Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šetalište dr. I. Lebovića 42

Poslovni broj: P-7/2024-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Zlati Bašek Skrba, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o., iz Zagreba, protiv tuženika LOVAČKA UDRUGA "JELEN" ĐURĐEVAC, Đurđevac, Vinogradska 86, OIB: 23177289921, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 19. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKOJ UDRUZI "JELEN" ĐURĐEVAC, Vinogradska 86, Đurđevac, OIB: 23177289921 isplatiti tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od 530,89 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 26. siječnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 926,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu daljnjeg troška od 13,27 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu radi isplate iznosa od 530,89 eura sa pripadajućom zakonskim zateznom kamatom. U tužbi navodi da je 4. siječnja 2022. na otvorenom dijelu županijske ceste Ž2213, došlo do izleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik na označenu prometnicu te potom na vozilo koje se kretalo istom prometnicom, vozilo reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo GT na kojem je nastala imovinska šteta. Predmetno vozilo reg. oznake reg. oznake [registarska oznaka] da je na dan predmetnoga štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja sa ugovorenim djelomičnim kaskom za sudar sa životinjom. Vlasnik oštećenoga vozila podnio je temeljem zaključenog ugovora o osiguranju automobilskog kaska zahtjev za naknadu pretrpljene štete na oštećenom vozilu. Tužitelj je temeljem uvida u dostavljenu dokumentaciju u pogledu osnova i visine nastale štete, izvršio plaćanje iznosa naknade štete i to na način da je izvršeno plaćanje iznosa od 530,89 EUR/3.999,99 kn dana 25.01.2022. Nadalje navodi da je tuženik imatelj divljači koja je u predmetnom štetnom događaju uzrokovala štetu za koju je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja. Ista je divljač na javnu prometnicu potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik. Zbog navedenoga, tuženik je pasivno legitimiran u ovome parničnom postupku. Nadalje, navodi da se u kontekstu odredbi Zakona o obveznim odnosima – Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, uvažavajući sudsku praksu i pravna shvaćanja viših sudova, divljač na prometnici smatra opasnom stvari pa za štete koju divljač u tim okolnostima počini trećima, postoji odgovornost njezina imatelja prema konceptu objektivne odgovornosti za štetu. Dodaje da se u mirnom postupku obratio tuženiku i osiguravatelju tuženika Euroherc osiguranju d.d. međutim osiguravatelj tuženika je odbio postupiti po postavljenom regresnom zahtjevu, neosnovano smatrajući da u konkretnom slučaju nema odgovornosti tuženika. Tužitelj zaključuje da iz dokumentacije dostavljene uz tužbu kao i predloženih dokaza proizlazi odgovornost tuženika. Tužitelj predlaže temeljem odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima, kao i odredaba 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima, a u svezi s odredbom članka 80. i 76. st. 2. Zakona o lovstvu, prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu (str. 49-52) tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe u bitnom da se na dan 04.01.2022. u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti pa posljedično ni u kojem slučaju da nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Tuženik ističe kako tužitelj u konkretnom slučaju u tužbi nije iznio činjenicu da bi šteta na vozilu njegovog osiguranika nastala naletom vozila na divljač, a zbog provođenja lova. Nadalje, tuženik ističe kako je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve da derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa. Sve i kada bi divljač bila opasna stvar, u konkretnom slučaju da bi se radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja i da je u takvim situacijama sudska praksa već zauzela stajalište da se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Tuženik dodaje kako je provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Ističe kako je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Dodaje da budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“, to ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. S tim u vezi, navodi da osoba ovlaštena upravljati predmetnom cestom sudionike prometa upozorava na povećanu opasnost postavljanjem prometnog znaka „divljač na cesti“ no, istovremeno ograničava brzinu kretanja na visokih 90 km/h, a što tuženik smatra da je u koliziji. Obzirom na izneseno, ističe prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio. Obzirom na sve izneseno, predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka izvršen je uvid u isprave u spisu: pregled naplate po polici broj [broj police] (str. 6 spisa), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska (str. 7-8 spisa), Potvrdu PP Đurđevac broj: 511-06-06/06-O-2-2/2022 (str. 15-16 spisa), Policu osiguranja br. [broj police osiguranja] (str. 17 spisa), prijavu štete i odštetni zahtjev (str. 18- 19 spisa), Presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] i vozačke dozvole (str. 20-23 spisa), presliku zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (str. 24 spisa), Izvid štete (str. 25-26 spisa), preslike dokaza o plaćanju (str. 27 spisa), regresni zahtjev od 25.05.2022. (str. 28 spisa), Odgovor osiguravatelja tuženika od 11.05.2023. (str. 29 spisa), Fotografije o oštećenju vozila reg. oznake [registarska oznaka] (str. 30-35 spisa), podatke o cijenama rabljenih vozila sa portala Njuškalo (str. 36-38 spisa) i sudsku praksu (str. 54-63 spisa).

3.1. Ovaj sud je po prijedlogu tužitelja zatražio od Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Koprivničko-križevačke, Policijske postaje Đurđevac dostavu preslike spisa predmeta broj 511-06-06/06-O-2-2/2022, te je navedeni spis predmeta u preslici dostavljen sudu dana 31. srpnja 2024. (str. 75- 80 spisa), te je izvršen uvid u navedenu dokumentaciju. Nadalje, na ročištu za glavnu raspravu održanu 13. rujna 2024. saslušan je svjedok GT (str. 81-83 spisa), vozač vozila. Na ročištu za glavnu raspravu održanu 19. veljače 2026. saslušan je svjedok OT, tajnik tuženika (str. 138-141 spisa).

4. Tijekom postupka određeno je izvođenje i dokaza prometno tehničkim vještačenjem po prometno tehničkom vještaku Davoru Ferencu iz Koprivnice na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja od 4. siječnja 2022. te uzroka i visine štete na osobnom vozilu marke i tipa vozila VOLKSWAGEN BORA, reg. oznake [registarska oznaka], koje je u trenutku štetnog događaja bilo u vlasništvu ST iz [adresa] (str. 88-89 spisa).

4.1. Stranke su do zaključenja glavne rasprave odustale od izvođenja daljnjih dokaza.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u odnosu na glavno potraživanje u cijelosti osnovan.

6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za regresnu isplatu iznosa 530,89 eura sa zateznim kamatama kojeg je s osnove ugovora o djelomičnom kasko osiguranju isplatio svom osiguraniku s osnove imovinske štete na vozilu na koje je naletjela divljač. Tužitelj je tužbeni zahtjev postavio prema tuženiku kao osobi koja gospodari lovištem na čijem je području bila srna koja je naletjela na vozilo tužiteljevog osiguranika.

7. Dopisom od 18. srpnja 2024. po prijedlogu tuženika sud je obavijestio EUROHERC osiguranja d.d. o otpočetoj parnici sukladno čl. 211. ZPP-a ( str. 72-73 spisa).

8. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno:

- da je 4. siječnja 2022. na otvorenom dijelu županijske ceste Ž2213, došlo do izleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik na označenu prometnicu te potom na vozilo koje se kretalo istom prometnicom, vozilo reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo JT,

- da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan predmetnoga štetnog događaja bilo osigurano kod dužnika policom osiguranja sa ugovorenim djelomičnim kaskom za sudar sa životinjom,

- da je tužitelj izvršio plaćanje iznosa naknade štete svom osiguraniku i to na način da je 25. siječnja 2022. izvršeno plaćanje iznosa od 4.000,00 kn što je prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 iznos od 530,89 eura.

- da nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti u vrijeme štetnog događaja,

- da je mjesto "naleta" bilo označeno prometnim znakom opasnosti "divljač na cesti" kako je navedeno u potvrdi PP.

8.1. Sporna je visina i osnovanost tužbenog zahtjeva. Sporna je pasivna legitimacija budući je tuženik u odgovoru na tužbu naveo da je isključivo odgovorna osoba ovlaštena upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio, podredno je istaknut prigovor podijeljene odgovornosti radi neprilagođene brzine kretanja vozača vozila u vrijeme štetnog događaja.

9. Iz priloženih isprava proizlazi:

-iz pregleda naplate tužitelja po polici broj [broj police] (str.6.) proizlazi da je proknjižena uplata ugovaratelja ST i to iznosa od 212,27 eura.

-iz Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska (str. 7-8 spisa), proizlazi da predmet osiguranja mogu biti vozila te da je moguće ugovoriti puni i djelomični kasko.

-iz potvrde PP Đurđevac broj: 511-06-06/06-O-2-2/2022 od 17. 01. 2022. (str. 15-16 spisa), proizlazi da se potvrđuje da se 4. siječnja 2022. u 17.05 sati na otvorenom dijelu županijske ceste Ž2213, Općina Đurđevac na 850 m od kbr. 1 Ulice Planinska u mjestu Čepelovac u pravcu grada [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao GT iz [adresa], te su opisana oštećenja na vozilu reg. oznake [registarska oznaka]. Nadalje je utvrđeno da je vozač alkotestiran i da nije utvrđena prisutnost alkohola, kao događaj na cesti navedeno je nalet osobnog automobila na divlju životinju-srneću divljač, te je o događaju izvješten TT lovnik tuženika koji je izašao na mjesto događaja i preuzeo uginulu srneću divljač, te je pronađen trag dlake na oštećenim dijelovima vozila nalik na dlaku divlje životinje. Nadalje proizlazi da se na dionici događaja, iz smjera kretanja vozača, nalazi postavljen prometni znak opasnosti "A44-Divljač na cesti" sa dopunskom pločom "E03-2,8 km" koji se nalazi na 780 m prije mjesta događaja te je brzina kretanja na mjestu događaja 90 km/h.

-iz Police osiguranja br. [broj police osiguranja] (str. 17 spisa), proizlazi da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan predmetnoga štetnog događaja bilo osigurano kod dužnika policom osiguranja broj [broj police osiguranja] sa ugovorenim djelomičnim kaskom za sudar sa životinjama.

-iz prijave štete i odštetnog zahtjeva (str. 18-19 spisa), proizlazi da je osiguranik GT podnio prijavu štete i odštetni zahtjev tužitelju.

-iz preslika prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] i vozačke dozvole (str. 20-23 spisa), proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja za predmetno vozilo bila važeća prometna dozvola i da je vozač GT imao važeću prometnu dozvolu.

-iz preslike zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (str. 24 i 78 spisa) za vozača GT (list spisa 21), proizlazi da nije bio pod utjecajem alkohola, utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg u organizmu.

-iz izvida štete tužitelja (str. 25-26 spisa), proizlazi da je utvrđeno oštećenje predmetnog vozila i da je prijedlog iznosa nagodbe 4.000,00 kn.

-iz preslike izvatka po transakcijskom računu (str. 27 spisa), proizlazi da je izvršena isplata LT iznosa od 4.000,00 kuna dana 25. siječnja 2022.

-iz regresnog zahtjeva od 25.05.2022. (str. 28 spisa), proizlazi da je upućen tuženiku od strane tužitelja, dok iz odgovora osiguravatelja tuženika EUROHERC osiguranja d.d. od 11.05.2023. (str. 29 spisa), proizlazi da ga ocjenjuje pravno neosnovanim.

-iz fotografija o oštećenju vozila reg. oznake [registarska oznaka] (str. 30-35 spisa), vidljiva su oštećenja na vozilu.

-iz podataka o cijenama rabljenih vozila sa portala Njuškalo (str. 36-38 spisa) vidljive su cijene rabljenih vozila.

-iz izvješća PP Đurđevac od 08.01.2022. (str. 75 spisa), proizlazi da su navedene poduzete radnje u odnosu na predmetni štetni događaj, te iz službenih bilješki PP Đurđevac (str. 76 i 77 spisa) proizlaze podatci o preuzimanju uginule divljači te izjava vozača vozila ST dana u PP Đurđevac.

-iz priložene kroki skice (str. 79-80 spisa) proizlazi da se odnosi na predmetni štetni događaj.

10. U svom iskazu danom na glavnoj raspravi održanoj 13. rujna 2024. svjedok GT naveo je da je negdje prije nešto više od godinu dana, a koliko se sjeća radi proteka vremena, upravljao svojim vozilom marke W Bora godina proizvodnje 1999., cestom iz smjera Čepelovac prema [adresa]. Koliko se sjeća to je bilo negdje u mjesecu siječnju, te je već bio sumrak odnosno mrak kada je na nenaseljenom dijelu ceste u predjelu odmah iza uspona i uzvišenog dijela ceste na početku dijela gdje se proteže ravnica, odnosno ravan dio ceste, na jednu sekundu uočio nailazak s lijeve strane vozila srne koja je iskočila na cestu. Nadalje navodi da je počeo kočiti ali nije uspio zaustaviti vozilo i došlo je do naleta vozila na srnu. Budući je njegovo vozilo bilo osigurano kod Croatia osiguranja, i to kaskom osiguranje u odnosu na nalet na divljači, odmah je nazvao policiju. Prije dolaska policije došao je predstavnik Lovačke udruge "Jelen" koji je preuzeo srnu koja je prilikom naleta uginula i ostala ležati na bankini ceste. Naknadno je došla i policija. U odnosu na nastalu štetu navodi da su na vozilu nastala oštećenja na prednjoj maski vozila, da je bio oštećen i prednji branik, kao i nosači prednjega fara. Štetu mu je isplatila Croatia osiguranje po njihovoj procjeni u iznosu od 4.000,00 kn. Vozilo je potom i popravio i nastavio koristiti negdje oko godinu dana, a ove godine ga je i prodao i više nije u njegovom posjedu. Na upit suda nalazi li se na tom dijelu ceste prometni znak "divljač na cesti" odgovara da ne može sa sigurnošću reći da je taj znak na tom dijelu ceste tada postojao ali zna da sada postoji. Na daljnji upit kojom brzinom je upravljao vozilom navodi da je upravljao brzinom od oko 50 ili 60 km/h, svakako brzinom manjom od dopuštene za taj dio ceste. Na upit punomoćnice tuženika može li opisati što se nalazi s lijeve i desne strane prometnice u predjelu u kojem je došlo do naleta na divljač, navodi da se nalaze polja. Na daljnji upit postoji li znak ograničenja brzine na tom dijelu odgovora da s obzirom da se radi o nenaseljenom dijelu ceste da se ne nalazi znak ograničenja brzine kretanja vozila.

11. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ST kao vjerodostojan, osim u dijelu u kojem navodi da je prije naleta divljači počeo kočiti jer to ne proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka i to pisanog nalaza i mišljenja od 3. siječnja 2025. (str. 90-98) proizlazi da je:

-do prometne nesreće naleta osobnim vozilom na srneću divljač došlo 4. siječnja 2022. na Županijskoj cesti broj 2213 između mjesta Čepelovec i grada [adresa], u noćnim uvjetima vožnje, bez javne rasvjete, po suhom vremenu, u području ograničenja brzine kretanja do 90 km/h.

-do prometne nesreće došlo je unutar područja važenja odredbi znaka opasnosti '' Divljač na cesti ''.

-osobno vozilo VW BORA registarske oznake [registarska oznaka] kretalo se Županijskom cestom u smjeru sjevera dok je srneća divljač prelazila preko kolnika smjerom zapad – istok, s lijeva na desno za smjer kretanja osobnog vozila

-do naleta je došlo prednjim, više lijevim dijelom u tijelo divljači koja je od posljedica naleta vozila uginula na mjestu nesreće. Do naleta je došlo na istočnoj – desnoj prometnoj traci za smjer kretanja osobnog vozila na oko 3,2 m od PTM koju je kod očevida koristila Policija, u smjeru sjevera.

-u trenutku naleta kao i neposredno prije, osobno vozilo VW kretalo se brzinom oko 50 – 60 km/h dok se srneća divljač u skokovitom kretanju mogla kretati brzinom oko 25 km/h,

-divljač je vozaču osobnog vozila VW prije naleta bila uočljiva na putu najviše 5,03 m, vremenski najviše 0,72 sekunde prije naleta tako da bi tehnički gledano, kočenjem postojala mogućnost izbjegavanja naleta za brzinu kretanja osobnog vozila VW od 28 km/h.

-u trenutku kada se osobno vozilo VW BORA nalazilo na daljini zaustavnog puta ispred mjesta sudara, za konkretnu brzinu kretanja od 50 – 60 km/h srneća divljač se nalazila na oko 13,34 m ispred mjesta naleta za smjer svojeg kretanja ili na oko 8,31 m ispred područja na kojem je bila vidljiva vozaču osobnog vozila VW tako da vozač osobnog vozila praktično nije imao mogućnosti izbjeći nalet na divljač, bez obzira koja su svjetla tada bila upaljena na osobnom vozilu.

-izostanak tragova kočenja ispred mjesta naleta na divljač može se objasniti činjenicom da je divljač bila vidljiva vozaču osobnog vozila VW najviše 0,72 sekunde što je manje od 1 sekunde što je potrebno vrijeme za reagiranje vozača i osobnog vozila kod kočenja.

-šteta nastala na osobnom vozilu VW BORA registarske oznake [registarska oznaka] po svom je karakteru bila djelomična ili popravljiva.

-visina štete na predmetnom osobnom vozilu su troškovi popravka vozila i iznosila je 1.177,18 eura.

13. Tuženik se očitovao na pisani nalaz i mišljenje vještaka ( str.102-104) na način da ga je u cijelosti osporio. Tuženik navodi da vještak u nalazu i mišljenju utvrđuje kako pozicija osobnog vozila VW Bora koje je naletjelo na divljač nakon nesreće nije utvrđena tako da nema elemenata za izračun brzine kretanja vozila u trenutku naleta na divljač, no isti da se ipak „upušta“ u analizu dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja. Uz to, vještak da ne utvrđuje je li vozač poduzeo radnju kočenja prije naleta, iako je svjedok/vozač GT na ročištu 13.09.2024. iskazao kako je kočio. S tim u vezi, tuženik postavlja pitanja vještaku:

-je li s prometno tehničkog gledišta moguće utvrditi naletnu brzinu obzirom na nastala oštećenja na vozilu?

-je li s prometno-tehničkog gledišta moguće da se vozač kretao brzinom višom od one „utvrđene“ (50-60 km/h), a obzirom da je divljač uginula tj. da je odbačena izvan kolnika?

-je li s prometno-tehničkog gledišta moguće da se vozač kretao brzinom višom od one utvrđene (50-60 km/h), a obzirom na oštećenja na vozilu te koje bi eventualne implikacije navedeno imalo na dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja? - jeli tužitelj poduzeo radnju kočenja prije naleta?

-koja je bila brzina kretanja vozila prije poduzimanja radnje kočenja, a koja prilikom naleta?

-na kojoj je udaljenosti se nalazila uginula divljač u odnosu na OA nakon predmetnog štetnog događaja?

-od kuda je divljač mogla doći?

13.2. Nadalje tuženik navodi da vještak u nalazu i mišljenju utvrđuje kako je ograničenje brzine na području predmetnog štetnog događaja 90 km/h te kako je prije mjesta naleta postavljen prometni znak opasnosti „divljač na cesti“. S tim u vezi, ističe kako je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“, da je razvidno kako vozač nije postupio po znaku opasnosti „divljač na cesti“. Stoga, tuženik ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Postavlja pitanja vještaku:

-je li s prometno-tehničkog gledišta vozač vozio tzv. prilagođenom brzinom (čl. 51. ZSPC-a) uzimajući u obzir da je mjesto predmetnog štetnog događaja označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“?

