REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Stalna služba u Trogiru
Poslovni broj: P-2038/2024-26
Obala bana Berislavića 1
21220 Trogir
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja SG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Čedni Šantić, odvjetnici u Trogiru, protiv tuženika ZG sina AG, iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Novak, odvjetnica iz Trogira, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 25. veljače 2026.g. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, tuženika osobno i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 31. ožujka 2026., na ročištu za objavu odluke,
p r e s u d i o j e:
I.Utvrđuje se da je tužitelj SG, OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Oštrice, maslinik površine 283 m2 ZU 2348 k. o. [katastarska općina] pa je ovlašten temeljem ove presude izvršiti uknjižbu prava suvlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime za 1/5 dijela uz izbris prava suvlasništva sa imena upisanog suvlasnika ZG sina AG za 1/5 dijela.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju SG, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.827,34 EUR zajedno sa zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (31. ožujka 2026.), pa do isplate, dok se za više traženo trošak odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.U tužbi koja je podnesena dana 29. svibnja 2024. godine, navodi se kako je na čest. zem. [katastarska čestica] - nastale parcelacijom čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2348 k. o. [katastarska općina], kao suvlasnik upisan ZG sin AG za 1/5 dijela.
1.2. U zemljišnoj knjizi pod brojem Z-18725/2022 da je provedeno cijepanje temeljem prijavnog lista za zk klasa: 932-06/2022- 02/267 04.05.2022 14.03.2022, na nekretninama koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 438 m2,a gdje se evidentira se cijepanje u nove čestice: kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 155 m2 kčbr. [katastarska čestica] maslinik 283 m2.
1.3. Vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2348 k. o. [katastarska općina] da je tužitelj, koji da je to pravo stekao darovanjem od svoje supruge UG, a ona kupoprodajom od ranijeg suvlasnika ĆG temeljem kupoprodajnog ugovora br. OV-1376/07 od 27.03.2007. g. i Dodatka broj OV- 4884/2019 od 07.06.2019. g., a oni darovanjem od ĐG i NG ([adresa]) Vidovića pok. Ivana broj OV-4455/00 od 07.11.2000. i OV-4504/00 od 10.11.2000. g. od kada je tužitelji, računajući i posjed svojih prednika nalazi u posjedu nekretnine.
1.4. Predmetom tih ugovora da je suvlasnički dio čest. zem. [katastarska čestica], kasnije 2228/4 koji dio je kasnijom parcelaciji koja je provedena pod brojem Z-18725/2022 dobila novi kč. br. čest. zem. [katastarska čestica], Oštrice, maslinik površine 283 m2 koji da se nalazi u posjedu tužitelja.
1.5. U katastru zemljišta kao suposjednici na predmetnoj nekretnini da je upisana prednica tužitelja za 3/5 dijela i ĐG IG za 2/5 dijela u posjedovnom listu 4137 k. o. [katastarska općina].
2. U odgovoru na tužbu tuženika od dana 17. rujna 2024. godine, tuženik ističe da su točni činjenični navodi iz točke I. tužbe, a da nije dostavljen ugovor o darovanju zaključen između tužitelja i UG, pa da će po primitku isprave dati odgovor na tužbu. U daljnjem očitovanju tuženika podneskom od dan 14. ožujka 2025. godine navodi se kako je tužitelj dostavio Ugovor o darovanju zaključen dana 14.3.2022. god. između tužitelja i njegove supruge UG na kojem je istinitost potpisa ovjerena pred javnim bilježnikom Ana Romac Ov-5632/2024. Iz sadržaja ugovora i to baš članka 1. proizlazi da je UG suvlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 3/5 dijela. Člankom 2. darovateljica da daruje tužitelju 3/5 dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 3/5 dijela. Odredbom članka 4. darovateljica ovlašćuje kupca na uknjižbu prava vlasništva.
2.1. Iz sadržaja dostavljenog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka da je razvidno kako je temeljem ovog pravnog posla tužitelj izvršio upis u zemljišnu knjigu kako je to razvidno iz dostavljenog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 3/5 dijela koliko da je i stekao ugovorom.
2.2. Nadalje, iz sadržaja ugovora da je razvidno da tužitelj nema valjani titulus za stjecanje prava vlasništva nekretnine iz tužbe za cijelo, pa da se tužbeni zahtjev ukazuje neosnovanim. Ujedno se navodi da nije izvršena predaja u posjed nekretnine tužitelju. Kako nije izvršena predaja u posjed nekretnina, to da je ugovor morao biti sastavljen sukladno odredbi članka 53. Zakona o javnom bilježništvu u formi javnobilježničkog akta. Kako da je izostala forma pravnog posla propisana zakonom to se ističe i prigovor ništetnosti pravnog posla na kojem tužitelj temelji svoj osnov stjecanja. Slijedom navedenog predloženo je tužbu odbiti.
