Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    P-5653/2019-25

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Anti Božinoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Budislavu Angjelinoviću, odvj. u Splitu, protiv tuženika DH pok. Č iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Anti Rajčiću, odvj. u Splitu, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dne 03. veljače 2026. god. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dne 31. ožujka 2026. god.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da tužiteljica ima pravo pristupa do svoje nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) Popovića 10 preko nekretnine vlasništva tuženika označene sa čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) Popovića 12 i to baš kroz vrata koja su postavljena na pročelju ovih nekretnina prema Popovića ulici.

    II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, predati tužiteljici ključeve vrata koja se nalaze na pročelju zgrada [adresa] te omogućiti tužiteljici nesmetan prolaz kroz vrata za pristup do njezine zgrade.

    III. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici parbeni trošak u iznosu od 3.469,79 Eur uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 31. ožujka 2026.god. do isplate.

    Obrazloženje

    1. U tužbi od 16. listopada 2013.god. navodi se da je tužiteljica vlasnica zgrade označene sa čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], na adresi [adresa]. Tuženik je vlasnik zgrade označene sa čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], na adresi [adresa]. Ulaz u obje zgrade s javne površine [adresa] bio je kroz vrata koja su između zida zgrade tužiteljice i zida zgrade tuženika. Kroz ta vrata ulazilo se u dvorište koje pripada zgradi tuženika, ali je jedini pristup do zgrade tužiteljice. Pred kraće vrijeme tuženik je promijenio stara vrata na kojima je pisalo [adresa] te postavio nova vrata. Ključeve novih vrata nije dao tužiteljici, a osporava joj pravo prolaza kroz njih te onemogućuje pristup do njezine zgrade. Tužiteljica ga je pozvala da joj preda ključeve novih vrata, a on se nije odazvao pozivu. Tužiteljica stoga predlaže donijeti presudu kojom bi se utvrdilo da ima pravo pristupa do svoje nekretnine preko nekretnine vlasništva tuženika i to baš kroz vrata koja su postavljena na pročelju tih nekretnina prema [adresa]. Također da se obveže tuženik predati joj ključeve predmetnih vrata i omogućiti joj nesmetan prolaz kroz njih, za pristup do njezine zgrade.

    2. Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu predloživši da se zahtjev tužiteljice odbije kao neosnovan. Navodi kako je točno da je tužiteljica vlasnica nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] s time da je, kao vlasnica tih nekretnina, upisana 27. prosinca 2012.god. temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskoga suda u Splitu br. O-2065/12 od 12. prosinca 2012.god. Prije toga dana tužiteljica nije bila vlasnica predmetnih nekretnina. Potvrđuje i da je osobno vlasnik nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Osporava, međutim, navode iz tužbe da bi ulaz u obje zgrade s javne površine bio kroz vrata koja se nalaze između zida zgrade tužiteljice i zida zgrade tuženika. Ističe da nije točno da je jedini pristup zgradi tužiteljice kroz dvorište koje pripada zgradi tuženika. Predmetna vrata se, naime, nalaze isključivo na nekretnini u tuženikovom vlasništvu i služe isključivo njemu za pristup s javne površine do njegove nekretnine. Dosadašnji vlasnici i korisnici nekretnina, koje su tek od 2012.god. u vlasništvu tužiteljice, nisu nikada koristili predmetna vrata kako bi pristupali u sada tužiteljičine nekretnine. Štoviše, dosadašnji korisnici tih nekretnina do njih su dolazili preko kat. čest. zem. [katastarska čestica] (koje je i tužiteljica suvlasnik) i kat. čest. zem. [katastarska čestica] koja je još uvijek upisana kao općenarodna imovina

    – društveno vlasništvo, bez upisanog nositelja prava korištenja. Osim toga, na tužiteljičine se nekretnine može pristupiti izravno s javne površine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], s koje na svoju nekretninu pristupa tuženik.

