Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj P-1241/2020-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Renati Slavić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. SU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. HU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. OU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. LU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. ŽU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici u Rijeci, protiv tužene VU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci i Suzani Afrić Medić, odvjetnici u Opatiji, radi služnosti na nekretninama, nakon glavne rasprave zaključene 6. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, temeljem objave od 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I-Utvrđuje se da na teret k. č. [katastarska čestica] označene kao [adresa] površine 539 m2, DVORIŠTE površine 494 m2, KUĆA, [adresa] površine 45 m2, ukupne površine 539m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] Katastarska općina: 320196, [adresa] kao poslužne nekretnine postoji pravo služnosti staze i kolnika, a koja služnost se proteže u smjeru sjever-jug duljine 17.30 metara, širina na sjevernom dijelu iznosi širine 3.00 metra, širina na južnom dijelu iznosi širine 4.25 metra, dok površina služnosti puta iznosi površine 62m2, u korist k. č. [katastarska čestica] ŽEJANE 64 A površine 842 m2, ZGRADA površine 88 m2, POMOĆNI I GOSP.OBJ. površine 41 m2, DVORIŠTE površine 500 m2, ORANICA površine 213 m2, UKUPNO: površine 842 m2, ,upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] Katastarska općina: 320196, [adresa] kao povlasne nekretnine a koje pravo služnosti staze i kolnika je u nalazu stalnog sudskog vještaka geodetske struke GEOX d.o.o., Matulji, listopad 2023. , skici lista mjesta, stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl. ing. geod. Prilog 4. , KO. [katastarska općina], posl.broj.P-1241/2020, označen slovima A-B-C-D-A, kao i u dopuni nalaza, stalnog sudskog vještaka geodetske struke GEOX d.o.o., Matulji, prosinac 2024. , skici lista mjesta, stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl. ing. geod. Prilog 1. , KO. [katastarska općina], posl.broj.P-1241/2020, označen slovima A-B-C-D-A koje su sastavni dio izreke ove presude, pa je tuženik dužan trpjeti da tužitelji temeljem ove presude upišu pravo stvarne služnosti staze i kolnika , a koja služnost se proteže u smjeru sjever-jug duljine 17.30 metara, širina na sjevernom dijelu iznosi širine 3.00 metra, širina na južnom dijelu iznosi širine 4.25 metra, dok površina služnosti puta iznosi površine 62m2, u korist k. č. [katastarska čestica] ŽEJANE 64 A površine 842 m2, ZGRADA površine 88 m2, POMOĆNI I GOSP.OBJ. površine 41 m2, DVORIŠTE površine 500 m2, ORANICA površine 213 m2, UKUPNO: površine 842 m2, ,upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] Katastarska općina: 320196, [adresa] kao povlasne nekretnine a koje pravo služnosti staze i kolnika je u nalazu stalnog sudskog vještaka geodetske struke GEOX d.o.o., Matulji, listopad 2023. , skici lista mjesta, stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl. ing. geod. Prilog 4. , KO. [katastarska općina], posl.broj.P-1241/2020, označen slovima A-B-C-D-A, kao i u dopuni nalaza, stalnog sudskog vještaka geodetske struke GEOX d.o.o., Matulji, prosinac 2024. , skici lista mjesta, stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl. ing. geod. Prilog 1. , KO. [katastarska općina], posl.broj.P- 1241/2020, označen slovima A-B-C-D-A koje su sastavni dio izreke ove presude , u zemljišnim knjigama na poslužnoj nekretnini , a sve u korist povlasne nekretnine, sve u roku od 15 dana.

II-Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.229,97 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

Obrazloženje

1.Tužitelji ZU i SU, u tužbi podnijetoj 13. studenog 2019. protiv tužene PU ( prezime ispravljeno u VU), naveli su da su vlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište površine 842 m2, svaki u ½ dijela, a tuženik je vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada površine 539 m2.

2.Nekretnina tužitelja kao građevna čestica nema izravan pristup s javno – prometne površine pa su se tužitelji zbog nepostojanja izravnog pristupa na svoju nekretninu služili pravom staze odnosno kolnika preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno nekretnine tuženika, kako bi došli do glavne ceste, iako služnost na predmetnoj nekretnini nikada nije upisana u zemljišne knjige u korist tužitelja, a prolazak im nitko u vremenskom razdoblju preko 40 godina nikada nije osporavao. Jedini prilaz nekretnini tužitelja postoji isključivo preko nekretnina tuženika.

3.Prednik 1.-tužitelja, njegov otac ČU, upisan je kao posjednik dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Temeljem ove činjenice su tužitelj ZU i stric tuženika ZU zaključili međusobne ugovore o darovanju, oba zaključena 12. svibnja 1981., kojima si međusobno daruju i to stric tuženika ovdje tužitelju 30 m2 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi proširenja cesta, a upravo iz razloga korištenja prava staze i kolnika.

4.Tužitelji navode da se nalaze u poštenom posjedu služnosti staze i kolnika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko 40 godina, a koji posjed nije stečen ni silom, ni potajno, ni prijevarom. Štoviše, tuženiku da je dobro poznato da tužitelji već više od 40 godina izvršavaju pravo služnosti staze i kolnika preko njegove nekretnine. Međutim, tuženik je počeo tužiteljima onemogućavati korištenje pravom staze i kolnika i to na način da je iskopao plitki kanalić te potom posadio grmlje, čime je u potpunosti onemogućio tužiteljima korištenje pravom staze odnosno kolnika.

5.Tužitelji tužbenim zahtjevom, uređenim i preciziranim po provedenom mjerničkom vještačenju, podneskom zaprimljenim 31. listopada 2025., potražuju kao što je odlučeno u izreci presude.

6.Tužitelji su podnijeli i prijedlog za određivanje privremene mjere na način da se tuženoj – protivnici osiguranja, naloži da u roku od 24 sata uspostavi ranije posjedovno stanje te ukloni grmlje na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te omogući tužiteljima prolaz i provoz do k. č. [katastarska čestica], kao i da se suzdrži od radnji usmjerenih na onemogućavanje prilaza i provoza tužiteljima. Ona naime ističu da je plitki kanal iskopam po sredini prolaza i u istom posađeno grmlje, čime su onemogućeni izaći iz svoje kuće i pristupiti glavnoj cesti, posebice vozilo, a hod izbjegavanjem kanala da im, kao osobama starije životne dobi, predstavlja opasnost za život i zdravlje.

7.Tužena je u odgovoru na tužbu navela da je vlasnica k. č. [katastarska čestica], u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se u naravi sastoji od kuće i okućnice, a ne livada kako da to tužitelji pogrešno navode. Tužena osporava navode tužitelja da ih onemogućuje u korištenju dijela predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica], kao staze odnosno kolnika radi pristupa na javnoprometnu površinu. Navodi da se tužitelji pravom kolnika i staze na teret dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koriste neometano.

8.Na predmetnoj čestici, dijelu koji se proteže od vanjskih gabarita kuće u vlasništvu tužene i međe čestice koja se naslanja na javni put, a koji javni put oplakuje u cijeloj dužini i česticu tužitelja, tužena je, kako to navode tužitelji, zasadila bilje, no ne na način kako to navode tužitelji, već na način da je poštujući pravo služnosti kolnika i staze ostavila stazu širine 3 m i dužine 17,20 m. Na predmetnom dijelu staze tužitelji neometano vrše služnost prolaza kolima i pješice i to na teret čestice u vlasništvu tužene, na navedenom dijelu. Pobliže navedeni prolaz u naravi čini spoj od javnoprometne površine do međe čestice u vlasništvu tužitelja.

9.Problemi između susjeda, stranaka u ovom postupku, započeli su kada je 1.tužitelj iz nepoznatih razloga sprejem crvene boje, kakav uobičajeno koriste geodete za profesionalne potrebe, počeo sprejati česticu u vlasništvu tužene i to do samog ruba kuće sagrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na izričiti zahtjev tužene, 1. -tužitelj je izbrisao označenu liniju tako da ju je prebojao u zeleno kako bi se minimalizirala učinjena šteta devastacije prostora, a koja linija je ubrzo i potpuno nestala, što prekrivanjem od strane tužene prirodnim materijalima (zemljom i travom) to i utjecajem vremenskih prilika (kiše i sl.) te se uklopila u postojeći okoliš.

10.Tužena je upozorila tužitelje da to više ne čine i da svoje kretanje ograniče na predmetnu stazu prolaza jer će u protivnom morati poduzeti odgovarajuće korake u zaštiti svojih prava. Tužena ističe kako tužitelji povremeno dolaze u kuću na susjednoj čestici, te kako osim verbalnih vrijeđanja usmjerenih prema njoj od strane tužitelja i njihovog sina, nije bilo "zahvata" u njezinu česticu.

11.Tužena je bilje, na koje se tužitelji pozivaju, zasadila prije otprilike tri mjeseca kada su tužitelji počeli pojačano s provokacija, čime im je, osim verbalno, i stvarno dala do znanja da neće tolerirati njihove pokušaje uzurpacije čestice u njenom vlasništvu, no međutim, cijelo to vrijeme tužitelji neometano imaju pristup na javnoprometnu površinu na teret čestice u njenom vlasništvu, koristeći se, kao i uvijek, stazom koja se proteže između posađenog bilja i javnog puta, a počinje od asfaltiranog puta do njihova portuna.

12.Tužena nadalje navodi da se tužitelji pozivaju na ugovor o darovanju od 12. svibnja 1981., no međutim, sve kada isti ne bi bio ništav, a tužena tvrdi da je, iz istog je razvidno kako je predmet darovnog ugovora 30 m2 dijela nekretnine, a koji se daruje radi proširenja ceste. Drugim riječima, dogovor između susjeda je bio proširenje postojeće ceste, puta, radi pristupa na česticu pravnog prednika tužitelja, a koji da se nesporno proteže uz rub javnog puta, a ne kako to neosnovano tvrde tužitelji. Budući se tužitelji koriste pravom staze i kolnika širine 3 m i dužine 17,20 m, isti da su premašili svoje tobožnje pravo iz ugovora na koji se pozivaju.

13.Tužena navodi da ona nije osporavala pravo služnosti prolaza pješice i kolima putem staze koja se prostire na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], širine 3 m i dužine 17,2 m, a kako se to u naravi i vrši. Tužena međutim osporava navode tužbe koji su u koliziji s njenim navodima. Smatra da nije bilo potrebe za podnošenje ove tužbe

14.Tužena se protivila i prijedlogu za određivanje privremene mjere uz tvrdnju da ne onemogućuje tužitelje u nesmetanom prolazu pješice i kolima. Tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev i prijedlog te potražuje naknadu parničnih troškova.