3. U tijeku postupka sud je izveo sljedeće dokaze: izvadak iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista broj 4137 Područnog ureda za katastar Splitu, ispostava za katastar nekretnina Trogir, izvod iz katastarskog plana, fotografija priležeća na str. 7 spisa, pregledan je i pročitan ugovor o kupoprodaji nekretnina, zaključen između ĆG iz [adresa] kao prodavatelja i UG iz [adresa], kao kupca, ovjeren pod brojem OV-1376/07 od 27.03.2007. g, od javne bilježnice Željene Biuk i Dodatak ugovora o kupoprodaji nekretnina "Ov-1376/07 od 27.03.2007., sačinjen između ĆG pok. Ivana iz [adresa], kao prodavatelja i UG kao kupca, od dana 20. svibnja 2019. godine, ovjeren pod broj OV- 4884/2019 od 07.06.2019. g., Ugovora o darovanju sklopljenog između ĐG, NG kao darovatelja, te ĆG kao obdarenika, ovjeren pod brojem OV-4455/00 od 07.11.2000. i OV-4504/00 od 10.11.2000. g., skica izmjere ureda ovlaštenog inženjera gedoezije SGP dipl. ing. geodezije, povijesni izvadak iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Ugovor o darovanju sklopljen između UG kao darovateljica i SG kao kao daroprimatelja, od dana 14. svibnja 2022. godine, ovjeren kod javnog bilježnika Ane Romac, pod brojem Ov-5632/2024, 13.11.2024. i Ov-5633/2024 od 13.11.2004., proveden je uviđaj uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledano je i pročitano mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 17.07.2025. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĆG, KG i AG, te parničnih stranaka.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem kupoprodaje i darovanja, odnosno dosjelosti.
6. U odnosu na pitanje stjecanja prava vlasništva pravnim poslom te ispunjenje zakonom propisanih pretpostavki za takav način stjecanja vlasništva, u ovom postupku su mjerodavne niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV).
7. Nadalje, u članku 388. st.1. ZV-a propisano je da stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava, i njihovih pravnih učinaka, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drugačije određeno.
8. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
9. Kako se radi o postupku utvrđenja prava vlasništva valjalo je prvenstveno provesti dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka, pa je tako i proveden uviđaj dana 28. svibnja 2025. godine i dostavljeno vještvo sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 17. srpnja 2025. godine. Iz navedenog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je predmet spora u postupku očevida opisan u zapisniku lica mjesta i prikazan na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) nanačin da ista predstavlja lik A-B-C-D-A, ukupne površine od 283 m2, koja po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara:
- kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo.
10. Neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je u naravi riječ o nekretnini koja je sa sjeverne strane omeđena betonskim zidom,a sa istočme zapadne i južne strane strane zidovima koji su rađeni u tehnici beton-kamen. Ista je položena zapadno u odnosu na makadamsku lokalnu cestu, te se na predmetnu nekretninu pristupa preko željezne kapije koja je položena na južnoj međi. Predmetna nekretnina u naravi je uređena u cijeloj površini i popločana prirodnim kamenom i betonom, sastoji se od dva platoa na različitim nadmorskim visinama, a koje su međusobno povezane stubištem (stepeništem). U istočnom dijelu nekretnine na većoj nadmorskoj visini nalazi se 20-tak maslina i palma, dok se na zapadnom platou niže nadmorske visine nalazi 10-tak pitara sa različitim kulturama na njima, tuš, te se na taj plato također može pristupiti sa kapije koja je položena zapadno u odnosu na prethodno opisanu kapiju. Između dva uređena platoa, osim stubišta koje ih spaja, nalazi se i željezna ograda.
11. Obzirom da stranke nisu imale primjedbi na vještvo u tehničkom smislu, sud je prihvatio ovo vještvo kao stručno, objektivno i argumentirano u kojem su utvrđene sve činjenice u pogledu identifikacije nekretnine.
12. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje je tužitelj priložio u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka i parničnih stranaka.
13. Iz priloženog zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na predmetnoj nekretnini kao suvlasnici upisani EG sin AG za 1/5 dijela (tuženik), SG za 1/5 dijela (tužitelj) i TG za 3/5 dijela.
14. U posjedovnom listu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani su IG za 2/5 dijela i TG za 3/5 dijela.
15. Iz Ugovora o darovanju sklopljenog između ĐG, NG kao darovatelja, te ĆG kao obdarenika, ovjeren pod brojem OV-4455/00 od 07.11.2000. i OV-4504/00od 10.11.2000. g., proizlazi da su ĐG i NG pok. Ivana darovali svom bratu svaki svoju 1/5 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je tako obdarenik postao vlasnik pored svoje 1/5 dijela za još 2/5 dijela, ukupno dakle 3/5 dijela, te da su ga uveli u posjed nekretnine.
16. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog između ĆG iz [adresa] kao prodavatelja i UG iz [adresa], kao kupca, ovjeren pod brojem OV- 1376/07 od 27.03.2007. g, od javne bilježnice Željene Biuk proizlazi da je prodavatelj prodao, a kupac kupio 3/5 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 263 m2, koja nekretnina se nalazi u Plat Sevidu.
