Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Koprivnici

    48000 Koprivnica - Hrvatske državnosti 5

    Poslovni broj: Pn-49/2024-33

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Dragi Parag kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Bruni Čeru, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene usmene javne glavne rasprave zaključene dana 18. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave i uručenja odluke dana 31. ožujka 2026. u prisutnosti pun. tužitelja, a u odsutnosti pun. tuženika, temeljem Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP),

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJU d.d, Capraška ulica 6, 10 000 Zagreb, OIB: 00432869176 platiti tužitelju ZE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 10.968,32 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 7. 6. 2023. do 29. 12. 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, od 30. 12. 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

    na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege isplatiti iznos od 1.700,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 31. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

    na ime naknade imovinske štete s troškova liječenja i troškova prijevoza radi liječenja isplatiti iznos od 300,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 31. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na ime naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade isplatiti iznos od 598,35 EUR s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 31. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJU d.d, Capraška ulica 6, 10 000, Zagreb, OIB:00432869176 naknaditi tužitelju ZE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 3.509,94 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a zadrugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počevši od dana donošenja presude tj. od 31. ožujka 2026. godine do isplate, u roku od 15 dana.

    III. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 500,00 EUR s osnova imovinske štete sa pripadajućom Zakonskom zateznom kamatom od 31. ožujka 2026. godine pa do isplate.

    Obrazloženje

    1.Tužitelj ZE, (dalje: tužitelj) u tužbi navodi dana 06. studenog 2019.g. u mjestu Subotica Podravska dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovali KE, [adresa] sa vozilom reg. oznake [registarska oznaka] i tužitelj sa traktorom reg. oznake [registarska oznaka]. Predmetnu prometnu nezgodu svojom isključivom krivnjom prouzročio je KE sa osobnim vozilom koje je na dan prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika.

    1.1. Kritičnog dana tužitelj je zadobio tjelesne povrede, a koje su detaljnije opisane u med. dokumentaciji. Zbog zadobivenih povreda kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti iz čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a.

    1.2. U konkretnom slučaju povreda prava osobnosti odnosi se na oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja kod tužitelja. Zbog težine zadobivenih povreda, njihovog lokaliteta i intenziteta tužitelj kontinuirano trpi fizičke boli, kao i strah različitog intenziteta. Isto tako zbog zadobivenih povreda kod tužitelja je nastupio trajni i osobiti teški invaliditet zbog čega isti kontinuirano i trajno trpi duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti.

    1.3. Tužitelj zbog zadobivenih povreda I posljedica istih tužitelj trpi duševne boli zbog naruženosti (vidljivi ožiljci). Zbog zadobivenih povreda trajnih i teških posljedica tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega, kao i pomoć u kućanstvu (trajno povećane potrebe) a pružali su mu ukućani.

    1.4. Tužitelj je od Hrvatskog državnog zavoda za statistiku pribavio kolika je bila neto plaća NKV radnika u RH u 2023.g., a koje podatke tužitelj dostavlja Naslovnom sudu uz ovaj podnesak. Prema navedenim podacima neto plaća u 2023.g za NKV radnika iznosila je 736,00 EUR. Dijeljenjem s prosječnim brojem radnih sati (174 sati mjesečno( proizlazi neto satnica jednog sata tuđe pomoći koji iznosi 4,23 EUR-a po sati.

    1.5. Stoga tužitelj smatra da mu sukladno promijenjenim Orijentacijskim kriterijima ,te primjenom odredbi č. 19 ZOO-a i čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO-a s osnova neimovinske (fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, duševne boli zbog naruženosti) I imovinske štete ( tuđa pomoć I njega, kao I pomoć u kućanstvu) pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 15.000,00 EUR. Isto tako tužitelj je imao imovinske izdatke za liječenje i prijevoz radi liječenja (odlazak na specijalističke preglede u [adresa] odlazak po uputnice, kupnja lijekova protiv bolova i sl. ), te s tog osnova tužitelj smatra da mu pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 eur, a koji iznos tužitelj od tuženika i zahtjeva s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

    1.6. Tužitelj se zbog zadobivenih povreda nalazio na bolovanju, te je za svo vrijeme bolovanja primio manju neto plaću u ukupnom iznosu od 598,35 eur, a kako to proizlazi iz priložene potvrde o izgubljenoj zaradi, pa stoga isti od tuženika s osnova izgubljene zarade zahtjeva ukupan iznos od 598,35 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Stoga tužitelj smatra da mu na ime cjelokupne imovinske I neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 16.398,35 eur. Budući da je tuženik tužitelju kao nesporno platio iznos od 3.981,68 eur, to isti na ime razlike naknade imovinske i neimovinske štete od tuženika zahtjeva pravičnu novčanu naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 12.416,67 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