15.Tužitelji podneskom zaprimljenim 17. prosinca 2019. osporavaju navode iz odgovora na tužbu, ponavljajući navode iz tužbe. Ističu kako postoji predmetno pravo stvarne služnosti staze i kolnika sukladno članku 190. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Put na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se koristio neometano do kraja ljeta 2019., nakon čega je tužena u dva navrata zasadila bilje. Prvi puta su bilje zatekli tužiteljica SU i sin ŽU **.**.2019. te je sin tužiteljice pokušao stupiti u kontakt s tuženom, koja nije otvarala vrata ni odgovarala na telefonske pozive. ŽU je nakon toga uklonio bilje kako bi nesmetano mogao proći kroz ulazna vrata čestice. Tužena je nakon toga ponovno zasadila bilje zbog kojeg sin tužitelja nije mogao kombijem prići svojoj čestici, a tužena je tada izašla na balkon i počela vikati kako je ona odmjerila 3 m od ruba svoje parcele te da je to put kojim može proći. Tada je ŽU morao kombijem preći preko zasađenog bilja jer mu rasvjetni stup i zid na ulazu u dvorište onemogućuju prolaz. Da nije prešao preko bilja, morao bi srušti rasvjetni stup i zid na ulazu u dvorište. Tužena mu je zaprijetila da će vidjeti što će mu drugi puta staviti.

16.Nadalje navode da je tužitelj ZU posprejao crveni sprej nakon što je tužena poslagala cigle po putu te je znajući za Ugovor s prethodnim vlasnikom označio put kojim se prethodno 40 godina prolazilo. Prije bojanja je tužiteljica SU išla na razgovor s tuženom, no ista nije htjela s njom razgovarati.

17.Od izgradnje kuće nije bilo nikakvih promjena niti širenja na terenu. Tužitelj je sam, bez opomene tužene, prebojao boju u zeleno te nakon toga između stranaka nije bilo nikakve komunikacije.

18.Tužitelji tvrde da su se uvijek kretali istim putem, da nije bilo vrijeđanja, a posljednja komunikacija bila je između sina tužitelja i tužene u kolovozu 2017. kada se tužena odazvala pozivu i složila s mjestom postavljanja bočne ograde između čestica.

19.Ugovor o darovanju da se odnosi na put na k. č. [katastarska čestica] koji je bio u vlasništvu ZU (Balje), a put koji tužena spominje kao prilazni put nalazi se na k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu MU. Prema tekstu ugovora daruje se 30 m2 za proširenje puta, a ne ukupna površina puta.

20.Tužba je uložena zbog zasađenih sadnica usred puta koje su onemogućavale prolaz te suzile put koji je oduvijek bio na tom mjestu, a ne samo proteklih 40 godina od kada je na k. č. [katastarska čestica] izgrađena kuća. Grmlje sužava postojeći put i onemogućava ulaz u česticu.

21.Javni put koji tužena spominje u odgovoru na tužbu nije uveden na katastarskom planu kao put već je dio k. č. [katastarska čestica] koji je u vlasništvu MU, dakle nije riječ o javnom putu već dijelu čestice u privatnom vlasništvu.

22.Rješenjem sud od 28. svibnja 2020. postupak je prekinut zbog smrti tužitelja ZU, a nastavljen je temeljem Rješenja od 29. lipnja 2020. te su istim pozvani na preuzimanje postupka kao osobe tužitelja SU, HU, OU, LU i ŽU.

23.Po prijedlogu za određivanje privremene mjere formiran je predmet Ovr- 1519/19 u kojem je također određen prekid postupka zbg smrti predlagatelja.

24.Podneskom zaprimljenim 30. travnja 2021. tužena navodi kako je iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište površine 842 m², upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] razvidno sljedeće:

- suvlasnici i to svaki u ½ dijela predmetne nekretnine bili su ZU, ranije 1. - tužitelj i SU, sada 5. - tužiteljica,

- dana 9. srpnja 2020. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: O-1287/2020 od 3. srpnja 2020. godine na suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine s imena pokojnog ZU pod poslovnim brojem:

Z-16267/2020 upisani su kao suvlasnici: HU, ovdje 1. - tužiteljica, u ¼ dijela; OU, ovdje 2. - tužitelj u 1/8 dijela i LU, ovdje 3. - tužitelj u 1/8 dijela dok je na preostaloj ½ dijela predmetne nekretnine i dalje bila upisana SU, ovdje 5. - tužiteljica,

- dana 29. siječnja 2021. godine na temelju ugovora o kupoprodaji od 21. prosinca 2020. godine i tabularne izjave od 21. prosinca 2020. godine kao suvlasnici, svaki u ½ dijela predmetne nekretnine pod poslovnim brojem: Z-2610/2021 upisani su:

FU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i JU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

25.Iz navedenog da proizlazi da su SU, ovdje 5. - tužiteljica i HU, ovdje 1. - tužiteljica, OU, ovdje 2. - tužitelj i LU, ovdje 3. - tužitelj (svi nasljednici iza pokojnog ZU) u cijelosti prodali predmetnu nekretninu kupcima FU i AU.

26.Stoga HU, ovdje 1. - tužiteljica, OU, ovdje 2. - tužitelj i LU, ovdje 3. - tužitelj i SU, ovdje 5. - tužiteljica više nisu niti suvlasnici niti suposjednici predmetne nekretnine, a ŽU, ovdje 4. - tužitelj nikada nije ni bio (su)vlasnik niti (su)posjednik predmetne nekretnine.

27.Slijedom navedenog budući da tužitelji nisu niti suvlasnici niti suposjednici predmetne nekretnine isti da nemaju pravni interes potreban za vođenje ovog postupka već bi isti eventualno imali FU i JU.

28.Jednako tako da tužitelji kao predlagatelji osiguranja nemaju niti pravni interes potreban za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere. Stoga se ističe prigovor nedostataka aktivne legitimacije tužitelja odnosno predlagatelja osiguranja.

29.Sve i kada bi umjesto sadašnjih tužitelja-predlagatelja osiguranja u parnicu stupile osobe koje imaju pravni interes za vođenje iste odnosno kupci predmetne nekretnine FU i JU kao novi tužitelji, s obzirom na to da se tuženica-protivnica osiguranja već upustila u raspravljanje o glavnoj stvari to je za takvu subjektivnu preinaku potreban njezin pristanak sukladno odredbi članka 192. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), a čemu se tuženica izričito protivi.

30.Ukoliko bi iz određenog razloga, u ovom stadiju postupka, sud ipak dopustio takvu subjektivnu preinaku unatoč protivljenju tuženice-protivnice osiguranja tada da bi počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka radi čega takva odluka suda ne bi mogla opstati.

31.Vođenjem ovog postupka tužitelji su tuženoj prouzročili trošak, pa tužena potražuje naknadu istog.

32.Tužitelji pak, podneskom zaprimljenim 21. svibnja 2021., osporavaju podnesak tužene te navode kako imaju pravni interes za vođenje ovog postupka temeljem odredba članka 195. Zakona o parničnom postupku.

33.Sud je proveo dokaze uvidom u izvatke iz zemljišnih knjiga i izvod iz katastarskog plana za predmetne nekretnine, u fotografije prijepora, u Ugovore o darovanju od 12. svibnja 1981. te posjedovni list, osobnim saslušanjem tužitelja SU, ŽU te tužene, saslušanjem svjedoka GU, UU, ŠU, EU, SUŠ, BU, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke GeoX d.o.o. [adresa], Tatjana Radetić, uvidom u nalaz i mišljenje vještaka.

34.Uvidom u izvatke iz zemljišnih knjiga i izvod iz katastarskog plana za predmetne nekretnine, priloženo uz tužbu, utvrđeno je da su predmetne nekretnine susjedne a kao vlasnici su bili upisani i to na k. č. [katastarska čestica] tužitelji ZU i SU, a na k. č. [katastarska čestica] tužena ŽU prezimena SU. Isti su tako upisani i kao posjednici kod Ureda za katastar. U prijepisu posjedovnog lista se kao posjednik za dio k. č. [katastarska čestica] navodi "kod Balje" te također 60 m2 dvorište. Na fotografijama se s desne strane vidi kuća tužene, a u sredini željezni portun kao ulaz u nekretninu tužitelja, te po sredini i iskopan plitki kanal s posađenim biljkama koji se proteže prema srediti portuna.

35.Uvidom u Ugovore o darovanju od 12. svibnja 1981. utvrđeno je da su sklopljeni i to prvi između IU kao darodavca i IU kao daroprimca, a predmet darovanja ja 30 m2 dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi livada, radi proširenja ceste. U drugom darovnom ugovoru CU kao darodavac daruje IU kao daroprimcu, 60 m2 dijela nekretnine 1560/2 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište, radi proširenja ceste.

36.Iskopani kanalić sa zasađenim biljkama, te bez biljaka, vidi se i na fotografijama na listovima 28-32, a vodi prema srediti željeznog ulaznog portuna kojim se ulazi u nekretninu tužitelja. Također i na fotografijama na listovima 38 i 39 spisa.

37.Tužiteljica RU, osobno saslušana, izjavila je da je ova tužba podnijeta 2019., a suprug joj je preminuo 2020. u svibnju. Nakon toga su prodali česticu 1560/1 ĐU i FU.

38.Suprug je inače tu česticu naslijedio od roditelja 1973., a kuću su počeli graditi 1978. Tu je nekada bila njiva i kosilo se te je od uvijek tu postojao put kojim su stari prolazili do te njive, imali su i blago pa su kosili. Put je bio širine da se može proći vozom. Dok su gradili kuću taj put su koristili kao kolni. Tuda su im kamioni dovozili materijal i nakon toga su nastavili koristiti taj put kao kolni put, drugi put ne postoji. Nikada prije im nitko nije to osporavao, niti pokojna majka od PU. ŽU je 2014. prvi puta stavila cigle na put, to ih je iznenadilo pa ju je išla pitati, primila ju je jako ružno i rekla da što se šire i da nemaju što razgovarati. Te cigle su tako stajale par dana i onda ih je uklonila ili ŽU ili njezin sin. Nakon tog su tužitelji nastavili koristiti put, samo više s njima nisu imali nikakvih kontakta.

39.To je tako bilo do 2019. Krajem 10. mjeseca 2019. su sin i ona išli na groblje i u povratku su vidjeli po sredini puta neko granje. Sin ga je uklonilo, bilo je posađeno. Nakon par dana sin je išao kombijem i opet je po sredini puta bilo posađeno granje. On je prešao preko njega jer na drugi način nije mogao proći. Tužena mu je onda počela vikati s balkona da će vidjeli što će mu drugi puta staviti. Sin je pokušao kontaktirati tuženu da se dogovore, ali mu se nije htjela javiti na telefon. Onda su ustali tužbom.

40.Od 1973. je na čestici tužene bilo pisalo da je 60 m2 od tužiteljičinog pokojnog svekra NU. Suprug je sklopio ugovor s ujakom od tužene koji se zvao isto ZU 1981. da se zamjene. Suprug je dao ujaku od tužene tih 60m2, a ujak je suprugu dao misli oko 30m2 za proširenje ceste, to je ta cesta.

41.Pored zasađenog bilja po tom putu se s većim autom nikako ne može proći.

Sin s kombijem nije mogao proći.