17. Iz Dodatka ugovora o kupoprodaji nekretnina "Ov-1376/07 od 27.03.2007., sačinjen između ĆG pok. Ivana iz [adresa], kao prodavatelja i UG kao kupca, od dana 20. svibnja 2019. godine, ovjeren pod broj OV-4884/2019 od 07.06.2019.g., proizlazi da se mijenja uvod i članak I. ugovora, na način da se označava nova adresa prebivališta prodavatelja, kao i nova ispravna zemljišnoknjižna oznaka, tako da umjesto oznake čest. zem. [katastarska čestica], treba stajati 20228/4 k. o. [katastarska općina], dok u preostalom dijelu ugovor ostaje na snazi.
18. Iz ugovora o darovanju sklopljenog između UG kao darovateljice i SG kao kao daroprimatelja, od dana 14. svibnja 2022. godine, ovjeren kod javnog bilježnika Ane Romac, pod brojem Ov-5632/2024, 13.11.2024. i Ov-5633/2024 od 13.11.2004., proizlazi da je darovateljica darovala svom suprugu kao obdareniku 3/5 dijela predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] (koja nije predmet ovog postupka).
19. Iz zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] o dana 22.siječnja 2025. godne proizlazi da je tužitelj upisan na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] sveukupno za 4/5 dijela.
20.Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je proveden upisa prava vlasništva pod brojem Z- 47038/2023 za 1/5 dijela na predmetnoj nekretnini sve temeljem pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Oćinskog suda u Splitu- Stalna služba u Trogiru pod brojem P-1479/2023 od 6.rujna 2023.godine, uz izbris prava vlasništva sa imena VG pok. Ivana.
21. Također iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je pod brojem Z- 48004/2024 proveden upisa prava vlasništva za 3/5 dijela na ime tužitelja uz izbris prava vlasništva sa imena UG, sve temeljem ugovora o darovanju.
22. U svom iskazu svjedok ĆG pok. Ivana navodi da nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], su pripadale njegovom ocu PG. Njega da je naslijedilo 5-ero braće, RG, IG, ZGP, NG, OG. Svi oni da su na svakoj od ove dvije parcele imali po 1/5. U odnosu na ovu česticu 20228/2 oni da su se podijelili i prije prodaje. U toj diobi ovu čest. zem. [katastarska čestica] da je dobio njegov brat IG i to za cijelo, a to da je bilo između njih poravnavanjem sa još nekim drugim parcelama, pa tako i sa parcelom gdje mu je kuća u [adresa]. U odnosu na ovu čest. zem. [katastarska čestica] svatko od njih da je imao po 1/5. Nadalje, poravnavajući se sa svojom braćom NG i RG oni da su njemu dali svatko svoju 1/5 tako da on pored svoje 1/5 da je dobio i njihove 2/5. Tako da sveukupno je nakon tog poravnavanja dobio 3/5, a o tome da postoji i pisani dokaz. Nadalje, VG da je dao svoju 1/5 IG i na taj način da su se oni isto poravnavali. Tako da na ovoj parceli da su dakle samo NG IG i on, a oni da se nisu ništa fizički dijelili na ovoj parceli. Nadalje, on da je prodao 3/5 čest. zem. [katastarska čestica] tužitelju ČG, a njegov brat IG da je prodao 2/5 čest. zem. [katastarska čestica] JG i nadalje da mu je prodao također čest. zem. [katastarska čestica], o kojoj da je na početku iskazivao. Inače, ova kupoprodaja da se dogodila 2007.godine, nakon kupoprodaje da nije dolazio, niti imao potrebe dolaziti na predmetnu nekretninu. Na nekretnini u trenutku kada se prodavala, na njoj da je bilo ostataka starog vinograda, a on da je planirao tu nešto graditi, međutim to da se nije ostvarilo, pa da je prodao, a navodi da nije znao do kojeg dijela je njegova parcela. Nadalje, navodi da mu nije poznato da bi HG ili njegova djeca prodavali na toj parceli, da tužitelju nije pokazao granice na terenu, da je kupoprodaju sa tužiteljem, odnosno njegovom suprugom izvršio u kafiću, a da je posebno upozorio kupce da nikakva podjela na terenu nije izvršena, da je na njima da angažiraju geodeta i da izvrše podjelu, on dalje da nije imao više ništa sa time, da ne zna jesu li oni izvršavali nekakve podjele, da su potpisali ugovor, on da je isplaćen i to je to. Jedino što