REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-7529/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Šurjak, uz sudjelovanje Ane Pavlek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE i II okrivljene odgovorne osobe KK, koje u postupku brani odvjetnik Krešimir Ljubić iz Odvjetničkog društva Leko & partneri, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 2. i st. 5. i st.6. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog RH, Ministarstva unutarnjih poslova, PU Zagrebačke, I postaje prometne policije, Klasa: 211-07/25-4/31142, Ur.br.: 511-19-44-25-1 od 26. ožujka 2025., nakon provedenog žurnog postupka 31. ožujka 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
I okrivljena pravna osoba: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, OIB: 85584865987, prekršajno kažnjavana, sa sjedištem na adresi [adresa] Zagreb
i
II okrivljena odgovorna osoba: KK, sin K i E, djev. S, rođen **.**.1987. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], VSS, magistar inženjer građevinarstva, zaposlen u ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, s plaćom od 2.300,00 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno kažnjavan, s prebivalištem na adresi [adresa] Zagreb,
k r i v i s u
što kao pravna osoba i u njoj odgovorna osoba nisu 21. prosinca 2024. u 6:30 sati u Zagrebu, na križanju ulica Južna ulica i Ulica kneza Branimira vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu adekvatno učvrstili metalni poklopac šahta kanalizacije iz kojih razloga je došlo do prometne nesreće tako što je EK upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka], a kretao se južnom kolničkom trakom Ulice kneza Branimira, lijevom prometnom trakom za ravno, u smjeru istoka, te je dolaskom do raskrižja s Južnom ulicom prednjim lijevim pneumatikom prešao preko metalnog poklopca kanalizacijskog šahta - promjera 60 cm, a koji se nalazio na istočnom dijelu raskrižja, a koji se zatim podigao i oštetio prednji lijevi bočni dio gore navedenog vozila, koji je nakon toga odbačen na sjeveroistočni dio raskrižja. Potom je na metalni poklopac šahta prešao prednjim desnim kotačem autobus [registarska oznaka]- linije 269-relacija Borongaj-Iver, kojim je upravljao SK, prometnom trakom za ravno i skretanje udesno sjeverne kolničke trake Ulice kneza Branimira u smjeru zapada te je u raskrižju zadržavao smjer kretanja ravno, a koji je oštetio prednji desni bočni dio autobusa. U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, već je nastala materijalna šteta. Vozač autobusa [registarska oznaka]- ZET, SK, nakon udarca u metalni poklopac šahta nastavio je daljnju vožnju do okretišta Borongaj odakle je obavijestio svoje nadređene i policiju, a zatim se vratio na mjesto događaja,
čime su okrivljenici počinili prekršaj iz čl. 6. st. 2. i st. 5., u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa se na temelju citiranih propisa
I okrivljenoj pravnoj osobi ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE izriče
NOVČANA KAZNA u iznosu od 790,00 eura (sedamstodevedeset eura),
i
II-okrivljenoj odgovornoj osobi KK izriče
NOVČANA KAZNA u iznosu od 190,00 eura (stodevedeset eura)
Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna broj naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.
II) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeseteura) svaki, u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I postaja prometne policije Zagreb, pod brojem: Klasa: 211-07/25-4/31142, Ur.br.: 511-19-44-25-1 izdala 26. ožujka 2025. obavezni prekršajni nalog protiv I okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE i II okrivljene odgovorne osobe KK, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji su okrivljenici pravodobno, putem branitelja, podnijeli prigovor, pa je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.