42.Od 1991. na dalje, nakon što su išli u mirovinu, po 6 mjeseci živjeli bi u toj kući u [adresa] i to u ljetnim mjesecima, odnosno od 4. mjeseca pa nekad i do 12. mjeseca. Prije toga su odlazili gore, svaki vikend. Do kuće su dolazili autom. Taj put je išao ispred kuće tužene, ravno su prolazili. Nisu mogli skroz lijevo jer je stup od struje. Taj stup je postavljen kad su dobili struju, možda 1980. Stavljen je drveni, a poslije betonski. Betonski je postavljen na istom mjestu. Taj drveni je bio ruševan pa je HEP stavio betonski. Struja ide samo za njihovu kuću. Stup je na samoj granici prema drugoj nekretnini, na granici tužene i MU. Tužitelji su tražili da se taj stup stavi u njihovo dvorište, ali su iz HEP-a rekli da ne može jer da mora biti određena udaljenost između stupova.

43.Ništa nije prethodilo postavljanju cigli od strane tužene na taj put. Tužiteljica se iznenadila. Suprug je povukao sprejem crtu ravno kako je cesta pa prema kući tužene uz njenu kuću, kako bi bila širina tog puta. Rekla je suprugu da mu to ne treba i da to obriše. Onda je on preko toga prešao zelenom bojom. Ne može se izjasniti kada je to točno bilo, a bilo je poslije cigle, to je moralo biti otprilike 2014. Razlog povlačenja te crte je bio da se vidi kako ide ta cesta, radi tih cigli.

44.60 m2 je suprug darovao ujaku tužene u njenoj čestici koja nosi broj 1062/2. Ujak je tada bio vlasnik, on je napravio tu kuću, tako da on ima veće dvorište, a njima da bude šira cesta. Svekar je već bio umro, a on je bio vlasnih tih 60m2, njega su naslijedili njen suprug i njegova braća.

45.Tužitelj ŽU, osobno saslušan, izjavio je da se u cijelosti pridružuje iskazu svoje majke. Navodi da su prije oko godinu i pol kontaktirali odvjetnicu Suzanu Afrić kako bi postigli neki dogovor, što je ona prenijela PU. On je samo rekao da ne želi nikakve građevinske radove. Rečeno im je da daju prijedlog. Napisali su ugovor o služnosti prolaza, na što je odvjetnica Suzana rekla da je preuopćen. Zatim da trebaju doći s geodetom kojeg će platiti, na što su pristali. Onda je ŽU rekla da treba ukloniti stup. Ipak su s geodetom odredili neku stazu što je on trebao nacrtati. Poslali su dali prijedlog na što je druga strana rekla da treba za 1 metar pomaknuti u prednjem dijelu. I na to su pristali. Onda se tražilo da nacrtaju stazu zbog čega su i pokrenuli postupak. Tada su odustali vidjevši da sve to nema smisla, jer u ta 3 metra koja su odredili ulazi i taj stup o HEP-a, a put završava pola na portunu pola na zidu, a iza zida je jedan veliki bor i njiva radi čega je portun i pomaknut. Taj portun je na istoj poziciji od pamtivijeka i prije nego smo gradili kuću.

46.Širina portuna je 3x4 metra. Uvijek se računalo da se u širini tih vrata ide prema asfaltiranoj cesti. Od početka ulaza do ruba susjednog terena je bio metar. Nikada prije nitko nije ništa prigovorio vezano za postavljanje stupa. Nije bilo nikakve svađe.

47.Tužitelj osobno nije živio u kući u [adresa] već je dolazio u posjet roditeljima. Dolazio je vikendom ili svaki drugi vikend. I to kad su oni bili gore u ljetnom razdoblju od 5. mjeseca. Pomagao je ocu graditi tu kuću. Kao dijete bi bio gore cijelo ljeto. S roditeljima je kao dijete dolazio autom, a kasnije je sam dolazio sa svojim autom.

48.Misli da je betonski stup ostavljen na istom mjestu gdje je bio ranije drveni. Oni nisu tražili da se stup tu postavi. HEP je sam odredio gdje će staviti stup. Ne zna kad je postavljen betonski stup, barem 20-ak godina. Pretpostavlja da je do sukoba došlo, odnosno da je tužena prestala s njima komunicirati u vrijeme kada je počela legalizacija, prije 10-ak godina. Možda je ona pokušala legalizirati kuću pa je onda utvrdila da taj put ide preko njenog terena. To je njegova pretpostavka.

49.Tužena VU, osobno saslušana, izjavila je da od rođenja živi u [adresa], s time da u današnjoj svojoj kući živi 32 godine obzirom da ju je naslijedila. Put je uvijek tamo postojao i ljudi su po njemu prolazili vozom obzirom da su odlazili na svoju njivu. Misli na obitelj tužitelja. To su tako koristili još i roditelji od pok. ZU jer su jedino tuda mogli proći. Kad je ZU počeo graditi kuću i on je taj put koristio. Normalno je dolazio kolima. Nikada mu to nitko nije onemogućavao. Put je bio širine da može proći auto i kamion. Nakon što su izgradili kuću, oni bi u njoj boravili od 5 do 10 mjeseca i normalno su koristili taj put. Dolazili su autom uvijek do svoje kuće.

50.Jednog dana negdje 2013. Ili 2014., dok je radila, nazvala ju je kćerka i rekla da barba S crta crvene crte. Kada je došla vidjela je da je povukao crtu skoro do njene kuće. Onda je ona izmjerila metrom 3 metra od međe i na ta tri metra svako toliko stavila ciglu. Ostavila je ta 3 metra za prolaz. Nakon toga je došla gospođa RU vičući na nju da što to radi, neka makne. Imala je neke papire u rukama. Zamolila ju je da izađe i da se ne želi svađati. Te crvene crte su ostale preko vikenda nakon čega su ih i bojali zelenom bojom. To je tako ostalo, no onda su počeli od međe prema tuženoj kositi i približavati se njenoj kući. Onda je ona iskopala jedan kanalić i u njega zasadila neko bilje i to po liniji kao što je prije stavljala cigle. Isto je išla odmjeriti 3 metra i ostavila im je dovoljno za prolaz. To je bilo malo prije ove tužbe, možda 2, 3 godine prije. Gospodin ŽU je iščupao biljke govoreći da im je onemogućila prolaz do kuće, a imao je prolaz. Poslije više nije ništa poduzimala jer su je tužili. Bio je geodeta, ali je prijedlog je bio van crta, odnosno šire je i ona to ne želi.

51.Nekada je postojao drveni portun prema njivi, ali ne u tolikoj širini kao što je sadašnji portun. Odmjerila je 3 metra od međe, portun je širi od ta 3 metra. Njen pokojni suprug se sa gospodinom ZU bio svađao radi toga pa jedno vrijeme nisu pričali radi toga. No to je stalo i opet su bili dobri. Ispred njene kuće je trava. Jedino su iskopali septičku jamu. Oni mogu slobodno prolaziti do svoje kuće. Tužitelji su se sve više približavati njenoj kući, kositi, okretali kamionom. Tužena je njihovom nećaku koji je okretao kamion prigovorila, a on joj je odgovorio da će se okretati kako hoće i neka si ogradi dvorište.

52.Dok joj je suprug bio živ, on je kosio tu površinu, poslije ona, a sada njena djeca. Put je uvijek uredan, očišćen i pokošen. Kad je ŽU znao doći kod roditelja, pogotovo nakon što su povukli crvene crte, znao je kositi skoro do njene kuće. Tužiteljima nije ostavljeno 2 metra nego 3 metra koja je mjerila od međe. Normalno se autom dolazi do njihove kuće. Njima je od međe beton i onda im počinje portun od 3 metra. Rasvjetni stup se danas nalazi unutar ta 3 metra, a raniji drveni nije bio na tom mjestu već je bio van međe. Nije je bilo kod kuće kada je postavljen taj betonski stup pa nije mogla prigovoriti HEP-u niti tužiteljima. Nijem prigovorila niti kasnije. Tužitelji su tražili da se stup tamo stavi kako bi imali svijetlo u dvorištu. Ona nije taj stup uvrstila u tu širinu od 3 metra. Normalno da neće ići pa u udariti stup. Normalno se može proći autom do njihove kuće.

53.U današnjoj kući koju je naslijedila prije se nalazila šterna, voda, mašina za rublje i uvijek je odlazila u tu kuću. Stanovala je 200 metara dalje. Nitko im nije osporavao da mogu prolaziti jer drugim putem nisu mogli prolaziti. Taj put je išao uz samu među. Drveni stup nije bio na tom putu već izvan međe na drugom putu koji vodi prema drugim nekretninama. Taj stup je zamijenjen betonskim prije 10 do 13 godina. Betonski nije na istoj poziciji već je unutar međe. On je sad na putu. Taj stup služi za njihovu kuću. Tužitelji mogu zaobići taj stup i normalno ići dalje.

54.Svjedok GU, u dobi od 77 godina, izjavio je da živio u [adresa] do 1980., u susjedstvu stranaka. I dalje je dolazio u [adresa] skoro svaki drugi dan jer mu je tamo živjela majka, a ima i svoje imanje. Još dok nije bilo puta, taj predmetni put je postojao. To mu je poznato 70 godina unazad. Taj put je bio jedna cjelina i njime su se služili ZU i SU, a isto tako još i roditelji od ZU, odnosno njegovi stari. ZU je umro prije godinu, dvije. Oni su tamo imali njive, išli su na košnju. Prolazili bi tim putem pješice, a kada bi vozili neki teret onda zaprežnim kolima. Čuo je od ljudi da je Robertinom ujaku, ZU, koji je umro negdje 1982., dio tog puta poklonjen od strane ZU, supruga od SU koji je umro prije godinu i pol, a ne zna koje je godine bilo to darovanje. Do sada nije nikada čuo da bi se oni oko toga svađali, do unazad malo vremena. U njihovom susjedstvu nikada nije bilo svađe i on ne voli kada se ljudi svađaju, te bježi od toga, zato ni ne zna kakva je danas situacija.

55.Ovo je jedini pristupni put nekretnini tužitelja. Taj put se koristi od uvijek. Nekada je taj put bio 2 metra širine, kolika je bila širina za zaprežna kola, a sada je oko 3 metra za aute. Tako je napravljen i portun. Put je bio vidljiv i prepoznatljiv. Nitko drugi se nije koristio tim putem osim ZU i SU, za dolazak prema njihovoj kući. Nikada nitko nije prigovarao radi tog prolaska. Što se sada dogodilo, ne zna. Kuća tužitelja je sagrađena negdje 1966.-1967., tu negdje, on je bio u vojsci. Istim tim putem su dolazili kamioni s materijalom za gradnju kuće. Drugog puta nema. Dok su gradili kuću tužitelji su živjeli u [adresa] i dolazili su u [adresa]. Kad su išli u mirovinu, SU i suprug bi preko ljeta bili tamo. HU i H nije previše viđao, to su unuci od ZU po prvoj supruzi. ŽU, sin od ZU i SU bi znao dolaziti, ali on ne živi ovdje.

56.Stup od struje se nalazi možda na međi između parcelela od VU i tog spornog puta. Najprije je bio drveni stup kojeg je stavilo Elektroprimorje. Na istom mjestu je izgrađen betonski stup. Pok. ZU, suprug od SU mu je rekao da je Elektroprimorje htjelo da taj novi betonski stup stave u njegovo, možda za 2 metra dalje, ali da su ga odbili jer da je prevelik raspon između stupova, pa su ga postavili na mjesto drvenog. Taj stup ne smeta misli nikome. Stup ne smeta za prolazak auta. On je na jednom čošku. Ne zna od kada postoje bočna vrata u nekretninu tužene, ali sigurno više od 10-15 godina. Nije vidio, ali je čuo da je ŽU, kada su se počeli svađati, po sredini puta posadila neko cvijeće.

57.Ulazna dvorišna vrata na nekretnini tužitelja su široka 3 metra, možda malo više tako da komotno može ući auto i kamion. Raniji dogovori prednika stranaka u vezi prolaska s nekretninom mu nisu poznati. Bili su prijatelji i susjedi i uvijek je bilo sve u redu.

58.Njiva na koju su išli tužitelji nije bila ograđena. Ograđena je cijela parcela na šire, suhozidom. Tu gdje su danas željezna vrata i ulaz nije bilo ograde. ZU i SU su dolazili iz [adresa] u [adresa] i prije mirovine, a koliko često ne može reći. ZU je imao mamu tamo, a i gradio je kuću. Taj put je išao po sredini parcele od tužene jedno 3 metra od kuće tuženika. Koristili su put i pješke i vozilima. Betonski stup se nalazi negdje uz željeznu ogradu od tužitelja. Kada su tužitelji počeli graditi kuću zvali su Elektroprimorje da im tamo dovedu struju, negdje 1978. Tužena ne dobiva struju iz toga stupa.

59.Svjedokinja UU, u dobi od 66 godina, saslušana, izjavila je da je ZU, suprug od SU, bio bratić njenom ocu O. Ona je rođena u [adresa] i tamo je živjela do 18.-te godine, a udala sam se sa 18 godina i preselila u Opatiju. Nastavila je vikendima odlaziti u [adresa], pa i dan danas. Kuća tužitelja se počela graditi misli 1978. To je bila djedovina od ZU. Tamo je bila njiva, koju su obrađivali roditelji od L. Oni su prilazili kao i danas. Kada je kuća tamo napravljena, napravljen je portun kuda prolaze autom. Po tom putu se uvijek išlo. Ranijim godinama se išlo pješice i vozom, a danas autom. Trasa puta je uvijek ista.

60.Zadnjih godina čula je za probleme oko tog puta, ali nije previše upućena u to. Nitko se nije prije protivio prolaženju po tom putu, ni ZU, ni SU, ni njihovim precima. O darovanju ili zamjeni nekretnina nema saznanja. Nije vidjela da je ŽU posadila neko bilje po tom putu. To joj je rekla SU. Od kada je ZU umro rijetko se vide. Drveni stup od struje je negdje na početku tog puta i ne zauzima put za proći.

61.Izjavljuje da je put širok dovoljno za prolaza auta, nekad su se vozila kola sa sjenom. Od kada su Ž sagradili kuću, prolazi se autom. Put je bio vidljiv i prepoznatljiv. Ona bi tuda prolazila kada bi išli u posjet ili na njivu i nitko nije prigovarao. Građevinski materijal se tuda dovozio. Nije čula da se netko žalio. Kada je bilo hladno išli bi u Rijeku, a po ljeti bi stalno tužitelji bili u [adresa]. Ne zna kada je postavljen stup od struje ni kada su postavljena dvorišna vrata. Nije joj poznato da postoje neki dogovori oko prolaska.

62.Prije je na mjestu gdje je kuća tužitelja bila njiva na koju su dolazili istim tim putem, nisu imali gdje drugdje. Ne zna da li je njiva bila ograđena. Tužitelji su po ljeti stalno bili gore, zimi u Rijeci, ali su stalno dolazili. Do kuće su dolazili autom. Taj put je dosta blizu kuće od VU. Ne može točno odrediti.

63.Svjedok ŠU, rođen 1941., izjavio je da je rođen u [adresa] gdje je živio do 1979., ali nakon toga je dolazio skoro svaki dan jer je vozio autobus, te bi se zaustavio kod mame. Graniči s ovim parcelama. Ima 80 godina i zna da je taj put uvijek postojao. Još je pok.otac od ZU išao tim putem. Imali su njivu i košeninu. Tamo su orali, kosili, išli konjima. Kada je ZU gradio kuću o tom putu su mu kamioni dovozili pjesak, ciglu. Nitko im to nije branio. On je napravio željezni portun. Sve je bilo u redu do tri godine unazad kada je svjedok vidio da su po tom putu posađene jelkice. Zvao je SU koja mu je rekla da su ona i sin to vidjeli i da nisu mogli proći. Trasa puta se nije nikada mjenjala. Taj put vodi ravno na portun od Antonije. Stup od struje je malo od portuna prema Robertovoj kući uz samu cestu i ne smeta.

64.Od kada se sjeća, put je bio tamo. Bio je prepoznatljiv. Kuća tužitelja je građena krajem 1970.-tih. Dok su gradili kuću su stalno dolazili, a kada su išli u mirovinu, bili su stalno tamo, samo preko zime su išli u stan u [adresa]. Dvorišna vrata tužitelja su više od 10 godina. Ne zna što su se oni dogovarali. On je imao traktor kojim je ZU orao njivu tamo.

65.Parcela od Doričića bila je ograđena suhozidom, pa je tako i danas. Tu gdje je ulazna kapija nije bilo suhozida. Od kuće VU pa do kranjeg ruba tog puta je oko 8 metara. Put ide uz rub parcele. Betonski stup nije na trasi puta. Ne mora ga se zaobići. Kad je S saziđao kuću dopeljao si je struju, a ŽU ima struju iz svoje stare kuće. Najprije je V bio drveni stup, a sada je betonski stup. Misli da je betonski na istom mjestu gdje je bio i drveni stup. Postavljen je prije 10-tak godina. Čuo je da je Robertin prijevoznik koji joj je dopeljao pijesak, isti istresao ispred portuna od Doričića, pa su ovi zvali policiju. To je bilo prije sađenja biljki po putu. Ž su tražili struju kada su išli graditii kuću.

66.Svjedok EU, star 72 godine, izjavio je da je pok.ZU radio žbukanje još u početku kada je zidao kuću. Kuća je bila sazidana. To je bilo 1980.-tih godina. Toj kući je prilazio s gornje strane stazom, ili s donje kolnim putem. Taj kolni put je od uvijek tamo. Nekada su se tuda vozili vozom. Tim putem su se koristili jedino Ž i otac od ZU. Tamo su imali jednu njivu. Koliko je vidio, ZU nije nitko prigovarao što koristi taj put. ŽU je prije 11 godina radila septičku jamu. Nije bilo nikakvih problema, tek poslije je nešto počelo. Nije vidio da su biljke posađene po tom putu. Tamo su bila dva poljska puta i dan danas su. Stup od struje ne smeta za prolaz.

67.Nekada su tu stari ljudi prolazili. Koristili su i gornju stazu za prolaženje pješke. Dvorišna vrata su točno na međi. Taj put je sa strane u odnosu na dvorišna vrata. Taj put je najviše bio korišten za njivu dok nije put napravljen. Kasnije je ZU dolazio do kuće s autom. I ŽU je dolazio sa autom do kuće. Z i HU nisu nikada tamo dolazili.

68.Na drugu stranu od Robertine kuće je put išao sa strane u odnosu na kapiju. Tamo su dva puta. Ne zna kada je postavljen betonski stup za struju. Misli da je taj stup stavljen radi kuće od tužitelja. Svi stupovi su morali biti na ravnoj površini. Misli da je i ovaj. Taj put je udaljen od Robertine kuće 5 do 6 metara. Ne znam na čiji zahtjev je postavljen stup od struje.

69.Svjedokinja HUŠ, stara 49 godina, izjavila je da je njezin suprug iz [adresa], gdje je naslijedio kuću od djeda i bake. Ona tamo živi od 2007.,a prije toga je suprug živio u [adresa] i povremeno su dolazili u [adresa]. To je blizu kuće stranaka, vide se. Na ulazu prema kući ŽU nalazi se željezna kapija do koje vodi taj put koji prolazi ispred kuće VU. Taj put je najviše 3 metra udaljen od njene kuće. Put je od uvijek postojao, od kada je ona počela dolaziti u [adresa]. To im je jedini ulaz u kuću. Nije čula da je bilo ikakvih protivljenja korištenja tog puta. Stup za struju je čini joj se s lijeve strane tog puta. Ne smeta za vožnju. Put je širine više od osobnog auta. Može doći kamion. To je jedini ulaz u kuću od ŽU. Nije čula da bi im to bilo priječeno. To je travnati zemljani put. Od asfalta je ta travnata površina do kapije tužitelja.

70.Njena kćerka je krenula u prvi razred kako su doselili u [adresa]., a prije toga su sigurno dolazili 10-tak godina, jer su dolazili još kao dečko i cura. Ž su cijelo vrijeme koristili svoje nekretnine. Zna pok.P i njegovu suprugu Č. Ne zna gdje im je međa. Pretpostavlja na njihovoj kapiji. Ne zna kada je postavljen betonski stup od struje ni na čiji zahtjev.

71.Svjedok KU, sin tužene, star 30 godina. Izjavio je da od rođenja živi u [adresa]. Koliko se sjeća, put je od uvijek tamo. To je kolni put. Tim putem se koristio ZU, zvan S. Kuću je napravio davno i dolazio je autom do svoje kuće. Taj put vodi skoro ravno na portun, odnosno jedno metar je jedan betonski dio i onda je napravljen željezni portun za auto. Od kada je bio dijete, to je tako.

72.Kada su radili septičku jamu ispred kuće te završnu ploču, pojavio se gospodin ZU sa sprejem i povukao crtu po toj ploči, odnosno prešarao tu ploču s tom crtom. To da je na njegovom i da su oni s tom pločom prešli na njegovo. To je bilo prije možda 6-7 godina, nije siguran. Onda su počele svađe oko puta, to je više mama oko toga. Ona je bila doma i on ju je napadao oko toga. Mama je nešto postavila.

73.Oni nisu nikada branili taj put i nije bilo nikakvih problema do tada kada je S to pošarao. Ne zna zašto, to oni znaju. Ž su prodali svoju kuću i novi vlasnici normalno prolaze kao i što su Ž prije prolazili.