da zna da su morali aneksirati ugovor zato što da je bila pogrešno označena parcela u prvom ugovoru, pa da su iz tog razloga radili ovaj aneks ugovora. Nadalje, da su odredili površinu u ugovoru prema katastru, a koliko da zna parcela cijela da ima 438 m2, on da je na njoj imao 3/5, a njegov brat IG 2/5. Nadalje, koliko on da zna da je prodao površine onoliko koliko odgovara ovom suvlasničkom udjelu naspram cjelokupne površine koja da je bila upisana u katastru, a to da bi bilo negdje 263 m2. Njegov brat IG je kao što da je već kazao je prodao 2/5 čest. zem. [katastarska čestica], i da je prodao za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] JG. Na poseban upit suda da li isti ima nekakvih saznanja da bi se tužitelj i AG podijelili na terenu, svjedok navodi da nema nikakvih saznanja o tome, da nakon što je prodao ovu nekretninu da nije više dolazio, te da mu je ovo prvi poziv sa suda da nešto govori u vezi ove nekretnine. Na upit pun. tužitelja je li mu poznato da bi djeca brata VG prodavali na ovoj čest. zem. [katastarska čestica], svjedok navodi o tome ne znam ništa, koliko da zna misli da nisu prodavali, jer koliko da zna oni su svoj dio dali, odnosno VG da je dao svoj dio FG kao što da je već i ranije kazao. Na upit tužitelja je li brat VG dao svoj dio IG ili bi pak njegova djeca to dali IG, navodi da ima saznanja da je VG umro 1999. godine, rođen je 1939., i da je umro sa 59 godina, a kupoprodaja da je bila 2007.godine, između njega i tužitelja, odnosno njegove supruge, tako da je u isto vrijeme izvršena kupoprodaja između FG IG i AG, oni da su se zapravo svi skupa sastali. On da nije upoznat na koji način je IG riješio svoje odnose sa MG. Nadalje, svjedok navodi da u trenutku kupoprodaje nije postojao nikakav ZG, već da se kupoprodaja kao što da je i kazao radila sa AG, nadalje da ne zna tko je izbrojio novce, odnosno da AG nije njemu ništa isplaćivao jer da sa njim nema ništa, njemu da nije ništa prodavao, da je primio novac i drugo da ga ništa ne interesira. Nadalje, da nije vršio kupoporodaju sa suprugom tužitelja, ona da je samo navedena u papirima, da je AG dolazio u [adresa], ali ne u vezi ove parcele nego jedne druge parcele, a da se radi o parceli položenoj u blizini ovih, ali tamo gdje mu je položena kuća, zato što da je trebao staviti potpis da on može riješiti ovu parcelu gdje da mu je kuća, a u pogledu ove koja je predmet ovog postupka, nakon ove kupoprodaje da nikad više nije zvao.
23. U svom iskazu svjedokinja KG navodi da živi u [adresa] zadnjih 5 godina konstantno, a i prije da je bila na jednoj drugoj lokaciji, da su imali jednu kuću koju da su prodali, tako da joj je poznato o kojoj nekretnini da se radi. Nadalje, kad prođe ovim dijelom gdje je ova nekretnina, da vidi da se održava, da je sve čisto, uredno, ima maslina, ima cvijeća, palmice i slično tome. Tamo kad prođe da vidi gospodina ČG, eventualno još njegovog sina, suprugu i nikoga drugoga da ne viđa.Nadalje, da joj je poznat ZG sin AG, da joj je poznat iz viđenja, ali jako slabo, na ovoj predmetnoj paceli da njega nikad nije tamo vidjela. Prije da je bio jedan suhozid, a on da se nalazio prema morskoj strani, da se ne može sjetiti da bi bilo nekakvih posebnih međa ili odvajanja posjeda, da su bile samo masline, da nema posebnih saznanja o načinu stjecanja nekretnine, da je sevidska nevista tako da nema nikakva saznanja o tome, i da može potvrditi ono što da je već kazala, a to je da je tu viđala samo tužitelja i njegovu obitelj. Na upit pun. tužitelja je li vam poznato je li ta parcela ograđena, svjedokinja navodi da je, da je ograđena lijepim betonsko kamenim zidom, da ima i ulazna vrata, sve da je popločano kamenom, da lijepo izgleda, a koliko da zna taj zid da je napravio tužitelj SG. Nadalje, da ima sigurno 10-tak godina da je stanje kao sada sa ovim izgrađenim zidovima i ovim lijepo uređenim prostorom i nikada nije čula da bi se netko sporio, svađao ili nešto slično tome.