-postoji li s prometno-tehničkog gledišta „kolizija“ kod postavljanja znaka opasnosti „divljač na cesti“ uz istovremeno ograničenje brzine na 90 km/h?

-je li cesta bila opremljena bilo kakvom opremom/signalizacijom koja bi spriječila prodor životinja na istu?

14. Vještak se na pitanja i prigovore tuženika pisano očitovao 21. travnja 2025 (str.108-109) te je naveo:

-da je sa prometno – tehničkog gledišta moguće je utvrditi - procijeniti naletnu brzinu obzirom na nastala oštećenja na vozilu, što je opisano u točki 3.2 pisanog Nalaza i mišljenje od 3. siječnja 2025.

-Naleta brzina osobnog vozila na srneću divljač – srnu procijenjena je na red veličine 50 – 60 km/h a u daljnjoj analizi korištena je brzina kretanja osobnog vozila od 15,3 m/s ili 55 km/h. Ta naletna brzina dopuštala je toleranciju od ± 10 % što je prihvatljivo obzirom na vrstu prometne nesreće. Oštećenja na osobnom vozilu i vrsta divljači isključuju neku ekscesnu brzinu kretanja osobnog vozila u trenutku naleta.

-Na mjestu nesreće na kolniku nisu nađeni tragovi koji bi ukazivali da je tužitelj prije naleta na divljač poduzeo kočenje.

-Budući da osobno vozilo tužitelja prije nesreće nije bilo kočeno jer za to nema materijalnih tragova, pitanje kojom se brzinom kretalo osobno vozilo prije poduzimanje radnje kočenja je bezpredmetno, dok je brzina osobnog vozila u trenutku naleta iznosila reda veličine 50 – 60 km/h.

-Položaj osobnog vozila tužitelja nakon nesreće nije utvrđen ni pozicioniran u odnosu na PTM tako da nije moguće odgovoriti na kojoj se udaljenosti nalazila uginula divljač u odnosu na osobno vozilo tužitelja nakon predmetnog štetnog događaja.

-Mogući smjer kretanja divljači u trenutku naleta zaključen je iz naletnog položaja divljači i smjera odbačaja tijela divljači nakon naleta vozila što je opisano u točki 3.1. pisanog Nalaza i mišljenja. Srna je mogla doći sa okolnog terena sa zapadne strane kolnika - lijeve za smjer kretanje osobnog vozila tužitelja.

-Do prometne nesreće došlo je u području važenja odredbi znaka opasnosti '' Divljač na cesti''. Osobno vozilo tužitelja u vrijeme nesreće kretalo se brzinom reda veličine 50 – 60 km/h na cesti općeg ograničenja brzine na 90 km/h. Konkretnu nesreću tužitelj bi kočenjem mogao izbjeći da je u trenutku pojave divljači na lijevoj – zapadnoj bankini poduzeo snažno kočenje i da se osobno tada vozilo kretalo brzinom do najviše 28 km/h. U vrijeme nesreće Zakonom o sigurnosti prometa na cestama bilo je propisano ( čl. 51. stavak 4. ) da se brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije ograničiti ispod 40 km/h.

-Da li je tužitelj zbog prometnog znaka '' Divljač na cesti '' na mjestu nesreći trebao vozili brzinom do 28 km/h pri kojoj bi imao tehničku mogućnost izbjeći predmetnu prometnu nesreću, ocijeniti će sud.

-U vrijeme nesreće Županijska cesta broj 2213 na kojoj je došlo do nesreće nije bila opremljena ogradom ili signalizacijom koja bi sprečavala prodor životinja na istu.

15. Vještak Davor Ferenc iznio je nalaz i mišljenje i usmeno na ročištu dana 12. rujna 2025. (str. 110-112) i naveo da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 3. siječnja 2025. te dodatnog očitovanja od 21. travnja 2025.

15.1. Na pitanje punomoćnice tuženika kako je u svom nalazu i mišljenju zaključio da se osobno vozilo tužitelja u vrijeme nesreće kretalo brzinom reda veličine 50-60 km/h s obzirom da je naveo da pozicija osobnog vozila nije utvrđena, navodi da je ta brzina procijenjena na temelju opsega oštećenja na osobnom vozilu a koje je grupirano na prednjoj plohi vozila kao i činjenice da je srneća divljač uginula na mjestu nesreće od posljedice naleta. Iskustveno može reći da srneća divljač ugiba pri punim naletima osobnih vozila pri toj brzini a ukoliko bi naletna brzina bila veća tada bi došlo i do oštećenja na poklopcu motora osobnog vozila a za očekivati je da bi i na prednjim dijelovima vozila ostali dijelovi tkiva divljači.

