REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U JASTREBARSKOM

Šetalište braće Kazić 6

Poslovni broj: P-4667/2015-90

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, po sucu toga suda Silvani Godrijan kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužitelja SV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Čerin, Mar, Žuvanić Štambuk u Zagrebu, protiv 1. tuženika KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Štefaniji Čukman, odvjetnici u Zagrebu, radi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 10. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, 2. tuženika, te punomoćnika tuženika, 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženima LV OIB: [osobni identifikacijski broj] i FV OIB: [osobni identifikacijski broj] da uklone betonsko-drvenu i betonsko-žičanu ogradu dužine 51 ,89 m, označenu slovima A-BC-D na skici izmjere — situacija br. 2. geodetskog elaborata Geodetske poslovnice vI. CV, [adresa] od 15.04.2016. godine, te da predaju tužiteljima EV OB: 65446932461 i SV OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjed, slobodan od osoba i stvari, južni dio nekretnine zk.č.br. 91/6, u naravi dio stambene zgrade br. 10 i dvorište u [adresa], površine 279 čhv, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 99 m2 označenoj na skici izmjere — situacija br. 2. geodetskog elaborata Geodetske poslovnice vI. Darko Dugić, [adresa] od 15.04.2016. godine, koja čini sastavni dio ove presude kao dio površine koja je unutar k. č. [katastarska čestica], iznosi 99 metra kvadratna, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Il. Nalaže se tuženiku KV iz [adresa] i FV, [adresa], solidarno naknaditi tužiteljima EV OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČV OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate po kamatnoj stopi zatezne kamate iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11) koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem razdoblju uvećano za pet postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže 1. tužitelju HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužitelju SV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1. tuženiku KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženiku FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade trošak ovog parničnog postupka u iznosu od

__________ eura s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva učinjena podneskom 09.veljače 2017.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi od navode da su suvlasnici u ½ dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], koje nekretnine su stekli kupoprodajnim ugovorom 03.09.1979., te su svoje pravo vlasništva u zemljišne knjige upisali temeljem rješenja broj 1726-Z od 03.10.1979.. Za izgradnju stambenog objekta ishodili su lokacijski i građevinsku dozvolu. Tuženici su suvlasnici susjedne nekretnine čkbr. [katastarska čestica], te su onemogućili tužiteljima posjed dijela njihove nekretnine čkbr. [katastarska čestica] površine 279 čhv, i to su ih onemogućili u posjedu dijela nekretnine površine 187 m2, kako to proizlazi iz skice na kopiji katastarskog plana od 27.02.2007., Grada – Z Plan d.o.o. koju je precrtao ŠV. Tužitelji su kupoprodajnim ugovorom stekli navedene nekretnine koje površine te nekretnine imaju i danas, i nikad nisu mijenjale oblik niti površinu, što je vidljivo iz zk izvatka i posjedovnog lista. Iz ispisa sa Arkod preglednika vidljivo da je i oblik čestice 91/7 nepromijenjen od 1980.g.. Navode da tuženici dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] ne posjeduju, i tuženici su nevlasnici te nekretnine, i istu bez temelja drže u posjedu. Tužitelji predlažu da tuženi tužiteljima predaju u posjed dio nekretnine u površini od 187 m2.

2. Tužitelji su podneskom od 09.02.2017.(list 98) nakon provedenog vještačenja specificirali tužbeni zahtjev na način da su isti proširili na način da traže i uklanjanje ograde a smanjili zahtjev površine predaje u posjed sa 187 m2 na 99 m2.

3. Tuženi su se u podnesku 06.03.20217.(list 100) protivili preinaci tužbenog zahtjeva.

4. Sud radi svrsishodnosti za konačno rješenje spora među stranka preinaku dozvolio sukladno čl.190.st.2 ZPP-a.

5. U odgovoru na tužbu od 29.09.2015. tuženici u cijelosti osporavaju navode tužbe tužitelja da protupravno posjeduju dio nekretnine tužitelja čkbr. [katastarska čestica] u površini od 187 m2; navode da su već trideset godina, nesporni kvalificirani posjednici predmetnog spornog dijela nekretnine koji tužitelji odjednom bezrazložno pokušavaju oteti. Predmetni dio nekretnine u cijelosti se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika. Tuženi su kvalificirani posjednici od trenutka stjecanja iste 27.03.1978.. Nadalje, navode da su 1984.-1985., nakon što su tužitelji kupili predmetnu susjednu nekretninu, uz znanje i pristanak tužitelja kao granicu njihovih nekretnina, izgradili ogradu kojom su razgraničene nekretnine stranaka, i to baš u prijepornom dijelu. Ograda i sporni dio nekretnine u cijelosti su unutar granica katastarskih/zemljišno knjižnih čestica u dugogodišnjem posjedu i vlasništvu tuženika, i to čkbr. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 279 čhv. Isto je utvrđeno i u dokumentaciji za potrebu legalizacije. Tuženi imaju potvrđenu dokumentaciju za potrebe legalizacije kuće "spornog" dijela nekretnine. U kvalificiranom su posjedu već dulje od 30 godina.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zk izvatke predmetnih nekretnina čkbr. [katastarska čestica], oranica Krč površine 279 čhv, 91/8, oranica Krč sa 279 čhv, i 91/9, pašnjak Krč, sa 279 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu tuženika u ½ (8), u pl 580 (10), u kupoprodajni ugovor od 03.09.1979. (11-13), ugovore iz 1978.,rješenje 03.listopada 1979. Z-1726-z (14), kupoprodajni ugovor između TV i H, i EV i SV, od 03.09.1979. o kupoprodaji čkbr. [katastarska čestica] šuma Gaj sa 278 čhv, i šuma Gaj sa 279 čhv; rješenje broj 1726-Z od 03.10.1979.; rješenje Općine Jastrebarsko od 05.11.1981., građevinsku dozvolu o udaljenju od južne međe tužitelja i tuženika 5,25 m;, kopiju katastarskog plana na listu 8 slabo vidljivu, Ispis Arkoad od 12.06.2015. (19), Radnu kopiju katastarskog plana od 27.02.2007. 2GRAD-Z PLAN" na listu 20, građevinsku dozvolu od 15.12.1981. o odobrenju izgradnje stambene zgrade na čkbr. [katastarska čestica]; Arkod preglednik od 12.06.2015., radnu kopiju katastarskog plana od 27.02.2007. koju je precrtao ŠV, geod. teh. "Grad-Z Plan"; izvod iz katastarskog plana od 18.09.2015., fotografije 1-3 (list 35-37 spisa), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od 24.06.2013. za čkbr. [katastarska čestica] (list 41-47 spisa), proveo očevid na licu mjesta 17.03.2016., geodetski elaborat vještaka CV, geodeta, od 20.04.2016., dokaze priložene na listu 78-96 i to :uvjerenje Ureda za katastar Ispostava Jastrebarsko od 15.02.2007. o potvrdi izgradnje kuće na čkbr. [katastarska čestica]; kupoprodajni ugovor između MV i LV i S **.**.1978. o kupoprodaji čkbr. [katastarska čestica] u površini od 279 čhv; kupoprodajni ugovor između UV K i F i LV L S od 27.03.1978. o kupoprodaji čkbr. [katastarska čestica] u površini 279 čhv; kupoprodajni ugovor između UV i LV i S od 27.03.1978. o kupoprodaji čkbr. [katastarska čestica] u površini od 279 čhv; prijavni list za zemljišnu knjigu broj Z-1813/07 od 13.03.2007. R.N. br. 36/07 (list 91 - 96 spisa);, rješenje Ureda za prostorno uređenje Sektora građevinske inspekcije od 30.06.2017. s prilozima o ozakonjenju (list 109-123 spisa), rješenje Upravnog odjela Ispostava Jastrebarsko od 19.02.2016., preslike zapisnika od 20.03.1987. u predmetu R1-42/1987 (list 128-136 spisa), očitovanje vještaka CV, geodeta, od 29.03.2018., nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke ing. geodet GV od 15.04.2021. s prilozima; očitovanje vještaka CV od 03.11.2021., saslušao vještaka CV na ročištu 11.03.2022., saslušao svjedoka IV; ,proveo očevid na licu mjesta 12.06.2024.,

saslušao vještaka CV i AV, te 1. tužitelja HV, i 1. i 2. tuženika.

