 utvrdio da čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka, na kojoj su iste suvlasnice svaka u ½ dijela, pa je usvojen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela, te da može u zemljišnim knjigama ishoditi upis suvlasničkog dijela.

19. Glede pokretnina utvrđeno je iz prometne dozvole broj [broj prometne dozvole] da je tuženik upisan vlasnikom vozila Peugeot Partner. Temeljem iskaza tužiteljice te svjedoka ANM i SN utvrđeno je da su parnične stranke tijekom trajanja bračne zajednice kupile predmetno vozilo novcem stečenim radom , a nije tuženik dokazao da bi predmetna kupovina bila financirana iz njegove vlastite imovine. Pravilno je usvojen tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje da predmetno vozilo predstavlja bračnu stečevinu, te ovlaštenje tužiteljice da upiše svoj suvlasnički udio od ½ dijela na navedenom vozilu u evidencijama kod MUP-a.

20. Odlučujući o tužbenom zahtjevu u odnosu na traktor marke Benassi, sud je odluku donio temeljem već navedenih dokaza, te utvrđenja da tuženik tijekom trajanja bračne zajednice nije ostvarivao prihode koji bi predstavljali njegovu vlastitu imovine, a da je cjelokupna imovina tužiteljice i tuženika stečena radom tijekom trajanja bračne zajednice, te da je doprinos obje stranke podjednak. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da su parnične stranke zajedničkom imovinom financirale kupovinu navedenog traktora marke Benassi, pa isti predstavlja zajedničku imovinu parničkih stranaka, a tužiteljica je suvlasnica u ½ dijela. Zbog navedenog pravilno je usvojen tužbeni zahtjev za utvrđenje da traktor marke Benassi bračna stečevina.

21. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 155. ZPP uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23). Tuženik u žalbi ne osporava visinu dosuđenih troškova postupka, a kako ovaj sud ne pazi na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, to i ovaj sud odluku o troškovima postupka nalazi pravilnom i zakonitom, kako po osnovu, tako i po visini odmjerenih troškova, a nije osnovan žalbeni navod tuženika u kojem smatra da je odluka o troškovima parničnog postupka nepravedna, jer nakon podmirenja tih troškova ostaje bez sredstava za osnovne životne potrebe.

22. Zbog navedenog, žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu temeljem čl. 368. st. 1. ZPP i potvrditi prvostupanjsku presudu u točkama I., II., III., IV., V. i VII u cijelosti, te točka VI. u dijelu u kojem je utvrđena bračna stečevina za traktor.

23. U nepobijanom dijelu (dio točke VI. izreke u dijelu u kojem je odbijen dio zahtjeva za upis suvlasničkog dijela traktora) presuda prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjena.

24. Nije osnovana žalba tuženika protiv pobijanog rješenja u kojem se poziva ANM da kao nasljednica tužiteljice AN preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari. Temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, po sudskom povjereniku javnom bilježniku Tatjani Perić poslovni br. O - 4616/2025 od 2. siječnja 2026. iza smrti pok. AN, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je njezinom nasljednicom proglašena kći ANM, pa je žalba tuženika neosnovana.

25. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, to je valjalo temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Velikoj Gorici 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina