REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1661/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gordani Lozančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima PSV, Josipu Periću i Marku Vodanoviću, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Božić i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. veljače 2026., u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnika tužiteljice Josipa Perića, odvjetnika i punomoćnice tuženika ĐSV, dipl. iur, Su-381/23, dana 31. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, platiti tužiteljici PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 668,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. lipnja 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, i sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, nadoknaditi tužiteljici PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.165,29 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 31. ožujka 2026. pa do isplate i to po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena i sve to u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 392,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. lipnja 2024. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi koju je podnijela ovom sudu dana 20. kolovoza 2024. navodi da je dana 23. rujna 2023. u Zagrebu, na križanju Ulice Prisavlje i Savske ceste stradala kao putnik u osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka], marke i tipa MG HS te je stoga u štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede razvidne iz medicinske dokumentacije. Za nezgodu je odgovoran osiguranik tuženika, a što je jasno i nedvojbeno razvidno iz Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/23-4/32736, od dana 14. prosinca 2023. i iz koje je vidljivo da je osiguranik tuženika osobni automobil reg. oznaka [registarska oznaka], marke i tipa BMW X5, kojim je prouzročen nastanak predmetnog štetnog događaja osigurao kod tuženika Policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 016249989412, slijedom čega je tuženik u obvezi tužitelju isplatiti cjelokupnu pravičnu novčanu naknadu imovinske i neimovinske štete pretrpljene u štetnom događaju. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, a radi čega joj je pružena pomoć u KBC Zagreb, i to kako u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, tako i u Klinici za neurologiju i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju, te KB Merkur, ali unatoč liječenju kod tužiteljice su prisutne trajne zdravstvene tegobe kao posljedica štetnog događaja, koje će je nedvojbeno značajno ograničavati u svakodnevnom životu. Slijedom navedenog, tužiteljica od tuženika na ime naknade štete uslijed povrede prava osobnosti pretrpljene u štetnom događaju potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 960,00 EUR, te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 100,00 EUR. Tužiteljica se dana 18. lipnja 2024. obratila tuženiku odštetnim zahtjevom te joj je tuženik dana 11. srpnja 2024. na ime naknade nesporno pretrpljene štete isplatio iznos od 1.721,71 EUR, od čega se iznos od 1.640,00 EUR odnosi na novčanu naknadu na ime povrede prava osobnosti, iznos od 60,00 EUR na naknadu za tuđu pomoć i njegu, a iznos od 21,71 EUR na troškove liječenja tužiteljice. Slijedom navedenog tužiteljica i nadalje potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 960,00 EUR te naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 100,00 EUR. Sukladno čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/2023) tužiteljica potražuje i zakonske zatezne kamate na iznos pretrpljene neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje za tuđu pomoć i njegu od dana nakon što je tuženiku upućen odštetni zahtjev, tj. od dana 18. lipnja 2024. pa do dana isplate. Tužitelj stoga predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužiteljici nadoknadi iznos od 1.060,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 19. lipnja 2024. do isplate te potražuje troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost. Osporava visinu tužbenog zahtjeva. Osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege jer obzirom da se radi o nerepariranoj šteti zakonske zatezne kamate na istu mogu teći tek kada njezina visina bude utvrđena odnosno od dana presuđenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-08/23-4/32736, od dana 14. prosinca 2023. (list 6-7, 21-22 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 8-17, 23-32 spisa), odštetni zahtjev od 18. lipnja 2024. (list 18-19 spisa), račune (list 33-34 spisa), provjeru osiguranja (list 37 spisa), dopis tuženika – Isplata po odštetnom zahtjevu od 10. srpnja 2024. (list 38-42 spisa), potvrdu uplate (list 43 spisa), Izvadak po transakcijskom računu od 11.07.2024. (list 50 spisa), presliku osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice (list 60-133 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku prim.dr. Tomislavu Trajbaru, specijalistu kirurgije-traumatologije (list 136-137 spisa), usmeno očitovanje vještaka prim.dr. Tomislava Trajbara (list 149-152 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice (list 148-149 spisa).

4. Stručni rad prof. dr. sc. ĐS " Funkcionalna i topografska anatomija vratne kralježnice" sud nije uzeo u obzir obzirom da je isti dostavljn nakon zaključenja glavne rasprave.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu daljnjeg iznosa neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoći i njegu koju je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nesreći koja se dogodila dana 23. rujna 2023. u Zagrebu, na križanju Ulice Prisavlje i Savske ceste u kojoj je tužiteljica stradala kao putnik u osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka], a koju je prouzročio vozač reg. oznake [registarska oznaka] koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika.