74.Stup od struje je danas na putu. Misli da ne smeta za vožnju. Prije je drveni stup bio malo ispod, nije bio na putu. Dvorišna vrata su misli na međi. Betonski stup je stavljen kada je on bio možda u srednjoj školi. Možda prije 15 godina. Put je kod kapije pomaknut malo desno. Ne može se ići skroz lijevo uz među jer bi se pogodilo u betonski dio. S puta se može proći kroz portun prema kući tužitelja. Put je širok 3-4 metra. Betonski stup se ne mora obići. Crta koju je ZU povukao je možda 2 metra udaljena od kuće njegove majke. Put je možda tri metra udaljen od mamine kuće, isto tako. Ne zna koju kuću stup opskrbljuje električnom energijom. I prije je stup postojao samo malo niže. Ne zna na čiji je zahtjev postavljen.

75.Proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, iz GeoX d.o.o. [adresa]. Tužitelj ŽU pokazao je utuženu trasu puta i to od otvora željeznog portuna na ulazu u nekretninu tužitelja pa u smjeru asfaltirane ceste. Također je pokazao položaj posađenog bilja po sredini puta između šahte i ventila za vodu. Vještak je uzeo potrebne mjere i podatke te izvršio fotografiranje prijepora.

76.Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka utvrđeno je da se prijepor nalazi u mjestu [adresa], uz obiteljske kuće sa kbr.63A i kbr.6A. U naravi je prilazni put preko parcele tužene do željeznog portuna na ulazu u okućnicu tužitelja. Na digitalnom ortofoto snimku Državne geodetske uprave (prilog 1) tamnoplavom strelicom označena je kuća tužene sa kbr.63A, žutom strelicom označena je kuća tužitelja sa kbr.64A, crvenom strelicom označen je prijepor, a svjetloplavom strelicom označen je ulazni portun u okućnicu tužitelja. Na DOF-u su označeni kućni brojevi predmetnih i susjednih kuća.

77.U svrhu identifikacije prijepora sa OSS sustava preuzeta je kopija katastarskog plana, o čemu prileži potvrda u privitku (prilog 2). Prijepor je identificiran kao parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr.320196). Na kopiji katastarskog plana k. o. [katastarska općina] (mbr.320196) u privitku (prilog 3) parcela tužene, k. č. [katastarska čestica], označena je tamnoplavom bojom, parcela tužitelja, k. č. [katastarska čestica], označena je žutom bojom. Položaj prijepora označen je crvenom strelicom.

78.Na skici lica mjesta u privitku (prilog 4) prijepor je detaljnije prikazan. Predmetni put proteže se u smjeru sjever-jug uz istočnu granicu okućnice tužene i to od ruba asfaltirane javne ceste na sjevernoj strani pa do željeznog portuna koji je ulaz u okućnicu tužitelja i nalazi se na južnoj strani. Širina puta na sjevernoj strani iznosi 3.00 metra, dok je na južnoj strani otvor portuna širok 4.25 metara. Duljina puta iznosi 17.30 metara po osi, zapadni rub puta ima duljinu 17.37 metara, a istočni 17.23 metra. Na skici lica mjesta prikazan je i položaj betonskog stupa električne energije i javne rasvjete koji se nalazi na parceli tužene uz samu istočnu granicu, između ruba puta i zida na istočnoj strani. Također je prikazan i položaj jele koja se nalazi na parceli tužitelja, u sjeveroistočnom uglu uz portun. Na putu, oko 1.5 metar od portuna tužitelja, nalazi se šahta za vodu. Za izradu skice koristili su se podaci iz digitalne arhive Državne geodetske uprave i to iz geodetskog elaborata broj 1/2020. Ti su podaci korišteni isključivo kao pomoć prikaza postojećeg stanja koje je nesporno i ne utječe niti na katastarske niti na zemljišnoknjižne podatke.

79.Prijepor je prikazan i na fotografijama u privitku s kratkim opisom uz svaku fotografiju (prilog 5).

80.Konačno, iz zaključka vještaka proizlazi da se predmetni put za koji se traži služnost nalazi se na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr.320196), proteže u smjeru sjever-jug duljine d=17.30 metara, širina na sjevernom dijelu iznosi š=3.00 metra, širina na južnom dijelu iznosi š=4.25 metra, dok površina služnosti puta iznosi P=62m2. Put je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A.

81.Tužitelji nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te su sukladno istome podneskom od 6. lipnja 2024. konačno postavili tužbeni zahtjev.

82.Tuženici su se na nalaz i mišljenje očitovali podneskom zaprimljenim 11. ožujka 2024. Tužena smatra kako predmetni vještački nalaz nije potpun, precizan, osobito, da nije izrađen sukladno pokazivanju tužitelja na održanom očevidu na licu mjesta pa stoga ne može isti niti prihvatiti. Tužena ističe kako je na održanom očevidu na licu mjesta tužitelj pokazao prijepor na način na je pokazao portun (točke C i D) te točku B kao početak prijepora, dok prvotno nije točku A izričito pokazao već je otprilike pokazao (šireći ruke na način da prikazuje smjer navodnog kretanja i prolaska prijeporom iz smjera sjevera prema jugu odnosno gledano od kraja asfaltirane ceste prema portunu) tek na inzistiranje punomoćnika tužene je tužitelj pokazao točku A za koju je vještak izmjerio da je udaljena od točke B nekih 2,80 m - 2,90 m, a zasigurno manje od točno 3,00 m kako je to pogrešno i oportuno prikazano na predmetnom vještačkom nalazu.

83.Punomoćnik tužene je tražio i da vještak izmjeri udaljenost odnosno duljinu betonskog zida koji se proteže u smjeru istok-zapad između točke sjecišta čestica 1560/2, 1558/2, 1558/1 i 1560/1, sve k. o. [katastarska općina] i istočne strane portuna - točke C (najjasnije vidljivog na lijevoj strani fotografije broj 3 u predmetnom vještačkom nalazu); udaljenosti crnogoričnog drva (prikazanog na skici lica mjesta – prilog 4) od predmetnog zida te od rubova čestice 1560/1, k. o. [katastarska općina] odnosno udaljenosti predmetnog crnogoričnog drva od međe između čestica 1560/1 i 1558/1, obje k. o. [katastarska općina] te međe između čestica 1560/2 i 1560/1, obje k. o. [katastarska općina]; zatim udaljenosti betonskog stupa (prikazanog na skici lica mjesta – prilog 4 te označenog kao betonski stup kao nosač voda ee) od međe između čestica 1560/2 i 1558/2, obje k. o. [katastarska općina].

84.Predmetne udaljenosti je vještak izmjerio na održanom očevidu na licu mjesta te se podsjeća da je čak i punomoćnik tužene pomogao vještaku prilikom uzimanja mjera držeći početak metra za mjerenje.

85.Uvidom u predmetni vještački nalaz razvidno je da na istom nisu prikazane navedene udaljenosti, a koje su relevantne za ovaj postupak budući da svjedoci i stranke, u svojim iskazima, spominju i predmetni betonski zid, betonski stup te predmetno crnogorično drvo kao referente točke kada govore o tijeku te dimenzijama navodnog puta.

86.Slijedom navedenog tužena smatra da je u tom dijelu ostao nepotpun i neprecizan vještački nalaz te traži da sud pozove predmetnog vještaka da isti dopuni sukladno iznijetim prigovorima te si pridržava pravo daljnjeg očitovanja po zaprimanju dopune predmetnog vještačkog nalaza.

87.Tužena i dalje ustraje kod istaknutog prigovora nedostatka pravnog interesa tužitelja što će ponovo obrazložiti u nastavku ovog podneska. Iako su se glede istaknutog prigovora tužitelji očitovali podneskom od 21. svibnja 2021. godine navodeći kako imaju pravno interes za vođenje ove parnice i to temeljem odredbe članka 195. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) kojom je propisano da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši. Tužena ističe da se istaknuti prigovor nije bio istaknut samo glede procesnog pitanja nastavka vođenja parnice već i glede odlučivanja o meritumu stvari.

88.Nema sumnje da, sukladno odredbi članka 195. stavak 11 ZPP-a, otuđenje stvari ili prava o kojem teče parnica ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši budući da navedena odredba ima samo procesno pravni učinak.

89.No, međutim, nema sumnje niti da bi navedenom odredbom bio oduzet materijalno pravni učinak pravnog posla na temelju kojega je izvršeno otuđenje stvari ili prava o kojemu teče parnica za vrijeme trajanja parnice, a što posljedično znači da iako otuđenje predmeta spora nije nužno relevantno (djelotvorno) za postojanje parnice ono je, nesumnjivo, relevantno (djelotvorno) na ishod parnice.

90.Nastavno na prednje navedeno, materijalno pravna sukcesija koja se dogodila za vrijeme trajanja parnice mora se uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o meritumu stvari glede postavljenog tužbenog zahtjeva budući da je za presuđenje odlučno stanje stvari koje postoji u vrijeme zaključenja glavne rasprave.

91.Poradi prednjega, tužena ponovno ističe zahtjev da nadležni sud s obzirom na prednje navedene okolnosti, otuđenje predmeta spora, parnicu među istim strankama dovrši odbijanjem tužbenog zahtjeva.

92.Nadalje, nastavno i u prilog prednje navedenom, tužena smatra da mora postojati poveznica između osobe (tužitelja) i povlasne nekretnine u čiju korist se, u konkretnom slučaju, traži utvrđenje postojanja kakve služnosti, a na teret poslužne nekretnine.

93.Nesporno je da je otuđenjem predmetne nekretnine tužitelja točnije prodajom nekretnine koje je do tada bila vlasništvo tužitelja (osim 4. tužitelja, a što je tužena pojasnila u podnescima od 30. travnja 2021. godine i 27. lipnja 2023. godine) kupcima FU i AU između istih nastao određeni učinak iz tog građanskopravnog odnosa. Kada toga ne bi bilo odnosno kada za donošenje presude radi utvrđenja postojanja kakve stvarne služnosti u korist povlasne nekretnine ne bi trebala nikakva poveznica između niti kakav odnos između povlasne nekretnine i podnositelja takve tužbe tada bi, prema takvom shvaćanju, bilo tko bez pravnog interesa, pa primjerice i punomoćnica tužitelja, mogla osobno podnijeti ovakvu tužbu kojom se traži utvrđenje postojanja stvarne služnosti u korist povlasne nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a na teret k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine iako ista nije vlasnica niti je ikada bila vlasnica povlasne nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, koji prileži spisu predmeta, za nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija označenu kao k. č. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište površine 842 m², upisana u z.k.ul.

225, k. o. [katastarska općina] nesporno proizlazi sljedeće:

- suvlasnici i to svaki u ½ dijela predmetne nekretnine bili su ZU, ranije 1. tužitelj i SU, sada 5. tužiteljica,

- dana 9. srpnja 2020. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: O-1287/2020 od 3. srpnja 2020. godine na suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine s imena pokojnog ZU pod poslovnim brojem: Z- 16267/2020 upisani su kao suvlasnici: HU, ovdje 1. tužiteljica, u ¼ dijela; OU, ovdje 2. tužitelj u 1/8 dijela i LU, ovdje 3. tužitelj u 1/8 dijela dok je na preostaloj ½ dijela predmetne nekretnine i dalje bila upisana SU, ovdje 5. tužiteljica,

- dana 29. siječnja 2021. godine na temelju ugovora o kupoprodaji od 21. prosinca 2020. godine i tabularne izjave od 21. prosinca 2020. godine kao suvlasnici, svaki u ½ dijela predmetne nekretnine pod poslovnim brojem: Z-2610/2021 upisani su: FU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i JU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

94.Iz citiranog povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka nesporno proizlazi i da ŽU, ovdje 4. tužitelj nikada nije ni bio (su)vlasnik predmetne nekretnine pa isti nikada nije niti imao pravni interes niti za vođenje ovog postupka niti pravni interes koji mu je potreban za odlučivanje o meritumu stvari.

95.Stoga sve i da tužitelji imaju pravo nastaviti vođenje ove parnice temeljem odredbe članka 195. stavak 1. ZPP-a isti su otuđenjem predmetne nekretnine izgubili pravni interes koji im je potreban da bi prilikom donošenja meritorne odluke sud uopće mogao usvojiti takav zahtjev, sve kada bi tužitelji u postupku i dokazali sve relevantne materijalnopravne elemente.

96.Tužena ističe i da je u konkretnom slučaju riječ o tužbi za utvrđenje pa stoga smatra da je, pored svega prethodno navedenog, i sukladno odredbi članka 187. stavak 2. ZPP-a potrebno da tužitelji imaju pravni interes da sud utvrdi postojanje kakvog prava, a koji interes su tužitelji nedvojbeno izgubili otuđenjem predmetne nekretnine.

97.Podredno, povrh svega navedenog tužena ističe kako od samog početka, kako u stvarnosti tako i ovom postupku u odgovoru na tužbu te na pripremnom ročištu je učinila jasnim da ne osporava tužiteljima pravo služnosti prolaza pješice i kolima u širini od 3 metra, no tužitelji su na pripremnom ročištu uredili tužbeni zahtjev na način da istim potražuju služnost širine 4 metra, stoga se ovaj postupak zapravo nastavio voditi zbog razlike u širini prolaza između, po tuženoj, neosporenih 3 metara i po tužiteljima tužbom traženih 4 metra širine prolaza.

98.Tužena ponovo ističe i drži da je širina od 3 metara sasvim dovoljna za prolazak osobnih vozila pa čak i većih teretnih vozila te da je to širina koju nerijetko imaju i brojne nerazvrstane ceste dok je sve preko toga nastojanje tužitelja da nepotrebno i prekomjerno optereti nekretninu tužene.

99.Tužena ističe i da je pokazani prijepor po tuženiku između točaka A-B i manji od 3 metra odnosno od onog što ista tužiteljima nije niti osporavala, dok je između točaka C-D čak i veći od, po tužiteljima traženih 4 metara te iznosi 4,25 metara.

100.Stoga tužena smatra da se ovaj postupak, za eventualnu razliku u širini predmetnog puta, vodi isključivo radi nastojanja tužitelja da nepotrebno i prekomjerno optereti nekretninu tužene te predstavlja vid obijesnog parničenja, pa tužena moli sud da isto ima na umu, ukoliko bude odlučivao o trošku i uspjehu stranaka u sporu budući da je trošak nastavka vođenja postupka i ustrajanja u istom rezultat odnosno krivnja isključivo tužitelja.

101.Nadalje u prilog tome da je tužbeni zahtjev tužitelja, kojim traži utvrđenje služnosti u širini od 4 metra, neosnovan jer se istim nastoji nepotrebno i prekomjerno opteretiti nekretninu govore i iskazi stranaka i svjedoka saslušanih u tijeku ovog postupka koji u bitnom navode da su predmetni put navodno koristili tužitelji za prolazak pješice do svoje čestice, a ponekad sa zaprežnim kolima te da je je taj put bio otprilike 2 metra širok, da danas prilaze osobnim automobilom pa je isti širok 3 metra, a da su građevinska vozila prolazila samo dok su tužitelji gradili kuću na svojoj nekretnini i isključivo za potrebe gradnje te kuće.

102.Osim toga tužena ističe i da je opće poznato da su osobni automobili u današnje vrijeme, u prosjeku, širine 1,80 metara, dok teretna vozila ne smiju biti šira od 2,55 metara pa je tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže utvrđenje služnosti širine 4 metara svakako neosnovan.

103.Ukoliko bi Naslovni sud, iz nekog razloga, u cijelosti usvojio takav tužbeni zahtjev te utvrdio postojanje služnosti u širini od 4 metara, a s obzirom da tužitelji nisu vršili posjed iste u toj širini već u širini od 2-3 metra tada bi tužitelji svakako morali obeštetiti tuženu za tu eventualnu razliku, isplatom tržišne vrijednosti odnosno tužena bi svakako imala pravo to potraživati od tužitelja.

104.Naposljetku tužena ističe kako nekretninu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], cijelom dužinom te čestice oplakuje seoski put koji je vodio od centra sela [adresa] do njiva koje su mještani obrađivali odnosno put koji se proteže preko čestica: k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] itd., sve k. o. [katastarska općina]. Stoga su neistiniti navodi tužitelja i njihovih svjedoka kada iskazuju da je jedini pristupni put tužitelja do javno-prometne površine uz kuću i kroz dvorište nekretnine u vlasništvu tužene.

105.Predmetni put vidljiv je na orto-foto snimkama od 2022. godine pa sve do 1968. godine stoga su tužitelji svakako mogli, kada su gradili obiteljsku kuću na čestici kč.č. 1560/1, k. o. [katastarska općina] izvesti priključak na glavnu cestu (k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) po postojećem putu (seoski put, po svom sadržaju javno dobro u općoj uporabi) preko neizgrađenih prethodno navedenih čestica, a ne uz kuću i preko dvorišta tužene.

106.Postavlja se pitanje i na koji način su tužitelji ishodili građevinsku dozvolu za kuću sagrađenu na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kada je za ishođenje iste potrebno da građevna čestica ima pristupni put na javno-prometnu površinu, a nesporno je da nisu taj pristupni put tužitelji nisu mogli prikazati preko čestice u vlasništvu tužene k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] budući da isti nisu sklopili ugovor o osnivanju takve služnosti, u suprotnom tužitelji ne bi niti mogli ustati ovom tužbom.

107.Jednako tako, da su tužitelji imali obzira, isti su prilikom ograđivanja svoje čestice betonskim zidom trebali postaviti željezni portun skroz uz sjeveroistočni rub svoje čestice kako bi pokušali čim manje opteretiti česticu tužene, kada već nisu izveli priključak preko postojećeg puta opisanog u prethodnoj točki ovog podneska, a ne bezobzirno i kako to njima najviše odgovara i to na način da isti, po sredini, presijeca dvorište tužene.

108.Slijedom svega navedenog tužena predlaže da Naslovni sud, i bez provođenja daljnjih dokaza, odbaci, podredno odbije predmetnu tužbu te da naloži tužiteljima da tuženoj solidarno naknade troškove ovog postupka.

109.Podredno tužena predlaže da Naslovni sud pozove predmetnog vještaka da se očituje na istaknute primjedbe odnosno prigovore tužene te da sukladno istima izvrši dopunu predmetnog vještačkog nalaza.

110.Podneskom zaprimljenim 1. listopada 2024. tužena navodi da su tužitelji podneskom od 5. lipnja 2024. djelomično povećali tužbeni zahtjev na način da su povećali širinu služnosti s početnih 4,00 m na sadašnjih 4,25 m, kojoj preinaci se tužena protivi, a ustraje i kod prigovora na nalaz i mišljenje. Predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev i potražuje naknadu parničnih troškova.

111.Tužitelji pak podneskom od 4. studenog 2024. navode da osporavaju navode tuženika sadržane u podnesku od 17. rujna 2024. godine, a sve obrazloženo kako slijedi. U odnosu na navode tužene sadržane u 4. dijelu podneska od 17. rujna 2024. godine, tužitelji ističu kako tužitelji podneskom od 5. lipnja 2024. godine nisu djelomično smanjili tužbeni zahtjev već isti specificirali sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl.ing.geod.

112.Naime, tužbeni zahtjev tužitelja se temelji na istom pravnom osnovu i istom kompleksu činjenica te se u konkretnom slučaju ne radi o povlačenju tužbenog zahtjeva već uređenju istoga, a sve sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl.ing.geod.

113.Štoviše, pa sve i da se radi o djelomičnom smanjenju tužbenog zahtjeva, isto se ne bi smatralo preinakom tužbe niti djelomičnim povlačenjem tužbe radi kojeg bi bila potrebna suglasnost tuženika, a slijedom čega tužena nema niti pravo na naknadu troškova parničnog postupka u odnosu na „povučeni dio tužbe“.

114.U vezi s tim, sudska praksa: Smanjenje tužbenog zahtjeva ne smatra se preinakom tužbe niti djelomičnim povlačenjem tužbe iz kojeg razloga za njega nije potrebna suglasnost tuženika, već je sud dužan dalje raspravljati i odlučivati isključivo u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva. (VSRH, Rev-662/08 od 8. travnja 2009.)

115.Tužitelj je u tužbi spornu nekretninu označio kao čest. zgr. [katastarska čestica]. k.o. I. L., no, prvostupanjski sud ispušta iz vida da je ista označena fizički „u naravi kuća i dvorište“, te također prvostupanjski sud ispušta iz vida da među strankama, a što proizlazi iz odgovora na tužbu te očitovanja u podnescima tuženika kao i zapisnika o očevidu, nije bilo sporno o kojoj se nekretnini (u fizičkom smislu) radi. Kada uzmemo da je očevidom na licu mjesta i provedenim vještačenjem vještak konstatirao odnosno utvrdio da ova „među strankama nesporna nekretnina“ nosi drugu oznaku čestice i to čest. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k.o. I. L., te kada je nakon toga tužitelj tužbu uredio, odnosno tužbeni zahtjev ispravio u skladu s provedenim vještačenjem, to prema ocjeni ovog suda pogrešno prvostupanjski sud zaključuje da se radi o preinaci tužbe i da takva preinaka nakon zaključenja pripremnog ročišta više nije dopuštena, jer upravo suprotno, radi se o ispravku pogrešnog navoda oznake sporne nekretnine u tužbi, a koju je tužitelj uočio i odmah ispravio nakon provedenog vještačenja, pa se time ne mijenja istovjetnost zahtjeva, te je ovakav ispravak sukladno čl. 191. st. 3. ZPP, dopušten, a čime je prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba parničnog postupka (tako i VSRH u Rev-x-96/08-2 od 11. studenoga 2008.). (ŽS ZD, Gž - 1707/15 od 5. siječnja 2016.) Time što je kao objekt posjedovne zaštite umjesto prvobitne katastarske oznake 226/2 k.o. Z.O, nakon identifikacije na očevidu, u preciziranom zahtjevu označio 226/1 k.o. Z.O. tužitelj nije preinačio tužbu jer nema dvojbe da se radi o okućnici tužitelja u Z. O. Sud prvog stupnja je otklanjanju pogrešne katastarske oznake od strane tužitelja dao preveliki formalno-pravni značaj smatrajući to preinakom tužbe, iako to doista nije. (ŽS ZD, Gž-330/14 od 30. siječnja 2014.)