2. Okrivljenici su iznoseći zajedničku obranu po branitelju, podneskom od 12. kolovoza 2025. poricali počinjenje prekršaja navodeći da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Kao i u prigovoru, okrivljenici prvenstveno iskazuju prigovor promašene pasivne legitimacije te ne mogu biti krivi za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Naime, a kako sam obvezni prekršajni nalog utvrđuje, u konkretnom slušaju radi se o iskakanju metalnog poklopca šahta kanalizacije u trenutku prometne nesreće. Odredbom čl. 64. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da je građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza jedinica lokalne samouprave odnosno osoba koje je ta obveza prenesena u s ovim Zakonom ili posebnim zakonom. Odredbom čl. 23. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se pod održavanjem građevina javne odvodnje oborinskih voda podrazumijeva upravljanje i održavanje građevina koje služe prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih voda iz građevina i površina javne namjene u građevinskom području, uključujući i građevine koje služe zajedničkom prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda, osim građevina u vlasništvu javnih isporučitelj vodnih usluga koje, prema posebnim propisima o vodama, služe prihvatu, odvodnji i ispuštanju oborinskih i drugih otpadnih voda. Dakle, za navedeno održavanje komunalne infrastrukture i građevina javne odvodnje oborinskih voda sigurno ne može biti odgovoran 1. i 2. okrivljeni, već jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovačko društvo ili druga pravna osoba na koju je preneseno održavanje komunalne infrastrukture vezane za kanalizaciju. Iz navedenog nesporno proizlazi da za navedene prekršaje ne mogu biti odgovorni okrivljenici jer oni nisu odgovorni za održavanje metalnog poklopca šahta kanalizacije pa bi se zbog promašene pasivne legitimacije obvezni prekršajni nalog trebao ukinuti i okrivljenike osloboditi krivnje za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Također, valjalo bi ukinuti odluku o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom te okrivljenike osloboditi obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka. Nadalje, bitno je napomenuti da je u pobijanom nalogu naznačeno vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda, ali ne i vrijeme kada su ostvarena obilježja samog prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno kada su svojim svjesnim propuštanjem onemogućili sigurno i neometano odvijanje prometa zbog nepoduzimanja mjera, odnosno nisu adekvatno učvrstili metalni poklopac šahta kanalizacije. Dakle, nepoznat je i neutvrđen jedan od elemenata počinjenja prekršaja iz čl. 16. Prekršajnog zakona. Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog nema sve elemente propisane člankom 160. st. 2. toč. 6. Prekršajnog zakona pa bi okrivljenike presudom trebalo osloboditi odgovornosti. O navedenoj okolnosti postoji i sudska praksa pa je tako Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudi posl. br. Pp-10478/2024 od dana 25.11.2024. godine oslobodio optužbe okrivljenike u sličnom činjeničnom Stanju koje se odnosilo na nalet vozila na udarnu rupu, zaključivši: „U daljnjem tijeku postupka sud je izvršio uvid u skicu mjesta događaja, pa je u cilju svrsishodnosti i efikasnosti prekršajnog postupka, donio odluku i odustao od provođenja dokaza saslušanja svjedoka policijskog službenika i svjedoka vozača oštećenog vozila M.K. budući je utvrđeno da isti nemaju saznanja o odlučnoj činjenici, odnosno o točnom vremenu nastanka predmetne udarne rupe, te kako niti u zapisniku o očevidu, niti u drugoj dokumentaciji nije naveden odlučni podatak o vremenu nastanka sporne udarne rupe, pa je ta okolnost ostala neutvrđena u postupku. Slijedom navedenog, sud na temelju provedenih dokaza nije utvrdio točno vrijeme nastanka predmetne udarne rupe na kolniku, što je odlučna okolnost za procjenu postojanja eventualne odgovornosti I. i II. okrivljenika za propuštanje svojih obveza da vode brigu i pravovremeno poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa. Obzirom da drugih dokaza na temelju kojih bi sud mogao utvrditi odlučnu okolnost o vremenu nastanka udarne rupe, nema, sud je u nedostatku dokaza I. i II. okrivljenike oslobodio optužbe temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona." Kao dokaz okrivljenici prilažu presudu Pp-10478/2024 od dana 25.11.2024. godine. Također, Općinski sud u Sesvetama je u presudi posl. br. Pp-1476/2024 od dana 22.04.2025. godine oslobodio optužbe okrivljenike u istome činjeničnom stanju koje se odnosilo na nalet vozila na poklopac slivnih voda, zaključivši: "Iz provedenog dokaznog postupka Sud nije mogao nedvojbeno utvrditi kada je došlo do odvajanja okvira rešetke slivnih voza od ležišta koji je predmetne zgode oštećen, nakon što je vozilom preko istog prešao, izbacio i podigao okvir rešetke slivnih voza iz metalnog ležišta u zrak na koji je donjim postrojem