    1.7. Tužitelj je pisanim zahtjevom pokušao sa tuženikom u mirnom postupku riješiti pitanje naknade štete, ali u tome nije uspio, s toga je podnio tužbu radi naknade štete protiv tuženika.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik HOK osiguranje, dalje tuženik ističe prigovor zastare budući je do štetnog događaja došlo dana 06.11.2019., a tužba je predana 11.07.2024. g. dakle protekom roka od 3 godine u smislu odredbe čl. 230. ZOO. Priznaje se pasivna legitimacija kao i nastanak štetnog događaja 06.11.2019. g., no tuženik ističe kako je tužitelju za štetu koja mu je nastala povodom predmetnog štetnog događaja dana 02.06.2020. uplatio na račun punomoćnika tužitelja ukupan iznos od 3.981,68 EUR. Stoga tuženik osporava visinu neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda koju tužitelj potražuje tužbom jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ne proizlaze povrede zadobivene u predmetnoj prometnoj nesreći koje bi opravdavale dosudu iznosa od 12.416,67 EUR.

    2.1. Prigovara i tijeku kamate kako je postavljen tužbenim zahtjevom od dana 07.06.2023.g. tj. od dana postavljenog odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, kako to navodi tužitelj. Sukladno čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja tužbe ili odštetnog zahtjeva, osim ako šteta nije nastala nakon toga. Bitna pretpostavka da bi zatezne kamate počele teći jest da je šteta nastala tj. da su poznate sve posljedice štetne radnje.

    2.2. Neimovinska šteta u pravilu nastaje kada se završi liječenje oštećenog odnosno stabilizacijom njegova zdravstvenog stanja, a što će biti utvrđeno medicinskim vještačenjem.

    2.3. Osporava se tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu (tuđu pomoć i njegu). Nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica, pa kamata na istu može početi teći tek od presuđenja. Nadalje, tuženik osporava potraživanje s osnova izgubljene zarade u iznosu traženom tužbom budući se iz dostavljene dokumentacije ne može utvrditi da je tužitelju nastala šteta u vidu izgubljene zarade u utuženom iznosu, niti se može utvrditi uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i bolovanja.

    2.4. U konačnici je nejasno za koje razdoblje tuženik potražuje naknadu štete s osnova izgubljene zarade

    2.5. Slijedom navedenog, tuženik osporava osnov i visinu predmetnog potraživanja. Tuženik osporava visinu cijene sata tuđe pomoći i njege u iznosu kako to tužitelj potražuje u tužbi.

    2.6. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa i obveže ga na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate.

    3. U svrhu dokaza sud je pročitao: tužbu, potvrda MUP-a, presuda Općinskog suda u Koprivnici br. K-44/2020 od dana 06.ožujka 2020.g., kazneni spis Općinskog suda u Koprivnici br. K-44/2020, saslušan je tužitelj kao stranke u svrhu dokazivanja, Medicinska dokumentacija, Fotografije 3 kom, platne liste, izvješća o bolovanju, Potvrda Veterinarske stanice Đurđevac d.o.o., o izgubljenoj zaradi, provedeno je Medicinsko vještačenje, Dopis Hrvatskog državnog zavoda za statistiku o visini neto plaće NKV radnika u RH za 2023, računi, financijsko vještačenje na visinu sata tuđe pomoći i njege, odgovor na tužbu, uvid u medicinsku dokumentaciju priloženu uz tužbu, uvid u med. dokumentaciju, dostava zdravstvenog kartona od liječnika ŽE, [adresa], saslušani su med. vještaci.

    4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te temeljem rezultata cjelokupnog dokaznog postupka u smislu odredbe čl. 8. ZPP -a, s toga je presuđeno kao u izreci presude.

    5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom štete (imovinske-neimovinske), a koju štetu je pretrpio uslijed prometne nesreće koja se dogodila dana 06. studenog 2019., u Subotici Podravskoj u kojoj su sudjelovali GE, upravljajući vozilom [registarska oznaka].

    6. Uvidom u presudu Općinskog suda u Koprivnici posl. br. K-44/2020-2 od 06. ožujka 2020. utvrđeno je da je sud donio presudu kojom je izdao kazneni nalog protiv okrivljenika CE da je kriv što je dana 6. studenog 2019. oko 18,50 sati, u Subotici Podravskoj, upravljajući osobnim automobilom marke "Volkswagen Transporter", reg. oznake [registarska oznaka] i priključnim vozilom marke "Pongratz", reg. oznake [registarska oznaka], Varaždinskom ulicom iz smjera Varaždina u smjeru [adresa], olako smatrajući da neće ugroziti druge sudionike u prometu, protivno odredbi čl. 109. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19), nije držao razmak iza traktora marke "IMT", reg. oznake [registarska oznaka], kojim je u istom smjeru upravljao vozač ZE, što je imalo za posljedicu da je na kbr. 49 prednjim dijelom osobnog automobila udario u stražnji dio traktora, uslijed čega je došlo do odbacivanja traktora u desno van kolnika, udara u betonsko-drvenu ogradu, prevrtanja traktora na lijevi bok i ispadanja vozača ZE na kolnik, kojom prilikom je ZE zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma IV torakalnog kralješka, prijeloma II-IV desnog rebra, lacerokontuzne rane parietalno i natučenja desne podlaktice i natkoljenice, dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u čl. 227. st. 2. i 1. KZ/11., a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11. Na temelju čl. 227. st. 2. i 1. KZ/11., a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11. okrivljenik KE osuđuje se na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci.