7. Sud je prihvatio kao pravovremeno predložene dokaze tuženika uz podnesak 12.09.2016. kojim se očitovao na nalaz vještaka i to dokazi list spisa 78-96.

8. Nije saslušan 2. tužitelj SV jer je tužitelj na ročištu 12. rujna 2025 odustao od njezinog saslušanja zbog fizičkog stanja.

9. Nisu saslušani svjedoci C i ĆV jer su u vrijeme stjecanja predmetnih nekretnina bila djeca te je za očekivati da nemaju bitnih saznanja o predmetnim spornim pitanjima.

10. Na ročištu 19.veljače 2026 (list 3129 odbijen je prijedlog tuženika da se dopunski saslušaju tuženici na okolnost mirnog posjeda jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za presuđenje.

11. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog posebno tako i u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan te je isti odbio na način kako je odlučeno u izreci.

12. Predmet tužbe preciziranog tužbenog zahtjeva je zahtjev tužitelja da tuženi uklone betonsko-drvenu i betonsko-žičanu ogradu dužine 51 ,89 m, označenu slovima A-BC-D na skici izmjere, te da predaju tužiteljima u posjed, južni dio nekretnine zk.č.br.

91/6, 'u površini od 99 m2, koji posjed drže tuženi, a prema navodima tužitelja bez ikakvog pravnog temelja.

13. Tužitelji traže da tuženi uklone ogradu i da im predaju u posjed dio nekretnine kčbr. [katastarska čestica] na temelju iznesenih činjenica pozivom na članak 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 – odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) i članak 159. stavak 1. i članak 37. stavak 3. istog Zakona.

14. Člankom 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Dakle, sukladno čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pretpostavke za udovoljenje zahtjeva predaje u posjed su utvrđenje vlasništva nekretnine tužitelja, posjed tuženika, te identitet stvari. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

15. Nesporno je i utvrđeno uvidom u izvadak iz zemljišne knjige od 09.06.2015. (5,) je da su na čkbr. [katastarska čestica] u površini 279 čhv, 94/10 u površini 278 čhv sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani tužitelji kao suvlasnici svaki u ½ dijela. Tuženi su u zemljišnim knjigama u zk. ul. [broj ZK uloška] upisani kao suvlasnici čkbr. [katastarska čestica] svaki u 1/2 dijela. Stranke su navedene nekretnine stekle temeljem kupoprodajnih ugovora tijekom 1979. godine.

16. Tužitelji u tužbi tvrde da su vlasnici površine 187m2 južnog dijela č.k.br. 91/6 koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini 279 čhv koju nekretninu su kupili zajedno sa č.k.br. 94/10 03.09.1979. te da se površina 187 m2, koja je predmet spora nalazi na kčbr. [katastarska čestica], da su ishodili lokacijsku i građevinski i izgradili stambeni objekt koji je upisan u zk, da su tuženi vlasnici susjednih čestica te su ih onemogućili u posjedu dijela nekretnine 91/6u površini 187 m2. Nakon provedenog vještačenja preciziranim tužbenim zahtjevom traže da tuženi uklone ogradu koja se nalazi na sporno dijelu.

17. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige od 14.07.2015. i 20.09.2015. (8,31) utvrđeno je da su na čkbr. [katastarska čestica] oranica Krč u površini 279 čhv,91/8 oranica Krč u površini 279 čhv i 91/9 pašnjak Krč u površini 279 čhv, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani tuženi kao suvlasnici svaki u ½ dijela kao i uvidom u pl 580 (list 10).

18. Tuženi tvrde da su kvalificirani posjednici i vlasnici predmetnog, spornog dijela za koji tužitelji tvrde da se nalazi na nekretnini čkbr. [katastarska čestica], koja je u upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini 279 čhv, koje nekretnine su vlasnici svaki u ½ dijela i to od trenutka stjecanja , od dana 27.03.1978., te da se sporni dio nalazi na nekretnini tužitelja (39).

19. Tužitelji čine spornim vlasništvo dijela čkbr. [katastarska čestica] u naravi ograda, dio dvorišta i dio stambene zgrade tuženika u površini os 187 m2 odnosno 99 m2.

20. Nije sporno, da sporni dio čini površina u obliku raznostraničnog trokuta koje je u posjedu tuženika a u naravi čini ogradu tuženika, dio dvorišta i dio stambene zgrade tuženika a proteže se od početne točke uz cestu prema unutrašnjosti.

21. Stranke su suglasne da je početak početne točke, početak ograde uz cestu nesporna točka između susjednih nekretnina u vlasništvu stranaka ( točka označena slovom A u skici izmjere vještaka CV od 17.03.2016.(list 59).

22. Sporno je kada i kako su tužitelji saznali i utvrdili da tuženi bez pravnog temelja drže u posjedu dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica], sporna je površina trokuta od 187 m2 odnosno 99 m2 ,te da li tuženi bez pravnog temelja drže u posjedu dio nekretnine vlasništvo tužitelja.

23. Tužitelji tvrde da su kupoprodajnim ugovorom od 03.09.1979. stekli nekretnine kčbr. [katastarska čestica], zgrada 16 dvorište 263, površine 279 čhv, kčbr. [katastarska čestica], zgrada 16, dvorište 263 površini 279 čhv, koje površine, te nekretnine imaju i danas te iste nisu nikada mijenjale oblik površinu nekretnine te da su tuženi onemogućili posjed dijela njihove nekretnine 91/6 u naravi dio stambene zgrade br. 10 i dvorište površine 187 m2, odnosno nakon provedenog vještačenja površine 99 m2 kao dio površine koja je unutar kčbr. [katastarska čestica], jer istu bez pravnog temelja tuženi drže u posjedu te traže da sud naloži tuženima uklanjanje ograde na južnom dijelu nekretnine u vlasništvu tužitelja i predaju u posjed površine 99 m2.

24. Uvidom u podnesak tužitelja od 16.veljače 2018. i priložene preslike spisa ovog suda R1-42/87 ( list 126-136) utvrđeno je da je vođen postupak na okolnost uređivanja međe susjednih čestica a koje nisu predmet ovog postupka.