7. Iz tijeka postupka je razvidno na među parničnim strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja. Također nije sporno da je tuženik tužiteljici zbog ovog štetnog događaja s naslova naknade štete isplatio iznos od 1.721,71 EUR.

8. Sporna je visina tužbenog zahtjeva te tijek zatraženih zakonskih zateznih kamata pa je tijekom postupka valjalo riješiti ova sporna pitanja.

9. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine potraživanja tužiteljice proveden je dokaz uvidom u dokumentaciju u spisu, te je provedeno medicinsko vještačenje.

10. Stalni sudski dr. Tomislav Trajbar u pisanom nalazu i mišljenju naveo je da u štetnom događaju od 23. rujna 2023. tužiteljica zadobila laku tjelesnu ozljedu - trzajnu ozljedu vratne kralježnice iza koje nakon propisno provedenog konzervativnog liječenja i fizikalne terapije nisu zaostale trajne posljedice u vidu bolne i smanjene pokretljivosti vrata. Između mehanizma nastanka ozljeda i same ozljede postoji direktna uzročno posljedična veza. Primarni strah bio je intenzivan i kratkotrajan. Nakon adaptacije na novonastalo stanje tužiteljica je trpjela sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta kroz 3 dana, srednjeg intenziteta kroz 5 dana te slabijeg intenziteta kroz 7 dana. Fizičke boli jakog intenziteta imala je 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta kroz 3 tjedna. Tužiteljici je tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 3 sata dnevno bila potrebna kroz 2 tjedna.

11. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka medicinske struke u cijelosti, dok tuženik nije imao primjedbi.

12. Radi navedenog proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka dr Tomislava Trajbara, nakon što je na istom ročištu održanom dana 16. veljače 2026. saslušana tužiteljica.

13. Tužiteljica PS iskazala je da boluje od multiple skleroze i da treba izbjegavati sve stresne situacije, a predmetna prometna nezgoda je bila za nju vrlo stresna situacija jer se vozilom skoro zabila u stup, zaustavljena je cca pola metra od stupa. Zbog ove prometne nezgode odmah po nezgodi bila je na bolovanju 10 dana, zatim je ponovno bila na bolovanju u siječnju 2024. tjedan dana zbog bolova u vratu kada joj je liječnica prepisala analgetike i fizikalnu terapiju, te je ponovno bila na bolovanju u veljači 2024. 10 dana kada je obavljala fizikalnu terapiju. Zbog ove prometne nezgode osjeća trnce u predjelu ruku kod duljeg sjedenja te bolove u predjelu vratne kralježnice, a koje ranije nije osjećala. Radi uredski posao te za vrijeme radnog vremena sjedi i zbog prirode posla ne može raditi od kuće. Osjeća stalni strah od vožnje jer se u vožnji stalno boji da se neki pijani vozač ne bi zaletio u nju. U međuvremenu je drugi puta rodila te sada drugi puta prilikom dojenja osjeća zatezanja i bolove u vratu. Od prometne nezgode do listopada 2023. tuđu pomoć i njegu pružao joj je suprug, a od tada do travnja 2024. njezina majka koja je došla iz Splita. Prije ovog štetnog događaja nije imala povredu vratne kralježnice.