    Na temelju čl. 56. KZ/11 okrivljeniku EE izriče se uvjetna osuda tako da se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti, ukoliko okrivljenik u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

    7. Tuženik je istakao prigovor zastare. Sporo je da li je istaknuti prigovor zastare osnovana.

    8. Prema odredbi čl. 231. st. 1. ZOO kad je šteta prouzročena kaznenim dijelom za kazneni progon gdje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona.

    8.1. Istim člankom u st. 2. propisano je prekid zastare, kaznenog progona, povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete.

    9. Prema odredbi čl. 230. st. 1. 2. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za 5 godina od kad je šteta nastala.

    10. Utvrđeno je da je presuda Općinskog suda u Koprivnici posl. br. K -44/2020 postala pravomoćna 24. ožujka 2020. godine.

    11. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Koprivnici posl. br. K-44/2020 od 06. ožujka 2020. godine osiguranik tuženika RE, osuđen je zbog kaznenog dijela protiv sigurnosti prometa izazivanjem prometne nesreće cestovnom prometu opisano u čl. 227. st. 2. i 1. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11, kako je utvrđeno pravomoćnom presudom uz kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci, zastara kaznenog progona sukladno odredbi čl. 81. st. 1. KZ/11 je deset godina, a tužba kod ovoga suda podnesena je 11. srpnja 2024. godine, pa ovaj sud zaključuje da je podnesena u objektivnom roku od 5 godina od pravomoćnosti.

    12. U ovom postupku nesporna je pasivna legitimacija tuženika, te je nesporna odgovornost tuženika za štetni događaj koji se dogodio dana 06. studenog 2019.

    13. Nesporno je da je tuženik isplatio tužitelju novčani iznos od 3.981,68 EUR i to prije podnošenja tužbe.

    14. Tužitelj pisanim zahtjevom od 06. lipnja 2023. u mirnom postupku pokušao je riješiti pitanje naknade štete, ali do toga nije došlo.

    15. Između stranaka je nesporno da je tužitelj dana 06. studenog 2019. zadobio tjelesne ozljede, kako proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije.

    16. Između stranaka u ovom postupku sporna je visina štete te da li je tuženik isplatom novčanog iznosa od 3.981,68 EUR namirio štetu tužitelju.

    17. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanje n jezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, dalje: ZOO, "Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22.

    18. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je zadobio tjelesne ozljede koje u detaljno priložene u med. dok. Dana 06. studenog 2019. godine u prometnoj nesreći. Navodi da je jedno kraće vrijeme bio bez svijesti da je prevezen u bolnicu u [adresa] gdje je imao operativni zahvat. Da je trpio jake bolove zbog ozljede kralježnice i rebara. Nosio je artrozu. Za vrijeme davanja svoga iskaza dana 18. prosinca 2025. naveo je da trenutno ne pije lijekove jer mora pauzirati po preporuci liječnika. Još uvijek ima probleme vezane za bolove. Što se tiče straha naveo je da osjeća strah kad mu vozilo dolazi s desne strane i da dugotrajno mora uzimati lijek – normabel, kad je bio u bolnici da je razmišljao kako će se sve to završiti. Ne sjeća se ni udarca, a niti vozila. Sud doznaje da se prije bavio sportom, igrao za nogometni klub u [adresa] kao rekreativac – veteran, a da sada nakon zadobivenih ozljeda ostala mu je jedino šetnja. Po zanimanju je dr. veterine, a svoj posao obavlja na način da mu pomažu njegovi kolege veterinari. Konkretno kada se radi o težoj intervenciji da oni izlaz umjesto njega na teren ili pak da mu pomažu. Prije je bio "željan" posla jer je volio veterinu, a da se sada osjeća prazno. Tužitelj je pokazao ožiljak koji ima na laktu, a koji je detaljno opisanu nalazu i mišljenju vještaka. Sami ožiljci ga ne smetaju, već samo ružno izgledaju. Ožiljak iznad koljena je na vidnom mjestu i treće osobe su ga znale nešto pitati vezano za taj ožiljak. Sud doznaje iz njegova iskaza da iako ima vidljiv ožiljak kada nosi kratke hlače, ali da ipak on u tome ne vidi problem da ne bi nosio kratke hlače.