25. Uvidom u Radnu Kopiju katastarskog plana od 27.02.2007. 2GRAD-Z PLAN" (list 20), utvrđeno je da je na čkbr. [katastarska čestica] povučena jedan stranica (hipotenuza) raznostraničnog trokuta koji čini površinu od 187 m2. Nije dokazana vjerodostojnost označene površine o0d 187 m2 niti u koju svrhu je izrađena ta radna kopija.

26. Predmetne nekretnine identificirane su na očevidu na licu mjesta 17. ožujka 2016. (list 54,55) u [adresa] po sudskom vještaku CV, geodetu.

27. Vještak CV je identificirao čkbr. [katastarska čestica], površine 279 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], i čkbr. [katastarska čestica], površine 278 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, te nekretnine čkbr. [katastarska čestica], oranica Krč površine 279 čhv, 91/8, oranica Krč sa 279 čhv, i 91/9, pašnjak Krč, sa 279 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, te je u nalazu i mišljenju 20.04.2016 prikazao zatečeno stanje predmetnih čestica, stanje istih na osnovu katastarskih mapa i katastarskog elaborata te geodetsku izmjeru točaka pokazanih od strane stranaka te je ucrtana zatečena ograda u liniji koja se proteže između nekretnina stranaka, identificirao spornu površinu od 187 m2 , odnosno 195 m2 koja je predmet spora, izmjeru terena, obradu podataka i dao nalaz i mišljenje (57-70).

28. Provedenim očevidom i vještačenjem po vještaku CV geodetu utvrđeno je da su tužitelji u posjedu čkbr. [katastarska čestica] koje su ograđene i u naravi čine kuću, gospodarsku zgradu i okućnicu, da su tuženi u posjedu čkbr. [katastarska čestica] koje su ograđene i u naravi čine kuću, gospodarsku zgradu i okućnicu, da su posjedi obije stranaka fizički odijeljeni od susjednih, da je posjed tužitelja je fizički odijeljen od posjeda tuženika ogradom tuženika, da su tuženi pokazali liniju svoje ograde kao liniju vlasništava nekretnine na skici od tč. A do tč C i D, - da su tuženi pokazali liniju svog vlasništva na zemljištu tuženika izvan ograde kao liniju vlasništava nekretnine na skici od tč. A do E, da su stranke početak međen linije pokazale suglasno u toč. A , da su tužitelji pokazali krajnju točku međašne linije na nekretninama tuženika čkbr. [katastarska čestica] u naravi na dijelu vanjskog zida gospodarske zgrade tuženika da su tuženi pokazali krajnju točku međašne linije C i D u naravi svoju ogradu (list 59,60).

29. U nalazu i mišljenju (63) vještak CV navodi da je uklopom katastarske mape na geodetski snimak utvrđeno bitno odstupanje koje iznosi 0-6,50 m, a odstupanje sadašnjeg posjednog stanja posjeda tuženika u odnosu na katastarske mape 0-3,70 m. Odstupanje je vidljivo u obliku i površini sadašnjeg posjedovnog stanja na svim dijelovima pokazanih posjeda u odnosu na katastarske mape i katastarski i zemljišno-knjižni operat. Prema pokazanim točkama koje definiraju međne linije od strane stranaka, sporna površina zemljišta iznosi 195 m2. Dio površine od 99 m2 nalazi se unutar kčbr. [katastarska čestica], a dio površine od 96 m2 nalazi se unutar kčbr. [katastarska čestica].

30. Tuženi su u podnesku 12.09.2016., (72) i 05.02.2018. (107) u cijelosti osporili nalaz i mišljenje vještaka CV.

31. Vještak CV se 29.03.2018. (list 139) očitovao na prigovore tuženika i odbacio iste navodeći da su u geodetskom elaboratu iznesene sve relevantne činjenice u odnosu na stanje katastarskog opereta i katastarskih planova i stanja na terenu, da je geodetski snimak sa ukopom katastarskog plana, izrađen u potpunosti prema svim geodetskim propisima i pravilima struke.

32. Tuženi su u podnesku 02.08.2018. (list 142-143) i 17.02.2021. (list 162- 167) očitovali na očitovanje vještaka i predložili vještačenje po novom sudskom vještaku.

33. Tužitelji su u podnesku 01.04.2019. (list 152-153) i 28.04.2020. (list 159- 160) naveli da nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka kao ni na očitovanje vještaka od 29.03.2018..

34. Vještak CV je rješenjem 25. listopada 2021. pozvan na očitovanje po prigovorima tuženika.

35. Vještak CV se 03.11.2021. (list 227) očitovao na prigovore tuženika navodeći da u cijelosti odbacuje netočne i paušalne kvalifikacije iznesene u podnesku tuženika od 17. veljače 2021., jer su u geodetskom elaboratu iznesene sve relevantne činjenice u odnosu na stanje katastarskog opereta i katastarskih planova i stanja na terenu, da je geodetski snimak sa UKLOPOM katastarskog plana, izrađen u potpunosti prema postojećim geodetskim propisima i pravilima struke. Na opetovane navode tuženika već je odgovorio očitovanjem od 26.03.2018. .

36. Vještak CV u odnosu na „ nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke", izrađenog od ing. geod. GV, od 15.04.2021 ., kojim se dotični očituje o njegovom elaboratu, navodi da su iznesene lažne činjenice, da isti prešućuje činjenicu ( slučajno ili namjerno ) daje tijekom 2019. godine od strane Državne Geodetske Uprave, u cijeloj katastarskoj općini [katastarska općina], u koju pripadaju i predmetne čestice, izvršena Homogenizacija digitalnih katastarskih planova. Tim činom katastarski planovi su promijenjeni i prilagođeni da u što većoj mjeri odgovaraju stanju na terenu, te je to učinjeno za cijelu katastarsku općinu [katastarska općina], da su činom homogenizacije od Državne geodetske uprave međe promijenjene koje činjenice se mogu provjeriti kod tijela Državne geodetske uprave ili u nadležnom katastru ispostava [adresa].

37. Vještak CV je uz očitovanje priložio odluku od 13.svibnja 2019 o homogenizaciji (list 228).

38. Vještak CV saslušan na ročištu 11. ožujka 2022. (list 241) iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, te očitovanja od 26.03.2018. i 02.11.2021., jer smatra da su dani odgovori na sva pitanja postavljena u vezi elaborata. Vještaku je predočena činjenica da je zadnja izmjena u katastru po prijedlogu tužitelja sačinjena prilikom upisa objekta tužitelja u katastar po prijavnom listu RN-36/07 izrađen od strane Grad – Z plan d.o.o. a potvrđen od katastra, i po toj izmjeri je granica između k.o. 91/6 i 91/7, identična ogradi postojeće u stvarnosti, a koja ograda je ucrtana na tu skicu izmjere .Na poseban upit punomoćnika tuženika da objasni razliku između tih skica, obzirom da u međuvremenu nije bilo promjena u katastru, na predočeni skicu izmjere (list 179 spisa), te oznaka ograde u skici od 11. do 22., iskazao je da je katastarska mapa ostala ista. Pokazano je posjedovno stanje ograde. Ovo stanje ograde je isto kao i u nalazu. Katastarski plan nije mijenjan. Na skici je snimljeno posjedovno stanje, a granice su ucrtane informativno. Tim elaboratom se vršio isključivo upis kuće u odnosu na te dvije čestice koje se nisu mijenjale niti u obliku niti u površini. Kuća nije ucrtana informativno .Kuća je upisana na temelju ovog prijavnog lista, u katastarski i zk operat sukladno tada postojećim geodetskim propisima. "Granice" čestica 94/10 i 91/6, koje granice su prikazane na RN 36/07, nisu katastarske granice tih čestica, u odnosu na česticu 91/7, to su granice vidljivog posjeda stranaka unutar koga je snimljen objekat radi uknjižbe u katastarski i zk operat. Objekt je upisan u katastarski operat prema tada važećim geodetskim propisima. U odnosu na upis točke 38. prikazane u RN-36/07 iskazao je da u elaboratu RN-36/07, kojeg nije radio, nema udaljenosti od točke 5, kao ćoška kuće, do postojeće ograde, što nije niti bitno za uknjižbu. Sve točke koje je prikazao u elaboratu su snimljene GPS, te se nalaze u koordinatnom sustavu, te izmjera je provedena točnošću od + /- 3 cm. Je li mjerena udaljenost od točke 38. do međe na terenu, vještak je iskazao da su mjerene sve točke, te se udaljenosti od svih točaka mogu lako iskazati, ali u digitalnom obliku. Smatra da ova udaljenost od točke 38 do postojeće ograde nije relevantna za ništa, jer nije niti prikazana udaljenost od te točke 38. u RN-u. Da li postoji više katastarskih planova, iskazao je da ne, samo jedan katastarski plan postoji. I on je koristio službeni katastarski plan koji je u uporabi. Na upit tuženika da li je na taj katastarski plan uklopljeno postojeće stanje na terenu, iskazao je da je na postojeću situaciju terena uklopljen važeći katastarski plan u skladu s postojećim geodetskim propisima. To znači da su točke uklopa identične točkama na terenu i katastarskom planu, te usmeno pojašnjava očitovanje od 03.11.2021.. Točke uklopa su identične kao točke terena i katastarskog plana, one mogu biti linije međe ili rubovi zgrada. Izmjera točaka uklopa i udaljenost do linije međe, nije irelevantno. Samim geodetskim snimkom udaljenost je definirana a u predmetnom nije relevantna. Terenskim mjerenjem obuhvaćene su tri točke koje se mogu smatrati identičnim točkama na katastarskom planu i na terenu i to više nego tri točke, koje se mogu smatrati na terenu i katastarskom planu. To su točke uklopa, i ima ih 12, i više je nego zadovoljen kriterij uklopa od tri točke. Obzirom da su identične točke 38. i 40., one se mogu po pravilima struke mogu smatrati i točkama uklopa. To su točke identične i na terenu i na katastarskim mapama. U odnosu na točku A, i dužinu prema zapadu 39 m, iskazao je da je katastarski plan starosti preko 150 godina, te ne odgovara stvarnom stanju na terenu i u pogledu površine i u pogledu obliku, što je vidljivo i na skici izmjere situacije broj 1. na širem području, na predmetnim i susjednim česticama. Kad mu je predočeno da je na postojećem katastarskom planu od točke A do kraja parcele sa zapadne strane 39 m, a na skici izmjere je ucrtan katastarski plan sa duljinom 40,50 m, iskazao je da ne zna od kuda podatak o dužini prema kat. planu koji iznosi, prema navodu tuženika 39. Iskazao je da je u geodetskom elaboratu od 15.04.2016. preuzeo službeni katastarski plan, te ga u nepromijenjenom obliku uklopio u geodetsku situaciju. Nadalje, da je od 2016. do danas izvršena homogenizacija katastarskim mapa od strane Geodetske uprave, te je u tom procesu moguće da su kat. mape promijenjene u odnosu na stanje kako je bilo 2016..Misli da ne treba sada napraviti novi nalaz i mišljenje. Katastarska granica ne prolazi kroz točku B.. Točka B je točka na ogradi između ograde jedne stranke i druge stranke. Ta je točka utvrđena na očevidu. Odredba čl. 74 Zakona o geodetskoj izmjeri u odnosu na odstupanja, odnosi se na geodetske elaborate koji se predaju na upravni postupak u katastar, kojim se mijenjaju oblik i površina katastarskih čestica, te apsolutno nije relevantna za izradu elaborata. Homogenizacija digitalnih kat. planova koji provodi Državna geodetska uprava provodi se u svrhu da se kat. planovi u što većoj mjeri približe stanju na terenu, a baš zbog velikih odstupanja postojeće stare austrougarske grafičke izmjere. Nakon provedene homogenizacije nema smisla raditi novi nalaz jer i homogenizirani digitalni kat. planovi odgovaraju u velikoj vjerojatnosti njegovom uklopu kat. planova, te smatra da je to potvrda ispravnosti uklopa u ovom mojem elaboratu. Elaborat upisa zgrade RN-36/07 je izrađen 2007., po ondašnjim propisima, dok je homogenizacija kat. mapa izvršena negdje 2019., te ta dva pitanja uopće ne mogu povezati.

39. Tuženi su podneskom 25.03.2022. (list 250-252) prigovorili na nalazu, mišljenju i iskazu vještaka CV posebno u dijelu koji je u suprotnosti sa potvrđenim prijavnim listom RN 36/07 kao posljednjom promjenom registriranom u katastru, temeljem koje je i nastao katastarski plan i kojim je na zahtjev tužitelja upisana kuća tužitelja te je isto javna isprava potvrđena od samog katastra.

40. Po prigovorima i prijedlogu tuženika određeno je vještačenje novoj osobi vještaka sa očevidom na licu mjesta i radi utvrđenja odnosa uklopljenog posjedovnog stanja na katastarski plana sa elaboratom za predmetne nekretnine potvrđenim od strane katastra RN br 36/07 od 20.03.2007.

41. Rješenjem 30.studenog 2023. (list 257) određeno je provođenje dokaza geodetskim vještačenjem po novom stalnom sudskom vještaku, AV sa zadatkom da identificira čkbr. [katastarska čestica], površine 279 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], i čkbr. [katastarska čestica], površine 278 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, te nekretnine čkbr. [katastarska čestica], oranica Krč površine 279 čhv, 91/8, oranica Krč sa 279 čhv, i 91/9, pašnjak Krč, sa 279 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, postojeće posjedovno stanje predmetnih čestica iz tč. 1. snimi na terenu i ucrta postojeću betonsko-drvenu ogradu koja se nalazi na granici posjeda tužitelja i tuženika, te navedeno stanje posjeda sa ogradom uklopi i ucrta na kopiju katastarskog plana za čestice pod tč.1. vodeći računa i o identičnoj točki 38, koja je definirana u građevinskoj dozvoli ĆV i udaljena je od južne međe tužitelja i tuženika 5,25 m; da ucrta linije razgraničenja čestica za čestice 91/6 i 91/7 k. o. [katastarska općina] prema kazivanju stranaka, identificira i utvrdi površine 187 m2, koja je predmet spora, uklopi i ucrta predmetne linije po kazivanju stranaka i predmetnu spornu površinu na kopiju katastarskog plana za čestice 91/6 i 91/7 k. o. [katastarska općina], te postojeće posjedovno stanje stranaka na kopiju katastarskog plana za čkbr. [katastarska čestica], površine 279 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], i čkbr. [katastarska čestica], površine 278 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, te nekretnine čkbr. [katastarska čestica], oranica Krč površine 279, čhv, 91/8, oranica Krč sa 279 čhv, i 91/9, pašnjak Krč, sa 279 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, da jasno identificira i označi granične točke sporne površine razlike posjedovnog stanja sa katastarskim elaboratom, da utvrdi odnos uklopljenog posjedovnog stanja na katastarski plan pod tč. 2. sa posljednjim elaboratom za predmetne nekretnine potvrđenim od strane katastra RN br 36/07 od 20.03.2007. da se očituje u nalazu sukladno članku 74. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prema kojem razlika u površini između katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može iznositi 5% površine katastarskih čestica katastra zemljišta, a najviše 500 metara kvadratnih, kada je riječ o katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima izvorno izrađenim u Gauss- Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona, smatra i se eventualno utvrđena promjena ili ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela.