    3. Općinski sud u Splitu je presudom br. Pst-1176/2013 od 10. travnja 2017. god. odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4. Županijski sud u Bjelovaru je svojim rješenjem broj Gž-1159/2017-2 od 03. listopada 2019. god. ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovni postupak.

    5. U postupku su izvedeni dokazi pregledom prikaza ZK uloška, neslužbene kopije za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prikaza ZK uloška – neslužbene kopije za čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], fotografija priloženih spisu, nalaza i mišljenja stalnoga sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 08. travnja 2016.god. i od 21. kolovoza 2025. god., povećanoga prikaza lica mjesta (stranica 44 spisa), Ugovora od 15.02.2009. god. (stranica 117 spis), preslušanjem svjedoka UH, PH, EH, ŠH, CH i GH, preslušanjem tužiteljice i tuženika te dopunskim preslušanjem stranaka.

    6. Stranke su tražile trošak postupka.

    7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    8. Između stranaka u postupku nije prijeporno da je tužiteljica vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], a da je tuženik vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina].

    9. Nije prijeporno da dvorište na koje izlaze vrata tužiteljičine kuće pripada čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koje je vlasnik tuženik.

    10. Prijeporno je ima li tužiteljica pravo pristupa do svojih nekretnina preko nekretnine u vlasništvu tuženika označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to baš kroz vrata koja su postavljena na pročelju prema [adresa] (vrata sa sjeverozapadne strane dvora).

    11. U ovom postupku tužiteljica traži utvrđenje prava služnosti prolaza preko vrata sa sjeverozapadne strane i preko dvorišta tuženika označenog kao čest. kat. 308, koja vrata se nalaze na pročelju zgrade [adresa] prema odredbi čl. 218. i čl. 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZVDSP).

    12. Prema odredbi čl. 174. st. 1. ZVDSP-a služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Prema st. 2. kada je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti, ako se služnost osniva na temelju pravnog posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je poslužna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugog tijela vlasti, određuje se tom odlukom, inače to određuje zakon.

    13. Prema odredbi čl. 218. st. 1. ZVDSP-a na temelju pravnog posla vlasnika poslužne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, osniva se pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdašnjega vlasnika, a na teret određene stvari kao poslužne.

    14. Odredbom čl. 229. st. 1. ZVDSP-a određeno je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

    15. U konkretnom slučaju tužiteljica u ovom postupku traži utvrđenje stvarne služnosti prema čl. 229. st. 1. ZVDSP-a, odnosno traži pravo pristupa do svoje nekretnine preko poslužne nekretnine, odnosno dvorišta tuženika označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] (kat čest. [katastarska čestica] [adresa]) i to kroz vrata koja su postavljena na pročelju ovih nekretnina prema [adresa].

    16. Identifikacija predmetnih nekretnina izvršena je očevidom na nekretninama te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Anti Bošnjaku. Nalazu i mišljenju vještaka Bošnjaka stranke nisu prigovarale, a sud je vještvo u cijelosti prihvatio kao stručno i nepristrano.

    17. U svome nalazu i mišljenju sudski vještak Ane Bošnjak naveo je da predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u naravi čine jedinstveni objekt u koji se pristupa sa sjeveroistočne i sjeverozapadne strane kroz dvor tuženika označen kao čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]). S kat. čest. zem. [katastarska čestica] pristupa se kroz dvor tuženika označen kao čest. zgr. [katastarska čestica], a preko nje u kuću tužiteljice. Kroz portun zgrade koja se nalazi na kat. čest. zem. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], može se pristupiti u dvor tuženika označen kao čest. zgr. [katastarska čestica], a preko njega i u kuću tužiteljice.

    18. Prostor na skici lica mjesta, koja je sastavni dio vještva, označen zelenom bojom i definiran točkama A-B-C-D-A, površine 12 m2 nalazi se na južnoj strani tužiteljičine kuće te je dio kat. čest. zem. [katastarska čestica]. Zemljišnoknjižna čestica je 10066/3 i nije usklađena s katastarskim stanjem.

    19. U nalazu od 21. kolovoza 2025. god. vještak Ante Bošnjak istaknuo je da prolaz do predmetnog dvorišta na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) kroz prizemlje stambene kuće anagrafske oznake [adresa] koja se također nalazi na istoj čestici. Za dolazak do dvorišta prijepornim putem potrebno je proći kroz četvora vrata: vrata s ulice, dvoja vrata kroz ostavu i vrata od dvorišta (slike 1,2,3 koje čine sastavni dio nalaza). Na priloženoj skici vrata s ulice su označena brojem I, vrata kroz ostavu brojevima III i IV, a vrata od dvorišta br. V. Predmetno dvorište ima i ulaz s druge strane, kroz metalnu kapiju crvene boje (slika 4 i5). Na priloženoj skici ta vrata su označena brojem VI.

    20. Tužiteljica u svome sudskom iskazu ističe da je vlasnica kuće anagrafske oznake [adresa], dok je tuženik vlasnik kuće s brojem 12. Dvorište između tih kuća pripada čestici koje je vlasnik tuženik. Iz [adresa] ulazi se u to dvorište kroz otvor u zidu na kojemu su nekada bila velika vrata bez brave i ključa odnosno na vratima je bio sustav otvaranja i zatvaranja takav da bi se iz vani otvarala na pritisak, dizanjem metalne reze, a zatvarala su se iznutra tako da su se opet mogla otvoriti izvana. Kroz ta vrata, a što su predmetna vrata sa sjeverozapadne strane, ulazilo se u dvorište koje dijeli kuće stranaka, a koje su koristili stanovnici obje kuće za ulazak u svoje zgrade. Prije 15-ak godina, na tada postojeća drvena vrata tužiteljičin suprug postavio je lokot s lancem radi sigurnosti. Tuženik u to vrijeme još nije živio u kući broj 12, a tužiteljica mu nije osporavala pravo ulaska u dvorište kroz predmetna vrata na koja je njezin muž postavio lanac s lokotom. Kada je tuženik obnovio kuću, skinuo je drvena vrata i postavio nova, metalna. O namjeri postavljanja novih vrata nije razgovarao s tužiteljicom, moguće da je razgovarao s njezinim suprugom. Nova vrata pomaknuo je više prema unutra, u dvorište, za oko jedan metar i naslonio ih na zid njezine kuće bez njena pristanka. Na vrata je postavio bravu s ključem, a primjerak ključa nije joj predao. Na taj način joj je onemogućio prolaz kroz vrata i pristup do njezine kuće. Što se tiče sjeveroistočnih ulaznih vrata u dvorište na čest. zgr. [katastarska čestica], tužiteljica izjavljuje da se kroz ta vrata nekada također ulazilo u dvorište, ali samo ponekad dok su predmetna vrata bila glavni ulaz. I danas se može ući u dvorište kroz sjeveroistočna vrata, ali se prethodno mora proći kroz zgradu s te strane dvorišta i pri tome se mora proći kroz troje ili četvero vrata. Suvlasnica je zgrade označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], a kroz koju treba proći da bi se došlo do sjeveroistočnih ulaznih vrata dvorišta čest. zgr. [katastarska čestica]. Tvrdi da s površine koja je u skici vještva označena zelenom bojom nikad nije postojao ulaz u njezinu kuću. Na toj strani kuće postojao je prozor, ali ne i vrata.

    21. U dopunskom iskazu tužiteljica je izjavila da je kroz predmetna vrata prolazila sve dok tuženik nije uklonio stara vrata i postavio nova, od kojih joj nije predao ključ, što se dogodilo 2011. ili 2012. godine. Nakon toga bilo je razgovora između njezina supruga i tuženika vezano za predaju ključa, ali tuženik nikada nije predao ključ. Stoga mu je prvo uputila opomenu, a zatim ga tužila. Do promjene vrata, slobodo je prolazila kroz taj prolaz. U kući tuženika nije bilo nikoga, nitko u njoj nije živio, a ona bi i njezin suprug pokupili poštu za tuženikovu kuću i odložili je na njegove prozore ili vrata. Negdje godinu prije no što je tuženik promijenio vrata, tužiteljičin suprug je na ona ranija vrata stavio katanac s ključem te su se vrata zaključavala. Ne zna je li tuženik imao ključ za postavljeni katanac, u svakom slučaju da je pitao, dobio bi ključ. U vrijeme kada je njezin suprug postavio katanac na vrata te u vrijeme kada je tuženik promijenio vrata, nisu se izvodili radovi na tuženikovoj kući jer je ona do tada već bila dovršena.