14. U očitovanju na ročištu održanom 16. veljače 2026. vještak je naveo da je tužiteljica PS stradala kao suvozač dana 23.09.2023. i pri tome je zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Provedeno je u skladu sa strukom konzervativno kirurško liječenje te fizikalna terapija od jednog ciklusa od desetak terapija. Tužiteljica prije ovog štetnog događaja nije imala istih niti sličnih ozljeda te tegoba od strane vratne kralježnice što je vještak utvrdio uvidom u osobni zdravstveni karton tužiteljice. Tužiteljica boluje od teške bolesti živčanog sustava te je provedeno za vrijeme liječenja i kontrolno liječenje i kontrola te bolesti. Radi se o multipla sklerozi, bolesti koja napada centralni živčani sistem i uzrokuje njegovo propadanje. Učinjena je dodatna objektivna NMR glave i vrata na kojoj nije nađeno znakova pogoršanja ove bolesti. Tužiteljica je prema spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji obavila inicijalni pregled kod kirurga te samo jednu kontrolu. Isto tako obavila je jedan ciklus fizikalne terapije i kontrolni pregled fizijatra. Druge medicinske dokumentacije o liječenju posljedica ovoga štetnog događaja vještak nije našao, a isto tako tužiteljica nije donijela na osobni pregled niti jedan drugi nalaz. Iz te medicinske dokumentacije u koju je vještak učinio pažljivi uvid razvidno je da je tužiteljica zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice prema QTF klasifikaciji prvog stupnja. To vještak zaključuje po tome što je tužiteljica pri pregledu izjavila da je ovratnik nosila samo 10 dana. Na prvoj kontroli kirurga 11.10.2023. opisan je bolan vrat u krajnjim položajima ali pokretljivost, funkcija je bila uredna. U siječnju 2024. je obavila prvi pregled fizijatra i tu navedenu fizikalnu terapiju. Iz citira nalaz fizijatra: " Pokretljivost vrata primjerena terminalno bolna" . Pri slijedećoj kontroli 31.05.2024. kod fizijatra žalila se na zatezanje u vratu kod dužeg sjedenja ali funkcija vrata je bila uredna. Dakle, u tri nalaza u citiranoj medicinskoj dokumentaciji od dvoje različitih specijalista navodi se da je funkcija vrata uredna. Učinio je osobni pregled i također našao primjerenu za dob urednu pokretljivost vratne kralježnice. Naveo je tvrdnju tužiteljice pri pregledu da ima povremeno zatezanje u stražnjem dijelu vrata. Njezin psihički status pri pregledu koliko vještak može ocijeniti bio je potpuno uredan. Dakle, prema sudsko medicinskoj praksi za duševne boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti mora postojati trajan ispad ili djelomičan ispad funkcije ozlijeđenog dijela tijela, u ovom slučaju vratne kralježnice. U konkretnom slučaju tri objektivna nalaza te vještakov klinički pregled ukazuju da je funkcija vrata bila uredna. Stoga ostaje u potpunosti kod ocjene da smanjenja životne i radne aktivnosti nema. Što se tiče tvrdnje da je smanjena pokretljivost vrata u citiranim nalazima fizijatra, to ne stoji, budući da je u zadnjem nalazu fizijatra od 31.05.2024. pokretljivost bila uredna. Isto tako je pri kontrolnom pregledu kirurga pokretljivost bila uredna. Za ocjenu fizičkih boli tužiteljica je pri pregledu navela da je ovratnik nosila 10 dana i da je 10 dana bila na bolovanju. Vještak je to prihvatio i ocjena vještaka donesena je temeljem njegovog dugogodišnjeg kirurškog iskustva kirurga traumatologa u liječenju takvih i sličnih bolesnika. Smatra je primjerenom i kod nje ostaje. Isto se odnosi i na ocjenu tuđe pomoći. Tužiteljica prigovara i ocjeni straha, a koja je donesena temeljem medicinske dokumentacije te vještakovog iskustva. Napominje da se tužiteljica nije žalila u tom intervalu u kojem se je liječila na neke psihičke tegobe te nije pohađala preglede psihijatra.