116.Tužiteljica je prilikom očevida na licu mjesta održanog dana 13. studenog 2009., ukazala da je pogrešno u tužbi navela čk.br. 225/16 kao česticu na kojoj je izvršen navedeni iskop te da se radi o nekretnini druge oznake. Sud prvog stupnja je pogrešno primijenio odredbu čl. 191. ZPP-a kada je ispravak navoda tužiteljice u tužbi u pogledu oznake druge zemljišne čestice na kojoj je pričinjena predmetna šteta smatrao preinakom tužbe. (ŽS VG, Gž-973/10 od 22. kolovoza 2013.)

117.Stoga, tužitelji se protive zatraženoj naknadi troškova parničnog postupka budući da u konkretnom slučaju nema osnova za isti s naslova navodnog smanjenja tužbenog zahtjeva, obzirom da se ne radi o smanjenju već specifikaciji tužbenog zahtjeva.

118.Nadalje, u odnosu na navode tužene da su tužitelji podneskom od 5. lipnja 2024. godine i djelomično povećali tužbeni zahtjev na način da su u dijelu povećali širinu služnosti čije utvrđenje traže s početnih 4,00 metara na sadašnjih 4,25 metra, tužitelji ističu kako se u konkretnom slučaju ne radi o povećanju tužbenog zahtjeva već o specifikaciji tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju vještaka.

119.U vezi s tim, sudska praksa: Kada je očevidom i vještačenjem utvrđeno da je čin smetanja (ukapanjem ukupno jedanaest betonskih stupova), zbog kojeg je podnesenom tužbom zatražena posjedovna zaštita, počinjen dijelom (ukapanjem devet stupaca) na zemljišnoj čestici navedenoj u tužbi a dijelom (ukapanjem dva stupca) na drugoj susjednoj čestici, i kada tužitelj u skladu s tim izmijeni tužbeni zahtjev, time nije promijenjena njegova istovjetnost, niti je došlo do njegova povećanja, pa se stoga ne radi o preinaci tužbe već o dopuni njenih navoda. (ŽS BJ, Gž-630/10 od 16. lipnja 2010.)

120.Slijedom navedenoga, tužitelji predlažu da Naslovnom sudu usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezivanje tuženika da tužiteljima nadoknade prouzročeni

121.Vještak je u dopuni nalaza i mišljenja, a radi traženja tužene da vještak prikaže udaljenosti navedene u podnesku tužene od 11. ožujka 2024. godine, izvršen je ponovni terenski uviđaj te su izvršena dodatna mjerenja, budući da dana 20. listopada 2023. godine na uviđaju nisu uzete sve mjere za ispunjenje dodatne zadaće, odnosno mjere koje tužena traži da budu prikazane na skici lica mjesta.

122.Na terenskoj skici vještaka izrađenoj na održanom očevidu na licu mjesta dana 20. listopada 2023. godine, stoji udaljenost od 3.0 metra na dijelu gdje se u naravi nalazi rub asfalta, a na skici lica mjesta u nalazu označeno sa točkama A i B.

123.Također, na skici izmjere broj 1/2020 iz digitalne arhive Državne geodetske uprave, čiji podaci su korišteni i za izradu ovog nalaza (kako je u samom nalazu i navedeno), udaljenost tog istog dijela zemljišta (rub asfalta) iznosi 2.98 metra. U nalazu vještaka prikazan je podatak dobiven direktnom izmjerom na terenu, koji predstavljan egzaktan i precizan podatak. Navod tuženika da ista ima saznanje da je vještak izmjerio „nekih 2.80m-2.90m“ nije ničim potkrijepljen. Udaljenost između točaka A i B iznosi 3.00 metra.

124.Nalaz geodetskog vještaka od listopada 2023. godine izrađen je sukladno zadaći zadanoj vještaku Rješenjem suda od 22. rujna 2023. godine te je ista zadaća u potpunosti izvršena. Ukoliko su stranke imale dodatnih zahtjeva izvan zadane zadaće, tada su iste zahtjeve trebale iznijeti na licu mjesta u raspravni zapisnik, kako bi se i ti zahtjevi obuhvatili rješenjem suda. S obzirom da to u konkretnom slučaju nije učinjeno, vještak ne može izlaziti izvan okvira zadane zadaće te je u samom nalazu navedena trasa, dimenzija i površina puta za koji se traži služnost, sve kako je od vještaka traženo. Nalaz je, ponavlja se, u potpunosti izrađen u skladu sa zadaćom. Prilikom dodatnog terenskog uviđaja, na traženje tužene i prema odluci Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, od 14. studenoga 2024. godine uzete su slijedeće mjere:

1.Duljina zida od točke C do sjecišta parcela k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], iznosi 1.20 metara.

2.Crnogorično drvo nalazi se na udaljenosti od 1.40 metara od predmetnog zida, odnosno međe između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te 0.95 metara odmeđe parcela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

3.Udaljenost betonskog stupa od međe parcela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], iznosi 0.80 metara.

125.Tužitelji su podneskom zaprimljenim 11. srpnja 2025. u odnosu na Dopunu nalaza geodetskog vještaka Tatjane Radetić, dipl. ing. geod. od dana 16. prosinca 2024.g., navode kako Zaključak Nalaza geodetskog vještaka Tatjane Radetić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke iz listopada 2023.g. glasi:

„Predmetni put za koji se traži služnost nalazi se na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr.320196), proteže se u smjeru sjever-jug duljine d=17.30 metara, širina na sjevernom dijelu iznosi š=3.00 metra, širina na južnom dijelu iznosi š=4.25 metra, dok površina služnosti puta iznosi P=62m2. Put je na skici lica mjesta označen slovima A- B-C-D-A.“

126.Nadalje, iz Dopune nalaza - prosinac 2024.g. nije razvidno da li ista odstupa od zaključka Nalaza iz listopada 2023.g. pa tužitelji ovim putem umoljavaju pojašnjenje istog.

127.Vještak je podneskom zaprimljenim 19. rujna 2025. navela da je u Dopuni nalaza jasno navedeno da širina puta na sjevernom dijelu iznosi 3.00 metra, jednako kao što je navedeno i u osnovnom Nalazu, a što je vidljivo i u priloženoj skici lica mjesta. Ostali navodi dopune nalaza ne odnose se na dimenzije puta za koji se traži služnost.

128.Tužitelji su podneskom zaprimljenim 31. listopada 2025. naveli da dostavljaju aktivni i povijesni vlasnički list za poslužnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] a iz kojeg je razvidno da je k. č. br. [katastarska čestica] ovdje poslužne nekretnine u zemljišnim knjigama Naslovljenog suda, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, pod brojem Z-21209/2025 upisane k. č. [katastarska čestica] ispisane iz zk. ul. [broj ZK uloška] u zk. ul. [broj ZK uloška].

129.Tužitelji dostavljaju aktivni i povijesni vlasnički list za povlasnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] a iz kojeg je razvidno da je k. č. br. [katastarska čestica] ovdje povlasne nekretnine u zemljišnim knjigama Naslovljenog suda, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, pod brojem Z- 21213/2025 upisane k. č. [katastarska čestica] ispisane iz zk. ul. [broj ZK uloška] u zk. ul. [broj ZK uloška].

130.Sukladno Dopuni nalaza Stalnog sudskog vještaka geodetske struke Tatjane Radetić, dipl.ing.geod., [adresa], prosinac 2024.g., te utvrđenim promjenama u zemljišnim knjigama glede ovdje povlasne i poslužne nekretnine, tužitelji preciziraju svoj tužbeni zahtjev na način kao što je presuđeno u izreci.

131.U odnosu na ranije iznesene prigovore tuženika, tužitelj se očituje kako slijedi: U ovom konkretnom slučaju bilo bi primjenjivo pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-56/19-10 održanoj 21. listopada 2019., a to pravno shvaćanje glasi:

"Kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe."

132.Ovakvo pravno shvaćanje zauzeto je upravo kako bi se spriječile moguće zloupotrebe u parničnim postupcima ignoriranjem načela savjesnosti i poštenja u pravnom prometu s učinkom sprječavanja subjekata da ostvare svoja prava.

133.Ocjenom provedenih dokaza, kako svakog posebno, tako i svih uz cjelini, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

134.U ovom postupku tužbom su ustali tužitelji ZU i SU. ZU je tijekom postupka preminuo, pa je postupak bio prekinut, a nastavljen je rješenjem od 29. lipnja 2020.

135.Tužena prigovara aktivnoj legitimaciji i pravnom interesu tužitelja. Ističe da od navedenih tužitelja ŽU nije naslijedio nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], a isto tako se navodi da je nekretnina prodana temeljem Ugovora o kupoprodaji od 21. prosinca 2020. te su danas suvlasnici iste FU i JU, svaki u ½ dijela, što je potkrijepljeno i izvatkom iz zemljišnih knjiga, pa se tužiteljima, koji nisu suvlasnici niti posjednici predmetne nekretnine u trenutku zaključenja glavne rasprave osporava pravni interes za vođenje ovog postupka.

136.Ovi prigovori nisu osnovani.

137.Tužitelji navedeni u uvodu ove presude su svi nasljednici iza pok. ZU, te su kao takvi pravomoćnim rješenjem ovog suda pozvani na preuzimanje postupka, a svi čine nasljedničku zajednicu iza pok. ZU, te su iz tih razloga svi i aktivno legitimirani u ovom postupku.

138.Nesporno je da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prodana još 2020. godine i da tužitelji nisu u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnici u trenutku zaključenja glavne rasprave, no temeljem odredbe čl. 195 st.1 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje : ZPP), ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Tužitelji imaju pravni interes za vođenje ovog postupka, obzirom se tužena tužbi protivi, a na strani tužitelja su stečeni uvjeti za stjecanja ovog prava dosjelošću, te sve obzirom na sadržaj odredbe 195 st.1 ZPP-a nema zapreke da se ovaj postupak među istim strankama i dovrši.

139.U ovom postupku tužitelji zahtijevaju da se utvrdi kako postoji pravo služnosti staze i kolnika na teret nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kao što je pobliže navedeno u izreci te je tužena dužna trpjeti da tužitelji to pravo i upišu u zemljišnim knjigama u korist povlasne nekretnine. Osnov tužbe je stjecanje tog prava temeljem dosjelosti.

140.Odredbom čl. 174 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, dalje: ZV), propisano je da je služnost ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

141.Služnost puta propisana je odredbom čl.190. ZV-a. Tom odredbom u st.1. propisano je da je vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.

