Poslovni broj:Pp-1104/2025
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž kao zapisničara, u žurnom prekršajnom postupku, protiv okrivljenika DUBROVNIK CESTE d.d. Dubrovnik, kao pravne osobe i TŽ, kao odgovorne osobe, po prigovoru na Obvezni prekršajni nalog Postaje prometne policije Dubrovnik, Klasa: 211-07/25-4/11397, Urbroj: 511-03-14-1 od 31. prosinca 2024.godine, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 1. i st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), na temelju čl. 244. st.1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICI: 1. DUBROVNIK CESTE d.d. Dubrovnik, Vladimira Nazora 8, OIB: 60216477432, pravna osoba ,
2. TŽ, sin T, rođen **.**.1960., s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odgovorna osoba,
oslobađaju se od optužbe
I. da,
kao poduzeće koje je temeljem ugovorne obveze sklopilo ugovore za održavanje državnih cesta sa poduzećem Hrvatske ceste d.o.o., nisu vodili brigu i poduzimali primjeren mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, tj. nisu uklonili nestabilno kamenje sa pokosa cesta što su bili dužni u sklopu redovnog održavanja, na dijelu lokalne ceste LC-69079, kod 1 km stupa i 250 metara, na predjelu Parka Prevlaka, u blizini mjesta Vitaljina, gdje je dana 30. prosinca 2024.godine oko 11,00 sati na ravnom cestovnom potezu s brda sa sjeverne strane kolnika, gdje nije postavljena odgovarajuća zaštitna mreža, došlo do urušavanja kamenja, te pada istog na sjeverni dio kolnika u trenutku nailaska osobnog automobila reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je navedenim kolnikom iz smjera istoka u smjeru zapada, upravljao ŠŽ, prilikom čega je došlo do oštećenja prednjeg desnog kotača navedenog vozila,
čime bi počinili prekršaj iz čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
II. Troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Po Obaveznom prekršajnom nalogu Postaje prometne policije Dubrovnik, terete se okrivljenici radi počinjenja djela opisanog u izreci ove presude.
2. Na Obvezni prekršajni nalog okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor, pa je navedeni obvezni prekršajni nalog stavljen izvan snage.
3. Okrivljenici su suglasno u pisanoj obrani naveli da u cijelosti poriču inkriminaciju koja im se stavlja na teret te se ne smatraju krivim da bi počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Nesporno je da se odron kamena sa brda se dogodio na dijelu lokalne ceste LC-69079kod 1 km stupa i 250 metara na predjelu Parka Prevlaka u blizini mjesta Vitaljina općina Konavle. Člankom 83. Zakona o cestama (NN 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23 dalje u tekstu: ZC) određeno je da Županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja poslove: priprema izrade stručnih podloga za četverogodišnje programe građenja i održavanja županijskih cesta i lokalnih cesta, obavljanje poslova građenja i rekonstrukcije iz članka 23. ovoga Zakona županijskih i lokalnih cesta,rješavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta, obavljanje poslova održavanja iz članka 26. ovoga Zakona županijskih i lokalnih cesta, ostali poslovi upravljanja iz članka 31. ovoga Zakona županijskim i lokalnim cestama, financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja županijskih i lokalnih cesta, praćenje prometnog opterećenja i prometnih tokova na županijskim i lokalnim cestama, ostale djelatnosti sadržane u osnivačkom aktu. Člankom 33. ZC propisano je Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Izvođenje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije se ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima. Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Dakle, lokalnim cestama na području RH upravljaju županijske uprave za ceste i to svaka županijska uprava za ceste za područje cijele županije prema svojem sjedištu. Radove održavanja lokalnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije (i to isključivo radove redovitog održavanja lokalnih cesta) sukladno Ugovoru o javnim radovima za obavljanje radova redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. svibnja 2024. g. do 31. prosinca 2024. g. području Dubrovačko- neretvanske županije cesta izvodi trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. odnosno ovdje okrivljenik. Dokaz: nesporno, Ugovoru o javnim radovima za obavljanje radova redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. svibnja 2024. g. do 31. prosinca 2024. g., u prilogu. Nadalje, člankom 2. Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14, 3/21) propisano je da je upravitelj ceste (dakle društvo Hrvatske ceste d.o.o.) u obvezi osigurati da se ceste se održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled. Člankom 6. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, dalje u tekstu: ZSPC) je propisano da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona. Slijedom navedenog vidljivo je da se odredba članka 6. stavak 1. ZSPNC-a, ne odnosi na ovdje okrivljenu pravnu osobu (Dubrovnik ceste d.d.) već bi eventualno okrivljena osoba moglo biti jedino i isključivo nadležna Županijska uprava za ceste, kao zakonski upravitelj ceste u čijoj je u nadležnosti projektiranje, izgrađivanje, opremanje, a tako i održavanje i zaštita cesta i to tako da odgovara svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona. Dakle, odgovornost (pa i prekršajna) upravitelja ceste normirana je zakonom i nije ju moguće Ugovorom prenijeti na drugu pravnu osobu. U tom smislu kako je navedeno i presudom Vrhovnog suda RH Rev 1052/2005-2 cit: “ Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, on se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu.” (dokaz:presuda Vrhovnog suda RH Rev 1052/2005-2.) Kao i u Rješenju Vrhovnog suda Rev 702/2013 od 5. srpnja 2017. g. u kojem se navodi cit: „Dakle, nije prihvatljivo da se u opisanoj situaciji odgovornost za uspostavu pravne zaštite u cijelosti prebaci s jedinice lokalne samouprave samo na vlasnike zgrada, stanova i sl.“ (dokaz: rješenje Vrhovnog suda RH Rev 702/2013.) U navedenim presudama je nedvojbeno utvrđeno da prekršajno odgovoran upravitelj, nominiran zakonom, trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. ili Županijska uprava za ceste ovisno o kategorizaciji ceste (državna ili županijska cesta) te da sklopljenim ugovorom nije, a niti može biti prenesena Zakonom propisana prekršajna odgovornost na drugu osobu. Dakle, odgovornost može snositi samo upravitelj ceste jer je njegova odgovornost propisana Zakonom o cestama i posredno Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, dok izvođač radova redovnog održavanja ceste (ovdje okrivljenik) može snositi isključivo građanskopravnu odgovornost prema naručitelju odnosno upravitelju ceste (Hrvatske ceste d.o.o., odnosno Županijske uprave za ceste d.o.o., ovisno o kojoj je cesti riječ) za eventualno neuredno izvršavanje ugovornih obveza. Slijedom navedenog Dubrovnik ceste d.d. ne mogu biti okrivljenik u ovom postupku te se okrivljenika treba osloboditi od optužbe u ovom postupku. U smislu navedenog, okrivljenik ističe da je člankom 26. Zakona o cestama propisano da poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu:.. redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta…. Popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje minister. Slijedom navedenog, ovi poslovi, tehnički uvjeti i pravila su predmet uređenja Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14, 3/21). Tako je Pravilnikom o održavanju cesta, čl. 12 i 13. propisano da redovito održavanje cesta čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu. Pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi:
Nadzor i pregled cesta i objekata, Redovito održavanje prometnih površina, Redovito održavanje bankina, Redovito održavanje pokosa, Redovito održavanje sustava odvodnje, Redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, Redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, Redovito održavanje vegetacije, Osiguranje preglednosti, Čišćenje ceste, Redovito održavanje cestovnih objekata, Interventni radovi, Zimska služba. Člankom 42. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da izvanredno održavanje spada u grupu zahtjevnijih i opsežnijih radova održavanja cesta, a temeljni im je cilj dugotrajnije uređenje i poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Člankom 45. Pravilnika o održavanju cesta propisano je Izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća: obnavljanje i zamjenu kolničkog zastora, ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje, mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste, poboljšanje sustava odvodnje ceste, zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, zaštitne ograde i slično) na većim dijelovima ceste, saniranje odrona, popuzina, radovi na zaštiti kosina od erozije, sanaciju obložnih zidova, zaštitu ceste od podlokavanja, radove na uređenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od sniježnih zapuha, pojedinačne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa, kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, poboljšanje uvjeta prometa uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza, obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja ceste. Dakle, pozitivnim podzakonskom općim aktom (Pravilnikom o održavanju cesta) jasno su definirani radovi redovitog i izvanrednog održavanja cesta te je utvrđeno što čini radove redovitog, a što radove izvanrednog održavanja ceste. Kako je već obrazloženo Dubrovnik ceste d.d. su Izvođač radova redovitog održavanja cesta. Radovi koji bi mogli spriječiti odron kamenja na cestu su radovi na zaštiti kosine od erozija koji pak, sukladno čl. 45. Pravilnika o održavanju cesta, spadaju u radove izvanrednog održavanja cesta koji pak radovi (izvanrednog održavanja) nisu u nadležnosti društva Dubrovnik ceste d.d.! Dakle, ovdje okrivljenik na cesti smije poduzimati isključivo i jedino radove redovitog održavanja cesta koji su definirani Pravilnikom o održavanju cesta i Ugovorom o redovitom održavanju državnih cesta. Okrivljenik ne smije poduzimati radove izvanrednog održavanja cesta jer za iste nije ovlašten.U ovom slučaju iz činjeničnog opisa mjesta događaja stoji kako: „s brda sa sjeverne strane kolnika gdje nije postavljena odgovarajuća zaštitna mreža došlo do urušavanja kamenja, te pada istog na sjeverni dio hodnika u trenutku nailaska osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je navedenim kolnikom iz smjera istoka u smjeru zapada upravljao ŠŽ“. Dakle na navedenom mjestu nije postojala zaštitna mreža. Postavljanje žičane mreže spada u radove izvanrednog održavanja sukladno Pravilniku o održavanju cesta. Postavljanje žičane mreže spada u radove izvanrednog održavanja sukladno Pravilniku o održavanju cesta.U prilog navedenom dostavlja se i dokumentacija o nabavi upravitelja državnih cesta, trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. kojom se sukladno propisima o javnoj nabavi raspisuje natječaj kojim se traži izvođač radova sanacije nestabilnog usjeka na državnoj cesti DC- 8 dionica 27, prije mosta dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku. Također dostavlja se i Odluka o odabiru kojom je upravitelj ceste za izvođača radova izabrao gospodarske subjekte – trgovačka društva PATRLJI d.o.o., i SARAĐEN d.o.o.. Upravo je u troškovničkim stavkama ove javne nabave pod točkom 2.6. troškovnika jedna od stavki radova „zaštita pokosa primjenom mreža“. Također uvjet za odabir izvođača naveden u samoj Dokumentaciji o nabavi je da mora imati stručnjake i sam izvesti radove zaštite usjeka primjenom zaštitnih mreža. (dokaz: Dokumentacija o nabavi društva Hrvatske ceste d.o.o. za radove sanacije nestabilnog usjeka na državnoj cesti DC-8 dionica 27, prije mosta dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku iz prosinca 2021.g., u prilogu; Odluka o odabiru društva Hrvatske ceste d.o.o. za radove sanacije nestabilnog usjeka na državnoj cesti DC-8 dionica 27, prije mosta dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku od 1.3.2022. g. u prilogu;Troškovnik radova na projektu sanacije nestabilnog usjeka na državnoj cesti DC-8 dionica 27, prije mosta dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku, u prilogu. Također, identičan postupak je proveden za radove sanacije nestabilnih stijenskih pokosa u usjeku na državnoj cesti oznake DC8 na lokalitetima Kovačev brijeg i Grgurići kod mjesta Slano u Dubrovačkom primorju. U tom postupku odabrani izvođač radova je društvo MONTERRA d.o.o.. Također uvjet za odabir izvođača naveden u samoj Dokumentaciji o nabavi je da mora imati stručnjake i sam izvesti radove zaštite usjeka primjenom zaštitnih mreža. (dokaz: Dokumentacija o nabavi društva Hrvatske ceste d.o.o. za radove sanacije nestabilnih stijenskih pokosa u usjeku na državnoj cesti oznake DC8 na lokalitetima Kovačev brijeg i Grgurići kod mjesta Slano u Dubrovačkom primorju iz ožujka 2021.g., u prilogu; Odluka o odabiru društva Hrvatske ceste d.o.o. za radove sanacije nestabilnih stijenskih pokosa u usjeku na državnoj cesti oznake DC8 na lokalitetima Kovačev brijeg i Grgurići kod mjesta Slano u Dubrovačkom primorju od 12.4.2021. g. u prilogu;Troškovnik radova na projektu sanacije nestabilnih stijenskih pokosa u usjeku na državnoj cesti oznake DC8 na lokalitetima Kovačev brijeg i Grgurići kod mjesta Slano u Dubrovačkom primorju, u prilogu. Dakle, ne postoji valjana osnova prema kojoj društvo Dubrovnik ceste d.d. može biti okrivljenik u ovom postupku te je isti obvezni prekršajni nalog nezakonit.Stoga, ni po ovoj osnovi ne postoji valjana osnova prema kojoj društvo Dubrovnik ceste d.d. može biti okrivljenik u ovom postupku te je isti obvezni prekršajni nalog nezakonit. Pored navedenog, već u činjeničnom opisu prekršaja navodi se da je cit.: „gdje je dana dana 23.9.2023. godine oko 18.30 sati, na ravnom cestovnom potezu s brda sa sjeverne strane kolnika gdje nije postavljena odgovarajuća zaštitna mreža došlo do urušavanja kamenja“ Već i iz činjeničnog opisa prekršaja vidljivo je kako je kamen na cestu dospio s brda sa sjeverne strane kolnika. Navedeno je utvrđeno i u službenoj bilješci i u situacijskom planu koji se nalaze u spisu predmeta. Člankom 4. Zakona o cestama propisano je da javnu cestu čine: cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik), građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje otpadnih voda sakupljenih na cestovnoj građevini, zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste, cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine predviđeni projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta i drugi), građevine na cestovnom zemljištu, za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine, predviđene projektom ceste, stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila, priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu, prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste (prometni znakovi, svjetlosni uređaji, telekomunikacijski stabilni uređaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne značke, brojila prometa, instalacije, uređaji i oprema u tunelima, oprema parkirališta, odmorišta i slično), građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osulina i nanosa, zaštitne i sigurnosne ograde, zaštita od buke i drugih štetnih utjecaja na okoliš i slično). Dakle, brdo sa kojeg je kamen dospio na cestu nije sastavni dio ceste stoga ne postoji obveza održavanja istog ni od strane upravitelja ceste (Hrvatske ceste d.o.o.), a osobito ne od strane ovdje okrivljenika kao izvođača radova redovnog održavanja ceste. Također, okrivljenik ističe i iznimno relevantnu činjenicu koja je utvrđena i u samom obveznom prekršajnom nalogu, a to je da se navodi da je cit: „…s brda sa sjeverne strane kolnika gdje nije postavljena odgovarajuća zaštitna mreža došlo do urušavanja kamenja, te pada istog na sjeverni dio hodnika u trenutku nailaska osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je navedenim kolnikom iz smjera istoka u smjeru zapada upravljao ŠŽ …“ Dakle, odron se dogodio u trenutku nailaska vozila što također utječe na to da ne postoji odgovornost okrivljenika za prekršaj koji mu se stavlja na teret, a sve sukladno odluci Vrhovnog suda RH, Rev-2909/94 od 11. lipnja 1997. godine u kojoj se ističe da „Poduzeće za održavanje cesta ne odgovora za štetu u slučaju kad je kamen koji je uzrokovao prometnu nezgodu dospio na cestu neposredno prije nezgode pa ga objektivno nije bilo moguće ukloniti prije nezgode iako je ophodarska služba uredno obavljana.“ (dokaz: Presuda Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-2909/94 od 11. lipnja 1997. godine u preslici. Pored navedenog, do naleta je došlo na ravnom cestovnom potezu, za vrijeme dana u uvjetima sunčanog vremena. Vozač izjavljuje kako ga je cit. „zaslijepilo sunce“, dakle nije mogao upravljati vozilom na odgovarajući način. Člankom 51. st. 1. zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da: „Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.” (dokaz: službena zabilješka broj 211-08-24 4/47220, u spisu predmeta). Posebno ističu kako na lokalnim cestama, sukladno podzakonskom propisu – pravilniku o ophodnji, ne postoji obveza uspostave svakodnevne ophodnje ceste, već se ophodnja – sukladno propisu može obavljati samo jednom mjesečno. (dokaz:Uvid u Pravilnik o ophodnji javnih cesta, čl. 3., u prilogu). Redovito održavanje državnih cesta je djelatnost koja je i zakonski i ugovorno normirana i ona se mora vršiti u skladu sa navedenim aktima. Ovdje okrivljenik kao izvođač radova redovitog održavanja nije u mogućnosti radove redovitog održavanja izvoditi na bilo koji način drukčije od propisanoga. Stoga, ako su radovi redovitog održavanja cesta izvršeni u skladu sa propisima tada nema odgovornosti na strani izvođača radova redovitog održavanja odnosno ovdje okrivljenika. Obzirom na navedeno činjenično i pravno stanje može se utvrditi da je okrivljenik postupio u skladu sa svojim obvezama utvrđenim u Ugovoru o održavanju cesta. Također, okrivljenik nema ovlasti samostalno poduzeti radnje izvanrednog održavanja ceste (sanacija pokosa, postavljanje žičane mreže) kojima je cilj poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa budući su iste isključivo u nadležnosti upravitelja ceste. Odgovornost okrivljenika se crpi u izvođenju radova redovnog održavanja ceste koje radove okrivljenik uredno izvršava. Navedeno je prepoznala brojna sudska praksa u predmetima identične činjenične i pravne osnove i to praksa upravo Općinskog suda u Dubrovniku sukladno presudama koje se dostavljaju u prilogu ove pisane obrane. U tom smislu u presudi posl. br. P-798/2019 kojom se okrivljenika oslobađa optužbe navodi se cit: „..Dakle radovi zaštite pokosa radi održavanja koje upravitelj ceste nalaže ili ugovara pored sklopljenog Ugovora o redovnom održavanju s prvookrivljenom pravnom osobom već s drugom pravnom osobom. Stoga ovaj sud smatra da okrivljenici nisu odgovorni za počinjeni prekršaj, te je u konkretnom slučaju došlo do promašene pasivne legitimacije na strani okrivljenika radi čega je okrivljenika temeljem čl. 182. Prekršajnog zakona valjalo osloboditi od optužbe.“ U presudi posl. br. Pp. P- 1365/2020 navodi se cit: „ razvidno je da je tijekom upravljanja vozilom marke Audi A6 reg. DU 777DK dana 4. ožujka 2020. g. u njemu desnom nepreglednom zavoju najednom došlo do odrona i pada kamenja s brda sa sjeverne strane kolnika na njegovo vozilo…. Ovaj Sud je mišljenja da su okrivljenici postupili sukladno zaključenom ugovoru , poduzeli su sve radnje da ne bi došlo do prometne nesreće a u trenutku kada je došlo do pada kamenja to nisu mogli predvidjeti odnosno utjecati na višu silu…“ U presudi posl. br. Pp P-507/2020 (također, kamen u trenutku nailaska vozila) navodi se cit: …“s obzirom na naprijed utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je mišljenja da su okrivljenici poduzeli sve radnje da ne bi došlo do prometne nesreće , a u trenutku kada je došlo do pada kamenja to nisu mogli predvidjeti, odnosno utjecati na višu silu…“ U presudi posl. br. Pp P-1690/2020 (također, kamen u trenutku nailaska vozila) navodi se cit: …“s obzirom na naprijed utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je mišljenja da su okrivljenici u svemu postupili sukladno zaključenom ugovoru, poduzeli su sve radnje da ne bi došlo do prometne nesreće, a u trenutku kada je došlo do pada kamenja to nisu mogli predvidjeti , odnosno utjecati na višu silu…“ Također, ovaj stav potvrđuje se i presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Pž-13687/13 koja se također dostavlja u prilogu. (dokaz:presuda Općinski sud Dubrovnik. Posl. br. Pp- 364/2023, u prilogu;presuda Općinski sud Dubrovnik. Posl. br. Pp-798/2019, u prilogu;presuda Općinski sud Dubrovnik. Posl. br. Pp. P-1365/2020, u prilogu;presuda Općinski sud Dubrovnik. Posl. br. Pp. P-507/2020, u prilogu;presuda Općinski sud Dubrovnik. Posl. br. Pp. P-1690/2020, u prilogu;presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Pž- 13687/13, u prilogu.Okrivljenik smatra kako je dokazao da ne postoji njegova odgovornost u ovom postupku i da nije odgovoran za prekršaj za koji se tereti.Slijedom navedenog, prvookrivljena pravna osoba predlaže Naslovnom sudu da donese Presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, sve sukladno čl. 182. Prekršajnog zakona.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o očevidu, situacijski plan, fotodokumentaciju očevida, izvješće o počinjenom prekršaju i dokumentaciju priloženu pisanoj obrani okrivljenika.
5. Na temelju ovako provedenog žurnog prekršajnog postupka nije utvrđeno dokazanim da su okrivljenici izvršili djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci ove presude.
6. Okrivljenici Dubrovnik ceste d.d. Dubrovnik, pravna osoba i TŽ, odgovorna osoba oslobađaju se od optužbe zbog prekršaja iz čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
7. Okrivljenici poriču učin djela prekršaja. U obrani navode, odgovornost (pa i prekršajna) upravitelja ceste normirana je zakonom i nije ju moguće Ugovorom prenijeti na drugu pravnu osobu, te posebno ističu kako na mjestu događaja nije postavljenja odgovarajuća zaštitna mreža, te da su svi radovi na zaštiti pokosa ceste i to: uklanjanje nestabilnog kamenja, strojni široki iskop tla površinskog trošnog kamenog materijala, ručno dotjerivanje, te nadalje ističu da su odmah po saznanju za takav događaj, poduzete sve potrebne mjere za sprječavanje daljnjih štetnih posljedica koje je prouzročio taj događaj te osigurati sigurno odvijanje prometa, te da imaju ustrojenu ophodarsku službu koja, kako je ranije opisano, obilazi predmetnu dionicu ceste na način propisan pozitivnim propisima i uputama Upravitelja ceste, te da nisu mogli poduzeti nikakve druge mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa na navedenom dijelu ceste jer je postavljanje zaštitne mreže posao izvanrednog održavanja koji nije povjeren okrivljenoj pravnoj osobi.
8. Izvršenim uvidom u zapisnik o očevidu, situacijski plan i fotodokumentaciju očevida koje je sačinio policijski službenik RŽ, a koji sačinjavaju sastavni dio ovog spisa saznaje se da je dana 30. prosinca 2024.godine u 12,35 sati na dijelu lokalne ceste LC-69079, kod 1 km stupa i 250 metara, na predjelu Parka Prevlaka, u blizini mjesta Vitaljina, na ravnom cestovnom potezu s brda sa sjeverne strane kolnika, gdje nije postavljena odgovarajuća zaštitna mreža, došlo do urušavanja kamenja, te pada istog na sjeverni dio kolnika u trenutku nailaska osobnog automobila reg. ozn. [registarska oznaka], prilikom čega je došlo do oštećenja prednjeg desnog kotača navedenog vozila.
9. Slijedom svega naprijed navedenog utvrđeno je da okrivljenici nisu mogli poduzeti nikakve mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa na navedenom dijelu ceste, znači uklanjanje nestabilno kamenja sa pokosa ceste i postavljanja odgovarajuće zaštitne mreže su poslovi koje mogu izvršiti sukladno odobrenom mjesečnom operativnom programu i posebnom nalogu Naručitelja. Isto tako tijekom dokaznog postupka utvrđeno je da je kamen pao u trenutku nailaska vozila tako da okrivljenici nisu mogli u tom trenutku ni djelovati, tako da je valjalo odlučiti kao u izreci presude.
10. S obzirom da je okrivljenici oslobođeni od optužbe, troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.
11. Radi svega izloženog, odlučeno je kao u izreci.
U Dubrovniku, 31. ožujka 2026. godine
Zapisničarka:
Sutkinja:
Marija Raguž
Olga Šuman Pavlović
Pravna pouka:
Protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostaviti:
- okrivljenicima,
- ovlaštenom tužitelju,
- spis.