    19. Sud je proveo liječničko vještačenje po sudskim vještacima prof. dr. sc. Božidaru Šebečić i VE (list 128-167).

    20. Vještačenje je provedeno na temelju osobnog pregleda tužitelja te uvida u zdravstveni karton i priloženu medicinsku dokumentaciju.

    21. Sudski vještak prim. Gordan Makarić, dr.med. specijalist psihijatar, subspecijalist forenzičke i biologijske psihijatrije i Prof. dr. sc. Božidar Šebečić , spec. kirurg, subspec. traumatolog spec. ortopedije i traumatologije u zajedničkom nalazu i mišljenju navode da Tužitelj ZE rođen 1964 godine je dana 06.11.2019. godine stradao u prometnoj nesreći kao vozač traktora u sudaru s osobnim automobilom. Zadobio je: Lakši potres mozga, natučenje glave s razderatnom ranom u području tjemena Kompresivni prijelom trupa 4. prsnog kralješka, prijelom 2. do 4 rebra na desnoj strani prsnog koša uz kralježnicu, iščašenje akromioklavikularnog zgloba (zglob između lopatice i ključne kosti) desnog ramena, natučenje s oguljotinama kože desne podlaktice, natučenje s oguljotinama kože desne natkoljenice, oštećenje živaca brahijalnog pleksusa desne ruke prema mehanizmu ozljeđivanja i slijedu medicinske dokumentacije, postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i navedenih ozljeda.

    22. Prema priloženoj preslici zdravstvenog kartona tužitelj do štetnog događaja nije imao ozljede niti bolesti desnog ramena i prsne kralježnice. Liječen je imobilizacijom kralježnice trouporišnim steznikom. Iščašenje AC zgloba je naknadno utvrđeno, operiran je 20.11.2019., učinjena je fiksacija zgloba obuhvatnom svezom. Dana 11.03.2020. je ponovno operiran, odstranjen je osteosinteski materijal.

    23. Tužitelj je 13.03.2020. dobio infarkt srca što nije uzročno-posljedično povezano s predmetnim štetim događajem. Proveo je fizikalnu terapiju. Kao posljedicu predmetnog ozljeđivanja i potresa mozga, razvio je simptomatiku Postkomocijskog sindroma (F07.2). Navedeno proizlazi i iz priložene medicinske dokumentacije. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika.

    24. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno- posljedična veza. Slijedom navedenog u tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja: Smanjenje životne aktivnosti s psihijatrijskog stajališta iznosi 10%.

    25. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu kod pregleda tužitelja, nakon završenog liječenja iščašenja AC zgloba desnog ramena i lakšeg oštećenja brahijalnog pleksusa zaostala je umjerena slabost desne ruke, kronični bolovi u ramenu u području AC zgloba, kretnje u ramenu su ograničene u srednjem stupnju. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 10%. Kod ocjene uzeto u obzir da su kod tužitelja kretnje i u lijevom ramenu terminalno ograničene, odnosno da su u trenutku štetnog događaja postojale početne degenerativne promjene tetiva desnog ramena.

    26. Kao posljedica prijeloma 4. prsnog kralješka tužitelj ima kronične bolove na mjestu prijeloma, naročito kod sagibanja, rotacije tijela, nošenja tereta. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 5%. Stanje po prijelomu tri rebra na desnoj strani prsnog koša uz kralježnicu zbog zaostalih bolova uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 4%. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 25%. Tužitelj je trpio fizičke boli jačeg intenziteta 4 dana, srednjeg intenziteta 14 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj pri štetnom događaju nije trpio primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedna. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Postoperativan ožiljak na gornjoj strani desnog ramena duljine 10 cm, u medijalnom dijelu širine 2 mm, boje okolne koče a u lateralnom dijelu, u dužini od oko 5 cm širine 1 cm, nešto crveniji od okolne kože uzrok je naruženja manjeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli.

    27. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna u opsegu 4 sata dnevno 2 mjeseca, u opsegu 3 sata dnevno 2 mjeseca, u opsegu 2 sata dnevno 2 mjeseca za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja (za vrijeme nošenja ortoze za kralježnicu), za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

    28. Liječenje tužitelja s kirurškog stajališta je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 20.09.2021. god.

    29. Tužitelj je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

    30. Tuženik prigovorio je nalazu i mišljenju sudskih vještaka pismenim podneskom od 30. listopada 2025. vještaka dr. Božidara Šebečića u dijelu koji se odnosi na dan kada je po mišljenju vještaka okončano liječenje odnosno stabilizirano zdravstveno stanje budući je isto suprotno priloženoj dokumentaciji. Tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka psihijatra iz razloga kako slijedi, vještak donosi mišljenje o smanjenju životne aktivnosti isključivo temeljem subjektivnog iskaza tužitelja jer u spisu ne prileži nikakvo psihološko testiranje ili pak dnevno bolničko liječenje. Naime tužitelj se javio psihijatru godinu i pol nakon prometne nezgode te uopće nije dalje kontroliran i liječen po psihijatru već se navodno sam liječi diazepamom, nadalje vještak potpuno zanemaruje činjenicu da je tužitelj neposredno nakon ozljeđivanja ( 15.3.2020.) pretrpio infarkt miokarda što je također životno ugrožavajuća situacija kao i ozljeđivanje te je zaostali strah zbog prirode bolesti daleko intenzivniji nego nakon liječenja predmetnih ozljeda što je potpuno jasno ako se izvrši uvid u nalaz kardiologa od 8.1.2021..g.