142.Odredbom čl. 229. st. 1.ZV-a, propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

143.Odredbom čl. 18. st. 3. ZV-a, propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Temeljem odredbe st.3. istog članka, posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

144.Tužitelji su u ovom postupku dokazali da se osobno, a i putem svojih pravnih, prednika nalaze u poštenom posjedu predmetnog prava služnosti staze i kolnika na predmetnoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] a za korist k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (tuženi suprotno nisu dokazali), te da taj posjed traje više od 20 godina, i to upravo trasom u dimenzijama kao što je i utvrđeno geodetskim vještačenjem u ovom postupku, odnosno kao što je navedeno u izreci presude. Tužiteljima i njihovim prednicima nitko nije osporavao taj posjed kroz zakonom propisano vrijeme. Tužitelji su dakle tu služnost stekli temeljem dosjelosti.

145.Tužitelji su u tužbi naveli da se predmetnim pravom služe preko 40 godina u kojem razdoblju im to nikada nitko nije osporavao. Posjed je vršio još i ČU, otac ZU, a tužitelji su ga nastavili. Ovo je potvrđeno kako iskazima svjedoka, tako i samih stranaka te tužene.

146.Kada se cijeni odgovor na tužbu, ovaj sud utvrđuje kako je sama tužena u tom odgovoru navela da ona nije nikada osporavala pravo služnosti prolaza pješice i kolima putem staze koja se prostire na dijelu k. č. [katastarska čestica] i to u dužini od 17,2 metara. U tužbenom zahtjevu navedena je duljina od 17,30 metara (10 cm duža), pa se ima smatrati da sama dužina staze nije sporna. Međutim tužena osporava utuženu širinu te ističe da se cijeli taj put prostirao cijelom dužinom u širini od 3 metra i da se u naravi tako i vršio pa se protivi tužbenom zahtjevu u kojem se kao širina puta u južnom dijelu navodi u širini od 4,25 metara.

147.No, provedenim dokazima ovaj je sud utvrdio da se služnost vršila upravo u dimenzijama puta kako je to i utvrđeno očevidom te sadržano u nalazu i mišljenju vještaka, odnosno skici lica mjesta, prilog 4 nalaza i mišljenja kao i u dopuni nalaza i mišljenja, skici lica mjesta 1, a između točaka A-B-C-D-A.

148.Sporna je dakle širina puta koja između točaka C i D iznosi 4,25 metara. Radi se o širini ulaznog portuna koji vodi u nekretninu tužitelja, a koji portun na tom mjestu postoji još od vremena izgradnje kuće na k. č. [katastarska čestica]-ih godina prošlog stoljeća.

149.Iz svih priloženih fotografija vidljivo je kako to izgleda u naravi odnosno predmetni put vodi okomito, odnosno ravno na portun. S lijeve strane tih vrata nalazi se betonski zidić s ogradom i crnogorično drvo, a s desne strane ograda odnosno žbunj. Rečeno stablo je vrlo veliko i vidi se da se ne radi o mladom stablu već o stablu koje je dugogodišnje. Stoga je i nemoguće da bi se trasa puta nalazila na liniji betonskog zidića s ogradom i tog stabla, jer bi se tako put protezao po zidiću i stablu. Suprotno tome, upravo je vidljivo da ta staza vodi ravno prema željeznim vratima i dalje se produžava unutar nekretnine k. č. [katastarska čestica] te je vidljivo da se radi o kolnom putu.

150.Tužitelji tvrde da od izgradnje njihove kuće nije bilo nikakvih promjena niti širenja na terenu i da su se uvijek kretali tim istim putem. Iz iskaza tužiteljice SU utvrđeno je da su ona i pokojni suprug ZU kuću počeli graditi 1978., a prethodno je tu uvijek postojao put kojim su njihovi prednici prolazili do njive i kosili te se prolazilo vozom. Tijekom gradnje kuće putem su kamioni dovozili materijal, a nakon izgradnje kuće tužitelji su put nastavili koristiti kao kolnik. Od 1991. nakon odlaska u mirovinu, SU i ZU su po 6 mjeseci neprekidno i živjeli u [adresa], svakodnevno se koristeći putem kao kolnim. U preostalo vrijeme bi dolazili vikendima i uvijek su tuda prolazili te im nikada nitko to nije osporavao.

151.Tom iskazu pridružio se i tužitelj ŽU koji potvrđuje i postojanje portuna, čak i prije nego je izgrađena kuća. Nikada im nitko nije prigovorio, a on osobno je kao dijete provodio u [adresa] cijelo ljeto. Dok se gradila kuća pomagao je ocu u gradnji, dolazio bi vikendima i uvijek automobilom.

152.Da je tome tako, proizlazi i iz iskaza same tužene VU koja navodi da je put uvijek tamo postojao, da je obitelj tužitelja po njemu prolazila vozom radi odlaska na svoju njivu i to još roditelji od ZU jer su jedino tuda i mogli proći. Tijekom gradnje kuće je ZU koristio put, dolazio kolima, nikada mu to nitko nije onemogućavao, a put je bio širine za prolazak i auta i kamiona.

153.Da je predmetni put postojao i to sigurno 70 godina, zna i svjedok GU koji je u vrijeme davanja iskaza bio u dobi od 77 godina te mu je poznato da su se njime služili kako roditelji od ZU i to zaprežnim kolima i pješice da bi došli do svojih njiva, a isto tako i ZU i SU. Ovo je jedini pristupni put nekretnini tužitelja i koristi se oduvijek, nekada je bio 2 metra širine, za zaprežna kola, a sada oko 3 metra za aute te je tako napravljen i portun. No, ovaj svjedok je naveo da su i kamioni s materijalom tu prolazili, a kako je naveo da je napravljen i portun, to znači da je u tom dijelu put bio širine u veličini tog portuna. On dozvoljava je taj portun i širi od 3 metra, tako da se može komotno ući i autom i kamionom.

154.Da je trasa puta uvijek bila ista potvrđuje i svjedokinja UU, u dobi od 66 godina, te ista potvrđuje i da se kuća tužitelja počela graditi 1978., da je tada napravljen i portun i da se neprekidno tuda išlo i pješice i autom, nekada vozom te nema saznanja da bi se itko tome protivio.

155.O postojanju predmetnog puta iskazivao je i svjedok ŠU, rođen 1941. i to upravo na predmetnoj trasi koja vodi ravno na portun i koja trasa se nije mijenjala, a i svjedok EU, star 72 godine navodi da je taj kolni put oduvijek tamo, nekada se prolazilo vozom prema njivi i nikada nitko nije tome prigovarao. Kasnije su Ž dolazili autom do svoje kuće.

156.Ovi svjedoci nemaju nikakav osobni interes za ishod spora, svi su suglasno iskazivali te sud prihvaća njihove iskaze kao istinite.

157.O postojanju puta iskazala je i svedokinja HUŠ, a i sin tužene KU, star 30 godina te od rođenja živi u [adresa], zna da je kolni put oduvijek tamo, da vodi ravno na portun, da taj portun postoji i kad je on bio dijete te da oni nisu nikada branili korištenje tog puta sve do vremena kada je ZU crvenom bojom stavio oznake na putu.

158.Iz iskaza stranaka sud je utvrdio da je ZU te oznake stavljao 2014., a tužena je isto negdje u to vrijeme postavila cigle po putu. No, međutim, ZU je nakon toga te linije prešarao zelenom bojom i one su nestale, a tužena je uklonila cigle. To proizlazi iz samih iskaza tužiteljice SU i tužene VU.

159.Sljedeći događaj bili su neposredno proje izjavljivanja ove tužbe, 2019., kada je tužena nesporno iskopala kanalić po sredini predmetnog puta i u njemu posadila biljke koje je ŽU uklonio u 2 navrata i nakon toga tužena to nije ponavljala.

160.Iz svih ovih iskaza proizlazi da su tužitelji i njihovi prednici oduvijek u poštenom posjedu predmetnog puta. Nekada u prošlosti put se koristio za provoz vozom do njiva prednika tužitelja te pješice, a krajem 1970-ih godina tužitelji su počeli graditi kuću na k. č. [katastarska čestica], tada su napravili i ulazni portun na parcelu te se putem koriste i za provoz osobnim vozilima kao i kamionima tijekom gradnje. Takav miran posjed je trajao do 2014. godine kada prvi puta tužena stavlja cigle no ubrzo ih i uklanja.

161.Dakle, tužitelji su se nalazili u posjedu prava služnosti više od 20 godina te je taj posjed bio i pošten pa je ispunjen osnov stjecanja tog prava odnosno dosjelosti.

162.Sporna je širina toga puta u razini portuna, od 4,25 metara navedena u nalazu i mišljenju vještaka. U vezi toga valja navesti da je ta širina pokazana na očevidu, a i logična obzirom na veličinu željeznih ulaznih vrata – portuna, koji tu dakle, stoji, još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Širina od 3 metra nalazi se na rubu asfalta, između točaka A i B.

163.Nalaz i mišljenje te skica lica mjesta sačinjeni su temeljem rezultata očevida. Dimenzije puta potkrijepljene su saslušanjima svjedoka i tužitelja.

164.Sud prihvaća nalaz i mišljenje kao stručan i nepristran, a tužitelji su upravo sukladno istome i uredili svoj tužbeni zahtjev, a isto tako i sukladno današnjim podacima iz BZP-a. Ne radi se o preinaci tužbe već o uređenju tužbenog zahtjeva sukladno rezultatima vještačenja.

165.Slijedom svega navedenoga sud je usvojio tužbeni zahtjev i odlučio kao u izreci presude.

166.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. ZPP-a te troškovniku tužitelja. To su radnje sastava tužbe i prijedloga (Tbr. 7. st.1), zastupanja na ročištima od 11.listopada 2022., 5. prosinca 2022., 20. listopada 2023., 15. siječnja 2020., 6. prosinca 2019., 8. prosinca 2022., 13. studenog 2024., 31. listopada 2025., 15. prosinca 2025. i 6. veljače 2026 (Tbr. 9. st.1), zatim sastav obrazloženih podnesaka od 16. prosinca 2019., 3. studenog 2023., 7. lipnja 2024., 31. listopada 2024., 5. studenog 2024. i 31. listopada 2025. (Tbr. 8. st.1.) te prijedlog za upis zabilježbe spora, sve u iznosima od po 200,00 EUR po radnji, sve uvećano za zastupanje više osoba (50%) po Tbr. 40. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ukupno 3.600,00 eur. Na te iznose obračunat je PDV od 25 % - 900,00 eur. U trošak je uračunat i trošak vještačenja od 597,25 EUR. U trošak je uračunata i sudska pristojba na tužbu s prijedlogom 79,63 eur i presudu 53,09 eur.

167.Nije priznat trošak 9 kraćih podnesaka u iznosima od po 50,00 EUR jer isti nisu bili neophodni za vođenje postupka.

168.Sveukupno je tužiteljima odmjeren parnični trošak u iznosu od 5.229,97 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima.

169.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Opatiji, 31. ožujka 2026.

S u d a c :

Renata Slavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja, uz sudsku pristojbu na presudu 53,09 eur.

2. Pun. tuženika