24. U svom iskazu svjedok AG, otac tuženika navodi da mu je poznato o kojoj se nekretnini radi i da je gđa. UG inače bila kupac ove nekretnine i da su se ona i ZG, podijelili u vezi ove nekretnine, i da do sada nije bilo nikakvog spora među njima. Inače da se u startu sve kupovalo na njegovo ime, a onda da je on to kasnije darovnim ugovorom prenio na njega. Nadalje, FG da je prodao njemu, odnosno njegovu sinu svoj dio, ali ujedno i dio od svoga pok. brata VG, a zna da su djeca od pok. brata VG dali taj svoj dio FG i on da je kupio, odnosno njegov sin da je kupio od FG. Sa FG da su bila dva ugovora. Inače da se IG i njegova braća nisu podijelili, već kad se to prodalo oni da su njima kazali evo vama, pa da se vi podijelite, a oni da su znali točno koliko svakome od njih pripada, ali da se fizički na terenu nisu podijelili. Nadalje, gđa TG i njen sin da su se vrlo brzo nakon ove kupoprodaje podijelili na terenu, i koliko da se sjeća nije ni dolazio geodet, već da su oni otprilike to izmjerili, podijelili se, ušli su svatko u svoj posjed, ogradili su se između svojih posjeda zidom, misli da su oni svatko svoj zid radili, te da među njima nije bilo prijepora. Nadalje, isti potvrđuje kada mu se predočava skica lica mjesta Daria Blaževića kao i priložene fotografije, da ovo što je pokazano na skici lica mjesta je posjed tužitelja i ovo što je predočeno na fotografijama, a ono što da je iza ovog zida i dalje je njegov posjed i njegovog sina, tako da ne znam o čemu su problemi ovdje, da se moglo ovo riješiti i bez suda, tako da ističe da je spreman u tom dijelu pružiti parničnu podršku da se skine sa onog dijela koji nije njegov, ali da bi volio i da se tužitelj skine sa onog dijela koji nije njegov. Na upit pun. tužitelja da li postoji pisani dokaz da su djeca pok. VG ustupili svoj dio IG, navodi da ne zna, ono što da zna da su djeca pok. VG to nekakvim njihovim unutarnjim dogovorima u vezi diobe to prepustili IG, onda da je to IG njima i prodao. Dodatno da su tražili od djece izjavu i djeca da su to sve i potpisala. Na upit pun. tužitelja je li vam poznato da su djeca pok. VG radili kakav ugovor sa SG, navodi da u to vrijeme 100 posto nisu, a da ne zna jesu li naknadno. Nadalje da su se UG i njegov sin podijelili na terenu, da su podijeljeni sigurno već 20 godina.
25. U svom iskazu tužitelj navodi da je predmetnu nekretninu zajedno sa svojom suprugom kupio 2007. godine, ona da je naime bila kao kupac, on da je njoj dao novac, a naknadno da je ona darovnim ugovorom njemu darovala. Nekretnina da je kupljena od strane prodavatelja ĆG, a koji da je pak ovu nekretninu jednim dijelom stekao i darovanjem od svoje braće. Inače po tom ugovoru o darovanju on da je ušao u posjed, ali po ovom ugovoru o kupoprodaji između njegove supruge i ĆG on da je garantirao da je u posjedu ove nekretnine i da ga je uveo u posjed, odnosno njega i suprugu. U trenutku kupoprodaje 2007. godine od ĆG, da je ta nekretnina bilo više kamenjar, kasnije da se uredila, a što da se tiče granice da je postojao jedan kao zid, odnosno to da je više bio jedan kameni međaš, a da je onda sa strane svoje parcele napravio jedan manji zid s kojim da sa učvrstio taj postojeći. S druge strane međaš da je ZG, BG i njegova sestra KG, koji da su to naslijedili od svog oca. ZG da nije imao nikakvih prigovora na među, nije ulazio na njihov dio posjeda i tu zapravo da nije bilo nikakvog prijepora među njima. Nadalje, navodi da je inicirao parcelaciju matične nekretnine, kojim da se ista cijepala na ovu predmetnu i od matične nekretnine 20228/4 da su nastale dvije, jedna da je 20228/14, a druga da je ostala pod istim brojem, a a je to bilo negdje otprilike u razdoblju od 2014. do 2016. godine, u trenutku parcelacije posjed koji je sad predmet postupka i tada da je bio uređen na isti način kako je i danas zatečeno stanje. Nadalje, tužitelj navodi da je kupio od djece pok. HG, CG i gđa DG, njihov suvlasnički udio na česticama 20228/4, a na upit suda da li se taj suvlasnički udio odnosi na ovu predmetnu parcelu ili da se pak odnosi na nešto drugo, tužitelj da je naveo da se on ne odnosi na ovu predmetnu parcelu, a na daljnji upit suda na što da se odnose 3/5 koje je isti kupio od ĆG, tužitelj navodi da se one odnose upravo na ono što je predmet ovog postupka.Nadalje navodi da je kupio od matične parcele 4/5 dijela, 3/5 dijela da je kupio od ĆG, a 1/5 dijela da je kupio od djece pok. HG. Na poseban upit suda od koga je isti stekao ovu nekretninu koja sada nosi oznaku 20228/14, koja je omeđena, uređena, te koja je predmet ovog postupka,navodi da je nju stekao od ĆG. Što se tiče predmetne nekretnine, kao što da je ranije kazao, od 2007. godine da je u posjedu i da je nju polako s godinama sređivao, pa da je tako mijenjao kapiju, uređivao zidove, sadio kulture, masline i sve ostalo. Nadalje, da je radio ovaj zid 2007. godine, da je platio radnike, to da