REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl. br. R1-4/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Katarini Franković, kao sucu pojedincu, u ravnoj stvari predlagatelja osiguranja EURODRAGON CONSTRUCTION d.o.o., MBS 081144824, OIB 53352265048, Zagreb, ULICA ANDRIJE HEBRANGA 8, zastupan po punomoćnici Sanji Đurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja TEXO MOLIOR d.o.o. MBS 060281813, OIB 14447744368 Cavtat, Put od Cavtata 41, radi prijedlog za određivanjem privremene mjere, dana 31. ožujka 2026,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja koji glasi: " 1. Zabranjuje se Protivniku osiguranja TEXO MOLIOR d.o.o. MBS 060281813, OIB 14447744368, Cavtat, Put od Cavtata 41 naplata po zadužnici izdanoj od Predlagatelja EURODRAGON CONSTRUCTION d.o.o. , MBS 081144824, OIB 53352265048, Zagreb, ULICA ANDRIJE HEBRANGA 8 dana 06. kolovoza 2025. godine i solemniziranoj kod Javnog bilježnika MLADENA BUREC, Zagreb, Trg Stjepana Konzula 1, pod oslovnim brojem OV-9448/2025, do pravomoćnog okončanja postupka.

2. Zabranjuje se Financijskoj agenciji provedba naplate po navedenoj zadužnici.

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja nepostojanja tražbine."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je ovom sudu podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja tražbine kojom zabranjuje naplatu po predanoj zadužnici. Naime u prijedlogu se navodi kako su predlagatelj i protivnik osiguranja sklopili Ugovor o ustupanju radova dana 15. srpnja 2025. godine, temeljem kojeg je predlagatelj dana 06. kolovoza 2025. godine solemnizirao kod Javnog bilježnika zadužnicu na iznos 260.731,38 EUR kao sredstvo osiguranja. Navodi predlagatelj da je protivnik osiguranja dana 20. veljače 2026. godine jednostrano raskinuo Ugovor o ustupanju radova pozivajući se na navodnu povredu Ugovora, a koja se sastoji isključivo u komunikaciji izvođača, ovdje predlagatelja s nadzornim inženjerom, te kako protivnik osiguranja, iako je jednostrano i neosnovano raskinuo Ugovor, te drži zadužnicu predlagatelja, koju je bio u obvezi vratiti, te da je protivnik osiguranja na dan podnošenja ovog prijedloga odbio sačiniti primopredajni zapisnik na gradilištu, a predlagatelju dao nerazuman rok od dva dana da napusti gradilište i demontira svu opremu, što je prema vremenskim normativima nemoguće. Pojašnjava predlagatelj kako raskid ugovora se temelji na okolnosti koja po svojoj prirodi ne predstavlja bitnu povredu ugovora, te da ne postoji dospjela novčana tražbina u iznosu na koji glasi zadužnica, a da između stranaka postoji spor u vezi s konačnim obračunom , te da bi aktivacija zadužnice prije sudskog utvrđenja osnovanosti tražbine predstavljala naplatu sporne i neutvrđene tražbine. Predlagatelj navodi da će u zakonskom roku pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja nepostojanja tražbine i neosnovanosti raskida ugovora. Nadalje se navodi da protivnik osiguranja raspolaže zadužnicom kao instrumentom osiguranja i prijeti njezinom aktivacijom, te da pokušava aktivirati zadužnicu, iako je tražbina sporna i pravno neosnovana, budući da je tražbina nije dospjela, ugovor je raskinut, obveze su po Ugovoru su uredno ispunjene te postoji prijepor o konačnom obračunu između stranaka. Naglašava predlagatelj da bi aktivacijom zadužnice došlo do neposredne blokade računa predlagatelja, a da bi blokada računa u iznosu od 260.731,38 EUR onemogućila bi redovno poslovanje i podmirenje obveza prema zaposlenicima i dobavljačima, te da bi takve posljedice predstavljale teško nadoknadivu štetu jer se ni eventualnim uspjehom u parnici ne može u potpunosti sanirati gubitak tržišne pozicije. Objašnjava predlagatelj da bi aktivacijom zadužnice došlo do blokade računa Predlagatelja čime se onemogućava redovno poslovanje, ugrožava likvidnost i solventnost, uzrokuje reputacijska šteta, prijeti nastanak znatne i teško nadoknadive štete, te da blokada računa predstavlja ozbiljnu prijetnju opstanku poslovanja, te shodno priloženim dokazima da predlagatelj drži da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere. Predlagatelj navodi da predložena mjera ne prejudicira odluku o osnovanosti tražbine niti oduzima protivniku osiguranja pravo na sudsku zaštitu, već samo privremeno suspendira naplatu do okončanja parničnog postupka, te da sukladno čl. 346. OZ-a su ispunjeni su uvjeti za određivanje privremene mjere jer postoji opasnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, a da postoji razmjernost predložene mjere i okolnosti da između stranaka nije došlo do primopredaje posla.