vozila naletio G.S. Sud nije utvrdio postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog propusta okrivljenih i nastale prometne nesreće jer kao što su 1. i 2. okrivljeni naveli da prilikom kontrole stanja prometnica danima prije nezgode, na predmetnoj lokaciji nisu bila uočena nikakva oštećenja, a također nisu imali nikakvih saznanja o oštećenju." Kao dokaz prilažu presudu Pp-1476/2024 od dana 22.04.2025. godine. Dakle, u navedenoj presudi Sud je zaključio da ne postoji jedan od elemenata prekršaja, odnosno vrijeme kad je došlo do prekršaja koji je prethodio prometnoj nezgodi. Također, Sud nije utvrdio da postoji kauzalni neksus između propusta okrivljenika i nastale nesreće, s obzirom da prije nisu uočena oštećenja niti su postojala saznanja o istima. Opreza radi, odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Ulica kneza Branimira i Južna ulica u javnim registrima su upisane kao nerazvrstane ceste. Kao dokaz prilažu prijepis posjedovnog lista za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik 7/18) kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Kao dokaz prilažu predmetnu Odluku. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti 1. okrivljenik, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj, odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da 1. okrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a pogotovo za korištenje, održavanje, razvoj i upravljanje metalnim poklopcem šahta kanalizacije za što je odgovorna pravna osoba na koju je jedinica lokalne samouprave prenijela obavljanje tog komunalnog posla, prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta te održavanje nerazvrstanih cesta i šahtova kanalizacije, jasno je da i. okrivljenik, a posljedično ni 2. okrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Odredbom čl. 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa. S obzirom na to da je 1. okrivljenik nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, a u međuvremenu nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju oštećenja, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti 2. okrivljenika kao odgovorne osobe. U odnosu na 2. okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba 1. okrivljenika budući da u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom, Također, 2. okrivljenik posebno napominje da za navedenu dionicu nije određen kao osoba ophodar sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta. Okrivljenici se, dakle ne smatraju krivima za prekršaje određene pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se: okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom, te okrivljenike oslobađa obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.
3. Tijekom provođenja postupka, na ročištu na kojem je pročitana obrana okrivljenika i na kojem su provedeni dokazi, II okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim, te ostaje u cijelosti kod svoje prethodno iznijete pisane obrane. Na poseban upit Suda na kojem je radnom mjestu bio razvrstan u vrijeme prekršaja II okr. je iskazao da je bio voditelj nadcestarije i voditelj cestarije gradske četvrti Donja Dubrava, te je sistematizacijom poslova u međuvremenu, ove godine, ostao još voditelj nadcestarije za čitavi istočni dio grada. II okrivljenik je izjavio da se predmetna prometna nesreća dogodila u subotu, u 6:30 sati, neradni dan, neradno vrijeme, pa samim time smatra da i ne može biti odgovoran u konkretnoj situaciji. Također napominje da tog dana, niti ranije, nije dobio nikakvu dojavu da postoji oštećenje, već je tek nakon što je došlo do prometne nesreće, naknadno obaviješten o prometnoj nesreći, nakon sigurno sat ili više od nesreće, te su odmah kolege izašle na teren i dežurne službe.
4. Tijekom dokaznog postupka Sud je pročitao izvadak iz sudskog registra za I okr., str. 84 – 113 spisa, pročitao je izvješće o poduzetom od 19. ožujka 2025. i izvješće o počinjenom prekršaju od 21. prosinca 2024., str. 46 – 47 spisa, pročitao je zapisnik o očevidu, str. 48 – 50 spisa, pročitao je dopis MUP, PUZ-a, I PPrP, kojim se traže podaci o odgovornoj osobi, te je pročitao dopis kojim su dostavljeni podaci o odgovornoj osobi, str. 51 – 52 spisa, razgledao je skicu mjesta događaja, str. 53 spisa.
5. Braniteljica okrivljenika je izjavila da nema dodatnih dokaznih prijedloga jer su svi iznijeti u pisanoj obrani, te je samo izjavila da po štetnom događaju, konkretno po nastaloj prometnoj nesreći, dežurna služba I okrivljene je odmah izašla na lice mjesta kako bi se utvrdilo što se uopće dogodilo, međutim ista nije nadležna za saniranje, već je za saniranje predmetne šahte i oštećenja nastalog na cesti nadležna pravna osoba koja se bavi sanacijom oborinskih voda i održavanje uređaja koji tome služe. U tom smislu braniteljica je predala nalog za izlazak na lice mjesta iz kojeg je vidljivo da je odmah reagirano na način da se izašlo na mjesto prometne nesreće od strane I okrivljene pravne osobe.