15. Na pitanje punomoćnika tužiteljice da li iz medicinske dokumentacije koju je vještak imao na uvid proizlazi da se tužiteljica pri svakom pregledu žalila na bolove vratne kralježnice vještak je odgovorio da je tužiteljica izjavila da ima povremene glavobolje, trnce u rukama i bolove u vratu. Na pitanje punomoćnika tužiteljice da li se tužiteljica vještaku žalila da ima bolove u vratnoj kralježnici vještak je odgovorio potvrdno te da je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da tužiteljica ima povremene bolove. Na pitanje punomoćnika tužiteljice zašto u nalazu vještaka tužiteljičina antifleksija nije naznačena u stupnjevima vještak je odgovorio zato jer se pokretljivost u sagitalnoj ravnini može opisivati na dva načina. Jedan od njih je ovaj kako je on opisao gdje se ocjenjuje razmak brada-prsna kost, te drugi atrometrom koji izražava u stupnjevima. Na pitanje punomoćnika tužiteljice zašto je onda sve ostale oblike pomaka vratne kralježnice tužiteljice stupnjevao vještak je odgovorio zato jer se oni opisuju u stupnjevima, a ocjenu je donio temeljem svojega iskustva gdje greška u odnosu na mjerenje artometrom može bili minimalna. Na pitanje punomoćnika tužiteljice može li onda spomenutu antifleksiju izraziti u stupnjevima vještak odgovara da ne može. Na pitanje punomoćnika tužiteljice može li vještak iskazati koja je uobičajena retrofleksija vratne kralježnice kod osoba koje imaju puni opseg pokretljivosti vještak je odgovorio 20 do 25 stupnjeva. Na pitanje punomoćnika tužiteljice gdje je u pisanom nalazu navedeno da bi tužiteljica vještaku rekla da je bila na bolovanju samo 10 dana vještak je odgovorio da nije rekla niti je on to u nalazu spomenuo, te da je iz njezinog iskaza danog prije očitovanja vještaka čuo kada je i koliko bila na bolovanju. Na pitanje punomoćnika tužiteljice obzirom da je tužiteljica iskazala da je bila u tri navrata na bolovanju u trajanju značajno dužem od 10 dana, da li to utječe na vještakovu procjenu bolova i straha vještak je odgovorio da navedena činjenica ne utječe na njegovu ocjenu trajanja bolova i straha. Na daljnje pitanje punomoćnika tužiteljice može li se vještak očitovati utječe li na njegovu ocjenu straha iskaz tužiteljice kojeg je dala na ročištu prije usmenog očitovanje vještaka u kojem je navela da i danas osjeća strah u prometnim situacijama vještak je odgovorio da to ne mijenja njegovu ocjenu. Na daljnje pitanje punomoćnika tužiteljice može li iskaz tužiteljice da je bila na bolovanju 27 dana i da su joj tuđu pomoć i njegu ukućani pružali 5 mjeseci vještak je odgovorio da to ne utječe na njegovu procjenu jer je nerealno i medicinski neopravdano jer nema podloge u medicinskoj dokumentaciji.

16. Nakon usmenog očitovanja vještaka tužiteljica je u cijelosti ostala kod iznesenih prigovora kojim nalaz i mišljenje vještaka dr Tomislava Trajbara pobija u cijelosti.

17. Nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke dr. Tomislava Trajbara u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao objektivno, logično i izrađeno u skladu s pravilima medicinske znanosti i iskustva, te obzirom da je vještak u usmenom očitovanju odgovorio na sva pitanja¸ te jasno i stručno otklonio sve prigovore tužiteljice pozivajući se na medicinsku dokumentaciju tužiteljice iz koje proizlazi da kod tužiteljice ne postoje ograničenja u vidu pokretljivosti vrata, slijedom čega niti trajne posljedice. Slijedom navedenog sud je odbio prijedlog tužiteljice za provođenjem novog vještačenja po drugom vještaku medicinske struke.

18. Iskaz tužiteljice sud je prihvatio u dijelu u kojem je isti suglasan s ostalim provedenim dokazima i to prije svega medicinskom dokumentacijom u spisu te nalazom i mišljenjem vještaka, dok ga ne prihvaća u dijelu u kojem tužiteljica iznosi subjektivne tegobe koje ne proizlaze iz medicinske dokumentacije te nastavno iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke.

19. Tužiteljica je na ročištu 16. veljače 2026. specificirala tužbeni zahtjev na način da na potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 700,00 EUR, , st ime da iznos od 500,00 UER potražuje s osnova neimovinske štete, a iznos od 200,00 EUR osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. lipnja 2024. do isplate, a kako se tuženik protivio smanjenju tužbenog zahtjeva, sud je odlučivao o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu.

20. Temeljem provedenih dokaza utvrđena je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice te je utvrđeno da je zadobivanjem ozljeda u ovom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje čime je tužiteljici nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi sa čl. 1046. ZOO).

21. Utvrđena težina povrede i sve okolnosti u ovom slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO. U ovom slučaju radi se o kumulaciji više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

22. Uzimajući u obzir vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, neugodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja (nosila Schanzov ovratnik, mirovanje, RTG snimanja, provodila fizikalnu terapiju), trajanje i intenzitet straha, te dob tužiteljice u vrijeme štetnog događaja (33 godine), te bolest od koje boluje tužiteljica (multipla skleroza), temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, a primjenom čl. 223. ZPP, tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.200,00 EUR.