42. Stalni sudski vještak AV, dipl. ing. geodet, je nakon očevida održanog 12.06.2024.(list 270) u nalazu i mišljenju od 20.09.2024.(list 276-280) navodi da je na osnovi stanja na terenu te kopije katastarskog plana izradio skicu lica mjesta. Predmetne nekretnine u posjedu i vlasništvu tužitelja su kčbr. [katastarska čestica], u naravi dio kuće [adresa], dio zgrada i dvorište, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dio kuće [adresa] i dvorište i k. č. br. [katastarska čestica], dvorište k. o. [katastarska općina], a sve ograđeno sa zapada betonskim parapetom i željeznom ogradom, sa sjevera žičanom ogradom, sa istoka s žičanom ogradom i rubom zgrade, sa juga betonskim parapetom sa drvenom ogradom. Predmetne nekretnine u posjedu i vlasništvu tuženika su kčbr. [katastarska čestica], u naravi dio kuće [adresa], dio zgrade, dio tenis terena i dvorište, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dio kuće [adresa], dio tenis terena i dvorište i k.č.br.

91/9, u naravi dio kuće [adresa], dio tenis terena i dvorište k. o. [katastarska općina], a sve ograđeno sa istoka betonskim parapetom, sa juga betonskim parapetom i drvenom ogradom, sa zapada betonskim parapetom i drvenom ogradom i sa sjevera betonskim parapetom sa drvenom ogradom. Sporna betonsko-drvena ograda koja se nalazi na granici posjeda tužitelja i tuženika označena je na skici lica mjesta spojnicom točaka A1-A2-A3-A4-A5-A6-A7. Međa prema katastarskom planu između tužitelja i tuženika označena je na skici lica mjesta spojnicom točaka B1-B2-B3-B4. Za predmetne čestice u Područnom uredu za katastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Jastrebarsko katastarski plan je nastao u doba Austro-Ugraske grafičkom metodom izmjere. Izvorno mjerilo plana je 1:2880, a plan je izrađen analogno, tj. kartiranjem na papiru. Točnost samog plana je 0,2 x nazivnik mjerila što znači 0,2 x 2.88 = 0,576 metara. Izvorni katastarski plan je naknadno digitaliziran, a nakon toga i homogeniziran. Homogenizacija je tehnički postupak kojim se mijenja tijek međa na katastarskom planu u svrhu približavanja međa s plana međama na terenu. Na taj način se omogućilo istovjetno postupanje geodeta prilikom kartiranja stvarnog stanja s terena na katastarski plan metodom preklopa, a ne kao prije metodom uklopa koja je bila subjektivna procjena geodeta. Pouzdanost podataka (linija međa) s takvih starih planova je loša, a sve zbog proteka dugog vremena od nastanka izvornog plana, analognog održavanje planova, uklapanjem snimaka putem identičnih točaka, metoda izmjere, korištenih instrumenata. Snimljeno stanje s terena (ograde i objekti) označeno crvenom bojom metodom preklopa prikazani su na kopiji katastarskog plana označeno crnom bojom. Identična točka 38 je jedna od točaka koja se koristila za uklop snimka stvarnog stanja sa terena na kopiju katastarskog plana. Te identične točke određivali su geodeti i uklapali su ih na katastarski plan prema svojoj procjeni. Posljedica toga bila je da je svaki geodet imao drugačije uklopljen snimak na katastarski plan. Prema građevinskoj dozvoli udaljenost objekta od južne međe mora biti 5,25 metara. Udaljenost objekta od ograde koja razdvaja posjede tužitelja i tuženika je 6,71 metar. Ograda u dijelu A1-A2-B3 nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica], a sporna površina iznosi 3 m2 i označena je plavom bojom. Ograda u dijelu B3-A3-A4-A5-A6-A7 nalazi se na k.č.br.

91/6, a sporna površina iznosi 109 m2 i označena je crvenom bojom. Posljednjim elaboratom za predmetne nekretnine potvrđenim od strane katastra RN 36/07 od 20.03.2007. evidentiran je samo objekat, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok međe na katastarskom planu nisu mijenjane. Glavna svrha elaborata je bila evidentiranje objekta, ali su snimljene zatečene međa na terenu. Točke 11 i 22 predstavljaju početak i kraj sporne betonsko-drvene ograde. Pri izradi tog elaborata korištena je metoda uklopa, koja se danas više ne koristi. Prema čl. 93 st. 2 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018), ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.

43. Tuženi su podneskom 25.03.2025 (list 285) predložili saslušati vještaka obzirom da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupno imaju 837 čhv, tj 3.010,45 m2 , te predlažu saslušati na dio nalaza predstavlja li promjena površine utvrđena nalazom promjenu sastava zk tijela.

44. Vještak AV saslušan na ročištu 12.rujna 2025. (list 297)iskazao je da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja kojeg sam dao u postupku. Na upit punomoćnika tužitelja da li se u bitnom slaže sa prvim nalazom i mišljenjem koji je napravljen u ovom spisu, iskazao je da kad mu se predočavaju skice izmjere (list 59- 60 spisa), te zaključak (list 61-63 spisa), da je prvi nalaz rađen u trenutku dok još katastarski planovi nisu homogenizirani. Metoda izrade je bila uklop, dok se danas koristi metoda preklopa, što znači da je danas standardiziran način rada, pa je stoga razlika između tog prvog nalaza i njegovog, da se metodom homogenizacije promijenio tijek međe na katastarskom planu, pa se on danas malo razlikuje u odnosu na taj nalaz. Svrha homogenizacije je da se standardizira način na koji geodeti mjere i prenose mjere na katastarski plan. Prije homogenizacije koristila se metoda uklopa, što znači da je geodeta snimao međe i ograde i na terenu, te je subjektivno procijenio koje su točke terena identične na katarskom planu. Zbog toga se događalo da su geodeti radili različite uklope. U homogenizaciji su međe na katastarskom planu prilagođavane međama na terenu, na osnovi digitalnih orto fota, a što su izvodili Uredi za katastar. N predočen nalaz i mišljenje od 6.9.2024. (list 276 spisa), i to tekst na stranici 3. u pogledu točaka 11. i 22., iskazao je da je to tako. Na pitanje , da li su se te točke mijenjale u stvarnosti, s obzirom da su različite metode, iskazao je da su te točke evidentirane na skici elaborata iz 2007.. Na predočenu razliku površine navedene u zadnjem odlomku nalaza, da li bi se ovaj izračun površine 109 m2, i površine -3 m2 smatralo promjenom sastava zk tijela, iskazao je da bi se to ne smatralo promjenom zk tijela. Napominje da je ključno za izradu elaborata da su stranke suglasne oko te međe da bi se to mijenjalo. Katastarski planovi prije provedene homogenizacije su bili stari cca 150 godina.