15.2. Na pitanje punomoćnice tuženika je li moguće da se vozač kretao brzinom višom od 50-60 km/h obzirom da je divljač uginula te obzirom na oštećenja na vozilu, navodi da je u očitovanju od 21. travnja 2025. naveo da obzirom da se radi o procjeni brzine da se dopušta tolerancija od plus ili minus 10%. Dakle, neka veća brzina od te prouzročila bi veća oštećenja na osobnom vozilu a kao što je prije rekao i vrlo vjerojatno zaostatak dijelova tijela divljači na osobnom vozilu, te u konkretnom slučaju to nije nađeno.

16. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao vjerodostojan budući je stručan, obrazložen i objektivan te nije doveden u pitanje prigovorima tuženika.

17. Tijekom dokaznog postupka proveden je dokaz saslušanjem svjedoka OT tajnika tuženika (str.138-139) koji je to bio i tijekom 2022. U odnosu na organiziranje lova naveo je da se lov organizira za dane vikenda, a ne u vrijeme radnih dana. U odnosu na poduzete aktivnosti za sprečavanje nastanka štete od divljači koje su poduzimane od 2021. godine do 4. siječnja 2022. godine, navodi da Lovačka udruga Jelen gospodari otvorenim lovištem i to znači da lovište nije ograđeno i u tom smislu ne postoji obveza lovačke udruge da bi se lovište ograđivalo i na taj način spriječio dolazak divljači na prometnice. Nadalje navodi da Lovačka udruga Jelen provodi sve ostale aktivnosti za sprečavanje nastanaka štete od divljači koja se odnosi na uporabu repelenata, sredstava koja odbijaju divljač i najčešće se postavljaju na poljoprivredne površine koje se nalaze u blizini prometnica kako bi se na taj način spriječila migracija divljači i prelazak prometnica. Navodi da Lovačka udruga ne postavlja hranilišta divljači u blizini prometnica kako se nebi na taj način privlačila divljač u blizini prometnica. Potvrđuje da se 4. siječnja 2022., nije provodila nikakva lovna aktivnost. Na pitanje zamjenice punomoćnika tuženika postoje li hranilišta i pojilišta u blizini štetnog događaja, odgovora da ne postoje.

18. Sud je prihvatio iskaz svjedoka OT kao vjerodostojan te je isti potvrdio da se 4. siječnja 2022. nije provodio lov te iz iskaza u bitnom proizlazi da tuženik provodi aktivnosti za sprečavanje nastanaka štete od divljači.

19. Na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 19. veljače 2026. tuženik po zamjenici punomoćnika tuženika naveo je da s obzirom na dani iskaz OT odustaje od dokaznog prijedloga da se na iste okolnosti saslušava zastupnik po zakonu tuženika ĆT i svjedok TT i predlaže da se zaključi glavna rasprava i odbije tužbeni zahtjev tužitelja, tužitelj je predložio da sud zaključi glavnu raspravu i prihvati tužbeni zahtjev.

20. Sukladno članku 7. točki 11., 10. i 17. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18., 32/19. i 32/20.; dalje: ZL) važećim u vrijeme štetnog događaja lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova je pravna ili fizička osoba koja je stekla pravo lova na temelju ZL-a, a lovište je određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, pri čemu pojam otvoreno lovište znači lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači.

21. Prema članku 80. stavku 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

22. Čl. 76. st. 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

23. Prema čl. 1063. i 1064. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., dalje: ZOO) važećim u vrijeme štetnog događaja šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

24. Čl. 1067. ZOO-a propisano je da se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Vlasnik se može osloboditi odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

25. Odredbom članka 50. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021.; dalje ZC) važećim u vrijeme štetnog događaja propisano je da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovora se po osnovi krivnje. U stavku 2. istog članka propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. tog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

26. Čl. 963. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

27. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok je čl. 221.a ZPP-a propisano ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

28. Prema priloženim ispravama u spisu i sukladno nalazu i mišljenju vještaka te iskazu svjedoka ST proizlazi da se prometna nesreća dogodila 4. siječnja 2022. uslijed naleta srneće divljači na automobil registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠT te je pritom na automobilu nastala šteta. Tijekom postupka nije bilo sporno da je divljač istrčala s područja lovišta kojim gospodari tuženik te da se nije provodio lov.

29. Odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Međutim, u slučaju kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov te kada nije bilo protupravnog postupanja vozača, kao u ovom slučaju, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

30. Dakle, na odgovornost lovoovlaštenika za štetu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač ne primjenjuje se isključivo čl. 80. st. 6. ZL-a već se na njegovu odgovornost primjenjuje i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis u skladu s čl. 76. st. 2. ZL-a, u slučajevima u kojima je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači (tako i Vrhovni sud RH u odluci poslovni broj Rev-166/2024).