23. Cijeneći nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeni obim tuđe pomoći, sud je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć druge osobe u obimu od ukupno 42 sata, s time da tužiteljici pripada naknada za tuđu pomoć i njegu i onda kada je ta pomoć pružana besplatno, od strane ukućana. Visina te naknade dosuđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je ta pomoć pružana bila sposobna pružiti takvu vrstu usluge, a ukoliko takva osoba ne postoji, visina te naknade dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni suda. Imajući u vidu navedeno, tužiteljici temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, a u vezi s odredbom čl. 223. ZPP, po ovoj osnovi pripada iznos od 168,00 EUR jer cijena sata tuđe pomoći i njege koja je tužiteljici bila potrebna, a prema prilikama i standardima troškova života iznosi po ocjeni ovog suda ne manje 4,00 EUR po satu (4,00 EUR x 42 sata = 168,00 EUR).

24. Dakle, obzirom da je tuženik tužiteljici s osnova neimovinske štete te imovinske štete za tuđu pomoć i njegu isplatio iznos od 1.700,00 EUR, a sud je utvrdio da tužiteljici pripada iznos od 2.368,00 EUR ( 2.200,00 EUR + 168,00 EUR), tužiteljici je dosuđen daljnji iznos od 668,00 EUR, dok je tužiteljica odbijena s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 392,00 EUR (1.060,00 EUR- 668,00 EUR = 392,00 EUR) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

25. Odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13,152/14, 155/23) propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti oštećenoj osobi pisanu odluku o odštetnom zahtjevu i to:

- obrazloženu ponudu za naknadu štete, kada odgovornost odgovornom osiguratelju nije sporna i kada je utvrdio visinu štete ili

- utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva, kada je odgovornom osiguratelju sporna odgovornost ili kada visinu štete nije u potpunosti utvrdio. Odredbom stavka 5. istog članka propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete iz obrazložene ponude odnosno nesporni iznos naknade štete iz utemeljenog odgovora kao predujam u roku od 15 dana od dana slanja obrazložene ponude ili utemeljenog odgovora, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva. U stavku 6. čl. 12. ZSPC propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete, u roku iz st. 5. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

26. Slijedom navedenog sud je tužiteljici dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznosu od 668,00 EUR od slijedećeg dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno počevši od 19. lipnja 2024. do isplate. Pri tome je prigovor tuženika da na iznos naknade štete za tuđu pomoć i njegu kamate teku od presuđenja ocijenio neosnovanim u cijelosti, a obzirom na gore citiranu zakonsku odredbu.

27. Tužiteljici je zakonska zatezna kamata dosuđena po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23) u skladu s dostavljenim troškovnikom te trema vrijednosti predmeta spora u tužbi obzirom da se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe.

29. Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova (Tbr.32), za sastav tužbe 75 bodova (Tbr.7/1), za sastav podnesaka od 12.11.2024. i 27.06. 2025., svaki pod 75 bodova (tbr. 8/1), za sastav podneska od 15.05.2025 18,75 bodova (Tbr. 8/4), te za zastupanje na ročištima 15.05.2025. i 16.02.2026. svako po 75 bodova (Tbr. 9/1), dakle ukupno 493,75 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25% ukupno iznosi 1.234,38 EUR. Navedenom trošku pribrojen je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 EUR, dakle ukupno 1.294,11 EUR.

30. Obzirom da je tužiteljica uspjela u sporu sa 81,5 % svog tužbenog zahtjeva (100% s osnovom i 63% s visinom) od čega je oduzet omjer uspjeha tuženika u sporu (18,5 %), tužiteljici je dosuđeno 63 % troška što iznosi 815,29 EUR.

31. Navedenom trošku pribrojen je trošak predujma radi provođenja medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR i trošak predujma radi pristupa vještaka na ročište u iznosu od 50,00 EUR u cijelosti, obzirom da je isti bio nužan radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva pa ukupno dosuđen parnični trošak tužitelju iznosi 1.165,29 EUR.

32. Tužiteljici nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 18.05.2025. 18,75 bodova i podneska od 16.10.2025. 75 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu 37,50 bodova po vrijednosti boda od 2,00 EUR uvećano za PDV od 25% obzirom da priloženo uz navedene podneske dostavlja samo dokaz o uplati predujma, a koji trošak nije nužan obzirom da je uplata vidljiva u e spisu, a na ročište za objavu punomoćnik tužiteljice nije pristupio.

33. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP, a odluka o visini kamatne stope temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 31. ožujka 2026.

Sudac:

Gordana Lozančić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u četiri (4) primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika