Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Kapucinski trg 5
Poslovni broj: Pp-282/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U DA
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Željki Budanec uz sudjelovanje Gorana Plantak kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene FJ iz [adresa], zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pokrenutog povodom Optužnog prijedloga oštećenika kao tužitelja TJ iz [adresa], od 04. 02. 2026. godine, temeljem čl. 182. toč. 1. i čl. 161. st. 6. PZ-a, dana 31. ožujka 2026. godine, donio je i
p r e s u d i o j e
Okr. FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], prekršajno nekažnjavana,
O S L O B A Đ A S E O D O P T U Ž B E
I
da bi počinila nasilje u obitelji na sljedeći način:
1.) Psihičko nasilje (Instrumentalizacija suicida: zastrašivanje i manipulacija)
Dana 06. 04. 2025. (kao i u ranijim situacijama, npr. ožujak 2022., kada naknadno o suicidalnosti informira oštećenika), okrivljenica je izjavila da je neposredno prije događaja koji se dogodio 04. 04. 2025. i za koji je prijavila oštećenika za nasilje, pokušala počiniti samoubojstvo gušenjem („dugim tiskanjem remena oko vrata“). Sličnim izjavama i ponašanjem okrivljenica godinama vrši težak oblik psihičkog nasilja jer oštećenika dovodi u stanje trajne nesigurnosti, emocionalnog pritiska i straha, bez obzira na istinitost navoda:
• Ukoliko su prijetnje istinite, okrivljenica vrši nasilje zastrašivanjem, stavljajući oštećenika u poziciju da strahuje za život majke svoje djece i život mlađeg djeteta (NJ, dijete s posebnim potrebama) koje boravi kod nje.
• Ukoliko su prijetnje lažne, okrivljenica vrši nasilje emocionalnom manipulacijom, koristeći najteže teme (smrt) kako bi kod oštećenika izazvala osjećaj krivnje, paralizirala ga u donošenju odluka i prisilila na popuštanje.
U oba slučaja, posljedica je dugotrajno psihičko zlostavljanje oštećenika koji se boji inzistirati na svojim roditeljskim pravima zbog straha od njene reakcije.
2.) Psihičko i ekonomsko nasilje prema oštećeniku. Psihičko nasilje prema djeci
U razdoblju od ožujka 2023. do studenog 2024. (20 mjeseci), počinila nasilje u obitelji prema oštećeniku i djeci.
Iako je kupila i posjedovala vlastito osobno vozilo (Citroen, trenutne reg. oznake [registarska oznaka], broj šasije: [broj šasije]), tu činjenicu je zatajila oštećeniku. Unatoč tome što je navedeno vozilo bilo registrirano na adresi zajedničkog prebivališta, okrivljenica je od oštećenika uspješno skrivala svu dokumentaciju i fizičko postojanje vozila. Podatak o adresi u prometnoj dozvoli promijenjen je tek naknadno, na izričito inzistiranje oštećenika po otkrivanju prijevare. Prikazujući lažno stanje (da nema vozilo), navela je oštećenika da joj prepusti na gotovo svakodnevno korištenje (5-6 dana u tjednu) svoje vozilo marke Volvo (br. Šasije [broj šasije]). Ovakvim postupanjem okrivljenica je oštećenika svjesno držala u potpunom neznanju da obitelj raspolaže drugim pouzdanim vozilom, dok je istovremeno djecu instrumentalizirala da tu tajnu čuvaju. Time je oštećenika izolirala od stvarnog činjeničnog stanja, što je izravno utjecalo na njegove financijske odluke. Naime, potaknut potrebom za osiguranjem sigurnog prijevoza djece, oštećenik je u rujnu 2024. investirao u kupnju novog vozila, što predstavlja nepotrebno financijsko opterećenje, budući da je okrivljenica cijelo vrijeme posjedovala vlastiti automobil. Opisanim radnjama okrivljenica je prema oštećeniku provodila ponašanje obilježeno sustavnom obmanom i manipulacijom, koje je kod oštećenika prouzročilo uznemirenost i osjećaj ekonomske nesigurnosti, čime su ostvarena obilježja psihičkog nasilja. Obzirom na trajnost, takvo ponašanje imalo je i financijske posljedice za oštećenika, koje sud može cijeniti i u kontekstu postojanja ekonomskog aspekta nasilja.
U svrhu održavanja te zablude, okrivljenica je počinila i težak oblik psihičkog nasilja nad zajedničkom djecom. Naime, iako je u pravilu koristila vozilo oštećenika, u pojedinim situacijama je ipak koristila vlastito vozilo, pri čemu je organizirala presjedanja djece na parkiralištima. Djeca su, prema saznanjima oštećenika, dobrim dijelom navedenog razdoblja znala za postojanje majčinog vozila, ali ih je okrivljenica navela na šutnju i sudjelovanje u obmani oca. Oštećenik je za postojanje vozila saznao u studenom 2024., no za činjenicu da su djeca „sudjelovala“ u prikrivanju saznao je tek u srpnju 2025., što ukazuje na dugotrajnu manipulaciju djecom.
3.) Zanemarivanje i lažno predstavljanje (Lažna putovanja)
U više navrata (kolovoz 2023., studeni 2023., kolovoz 2024.), okrivljenica je odlazila na putovanja privatne naravi (Boston, Dresden), dok je oštećeniku i djeci davala neistinite informacije o mjestu i razlozima svog boravka i trajanju puta.