6. Sud je pročitao i pregledao na raspravi predani nalog za izlazak na mjesto prometne nesreće, a po utvrđenom činjeničnom stanju Sud je pročitao prekršajnu evidenciju okrivljenika. Braniteljica je predložila da se okrivljenici oslobode od optužbe čemu se u cijelosti pridružio i II okrivljenik KK.
7. Nakon provedenog postupka, analizom obrane okrivljenika i analizom provedenih dokaza, kako pojedinačni tako i u uzajamnoj povezanosti, Sud je u ponašanju okrivljenika utvrdio sva bitna obilježja predmetnog prekršaja budući da je nesporno utvrđena odgovornost I okrivljene pravne osobe i II okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi za propust u vođenju brige i poduzimanju primjerenih mjera glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, jer nisu adekvatno obilježili ili pričvrstili metalni poklopac šahta, odnosno nisu vodili brigu i poduzimali mjere da predmetni metalni šaht bude siguran, odnosno pričvršćen, već se isti podigao prilikom prelaska vozila preko njega, zbog čega je i došlo do uzastopno dva naleta vozila na podignuti metalni poklopac šahta i materijalne štete na dva vozila koja su naletjela na metalni šaht na cesti.
8. U postupku nije bilo sporno niti su okrivljenici sporili da je došlo do štetnog događaja, odnosno da su dva osobna vozila predmetne prilike tijekom vožnje na lokaciji Ulica kneza Branimira kod križanja s Južnom ulicom naletjeli na otvoreni poklopac šahta pri čemu je nastala materijalna šteta na vozilima, a što je nesporno kvalificirano kao prometna nesreća s materijalnom štetom, bez ozlijeđenih. Navedena činjenica potkrijepljena je očevidnom dokumentacijom koja nije bila sporna u postupku, te je prihvaćena u potpunosti vjerodostojnom jer je sačinjena od strane policijskih službenika koji su obavljali očevid i postupali u okviru svoje nadležnosti propisane člankom 158. Prekršajnog zakona.
9. Nadalje, II okrivljenik odgovorna osoba KK u postupku je sporio svoju odgovornost u smislu čl. 61. Prekršajnog zakona, međutim Sud nije prihvatio obranu II okrivljenika jer je upravo ovlaštena osoba u I okrivljenoj pravno osobi obavijestila RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijsku upravu zagrebačku, I postaju prometne policije Zagreb da je za navedeno područje odgovorna osoba KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno ovdje II okrivljenik, što je i sam potvrdio kada je izjavio da je u predmetno vrijeme bio voditelj nadcestarije i voditelj cestarije gradske četvrti Donja Dubrava. Dakle, II okrivljenik je u vrijeme prekršaja upravo raspoređen na radno mjesto na kojem su mu povjereni poslovi iz područja djelovanja I okrivljene pravne osobe, a u koje spada i nadzor nad provođenjem svih mjera za omogućavanje sigurnog i nesmetanog prometa na predmetnoj lokaciji, pa je u smislu čl. 61. Prekršajnog zakona u vrijeme prekršaja bio odgovorna osoba za predmetnu lokaciju u Gradu Zagrebu.
10. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj poriču krivnju za počinjeni prekršaj, u bitnome tvrdeći da je promašena pasivna legitimacija, odnosno da ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE nije odgovorna i nadležna za održavanje predmetne ceste, što zaključuju temeljem odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu iz kojeg proizlazi da je odgovorna jedinica lokalne samouprave, te smatraju da je u konkretnom slučaju za navedeno održavanje komunalne infrastrukture i građevina javne odvodnje oborinskih voda odgovorna jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovačko društvo ili druga pravna osoba na koju je preneseno održavanje komunalne infrastrukture vezane za kanalizaciju. Također, u obrani ističu da nije određeno vrijeme počinjenja prekršaja, što potkrjepljuju dostavom sudskih odluka kojima su okrivljenici oslobođeni odgovornosti jer nije utvrđeno vrijeme prekršaja kao bitno i konstitutivno obilježje prekršaja.
11. Naime, sve navedene okolnosti i činjenice koje okrivljenici potkrjepljuju u obrani i koje Sud prihvaća kao nesporne, budući su potkrijepljene odgovarajućom dokumentacijom, ne isključuju odgovornost okrivljenika da vode brigu i poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na predmetnoj cesti.