45. Po prijedlogu tužitelja proveden je dokaz saslušanja vještak radi usklađenja nalaza mišljenja i elaborata.

46. Na ročištu 19. veljače 2026. provedeno je saslušanje vještaka CV i AV radi usuglašavanja nalaza, mišljenja elaborata.

47. Vještak CV, iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, i svega do sada navedenog, kao i očitovanja.

48. Vještak AV, iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, i svega do sada navedenog, kao i očitovanja.

49. Vještak CV, na upit punomoćnika tužitelja iskazao je, da je u nalazu od 20.04.2016. vidljivo da su nađene i prikazane točke uklopa, i to više nego što je dovoljno, a dovoljno su tri, a u predmetnom ih ima osam. Točno se radilo u skladu sa tadašnjim stanjem katastarskih mapa. 2019. je Državna geodetska uprava izvršila homogenizaciju digitalnog katastarskog plana i za k. o. [katastarska općina], u kojem postupku su katastarske mape izmijenjene u cilju poboljšanja kvalitete istih, obzirom da su katastarske mape nastale prije cca 170 godina grafičkom izmjerom koja je sama po sebi upitne kvalitete i točnosti. Katastarske mape su nakon njegovog nalaza 2016. promijenjene. Njegova izmjera u trenutku izmjere stoji u potpunosti.

50. Vještak AV iskazao je da je slušao iskazivanje vještaka CV, te se u iznijetom u potpunosti slaže. Na upit pun. Tužitelja, je li bio potrebno drugo vještačenje, vještak AV navodi da je isto trebalo ažurirati u odnosu na homogenizaciju jer se promijenio katastarski plan. Vještačenje koje je napravljeno 2016. biloj e pravilno napravljeno on bi isto tako napravio. Nije bilo potrebe da se to vještačenje iz nekog razloga ponavlja 2016., 2017. ili 2018.. Na upit punomoćnika tuženika da li u ovom trenutku postoji potreba da se vještačenje ponavlja, iskazao je da dá nakon 2019..

51. Vještak CV, na upit punomoćnika tuženika da li je vještak AV izvršio vještačenje ispravno i točno, iskazao je da njegov nalaz nije vidio, ali pretpostavlja da je primijenio istu metodu kao i on, geodetskog izmjera i preklopa plana. To vještačenje odgovara stvarnom stanju i nema razloga da ne. Na poseban upit punomoćnika tuženika, da li promjena površine čkbr. [katastarska čestica] koja je utvrđena nalazom vještaka AV predstavlja promjenu sastava zk tijela prema čl. 93.st. 2. Zakona o izmjenama o katastru i nekretninama, vještak CV iskazao je da nema promjene zk tijela. Ako se radi o površini od 106 m2, ta površina ne može predstavljati promjenu zk tijela u zemljišnim knjigama, jer je manja od dozvoljenih 20% ukupne površine čestice, te s tom činjenicom ne može predstavljati promjenu zk tijela. Na cijelu površinu posjeda koje je preko 3000 m2, svakako ne može biti promjena. Homogenizaciju je radila DGU radi poboljšanja kvalitete katastarskih planova, odnosno približavanja prema stanju na terenu. Prije se radilo na uklop, sada se radi na preklop; sada je ujednačen rad svih geodeta. Prije se bilo subjektivnije u određivanju točki uklopa. Bilo se subjektivnije i slobodnije. Danas je preklop točno određen, i svaki geodet radi na isti način. Cilj homogenizacije je bio da se stanje na mapama približi stvarnom stanju na terenu. Samo približi.

52. Vještak AV iskazao je da je sa navedenim iskazom CV u potpunosti suglasan.

53. Sud je konstatirao da se vještaci usuglasili u pogledu homogenizacije.

54. Vještak AV na upit punomoćnika tuženika, na predočenje, da je posljednjim elaboratom RN-36/07 od 20.03.2007. evidentiran samo objekt, ali su snimljene zatečene međe na terenu, posebno u točkama 11. i 22., da li su iste promijenjene u odnosu na danas, vještak je odgovorio da je to teško usporediti, jer je 2007. snimljeno u lokalnom koordinatnom sustavu jer je to bilo dozvoljeno, dok je kolega CV 2016. snimao u apsolutnom koordinatnom sustavu. 2007. godine kad je upisana kuća tužitelja, točke 11. i 22. su bile početne i krajnja točka betonsko drvene ograde.

55. Vještak CV navodi da je slušao iskaz vještaka AV, te navodi da je suglasan sa istim.

56. Vještaci su se usuglasili oko svojih nalaza na način da je vještak CV naveo da njegov nalaz apsolutno izrađen po propisima struke 2016., a od kolege AV je rađen kasnije, 2024., također po propisima geodetske struke a vještak AV je naveo da je suglasan sa iznijetim mišljenjem vještaka CV.

57. Sud je nalaze i mišljenja vještaka CV i AV , kao i njihove iskaze i usuglašavanja u cijelosti prihvatio, jer se isti temelje na neposrednom opažanju i nalazi i mišljenja su jasno obrazložena i usuglašena.

58. 1.tužitelj HV, iskazao je da je kupio zemlju 1979., građevinsku dozvolu je dobio 1982. Kuća je bila 7 godina bez krova, jer nisu imali novaca. Po struci je dr. tehničkih znanosti i imao je ispit geodezije, i razumije se u to. Kuća je na brdovitom dijelu, te je tako sjedio i gledao susjednu česticu, jer je kuća na dvije parcele. Vidio je da fali površine, a osobito kad je kupio tu zemlju onda je g. ŽV pokazao među. Međa je bila označena sa jednim kamenom, i to je zapamtio. Nakon toga svega imao je razgovor sa g. LV, gdje su oni to negirali. Bilo je niz nesporazuma, i onda je odlučio na tužbu, jer je želio da djeca nemaju problema. Imao je ponudu da proda kuću nekom gospodinu iz Njemačke, ali kada je vidio da ne štima sa međama, onda je odustao. Prije nego su podnijeli tužbu. 23.7.2015., advokatica je pitala u pogledu zastare i rekla je da je sve u redu kad je sve pogledala i proučila. Advokatica E je to sve provjerila i utvrdila da nema problema. Tijekom Domovinskog rata, nakon Oluje, u drugoj polovici 90-tih, je izgrađena ta nesretna ograda s kojom je uđeno u njihovu parcelu, što je prekontrolirao sa svojim kolegom geodetom, ĐV, glede ispravnosti svojih opažanja i napravio je geodetsku izmjeru o kojoj je bilo riječi tijekom ovog spora. Oba geodetska vještaka su to po njegovom mišljenju i potvrdili da bi imao svoju površinu, da su Č ušli u njihov dio parcele. Još jedan geodeta, misli da se zvao Š, također pokazao i rekao da je metar i pol g. LV ušao u njihovu parcelu. Tuženicima nije dao da tamo postave ogradu. Nije bio prisutan kad se ograda postavljala, bili su na godišnjem odmoru i kad su došli tamo vidjeli su ogradu. To je bilo u ljeto 1996. ili 1997..Kad se vratio s godišnjeg bili su postavljeni betonski blokovi sa drvenim letvicama, i onda su se oko toga dugo natezali. Svoju kuću upisao je geodetskim elaboratom u katastar. Prije nego što se ta ograda napravila sa svojim jednim prijateljem je zabio jedan čelični stup na pročelju ulaznog dijela u parcelu, dakle kod ulaza sa glavnog puta, na rubu ulaza u posjed g. LV. To je bilo koliko se sjeća 30 m od nove parcele koju je kupila mama. Tamo gdje je bio taj čelični stup, sada je napravljena betonska ograda, njegova. To je početak ograde koja je sporna. Taj dio parcele se nikad nije mijenjao. Za vrijeme trajanja ovog procesa g. LV je radio neki objekt na koji je odvjetnik imao prigovor. Pred sudom nije poduzimao nikakve radnje osim ovog postupka.