    22. Tuženik je u svome iskazu naveo da su nekretninu katastarske oznake 11036/1 kupili prije pedesetak godina njegov otac i očev prijatelj za po ½ dijela, bez ikakvih opterećenja. Kupljena nekretnina nije bila opterećena pravom služnosti ili bilo kakvim drugim teretom. Ulaz u dvorište kat. čest. [katastarska čestica] sa sjeverozapadne strane odnosno zid s te strane zajedno s vratima pripada toj čestici pa je kupnjom postalo vlasništvo njegova oca i prijatelja, odnosno danas je u vlasništvu tuženika za cijelo. Ranija drvena vrata koja su bila na toj strani bila su vlasništvo tuženika jer su na njegovoj čestici. Pet ili šest godina nakon što je tuženikov otac kupio kuću, u tužiteljičinu kuću uselio se ŽH. Do tada sa sjeveroistočne strane predmetnoga dvorišta nije bilo ni vrata ni zida već je bio otvoren prostor kojim se prolazilo iz dvorišta prema centru grada. Nakon useljenja ŽH na toj strani dvorišta netko je postavio žicu kako bi se spriječio ulaz i izlaz iz dvorišta, a nekoliko godina zatim na tom dijelu je podignut betonski zid sa željeznim vratima te je takvo stanje i danas. Ta vrata imaju ključanicu i uvijek su zaključana. Tuženiku nije predan primjerak ključa tih vrata, a kroz njih je u dvorište ponekad ulazio samo tužiteljičin suprug. Nakon ŽH u tužiteljičinu kuću uselio je TH sa svojom obitelji te je ta obitelj u kući tužiteljice stanovala od 1988. do 2002.. D su za ulaz i izlaz u dvorište koristili vrata sa sjeverozapadne strane dvorišta, što im je dopustio tužitelj i njegov brat, jer im je bilo onemogućeno korištenje ulaza sa sjeveroistočne strane. 2004. god. tužitelj je vršio radove na rekonstrukciji svoje kuće i tada je skinuo stara drvena vrata i postavio nova. Rekonstruirao i je ulaz s te strane, uvukao nova vrata unutra prema dvorištu, u odnosu na položaj starih vrata i postavio strujna brojila s vanjske strane. Nova vrata također su drvena, jednodijelna s bravom i ključem. Ključ tih vrata posjeduje tuženik i smatra da kroz ta vrata, osim njega, nitko nema pravo prolaziti jer su ona na njegovoj čestici. Takvo je stanje barem četiri do pet godina. Tvrdi da tužiteljica nije vlasnica i suvlasnica nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

    23. U svom dopunskom iskazu tuženik je izjavio da u tužiteljičinu prostoru, nakon iseljenja obitelji TH, više nitko nije stanovao. On je povremeno dolazio do svoje nekretnine, radi zaštite, a preko suda je izveo osiguranje dokaza 2006. god. kada je uknjižio svoj objekt i zaključao predmetna vrata. Do tada se vrata nisu zaključavala. Vrata su bila s krakunom te se moglo ulaziti u dvorište i izlaziti iz njega, a upravo zbog toga što je u dvorište uzlazio kada je tko htio, postavio je lanac i katanac. 2008. godine, nakon traženja HEP-a da izmjesti mjerilo za struju, napravio je nova vrata odnosno pomaknuo ih prema unutra, kako bi mjerilo ostalo s njihove vanjske strane. Tu promjenu je napravio 2008. god. ili 2009. god. Ključ od tih novih vrata nije predao tužiteljici niti je smatrao da to treba učiniti. Naime, dvor i vrata su njegovi i nema namjere davati ključ tužiteljici. Radovi na njegovom objektu počeli su 2009. i trajali do 2011. godine. Kroz svo to vrijeme imao je ključeve od predmetnih vrata, a osim radnika koji su vršili radove na njegovom objektu, nitko drugi nije prolazio kroz predmetna vrata. Dodao je da od 2006. god. do 2008. god. u njegovom objektu nije bilo električne struje jer je HEP struju isključio zbog mjerila koje je koristilo više korisnika, a instalacije su bile dotrajale. 2008. godine električna struja je ponovno priključena.