je jedan mali zid, nekakvih 35 do 40 cm, to da je zid koji se nadovezao na postojeći zid. Nitko da se nije protivio izgradnji zida, ni tuženik da se nikad nije protivio izgradnji zida, niti da je ulazio u njegov posjed. Inače sav problem da je nastao kada je otac tuženika, gdin AG, zagradio državni put i onemogućio prolazak do njihovih nekretnina. Poznata su mu imena od druge braće ĆG, NG, IG, S i pok. VG. Gdin AG i on da su kupili udjele od ove braće, od VG, S, IG i NG, a sve kako je već i ranije objasnio, on da je sudjelovao u tim dogovorima. Nadalje, da ne zna je li pri kupoprodaji tko spominjao odnose između braće IG i HG. Gospodin ĆG da ga je uveo u posjed, da mu je pokazao darovni ugovor od svoje braće i na terenu da mu je pokazao što je to točno njegov dio. Na upit je li može objasniti kako je prodavatelj mogao pokazati na terenu što je njegovo kada da je kupio suvlasničke udjele, navodi da je prodavatelj pred njim i njegovim očima fizički na terenu pokazao što da kupuje i da mu je pokazao među gdje da je položen ovaj zidić o kojem da je već ranije govorio. Na upit što je kupio od gdina BG i DG i na koji način je uveden u posjed, navodi da iza ovog zida ostale su 2/5 dijela, 1/5 dijela da je od ZG, a druga petina da je od BG i DG. BG da mu je kazao da je njegov taj dio do njega, da su ušli na tu zemlju, i da zna što je Darkovo i njegove sestre DG jer da je u [adresa] već 30 godina, tako da za njega ovo ne bi trebao biti pravni postupak već čista matematika. Na upit kako da je ušao na Darkovu 1/5, gdje je ulaz, ulaz da je uz more sa parcele 20228/14, na tom dijelu da se nalazi jedna maslina i ta maslina da je njegova. Na upit pun. tuženika da li može tužitelj objasniti zašto je prilikom izrade parcelacije u kojem postupku se pokazuje nekretnina odnosno sve njene međe, među prikazao ovako kako je ucrtana u skici izmjere koja prileži spisu, ako tvrdi da je kupio još od DG i BG, koji dio da pripada iza zida, u odnosu na ovo pitanje tužitelj navodio da je u pripremi drugi postupak, koji da će to rješavati.
26. U svom iskazu tuženik navodi da je njemu otac darovao nekretnine, a on da je zapravo vodio sve pravne poslove oko toga, tako da nije upoznat ni sa brojevima čestica. Na upit suda je li polaže ikakva prava na ovoj predmetnoj nekretnini prema skici vještaka, navodi da to tužitelj zaista drži u posjedu i da ne polaže nikakva prava na predmetnoj nekretnini. Inače da među njima nisu ni postojali nikakvi prijepori, oni da su inače bili u jako dobrim odnosima, tužitelju da je radio i prozore i čekao ga 4 godine da mi plati taj iznos, nadalje problemi da su nastali na ovom dijelu, koji sudu pokazuje na fotografiji broj 3, gdje mu je poznato da je njegov otac proširio jedan dio gdje je bio izgrađen suhozid kako bi se na tom dijelu moglo proći. To da je ovaj put poviše ove predmetne parcele. Kada mu sud predočava skicu lica mjesta i pita od kada je napravljen ovaj međašni zid, a koji dijeli nekretninu 20228/4 i 20228/14, navodi da se ne snalazi dobro na skici lica mjesta, to da bi mogao puno bolje pokazati na terenu, ali sigurno da zna da su SG i njegov otac skupa na terenu utvrdili među i da se nitko nikome nije miješao, da su bili u idiličnim odnosima 15 godina. Nadalje, da nema posebnih saznanja u vezi kupoprodaje sa djecom pok. HG o tome što je kupljeno, otac da mu je darovao sve iza međe i zida, tužitelj da nikad nije dolazio iza zida koji dijeli ove nekretnine.
27. Sud je ocijenio iskaz svjedoka ĆG kao djelomično uvjerljiv, s tim da je logičan i argumenitan u dijelu kada navodi na koji način je stekao svojih 3/5 dijela i način na koji ih je prodao supruzi tužitelja, te razloge zbog čega je sklopljen i aneks ugovora (utvrđenja proizlaze iz samih isprava). Međutim u dijelu kada isti iskazuje da je " VG dao svoju 1/5 (jednu petinu) IG, i na taj način da su se oni poravnali, tako da na toj parceli su ostali on i ĆG IG i da se nisu fizički na terenu podijelili", a u drugom dijelu iskaza navodi da "ne zna zašto bi djeca pok. VG prodavali, odnosno da ne zna na koji način je IG riješio svoje odnose sa MG", upućuje na zaključak suda da je iskaz u ovom dijelu konfuzan i da ne odaje dojam sigurnosti prednje navedene činjenice da je izvršena dioba između FG i pok. HG, odnosno djece pok. VG. Međutim, jasno i nedvojbeno utvrđenje činjenice jesu li FG i pok. HG (ili njegova djeca) izvršili diobu matične čest. zem. [katastarska čestica], za ovaj postupak nije od relevantnog značaja, sve obzirom na iskaz svjedoka AG i tuženika, koji u svojim iskazima potvrđuju da posjed koji je preciziran u skici vještaka Daria Blaževića i za koji dio je provedena parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi, te koji je označen kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], isključivo drži u posjedu tužitelj i to sigurno 20 godina i da tuženik ne polaže nikakva prava na predmetnoj nekretnini.