12. Naime, Odlukom o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba" br. 2/19, donesene na temelju članka 34. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 68/18 i 110/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) propisano je da se Odlukom povjerava obavljanje komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Podružnici Zagrebačke ceste, [adresa], na neodređeno vrijeme. U članku 3. Odluke propisano je da se Podružnica Zagrebačke ceste obvezuje: održavanje nerazvrstanih cesta obavljati vlastitim kapacitetima, u skladu s načelima Zakona o komunalnom gospodarstvu; obavljati povjerene poslove sukladno sklopljenom ugovoru, postojećim tehničkim propisima, normativima i obveznim standardima te programima i planovima koji vrijede za redovito održavanje predmetnih građevina; obavljati radove redovito, savjesno i stručno s pažnjom dobrog gospodara; te Gradu Zagrebu podnositi izvješća o realizaciji povjerenih poslova. Člankom 4. Odluke propisano je da će Grad Zagreb i Podružnica Zagrebačke ceste sklopit ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba kojim će regulirati međusobna prava i obveze.
13. Nadalje, prethodno navedenim Ugovorom o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba, člankom 16. stavkom 2. koji je sklopljen između Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga d.o.o., podružnice Zagrebačke ceste, KLASA: 024-08/23-001/434, URBROJ: 251-06-01-22-3 od 1. ožujka 2023. određeno je da je za štete koje bi mogle nastati trećim osobama u svezi s obavljanjem ugovorenih radova isključivo odgovorna Podružnica Zagrebačke ceste. Iz sklopljenog ugovora proizlazi da je održavanje cestovne mreže Grada Zagreba preuzeo i isključivo je odgovoran Zagrebački holding d.o.o., podružnica Zagrebačke ceste koje su dužne voditi brigu poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja i odvijanja sigurnog nesmetanog prometa, sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
14. Slijedom navedenoga, Sud smatra nesporno utvrđenim da je za prometnu nesreću opisanu u izreci presude, odgovoran Zagrebački holding d.o.o., podružnica Zagrebačke ceste koje su dužne voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja i odvijanja sigurnog nesmetanog prometa, sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ne ulazeći pri tome u eventualnu odgovornost drugih pravnih osoba nadležnih za održavanje komunalne infrastrukture i građevina javne odvodnje oborinskih voda, odnosno jedinica lokalne samouprave, trgovačkih društva ili druge pravne osobe na koju je preneseno održavanje komunalne infrastrukture vezane za kanalizaciju.
15. Također, Sud ne prihvaća niti dio obrane okrivljenika koji se odnosi na prigovor da nije određeno vrijeme prekršaja, budući da se u konkretnom slučaju radi o prekršaju propuštanja dužne radnje, odnosno obveze pravne i odgovorne osobe da vode brigu i poduzimaju mjere za omogućavanje odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a u što svakako spadaju i adekvatno pričvršćeni poklopci metalnih šahtova na cesti. Kod te vrste trajnih prekršaja, vrijeme počinjenja prekršaja upravo je vrijeme nastanka štetnih posljedica, odnosno u konkretnom slučaju vrijeme predmetne prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta na dva vozila, a to je 21. prosinca 2024.
16. Slijedom navedenoga, Sud je okrivljenike proglasio krivima i izrekao im novčane kazne koje su im prethodno izrečene obaveznim prekršajnim nalogom, smatrajući bitnim za pravičnost postupka, primijeniti pravno načelo zabrane reformatio in peius – zabrane izricanja veće kazne, iako Prekršajni zakon predviđa i propisuje iznimku. Pri donošenju odluke Sud je uzeo u obzir način i težinu počinjenog prekršaja, stupanj odgovornosti okrivljenika, kao i sve okolnosti iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona.
17. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine", broj 18/13) kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn, odnosno nakon 1. siječnja 2023. u rasponu od 13,27 do 663,61 euro.
U Zagrebu 31. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ana Pavlek
Ivana Šurjak
Presuda je pravomoćna.
Presuda se dostavlja:
1. I okrivljena pravna osoba: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke
ceste, [adresa] Zagreb
2. II okrivljena odgovorna osoba: KK, [adresa],
[adresa]
3. branitelju: odvjetnik Krešimir Ljubić u Odvjetničkom društvu Leko & partneri,
Domagojeva 18, [adresa] Zagreb
4. tužitelj: RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka,
I Postaja prometne policije Zagreb, Heinzelova 98, 10 000 Zagreb
5. pismohrana-ovdje