Ovakvim postupanjem uskratila je djeci pravo na istinu o tome gdje im se nalazi majka. U svrhu održavanja privida istinitosti svojih navoda, okrivljenica je kreirala lažne scenarije te djeci donosila poklone kupljene na usputnim zračnim lukama, prikazujući ih kao suvenire s navodnih lokacija. Saznanje o pravoj naravi i lokacijama ovih putovanja (u studenom 2024.) kod oštećenika i djece izazvalo je osjećaj izigranosti, gubitak povjerenja, povredu dostojanstva te veliku uznemirenost, što predstavlja obilježja psihičkog nasilja.
II čime bi pod toč. 1.), 2.) i 3.) počinila prekršaje iz članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
III Temeljem čl. . 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Oštećenik kao tužitelj TJ je kod ovog suda, putem e-maila, dana 4. 2. 2026. godine dostavio digitalno potpisani optužni prijedlog u svojstvu oštećenika – tužitelja protiv okrivljene FJ, zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično i pravno opisanih pod toč. I i II izreke ove presude.
2. Ispitujući optužni prijedlog sukladno čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona sud ocjenjuje da djela koja se okrivljenoj stavljaju na teret, a na način kako je to činjenično opisano, po propisu nisu prekršaj. Naime, s obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu (VPS RH Jž-778/2019).
Okrivljenoj se činjeničnim opisom optužnog prijedloga stavlja na teret počinjenje prekršaja kako je to pobliže opisano pod toč. I 1.), 2.) i 3.) izreke ove presude. No, iz takvog činjeničnog opisa, prije svega, razvidno je da u istima nisu navedene odlučne činjenice iz članka 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno nije navedeno svojstvo osoba, tako da nije moguće ocijeniti da li se radi o osobama koje spadaju u krug osoba na koje se odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuju. Naime, u navedenim činjeničnim opisima djela prekršaja navodi se samo da je okrivljenica počinila nasilje u obitelji prema oštećeniku i prema djeci, između ostalog prema djetetu s posebnim potrebama, a bez da se navodi svojstvo oštećenika iz čl. 8. ZOZONUO, te čak i bez konkretnih podataka o navedenim osobama, odnosno bez podataka iz članka 160. Prekršajnog zakona, a koje optužni prijedlog treba sadržavati da bi se po njemu moglo postupati. Oštećenik kao tužitelj, u uvodu optužnog prijedloga doduše navodi kako su stranke bivši bračni drugovi te roditelji zajedničke maloljetne djece, no imajući u vidu gore citirani stav naveden u odluci VPS RH, navedene činjenice moraju biti sadržane u činjeničnom opisu, a što u konkretnom slučaju nije, posebice imajući u vidu činjenicu da niti u uvodu nisu navedeni konkretni podaci o oštećenicima, odnosno prema kojem od oštećenih bi okrivljena počinila koji oblik nasilja u obitelji (i u kojem svojstvu sukladno čl. 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji). Nadalje, u navedenim činjeničnim opisima djela prekršaja nije navedeno niti koji oblik nasilja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji bi okrivljena počinila prema kojem oštećeniku, već se samo navodi kako je počinjeno psihičko i ekonomsko nasilje prema oštećeniku (bez navođenja svojstva oštećenika), psihičko nasilje prema djeci (bez navođenja svojstva djece, primjerice zajednička djeca, djeca svakog od njih). Isto tako, po uvjerenju suda, u navedenim činjeničnim opisima djela prekršaja nisu navedene ni ostale okolnosti iz čl. 10. toč. 2. 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koje čine biće inkriminiranih prekršaja. Tako kod prekršaja psihičkog nasilja pod toč. 1. optužbe nije navedeno da bi navedene radnje psihičkog nasilja prouzročile povredu dostojanstva ili uznemirenost kod oštećenih, već kao posljedicu navodi kako se oštećenik zbog takvog dugotrajnog psihičkog zlostavljanja boji inzistirati na svojim roditeljskim pravima zbog straha od reakcije okrivljene. Nadalje, kod radnji ekonomskog nasilja kako se to okrivljenoj stavlja na teret činjeničnim opisom tužitelj na navodi koji oblik ekonomskog nasilja bi okrivljena navedenim radnjama počinila, odnosno o kakvoj imovini odnosno prihodima se radi. Što se pak tiče djela nasilja koje se sastoji u ponižavajućem postupanju prema djeci, u optužnom prijedlogu nije navedeno koje su to radnje koje bi dovele do ponižavajućeg postupanja prema djeci, a kod djela prekršaja iz čl. 10. toč. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nije navedeno da je okrivljena zanemarivanjem potreba osobe s invaliditetom koje dovodi do uznemirenosti ili vrijeđa dostojanstvo žrtve nasilja, time žrtvi nanijela i tjelesne i duševne patnje, a što je, po uvjerenju suda, kumulativni uvjet koji mora biti ispunjen da bi se radilo o navedenom djelu prekršaja.
3. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu (VPS RH Jž-778/2019), te stoga djela prekršaja na način kako su ista činjenično opisano pod toč. I izreke ove presude, po propisu nisu prekršaj, slijedom čega je okrivljena oslobođena od optužbe, odnosno odlučeno je kao u izreci ove presude.
4. Stoga je sud temeljem odredbe čl.161. st. 6. PZ-a u svezi odredbe čl. 182. toč. 1. PZ-a, odlučio kao u izreci ove presude.
5. Temeljem čl. . 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Varaždinu, dana 31. ožujka 2026.
Zapisničar:
Sutkinja:
Goran Plantak, v. r.
Željka Budanec, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH u Zagreb, pismeno, u dva istovjetna primjerka, poštom, preporučeno, a putem ovog Suda.
DOSTAVITI:
1. Okrivljenoj,
2. Tužitelju kao oštećeniku
3. Tužitelju kao oštećeniku, po pravomoćnosti,
4. Arhiva, ovdje.