2. Predlagatelj kao dokaze prilaže Ugovor o ustupanju radova od 15. srpnja 2025., Obavijest o raskidu od 20. veljače 2026., Presliku zadužnice i Dopis predlagatelja od 20.2.26. Sud je izveo sve predložene dokaze.

3. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su u članku 346. Ovršnog zakona (NN Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje OZ). Prema navedenoj zakonskoj odredbi radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, te: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili 2. ako učini vjerojatnim da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (čl. 346., st.1. OZ), time da se i pri određivanju privremenih mjera primjenjuju odredbe čl. 344. st.2. i 3. toga Zakona (čl. 346., st.2. OZ). Prema čl. 344. st.2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 346. st.1. toč.1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a prema st.3. toga članka smatra se da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

4. Iz činjeničnih izlaganja u prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja navodi da se nenovčana tražbina koju traži osigurati predloženom mjerom sastoji u zahtjevu za utvrđenje nepostojanja tražbine i neosnovanosti raskida ugovora.

5. Pregledom isprava priloženih predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, a na okolnost utvrđenja postojanja pretpostavki za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine sud nije utvrdio potrebne pretpostavke, pa stoga prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije osnovan.

6. Naime iz isprava priloženih spisu je vidljivo da su stranke u ugovornom odnosu na temelju Ugovora o ustupanju radova, da je protivnik osiguranja obavijestio o raskidu ugovora zbog navodnog postupanja suprotno odredbama ugovora, da će ugovorene radove povjeriti drugom izvođaču, te tražiti naknadu štete i obračunati penale i aktivirati sredstva garancije i / ili sudskim putem ako se šteta ne može naknaditi na druge načine, te da predlagatelj osiguranja obavještava protivnika osiguranja kako će biti prisiljen pokrenuti mjere radi zaštite svojih potraživanja, te da nastaje nenadoknadiva šteta njima i drugima uslijed poremećaja dinamičkog plana građenja, te pozivaju na podmirenje dospjelih obveza.

7. Predlagatelj osiguranja nije tvrdio da ima nenovčanu tražbinu usmjerenu na vraćanje zadužnice, već se njegova tražbina odnosila na zabranu naplate iznosa iz zadužnice do okončanja postupka kojeg će možda pokrenuti. Budući da nije tvrdio da zadužnica ima nedostataka koji se tiču same zadužnice kao isprave ili načina na koji je ona pribavljanja, da bi s uspjehom podnio prijedlog za određivanje privremenom mjerom zabrane naplate zadužnice, predlagatelj osiguranja bio je dužan u visokom stupnju učiniti vjerojatnim da tražbina u vezi s kojom je zadužnica izdana nije ni nastala ili da je u cijelosti prestala nakon obvezivanja zadužnicom. Prema utvrđenju ovog suda, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti jedno niti drugo. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim ni da je tražbina u vezi s kojom je izdao zadužnice u cijelosti prestala nakon obvezivanja zadužnicom budući da je očito kako dogovorene radove nije izvršio u cijelosti, a što proizlazi iz činjenice da su radovi obustavljeni. S druge strane, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti to da je u trenutku obustave radova njihova vrijednost iznosila više ili barem jednako iznosu za koji je izdao zadužnice. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim ni da je mjera osiguranja koju predlaže donijeti potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja mu prijeti. Tvrdnja da bi bio u blokadi te sposobnost redovnog poslovanja, kao i da neće moći ispuniti svoje obveze i imati reputacijsku štetu ne čini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili da predlagatelju prijeti nastanak nenadoknadive štete.

8. Činjenica koju ističe predlagatelj da protivnik osiguranja namjerava aktivirati zadužnicu (prema čl. 31 Ugovora) ne predstavlja opasnost kako to propisuje Ovršni zakon. Nema uzročne veze između radnji protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate tražbine. Potrebno je da postoje radnje protivnika osiguranja u kojim se očituje volja protivnika osiguranja da otežaju ili spriječe naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Iz prijedloga za osiguranje ili po predlagatelju osiguranja priloženim ili predloženim dokazima, sud ne može zaključiti da kod protivnika osiguranja postoje radnje da oteža ili spriječi naplatu tražbine predlagatelja osiguranja tako kako propisuje čl. 346 i 344 OZ-a. Također ne može se reći da bi protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

9. Temeljem čl. 219. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13,148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), a u vezi s čl. 21 OZ-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. S obzirom da sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi vjerojatnost postojanje tražbine, te vjerojatnost i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti te vjerojatnost da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, sud je o postojanju te činjenice zaključio primjenom pravila o teretu dokazivanja odnosno sukladno čl. 221 a ZPP -a i zaključio da ne postoji pretpostavka iz čl 344 i 346 OZ-a.

10. Stoga je sud s obzirom na naprijed navedeno, odlučio kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku, dana 31. ožujka 2026. godine

Sutkinja:

Katarina Franković

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopušteno je izjaviti žalbu. Žalba se izjavljuje Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave rješenja pozivom na gornji poslovni broj.

DN-a:

- punomoćniku predlagatelja osiguranja,

- protivniku osiguranja uz prijedlog za osiguranje.