    31. Vještak se ne očituje u čemu se konkretno sastoji umanjenje od 10 % s obzirom na sve prednje navedeno.

    32. Sudski vještaci povodom prigovora na održanom ročištu glavne rasprave dana 27. veljače 2026., očitovali su se, na način tako da prof. dr. sc. Božidar Šebečić, naveo je da mu nije jasno kako je datumom koje je naveo da je završeno liječenje odnosno da se zdravstveno stanje stabiliziralo 20. rujna 2021. godine suprotno priloženoj med. dok.. Da s tim danom je kod tužitelja utvrđena oštećenja brahijalnog pleksusa, pregledanje od strane neurologa koji je preporučio MMR, a koji nije učinio. Nakon tog datuma nakon godinu dana javio se kod fizijatra zbog zaostalih bolova u kralježnici isti je preporučio fizikalnu terapiju i liječenje u 2022. godini je provedeno samo u cilju održavanja postojećeg stanja i ne predstavlja akutno liječenje zadobivenih ozljeda. Tužitelj će u budućnosti vjerojatni povremeno biti potrebna održavajuća fizikalna terapija.

    33. Tužitelj je bio na bolovanju zbog prometne nesreće, na postavljeno pitanje navodim da je bolovanju bio od 06. studenog 2019. godine do 20. siječnja 2020. godine. Prema izvješćima o privremenoj nesposobnosti za rad, a koje su priložena u spis.

    34. Koji razlozi upućuju na zaključak da liječenje tužitelja vezano za posljedice ozljeđivanja u prometnoj nesreći nije završeno 12.03. kada je tužitelj nakon operacije upućen kući uz naznaku općeg dobrog stanja navodim da je tužitelj operiran 11.03.2020. godine i da zasigurno liječenje 12.03.2020. godine nije bilo završeno. Nakon tog perioda tužitelj je proveo fizikalnu terapiju, a oštećenje brahijalnog pleksusa je utvrđeno tek 20.09.2021. i s time datumom je liječenje završeno (znao se opseg trajnih posljedica na taj datum).

    35. Vještak je odgovorio i na pitanje je li se može sa sigurnošću utvrditi da je tužitelj imao dijagnozu lezije brahijalnog pleksusa s obzirom da se u nalazu od 21.09.2021. koristi izraz da nalaz upućuje na leziju i da se upućuje napraviti MR koju tužitelj nije učinio, prema učinjenoj EMNG pretrazi, a koja je učinjena 20.09.2021. kod tužitelja je utvrđeno oštećenje brahijalnog pleksusa. Za utvrđivanje točnog mjesta oštećenja, preporučena je magnetska rezonanca. Tužitelj ne određuje koje pretrage će raditi i kada.

    36. Navodi da je tužitelj 20. rujna 20221. učinio EMNG pretragu i gdje je jasno navedeno da nalaz upućuje na leziju brahijalnog pleksusa. U opisu EMNG-a nikad se ne navodi dijagnoza već ono što se utvrdi pretragom. Neurolog je također sa istim datumom naveo da EMNG upućuje na leziju brahijalnog pleksusa i da se preporuča MR brahijalnog pleksusa.

    37. Psihijatrijski vještak prim. Gordan Makarić, dr. med. psihijatar, navodi da psihijatrijski dio njihovog nalaza i mišljenja sačinio je temeljem analize dinamike štetnog događaja proizašle iz med. dok. tijeka liječenja te konačno i odlučno rezultata vlastitog ispitivanja. Činjenica jest da se tužitelj samo jednom javio psihijatru međutim ocjena kvalifikatornih okolnosti dana je temeljem svega prije navedenog. Kao što je i vidljivo z našeg nalaza i mišljenja psihičke tegobe tužitelja proizlaze iz zadobivenog post komocijskog sindroma (F07.2) a koji je pak posljedica ozlijede glave. Preboljeli infarkt miokarda nije ni od kakvog utjecaja na simptomatiku navedenog poremećaja. Naime sukladno rješenju suda vještačena je konkretna osoba u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnos isključivo na predmetni štetni događaj. Trajne posljedice s psihijatrijskog stajališta očituju se u tužiteljevoj smanjenoj slobodi u osobnim obiteljskom i socijalnom funkcioniranom na način kako je opisano u psihičkom statusu našeg nalaza i mišljenja.