59. Sud je iskaz tužitelja prihvatio, jer je iskazivao o činjenicama o kojima ima saznanja a o bitnim činjenicama i okolnostima a o navodima tužbe i tužbenog zahtjeva iskazivao je šturo te njego iskaz nije jasan niti detaljan.

60. 1.tuženik KV, iskazao je da su zemljište kupili u proljeće 1978.. Odmah su napravili geodetsku izmjeru, iskolčili parcelu, napravili projektnu dokumentaciju i tražili i ishodili građevinsku dozvolu. Iste te godine, 1978., počeli su sa izgradnjom, a 1979. je kuća stavljena pod krov. Već tada je bilo jako lijepo, bili su sretni i ponosni i sve svoje prijatelje su tamo vodili da im pokažu što rade. Tako su doveli i gđu. SV i HV s kojima se poznaju jako dugo. Sa gđa. SV su u rodbinskom odnosu, i oni su često dolazili u obiteljsku kuću roditelja i bili su si jako dobri. To je bilo dotle, da su mu bili i vjenčani kumovi, i to je bio razlog zašto su i njih vodili da im pokažu. Njima se to svidjelo, i g. HV je pitao da li zna neku parcelu koja se u blizini prodaje, da bi i on kupio nešto slično. Pitao je svog susjeda ŽV koji graniči do njih, on je bio voljan to prodati; i njih dvoje jer spojio i ovaj je to kupio. Na toj parceli koju su oni kupili je bila šuma, a njihova parcela je bila oranica. Jasno se vidjelo gdje je koja parcela. Oni su tu šumu srušili i ishodili građevinsku dozvolu. Pripremali su gradnju i jednog dana kad je došao s posla, teren g. HV je bio isplaniran u smislu da je jedan dio bio srušen, a jedan dio navožen, pa je između parcela bila uzvisina od 20 cm pa do 1 m, kako je teren padao. Pitao sam ga što je to napravio, a on je rekao da su mu njegovi dečki rekli da najprije izravna teren, pa onda radi kuću. Pitao ga je da li je uzvisina točno na međi. Točka A1 na skici vještaka AV nije više bila vidljiva jer su je uništili kamioni koji su dolazili i dovozili teret. Točka A6 do šume je bila točna i ona se nije mijenjala, i na toj točki je bio kamen međaš od davnine. HV mu je tada rekao da su mu njegovi dečki rekli da ako se nas dvoje dogovorimo da je međa ovdje, onda je međa ovdje. Pitao ga da li se slaže, i rekao je da se slaže, ali da poslije bude problema. Uz tu uzvisinu počeo je raditi pripremu za izradu ograde u smislu da je iskopao drenažni kanal da presiječe vode koje će mu se slijevati. Nakon nekog vremena, možda nakon dva tjedna, g. HV mi je rekao "slušaj meni fali zemlje". Rekao mu je da izvedu geodeta, ali da mogu to napraviti i sada. Zvao je geodeta PV iz [adresa], i on je izašao na teren i pokazao je točnu među kakva je i današnja. Pokazao je susjedu HV i on je rekao da to ne prihvaća. Rekao mu je da su mu dečki rekli da u Jaski ima dobar inženjer T. Pa je rekao da se slaže da izvedu inženjera M, i HV je rekao da kako on odredi, tako neka ostane. Inženjer T je izašao na teren; bio je prisutan i g. HV i potvrdio je i iskolčio liniju međe kakva je i danas ograda. Odmah pristupio izradi te ograde, 1981. i završio je 1981.. Sa tim kako su ulaz u svoju parcelu malo uvukli kako bi imali prijelaz auta, napravili su ogradu od točke A2 do A6, i to na način da su cijelu širinu ograde stavili na svoju parcelu. Ogradu od točke A1 do A2 izgradio je g. HV u istom pravcu, ali na način da je širinu ograde stavio na svoju parcelu. Sa svoje strane ograde posadili su voćke, a susjed HV je sa svoje strane navozio zemlju i na taj prostor je posadio živicu od tuja, ta živica kad je porasla počela mi je praviti probleme pa su često morali intervenirati i moliti da se živica pošiša, što su oni i radili . Nekad su to radili oni, a nekad bi nekog angažirali. Onda bi opet prestali šišati živicu koja se uplitala u ogradu i voćke i stvarala im probleme. Pismom je zamolio g. HV da ošiša živicu jer mu to pravi probleme. Nakon par dana, došao je susjed ZV, i rekao da ga je poslao C, drugi sin g. HV, da ošiša živicu. Rekao mu je da neka izvoli, i rekao mu je da šta će sa tim škaricama koje je donio. Kad je bolje pogledao, rekao da je tu treba pila. I na to je rekao da on to neće raditi i otišao je. Nakon toga, g. HV umjesto da ošiša živicu, dignuo je ovu tužbu, a ograda je tamo od 1981..Ograda kako danas postoji podignuta je uz liniju kako je g. HV navezao zemlju i pomaknuta je prema njihovoj čestici kako je iskolčio g. T. HV je kasnije navezao zemlju. Ograda se počela graditi u vrijeme kad je g. HV gradio kuću.

61. Iskaz 1. tuženika sud je u cijelosti prihvatio, jer je kronološki, jasno i uvjerljivo iskazao svim bitnim okolnostima, o višegodišnjim dobrim osobnim odnosima stranaka što je od bitnog značaja za predmetni spor.

62. 2.tuženik FV, supruga 1. tuženika, iskazala je da je slušala što je rekao 1. tuženik i suglasna je sa svime što je rekao, jer je cijelo vrijeme bila prisutna. Kada su kupili zemlju, izmjerili su svoje i vidjeli da je to ono što su kupili. Spor je nastao kad su zamolili da posijeku ono što je raslo na njihovu stranu.

63. Iskaz 2. tuženika sud je u cijelosti prihvatio potvrdila iskaz 1. tuženika koji je sud u s cijelosti prihvatio kao i iskaz da je cijelo vrijeme od kupovine bila prisutna svim radnjama i događajima.

64. Svjedok IV, (list 244) iskazao je da poznaje g. U jer su skupa u Drvoproizvodu radili. HV se ne sjeća. U Hrastju je izgradio kuću koja se nalazi iza kuće g. U, koju je prodao. Tu kuću je gradio 70-tih godina. Zemljište je kupio od pok. UV. Koliko zna geodeti su ono vrijeme izmjerili zemljište, stavili klinove i sagradio je kuću. NV je sada vlasnik kuće koju je gradio. Kada su se utvrđivale međe nije sa g. U imao problema. Geodeta je izmjerio zemljište, stavili su klinove i počeo je graditi. Misli da je U počeo graditi prije njega. Nisu imali probleme. Vjeruje da je geodet izmjerio među između Čopića i Živkovića, jer je izmjerio svu zemlju koja je vezana, i to mjerio je sve tri međe do šume. Geodet je mjerio među između njega i FV. Misli da je gospodin koji je prisutan na raspravi kupio već gotovu kuću jer je tako čuo po pričanju. Ne zna kako je njegovo prezime. Zbog proteka vremena ne može opisati što je i koliko bilo izgrađeno na Čopićevoj zemlji. Međe su bile prije nego što su postavljane ograde. Nije postavio ogradu jer nije gore ostao i dok je bio gore ograda nije bilo. Ne zna kako su postavljali ograde. Ne poznaje ovdje prisutnog 1. tužitelja, nije ga nikad niti vidio. Sjeća se geometra koji je mjerio i zna da je pokojni ali se može sjetiti imena.

65. Iskaz svjedoka sud je u cijelosti prihvatio, jer je jasno i uvjerljivo iskazivao o činjenicama o kojima ima saznanja kao i o bitnim okolnostima koji se odnose na činjenicu da ima saznanja da su geodeti mjerili i kolčili predmetne nekretnine s kojima, točnije s nekretninama tuženika i sam međaš to upravo u vrijem kada su i stranke kupovale svoje nekretnine.

66. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZVDSP-a, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

67. U ovom postupku nesporno je utvrđeno da su tuženi u posjedu betonsko- drvene i betonsko-žičane ograde dužine 51,89 m, na južnog dijela nekretnine na kojoj se nalazi dio stambene zgrade br. 10 i dvorište sve u površini od 99 m2. Tuženi su dokazali način stjecanja prilikom kupovine nekretnina čkbr. [katastarska čestica] i to kupoprodajom i ulaskom u posjed i nesmetano vršenje posjeda od 1978. nadalje na način da su postavili ogradu, održavali dvorište i sagradili stambenu zgradu br. 10.

68. Tužitelji nisu u ovom postupku dokazali vlasništvo dijela čkbr. [katastarska čestica] površine 99 m2 za koji dio tvrde da ga tuženi drže u posjedu bez pravne osnove Dvojbeni su i kontradiktorni navodi tužbe, tužbenog zahtjev, pokazivanja na licu mjesta površine dijela čestice za koji dio tvrde da je njihovo vlasništvo. U tužbi traže utvrđenje površine 187 m2, na licu mjesta su pokazali površinu od 195 m2, a u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu traže predaju u posjed 99 m2. Sporan je i neutvrđen način ulaska u posjed i vršenje posjeda predmetne sporne površine.

69. Navodi tužitelja i iskaz 1. tužitelja suprotni su ostalim provedenim dokazima.

70. Tuženici su u ovom postupku sukladno odredbama Zakona o vlasništvu istaknuli prigovor "većeg prava na posjed" i to da su u nesmetanom posjedu spornog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od dana kada su istu kupili 1978., i te da imaju jače vlasničko pravo na predmetnom dijelu katastarske čestice.

71. Tužitelji su prigovorili da tuženi ne mogu isticati prigovor sjecanja vlasništva temeljem dosjelosti već navedeno može biti zahtjev protutužbe odnosno tužbeni zahtjev u nekoj drugoj parnici. Navedeni prigovor tuženika sud smatra neosnovanim jer su tuženi osnovano istaknuli prigovor da su vlasnici spornog dijela.

72. Stanje posjeda je utvrđeno je i prilikom očevida na licu mjesta i to činjenica da se sporna površina nalazi unutar ograđenog dijela posjeda nekretnine tuženika. Posjed tuženika je zakonit jer imaju valjani pravni temelj posjedovanja, odnosno ima valjani naslov (titulus) stjecanja.

73. Provedenim dokazima utvrđeno je da su tuženi dokazali da su već više od trideset godina i to od stjecanja iste 27.03.1978., nesporni kvalificirani posjednici predmetnog spornog dijela nekretnine koji im tužitelji osporavaju. Predmetni dio nekretnine u cijelosti se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika.

74. Temeljem iskaza tuženika i materijalnih dokaza u spisu utvrđeno je da su tijekom 1984.-1985., nakon što su tužitelji kupili susjednu nekretninu, uz znanje i pristanak tužitelja kao granicu njihovih nekretnina, izgradili ogradu kojom su razgraničene nekretnine stranaka, i to baš u prijepornom dijelu.

75. Uvidom u geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od 24.06.2013. za čkbr. [katastarska čestica] (list 41-47 spisa) sud je utvrdio da istim tuženi dokazuju provođenje postupka legalizacije.

76. Temeljem iskaza tuženika, te potvrđene dokumentacije za potrebu legalizacije kuće "spornog" dijela nekretnine utvrđeno je da su ograda i sporni dio nekretnine u cijelosti unutar granica katastarskih/zemljišno knjižnih čestica u dugogodišnjem posjedu i vlasništvu tuženika, i to čkbr. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 279 čhv, kao i temeljem podataka iz zbirke isprava Z-1813/07 – RN 36/07 kojim je upisana kuća tužitelja i zadnje promjene na predmetnim česticama a koje isprave su potvrdili i vještaci.

77. Tužitelji nisu valjano tuženima osporili posjed nekretnine čkbr [katastarska čestica] u površini od 99 m2 u naravi betonska ograda, južni dio dvorišta uz betonsku ogradu i dio gospodarske zgrade tuženika.

78. Temeljem ocjene provedenih dokaza i to saslušanjem 1. tužitelja, 1. i 2. tuženika, svjedoka, očevidom na licu mjesta, vještačenjem, identifikacijom spornih dijelova čestica i sporne površine, te saslušanjem vještaka i usklađivanjem nalaza i mišljenja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, te je odlučeno kao u izreci pod toč. I..

79. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. ZPP- a, a isti su odmjereni sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi. Tuženicima su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku uvećano za PDV 25%, i to trošak sastava odgovora na tužbu, pristup ročištu 03.02.2016. i 17.03.2016., očitovanje od 12.09.2016. i 06.03.2017., pristup ročištu 16.02.2018., podneska od 02.08.2018., 28.02.2019., pristup ročištu 17.03.2021., podneska od 02.12.2021., 20.12.2021. pristup ročištu 09.12.2021. i 11.03.2022., sastav podneska od 25.03.2022., 07.02.2023., 25.03.2025. i 07.04.2025., pristup ročištu 09.02.2023., 27.04.2023., 12.06.2024., 12.09.2025., 19.02.2026., sudska pristojba na odgovor na tužbu u iznosu od 19,91 eura, trošak vještačenja u iznosu od 583,14 eura, što sveukupno iznosi 4.233,05 eura.

80. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke.

Jastrebarskom, 31. ožujka 2026.

S u d a c:

Silvana Godrijan

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovog otpravka, koja se podnosi pismeno u 4 primjerka ovom sudu, a o kojoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1.) punomoćniku tužitelja

2.) punomoćniku tuženika