28. Što se tiče prigovora tuženika da tužitelj nema valjani titulus za stjecanje prava vlasništva, kao i da nije izvršena predaja u posjed nekretnine tužitelju, valja kazati da nevedeni prigovori nisu osnovani, jer se tužitelj kao titulus za stjecanje prava vlasništva poziva na kupoprodajni ugovor sklopljen između njegove supruge i svjedoka ĆG iz 2007. godine i njegov aneks ugovora sukladno kojem je prodavatelj prodao 3/5 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površine 263 m2), a koji suvlasnički udio je supruga tužitelja naknadno darovala tužitelju, koje činjenice je sud nedvojbeno utvrdio u postupku.
28.1. Što se tiče uvođenja u posjed, neovisno od različitim iskazima svjedoka ĆG koji navodi da fizička dioba nije izvršena između njega i braće na matičnoj nekretnini (da je ostavljeno kupcima da se podijele), dok tužitelj izričito navodi da je prodavatelj njega i suprugu uveo u posjed (čime ukazuje na postojanje ranije diobe među braćom prodavatelja), sud je stava i mišljenja da su tužitelj i njegova prednica zasigurno stupili u posjed kupljene nekretnine, da su svoj posjed jasno omeđili, ogradili zidom, uredili posjed sadnjom raznih kultura, maslina, da im posjed nitko nije ometao, pa niti tuženik i prednik tuženika, pa da je time zasigurno izvršena predaja u posjed, što je navedeno i u samom ugovoru (točka V. ugovora) da kupac stupa u posjed po ovjeri ugovora. Sve navedeno proizlazi i iz rezultata provedenog uviđaja i neposrednim opažanjem suda.
28.2. Također može se zaključiti i da je izvršena predaja u posjed predmetne nekretnine prema ugovoru o darovanju od dana 14.03.2022. kojim je prednica tužitelja darovala svom suprugu suvlasničke dijelove ozmeđu ostalih i predmetne čest. zem. [katastarska čestica] za 3/5 dijela, obzirom na utvrđenja iz točke III. ugovora kojim je konstatirano da je daropromatelj već u posjedu navedenih nekretnina, a isto proizlazi i prema ostalim dokazima izvedenim u postupku (uviđaj, saslušanje svjedoka i stanaka). Sukladno navedenim utvrđenjima takav ugovor ne treba biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta niti ugovor ima ikakav nedostatak u formi koji bi ga činio ništetnim.
29. Nadalje, sud je iskaz svjedokinje KG ocjenio uvjerljivim, logičnim i argumenitanim, te mu poklanja u cijelosti povjerenje, obzirom da ista potvrđuje dugogodišnj posjed tužitelja i njegove supruge na označenoj nekretnini, koji nije bio ničim ometan.
30. Analizom provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio sljedeće činjenice:
- da je prednica tužitelja UG kupila od prodavatelja ĆG kupoprodajom iz 2007. godine, i aneksa navedenog ugovora suvlasnički dio od 3/5 dijela matične nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da se upisala u zemljišnu knjigu za navedeni dio (Z- 25281/2019);
- da je u zemljišnoj knjizi pod brojem Z- 18725/2022 proveden prijavni list za zk: klasa: 932-06/2022-02/267 od 4.05.2002,14.03.2022. na nekretninama koje se sastoje od čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 438 m2 koja se cijepa u nove čestice: kčbr. [katastarska čestica] pašnjak i kčbr. [katastarska čestica], maslinik 283 m2;
- da je prednica tužitelja svoj suvlasnički dio od 3/5 dijela na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] (kao i čest. zem. [katastarska čestica]) darovala svom suprugu tužitelju ugovorom o darovanju nekretnina od 14.03.2022. (OV-5632/2024) i da se isti upisao u zemljišnu knjigu za taj dio od 3/5 dijela (Z- 48004/2024);
- da je tužitelj uknjižio pravo vlasništva temeljem pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu- Stalna služba u Trogiru posl. broj P- 1479/2023 za 1/5 dijela sve pod brojem Z- 47038/2023 uz izbris prava vlasništva sa imena VG sve na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica].
- da je prednica tužitelja UG (supruga tužitelja) stupila u posjed kupljenog dijela nekretnine 2007. godine, kojeg je kupila od ĆG, ali ujedno i tužitelj kao njen suprug, što je i konstatirano ugovorom o darovanju, njihov posjed da je materijaliziran i neometan, te da je nakon provedene parcelacije definiran kao nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo.