    38. Na pitanje pun. tuženika osim nalaza psihijatra od 23. veljače 2021. postoji li u cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji ikakva naznaka simptoma dijagnoze F07.2, vještak je naveo da su u njihovom pisanom nalazu i mišljenju detaljno citirali spisu priloženu med. dok. pa je takav podatak vidljiv tuženiku dakle osim dijagnoze utvrđene po psihijatru nema podataka o istoj u med. dok. od fizijatra, traumatologa, neurologa itd. , vještak navodi da u spisu se ne nalazi psihologijsko testiranje.

    39. Vještak navodi da posljedice infarkta mogu se očitovati u psihičkoj sferi u vidu nekog reaktivnog psihičkog poremećaja. Međutim da kao što je naveo psihičke tegobe u tužitelja ciljane su s naslova postkomocijskog sindroma dakle posljedica ozljede glave, a navedeni srčani infarkt nije ni od kakvog utjecaja na ocjenu trajnih posljedica s naslova navedenog psihičkog poremećaja.

    40. Da na navedeni strah koji tuženik navodi iz nalaza kardiologa smatra da je isključivo vezan uz srčane tegobe i nije u korelaciji sa ocjenom trajanja i intenziteta pretrpljenog straha, a koje su u izvorno posljedičnoj vezi s predmetni štetnim događajem i ozljeđivanjem.

    41. Termin kada se osoba javlja psihijatru je individualan, u mnogim slučajevima i ovakve vrste psihičkih tegoba ili nisu prepoznate čak niti od strane liječnika u više od 2/3 slučajeva.

    42. Sudski vještaci ostali su u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja kao i obrazloženja.

    43. Tuženik je ostao nakon saslušanja sudskih vještaka kod istaknutih prigovora na njih nalaz i mišljenje.

    44. Ovaj sud je prihvatio nalaz i mišljenje jer je isti dat u skladu s pravilima struke i zadatkom suda, a vještaci su detaljno obrazložili istaknute prigovore tuženika.

    45. S obzirom na navedeno sud je raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi (fizički boli, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i strah) koje su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a, kriterij (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje odlučuju na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

    46. Prema odredbi čl. 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i prana osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom. Pod pravnim osobnostima ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

    47. Ovaj sud smatra da utvrđena visina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđene pravične novčane naknade za imovinsku štetu čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

    48. Provedenim vještačenjem utvrđeno je da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja 06. studenog 2019. i navedenih ozljeda koje je zadobio tužitelj. Utvrđeno je da tužitelj koji je imao infarkt dana 13. ožujka 2020. godine nije uzročno posljedično povezan sa predmetnim štetnim događajem.

    49. Odlučujući o visini pravične naknade neimovinske štete, sud je uzeo u obzir činjenicu da je u konkretnom slučaju tužitelj u prometnoj nesreći zadob io lakši potres mozga, natučenje glave s razderatnom ranom u području tjemena , kompresivni prijelom trupa 4. prsnog kralješka, prijelom 2. do 4 rebra na desnoj strani prsnog koša uz kralježnicu, iščašenje akromioklavikularnog zgloba (zglob između lopatice i ključne kosti) desnog ramena, natučenje s oguljotinama kože desne podlaktice, natučenje s oguljotinama kože desne natkoljenice, oštećenje živaca brahijalnog pleksusa desne ruke, imao je operativni zahvat, liječenje imobilizacijom kralježnice trouporišnim steznikom, analgeticima, mirovanjem, proveo je fizikalnu terapiju, odstranjen mu je osteosintetski materijal dana 11. ožujka 2020. godine kao i okolnost nastanka prometne nesreće koja se dogodila dana 06. studenog 2019. u kojoj je sudjelovao kao vozač traktora, a kojim je u istom smjeru upravljao osiguranik tuženika ZE , a koji nije držao razmak između dva vozila.

    50. Sud je uzeo u obzir intenziteta i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, straha uslijed povređivanja, duševnih boli, kako je utvrđeno provedenim medicinskim vještačenje. Kod tužitelja utvrđeno je smanjenje životne aktivnosti, (25%). Tužitelj je kao posljedicu ozljeđivanja i potresa mozga razvio simptomatiku postkomocijskog sindroma (F07.2)

    51. Provedenim vještačenjem utvrđeno je da između štetnog događaja i ozljeda kao i psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno – posljedična veza. Smanjenje životne aktivnosti sa psihijatrijskog stajališta utvrđeno je u omjeru od 10%.