31. U konkretnom slučaju nije se provodio lov kako to proizlazi i iz iskaza tajnika tuženika i koja činjenica i nije bila sporna. Prema ocjeni ovog suda stoga su u konkretnom slučaju mjerodavne odredbe čl. 1063., čl. 1064. i čl. 1067. ZOO-a.

32. Prema ustaljenoj sudskoj praksi i shvaćanju ovog suda divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom.

33. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u nizu odluka (Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017. i Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019.) divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. - 1067. ZOO-a u vezi čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu.

34. U odnosu na pravno shvaćanje da je divljači na cesti opasna stvar, valja ukazati i na odluke Visokog trgovačkog suda RH iz predmeta broj Pž-5325/2022, Pž- 4392/2022, Pž-146/2023, Pž-2806/2024, Pž-500/2025, Pž-906/2025 kao i Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1021/2022 od 27. veljače 2024. i Rev- 166/2024-2 od 24. rujna 2024.

35. Na temelju provedenog dokaznog postupka, ovaj sud ocjenjuje da nema doprinosa oštećenika nastanku štete odnosno da šteta nije nastala isključivom radnjom oštećenika budući da se osiguranik tužitelja držao prometnih propisa. Naime prema nalazu i mišljenju vještaka do prometne nesreće došlo je u području važenja odredbi znaka opasnosti '' Divljač na cesti''. Osobno vozilo tužitelja u vrijeme nesreće kretalo se brzinom reda veličine 50 – 60 km/h na cesti općeg ograničenja brzine na 90 km/h. Konkretnu nesreću tužitelj bi kočenjem mogao izbjeći da je u trenutku pojave divljači na lijevoj – zapadnoj bankini poduzeo snažno kočenje i da se tada vozilo kretalo brzinom do najviše 28 km/h. U vrijeme nesreće Zakonom o sigurnosti prometa na cestama bilo je propisano (čl. 51. stavak 4.) da se brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije ograničiti ispod 40 km/h. Imajući u vidu navedeno prema ocjeni ovog suda tužitelj zbog prometnog znaka ''Divljač na cesti '' nije trebao voziti brzinom do 28 km/h pri kojoj bi brzini imao tehničku mogućnost izbjeći predmetnu prometnu nesreću.

36. Naime, iz utvrđenja nalaza i mišljenja vještaka ne proizlazi da bi vozač vozio nedopuštenom, niti neprilagođenom brzinom, niti protivno propisima. Nadalje, činjenica da je uz cestu postavljena oznaka upozorenja na divljač na cesti ne znači da je vozač mogao izbjeći sudar s divljači koja je izletjela neposredno ispred vozila, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka. U tom kontekstu vještak je naveo da izostanak tragova kočenja ispred mjesta naleta na divljač može se objasniti činjenicom da je divljač bila vidljiva vozaču osobnog vozila VW najviše 0,72 sekunde što je manje od 1 sekunde što je potrebno vrijeme za reagiranje vozača i osobnog vozila kod kočenja.

37. Nadalje, prema ocjeni ovog suda ne postoji doprinos niti odgovornost osoba koje upravljaju cestom kako to neosnovano tuženik ukazuje. Naime, tuženikov prigovor odgovornosti treće osobe koja da je istodobno postavila znak divljač na cesti i ograničenje brzine na 90 km/h sud cijeni neosnovanim jer osoba koja upravlja cestom na kojoj je nastao štetni događaj nije svojom radnjom prouzročila štetu, a opasnost od prelaska divljači nije konstantna, već je povremena i nepredvidljiva.

38. Sukladno navedenom na utvrđenu činjenicu da vozač nije mogao izbjeći prometnu nesreću i da nije vozio protupravno, proizlazi da nema doprinosa vozača nastanku štete. U konkretnom slučaju šteta nije nastala za vrijeme provođenja lova, dok odgovornost tuženika postoji, s obzirom na to da je srneća divljač na cesti opasna stvar, a gospodarenje divljači (što uključuje i zaštitu divljači) povjereno je lovoovlašteniku dodjeljivanjem prava lova te je ocijenio da time tuženik odgovora za štetu kao vlasnik stvari. Njegovu odgovornost ne isključuje niti činjenica na koju ukazuje tuženik u odgovoru na tužbu da je provodio mjere za sprječavanje nastanka štete od divljači (npr. uz cestu nema pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom) budući činjenica da se srna iz tuženikovog lovišta našla na cesti ukazuje da te mjere nisu bile učinkovite, jer nisu spriječile nekontrolirano kretanje divljači i dolazak na cestu.

39. Naime, kako je naprijed obrazloženo divljač koja se kreće po javnoj cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik u skladu s čl. 1064. ZOO-a, odnosno umjesto vlasnika stvari isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja ju je inače dužna nadgledati (čl. 1066. st. 1. ZOO-a). Budući je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (čl. 3. ZL-a) to za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik – ovdje tuženik). Dakle, odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po načelu kauzaliteta, a teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz čl. 1067. ZOO-a je na lovoovlašteniku, ovdje tuženiku. Tuženik tijekom postupka nije dokazao postojanje razloga za oslobađanje od odgovornosti.