31. Valja kazati da u ovom postupku su istaknute i činjenice da bi tužitelj kupio i suvlasničke dijelove djece pok. HG, i to 1/5 dijela na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] dijela na susjednoj nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim utvrđenje takvih činjenica nije od utjecala ni važnost za ovaj predmetni postupak, obzirom da se tužitelj u činjeničnim navodima tužbe kao i u svom iskazu isključivo poziva na činjenicu da on polaže pravo na predmetnoj nekretnini za cijelo temeljem kupoprodaje od ĆG i to ove 3/5 dijela koje je njemu darovala supruga, a njoj prethodno prodao ĆG, a da suvlasničke dijelove koje je naknadno kupio od djece pok HG (ŽG i DG) se odnose na nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], koja nekretnina nije predmet ovog postupka, čime de facto priznanje da osnova za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini jest upravo kupoprodaja iz 2007. godine od ĆG i darovanje od njegove supruge. Različitost u iskazivanju tužitelja i svjedoka ĆG kao i svjedoka AG jest u tome da tužitelj tvrdi da ga je prodavatelj uveo u posjed što bi značilo da se ĆG ranije podijelio sa svojom braćom, dok prema kazivanju svjedoka ta dioba je uslijedila nakon kupoprodaje između samih kupaca UG i tuženika (odnosno prednika tuženika), ali sami čin izvršenja diobe očigledno nije sporan među parničnim strankama. Između koga je izvršena dioba nekretnina jest činjenica koju sud nije utvrđivao u ovom predmetnom postupku, niti je to bilo potrebno obzirom na činjenični supstrat tužbe i očitovanje tuženika, već je za sud relevantna činjenica da je tužitelj stupio u posjed kupljenog dijela nekretnine i da je taj dio omeđio, da ga koristi kontinuirano bez ometanja i da tuženik priznanje tužitelju takav posjed i ne polaže nikakva prava na njega. Sporne činjenice na koje upiru parnične stranke eventualno mogu biti relevantne za neki drugi postupak u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k.o.
Vinišće koja nije predmet ovog postupka.
32. U kontekstu prednjih navoda tužitelja, te analizom svih provedenih dokaza sud smatra da su utvrđene sve ključne činjenice koje dokazuju da su ispunjenje sve zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na čest. zem. [katastarska čestica] koju nekretninu tužitelj zajedno sa svojom prednicom drži u vlasničkom posjedu sve od 2007. godine. Dakle, što se tiče stjecanja prava vlasništva tužitelja i njegove pravne prednice UG, temeljem dosjelosti, valja kazati da je u odnosu na navedeno trebalo utvrditi ispunjenje prepostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa.
33.Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.
34. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika. Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja.
35. Ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka, tužitelja i tuženika u kontekstu ocjene posjedovanja nekretnine koji su u tom dijelu bili svi suglasni, sud smatra utvrđenim da su se kod tužitelja ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva redovnom dosjelošću, odnosno da se radi o kvalificiranom posjedu. U konkretnom slučaju ispunjenja je prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužitelj kao jedini posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, jednako kao što je to ranije smatrala i prednica tužitelja (supruga). Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Posjed je nedvojbeno nastavio izvršavati tužitelj temeljem izvršenog darovanja od svoje supruge, koja činjenica nije ni bila sporna u ovom postupku.
36. Stoga sud smatra kako tužitelj ima pravni interes zahtijevati da se stanje u javnim knjigama uskladi sa stvarnim stanjem, budući da je isto pogrešno i ne odgovara stvarnom stanju, te ishoditi uknjižbu prava vlasništva na označenoj čestici, sve na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika za 1/5 dijela, sve kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom.
37. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.
38. Za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima, te sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, 107/25 dalje OT), Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018 i 51/2023), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" 53/19, 92/21, 51/23) i priloženom popisu parničnog troška, imajući u vidu vrijednost predmeta spora.
39. Tužitelju koji je bio zastupan po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika: za sastav tužbe (Tbr.7) po 100 bodova, zastupanje na ročištima od dana 28.01.2025. po 25 bodova, ročišta od 31.03.2025., 28.05.2025.,13.10.2025.,11.12.2025.,25.02.2026. , sve po 100 bodova (Tbr.9. t.1), za sastav obrazloženog podneska od 22.01.2025., za sastav obrazloženog podneska od 22.03.2025., za sastav obrazloženog podneska od 20.08.2025., sve po 100 bodova, daje ukupno 925 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 1.225,00 EUR, uz troškove vještačenja od 549,25 EUR, daje iznos od 1.774,25 EUR, a kada se doda iznos za popisanu pristojbu presude od 53,09 EUR dobije se ukupan iznos od 1.827,34 EUR, koliko je dosuđeno tužitelju.
40. Tužitelju nije priznat trošak za podnesak od 04.04.2025., jer se sadržajno ponavljaju već izneseni navodi, te isti nije bio potreban za vođenje postupka, te za trošak pristojbe na tužbu i zabilježbu spora, jer nema dokaza u spisu da su iste plaćene, pa je valjalo za više traženo tužitelju odbiti zahtjev za troškove kao neosnovan.
41. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).
U Trogiru, 31. ožujka 2026.
Sutkinja
Danira Vujević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- spis, ovdje