    52. U smanjenju životnih aktivnosti uzete su u obzir višestruke posljedice koje su zaostale nakon završenog liječenja iščašenje AC zgloba desnog ramena i lakšeg oštećenja brahijalnog pleksusa zaostala umjerena slabost desne ruke, kronični bolovi u ramenu u području AC zgloba, kretnje u ramenu, ograničene u srednjem stupu (smanjenje životnih aktivnosti 10%). Provedenim vještačenjem je uzeto u obzir vezano za štetni događaj od 5% koje se odnosi na posljedicu u prijeloma četvrtog prsnog kralješka gdje tužitelj ima kronične bolove na mjestu prijeloma naročito kod sagibanja, rotacije tijela, nošenje tereta. Vezano za prijelom tri rebra na desnoj strani prsnog koša uz kralježnicu zbog zaostalih bolova uzrok smanjenja životnih aktivnosti utvrđen je 4%.

    53. Činjenica da je tužitelj osoba koja je dipl. veterinar i koji je rođen 1964. god. i mora raditi i na terenu opisane posljedice nedvojbeno utječu na njegovu kvalitetu njegova života i rada i djelomično ograničavaju ga kako u privatnim poslovima tako i na poslu, a što je utvrđeno njegovim iskazom i provedenim vještačenjem.

    54. Tužitelju zaostali su ožiljci koji su utvrđeni neposredno kao i provedenim vještačenjem te opisani u medicinskoj dokumentaciji koji su klasificirani kao naruženje manjeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće boli.

    55. Uzevši u obzir kriterije i iznose utvrđivanja pravične novčane naknade neimovinske štete VSRH od 29. studenog 2002. broj Su-13331 VI/02 i 1372-11/0, te izmjene istih prema odluci VS RH Su IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kao i stopu inflacije prema javno ustupanim podatcima Državnog zavoda za statistiku koja je od 2020. do 2025. godine iznosila 31%. Prilikom odmjeravanja visine štete ovaj sud je vodio računa o inflaciji posljednjih 5 godina kao i povećanju potrošačkih cijena te je sve okolnosti uzeo u obzir prilikom procjene visine ove štete.

    56. Ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 14.950,00 EUR u smislu čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, a zbog povreda prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje.

    57. Tužitelj od tuženika potražuje imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.700,00 EUR.

    58. Prema odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesne ozljede ili mu naruši zdravlje, dužan mu je naknaditi troškove liječenja i dr. potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

    59. Tužitelj u svome iskazu navodi da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega kad se vratio iz bolničkog liječenja, a koju pomoć i njegu mu je pružala supruga. Hranio se sam ali trebalo mu je skinuti ortrozu te pomoć pri higijeni tijela, imao je probleme sa ustajanjem i lijeganjem u krevet.

    59.1. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna u opsegu 4 sata dnevno 2 mjeseca, u opsegu 3 sata dnevno 2 mjeseca, u opsegu 2 sata dnevno 2 mjeseca za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja (za vrijeme nošenja ortoze za kralježnicu), za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

    60. S obzirom na karakter potrebne tuđe pomoći utvrđene liječničkim vještačenjem sud je primjenom odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a, a primjeno odredbe čl. 223. ZPP-a dosudio je tužitelju s osnova tuđe pomoći i njege novčani iznos od 1.700,00 EUR (5 EUR jedan sat) kako je i zatraženo tužbenim zahtjevom.

    61. Tužitelj potražuje od tuženika imovinsku štetu (troškove liječena, i dr. potrebne troškove s tim u vezi) u iznosu od 800,00 EUR.

    62. Iz iskaza tužitelja proizlazi da ga je na kontrolne liječničke preglede, fizikalne, automobilom vozila njegova supruga, a udaljenost od Novigrada gdje živi do [adresa] ima 15 km u jednom smjeru. Dok je privatne zdravstvene usluge koristio iz razloga da ne treba dugo čekati da ga liječnik uputi na daljnje pretrage. Navodi da je trebao na određena snimanja izvan [adresa] i to u Zagreba na traumatološku kliniku u Draškovićevoj sa uputnicom ali nije dobio putni nalog i nije ga tražio. Da je kod dr. Z bio na tri pregleda. Kiropraktičaru da se javio radi pomoći. radi "izvlačenja" jer smatra da njegova ramena tu vrstu terapiju ovdje u [adresa] ne bi izdržala.

    63. Sudski vještaci, nakon što su izvršili uvid u prižene račune iz privatnih zdravstvenih ustanova, pregled spec. fizijatra i pregled spec. psihijatra, ističu da ti troškovi nisu opravdani jer je naveden pretrage mogao obaviti u ustanovama koje imaju Ugovor s HZZO-om. Računi koji su priloženi iz više apoteka da e prvenstveno odnose na lijekove za liječenje bolesti srca i da ti navedeni troškovi ne mogu se povezati sa ozljedama iz predmetnog štetnog događaja.