40. Kako sud tijekom postupka nije utvrdio niti jedan ekskulpacijski razlog za oslobođenje od odgovornosti za štetu tuženika predviđen odredbom članka 1067. ZOO-a, tuženik u konkretnom slučaju kao lovoovlaštenik sukladno članku 1064. ZOO-a odgovora za štetu koju počini srneća divljač koja potječe iz njegovog lovišta na javnoj cesti. S obzirom na to da je tuženik odgovoran za štetu koju divljač prouzroči na području na kojem je lovoovlaštenik, neovisno od toga što šteta nije nastala zbog provođenja lova, tuženik je dužan tužitelju platiti iznos naknade iz ugovora o osiguranju koju je tužitelj isplatio svome osiguraniku na ime nastale štete.

41. U konkretnom slučaju, temeljem čl. 1046. ZOO-a šteta je imovinska, a sastoji se u trošku potrebnom za popravak osobnog automobila oštećenog u štetnom događaju. Visina štete je sukladno nalazu i mišljenju vještaka utvrđena u iznosu od 1.177,18 eura te je riječ o iznosu potrebnom za popravak vozila čime bi se vozilo vratilo u stanje prije nastanka štete.

42. Budući je ovaj sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka temeljem kojeg je utvrđeno da je visina nastale štete u štetnom događaju veća od iznosa koji tužitelj potražuje i koji je tužitelj nesporno platio svom osiguraniku i vlasniku vozila 25. siječnja 2022., to osnovano tužitelj od tuženika kao lovoovlaštenika i odgovorene osobe za štetu od opasne stvari na ime naknade isplaćene štete potražuje iznos od 530,39 eura sa zakonskim zateznim kamatama, te je ovaj sud primjenom odredbi čl.963. st. 1. i čl.1064. ZOO-a prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan i odlučio kao u toč. I. izreke presude.

43. Tužitelj je zatražio i zakonske zatezne kamate počevši sa 26. siječnja 2022. i to od dana nakon što je isplatio štetu svom osiguraniku (str. 27). Budući da čl. 1086. ZOO-a navodi da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a šteta je tužitelju nastala isplatom naknade štete svom osiguraniku, to su tužitelju dosuđene zakonske zatezne kamate počevši od dana isplate, a u visini za ostale odnose (čl.29. ZOO-a) obzirom da je ovdje riječ o izvanugovornom odnosu naknade štete.

44. Primjenom odredbi čl. 154. i čl. 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju, kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

45. Tužitelju se određuje zatraženi trošak zastupanja na ročištima održanima dana 17. srpnja 2024., 13. rujna 2024., 12. rujna 2025 i 19. veljače 2026. u iznosu od 100,00 eura za svako ( Tbr. 9. t. 1.OT) ukupno 400,00 eura i trošak PDV-a u iznosu od 100,00 eura (Tbr.46. OT). Tužitelju je također priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura. Tužitelj je zatražio i trošak vještačenja u iznosu od 400,00 eura, koji trošak mu je u zatraženom iznosu i određen.

46. Zaključno, tužitelju je određen parnični trošak u ukupnom iznosu od 926,54 eura. Tužitelj je zatražio i kamate na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a pa mu na temelju naprijed navedenog članka na utvrđen parnični trošak pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

47. Tužitelju je sukladno Zakonu o sudskim pristojbama određen trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od ½ pristojbene obveze i to iznos od 13,27 eura (26,54 eura/2). Naime, smislenim tumačenjem zakonskih odredbi čl. 7. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama u vezi s čl. 335. st. 9. i st. 10. ZPP-a ovaj sud zaključuje da se tužitelju kojemu je presuda dostavljena na ročištu za objavu presude, treba omogućiti plaćanje pristojbene obveze u polovici propisanog iznosa, ako on to učini u roku od tri dana od dana dostave presude, jednako kao što je to posebnim propisom omogućeno onim tužiteljima kojima se dostava presude obavlja elektroničkim putem (takvo pravno shvaćanje izrazio je i Visoki trgovački sud RH u odluci broj Pž-463/2024-2 od 29. siječnja 2024.). Činjenica da bi tužitelj mogao odlučiti platiti sudsku pristojbu na presudu po proteku tog roka ne može ići na štetu tuženika na način da ga se obvezuje na plaćanje punog iznosa pristojbe.

48. Zaključno, tužitelju nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 13,27 eura te mu se taj dio zahtjeva za naknadu troška odbija kao neosnovan pa je odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.

49. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Bjelovar, 31. ožujka 2026.

Sutkinja

Zlata Bašek Skrba

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka presude, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Za stranku koja je bila obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, a na to ročište nije došla, presuda se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Smatra se da je ta stranka danom objave primila presudu i od toga dana joj se računa rok za žalbu. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).