    64. Iz iskaza tužitelja kao i iz priložene medicinske dokumentacije utvrđeno je da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći 06. studenog 2019. godine bio kod liječnika traumatologa, ortopeda traumatologa, psihijatra, fizijatra, a na kontrolne preglede kao i na pojedine pretrage od njegova mjesta stanovanja [adresa] pa do Opće bolnice u Koprivnici osobnim vozilom vozila ga je njegova supruga.

    65. Tužitelju s obzirom na gore utvrđene okolnosti sud je dosudio troškove liječenja u iznosu od 300,00 EUR, a koji novčani iznos dužan tužitelju naknaditi tuženik u smislu odredbe čl. 1095. ZOO-a, dok je tužitelj odbijen s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 500,00 EUR, kao neosnovanim.

    66. Sud je tužitelju dosudio i novčani iznos od 598,35 EUR za vrijeme dok je bio na bolovanju i primao je manju neto plaću za vremensko razdoblje od 06. studenog 2019. do 20. siječnja 2020. prema izvješćima o privremenoj nesposobnosti za rad.

    67. Sud je dosudio tužitelju isplatiti na ime imovinske štete iznos od 2.598,35 EUR, dok s osnova ne imovinske štete sud je dosudio tužiteljici iznos od 14.950,00 EUR, ukupno 17.548,35 EUR.

    68. Između stranaka je nesporno da je tuženik tužitelju isplatio novčani iznos od 3.981,68 EUR.

    69. Odredbom čl. 1085. st. 1., 3., 4., ZOO, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Naknada u novcu dosuditi će se oštećeniku ako on to zahtjeva, a okolnosti slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

    70. S obzirom na utvrđeno, tuženik je dužan tužitelju s osnova neimovinske i imovinske štete isplatiti daljnji iznos od 13.566,67 EUR.

    71. Prema odredbi čl.1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

    72. Prema odredbi čl.1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

    73. Prema odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne Novine 151/05, 36/09, 76/13, 152/14, dalje ZOOP). Propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno utemeljeni dogovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su dogovornost za naknadu štete ili visina štete sporni. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa štete u roku iz st. 1, označenog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i a isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

    74. Tužitelj je tuženiku podnio odštetni zahtjev 06. lipnja 2023. (list 6).

    75. Tužitelju pripada i Zakonska zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva na ime neimovinske štete kako je zatraženo tužbenim zahtjevom na novčani iznos od 10.968,32 EUR dok na ime imovinske štete tužitelju pripada zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos od 1.700,00 EUR od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 31. ožujka 2026. pa do isplate kao i za troškove liječenja i prijevoza na dosuđeni iznosu od 300,00 EUR, od 31. ožujka 2026. pa do isplate kao i zakonska zatezna kamata na dosuđen i iznos na ime imovinske štete s osnova izgubljene zarade u iznos od 598,35 EUR od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 31. ožujka 2026. pa do isplate .

    76. Zakonska zatezna kamata određena je po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO -a (točka I. izreke presude).

    77. Stranke su zatražile naknadu parničnih troškova.

    78. O troškovima stranaka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 5. i 155. ZPP-a. (VPS 14.066,67 EUR).

    79. Tužitelju su dosuđeni troškovi za zastupanje po pun. sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Narodne Novine (142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 u daljnjem tekstu Tarifa, i to za sastav tužbe (Tbr. 7. t. 1.) u iznosu od 200,00 EUR, sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 8. t. 1.) u iznosu od 200,00 EUR, sastav podneska tužitelja (Tbr. 8. t. 1.) od 23. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR, ročište (Tbr. 9. t. 5.) od 04. studenog 2024. u iznosu od 50,00 EUR, ročište (Tbr. 9. t. 1.) od 04. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR, podnesak tužitelja (Tbr. 8. t. 1.) od 25. studenog 2025. u iznosu od 500,00 EUR, ročište (Tbr. 9. t. 1.) od 18. prosinca 2025. u iznosu od 500,00 EUR, ročište radi objave i uručenja presude u iznosu (Tbr. 9. t. 3.) od 100,00 EUR, ukupno 1.950,00 EUR, PDV od 25% u iznosu od 487,50 EUR, ukupno 2.437,50 EUR, sudska pristojba za tužbu u iznosu od 85,31 EUR, sudska pristojba za presudu u iznosu od 187,13 EUR, predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 800,00 EUR, sveukupno 3.509,94 EUR.

    80. Tužitelju na priznati trošak postupka u iznosu od pripada i zakonska zatezna kamata na iznos od 3.509,94 EUR koja teče od presuđenja tj. od 31. ožujka 2026. pa do isplate sukladno odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), te odredbe čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22).

    81. Temeljem navedenog valjalo je presuditi kao u izreci presude.

    Koprivnica, 31. ožujka 2026. godine

    Sutkinja:

    Draga Parag

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

    Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

    Dostaviti:

    1. Odvjetnik Bruno Čer iz Koprivnice

    2. Odvjetnica Iva Pezić iz Zagreba

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.