    24. Svjedok UH iskazao je da u [adresa] u [adresa], na broju 6, živi od 1988. ili 1989.god.. Poznaje stranke iz predmetnoga postupka, a i tužiteljičina supruga. Toga gospodina vidio je više puta kako popravlja drvena vrata na ulazu u predmetno dvorište iz [adresa]. Radi se upravo o predmetnim vratima odnosno o onim ranijim vratima koje je promijenio tuženik. Svjedok poznaje i AH i njegovu suprugu ŠH za koje je naveo da su do prije 20-ak godina živjeli u kući tužiteljice te da su za ulaz i pristup do kuće u kojoj su stanovali koristili predmetna vrata. Ističe da su ranija vrata bila drvena i da nisu izgledala kao nova, ispred starih vrata, gledano s ulice nije ranije bilo predprostora kao danas. Svjedok je vidio, jedno vrijeme dok su D stanovali u tužiteljičinoj kući, da s njima kroz predmetna vrata ulaze i tužiteljičin suprug te stric TH kome je nadimak bio U.

    25. Svjedok PH, brat tuženika, izjavio je sudu da je od 1974. do 1990. god. stanovao u kući oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja je danas u vlasništvu tuženika. Živio je na katu kuće dok je u prizemlju stanovao pok. FH, imatelj stanarskog prava na stambenom prostoru u prizemlju. U kući tužiteljice jedno vrijeme nitko nije stanovao, a onda je doselio pok. ŽH. ŽH koristio je predmetna vrata za ulaz u dvorište i za prolaz do kuće tužiteljice, ali mu je dopuštenje za to dao svjedok, nakon što ga je ŽH prethodno pitao može li koristiti vrata za ulaz. Kasnije su u kuću [adresa] uselili Longov polubrat TH sa svojom suprugom ŠH i djetetom. Ta obitelj je ostala stanovati u kući tužiteljice i nakon što je svjedok odselio iz [adresa], a do njegova odlaska također su se koristili predmetnim vratima za ulaz i prolaz do kuće u kojoj su stanovali. I oni su ga prethodno pitali za dopuštenje. Tvrdi da je s južne strane tužiteljičine kuće nekada bio ulaz u njezinu zgradu koji je, međutim, djelomično zazidan, pa je sada na tome mjestu prozor. To da se dogodilo prije nego što je uselio u kuću tuženika te mu nije poznato tko je izvršio djelomično zatvaranje otvora. Nije mu poznato što se nakon 1990. godine događalo s predmetnim vratima.

    26. Svjedokinja EH, nesrodna je sa strankama i stranke ne poznaje, a živi u susjedstvu predmetnih nekretnina. U svome iskazu je izjavila da je prije pet do šest godina, u dva navrata, u razdoblju od godinu dana, uvedena u dvorište koje pripada čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to kroz predmetna vrata, a od strane gospodina koji sa svojom suprugom živi na adresi [adresa] u [adresa]. Naime, u oba navrata tražila je svoju izgubljenu mačku, a ovaj gospodin ju je oba puta uveo u spomenuto dvorište, koje je svjedokinja prepoznala i pokazala na skici vještaka Ante Bošnjaka, a u dvorište su ušli upravo kroz predmetna vrata na sjeverozapadnoj strani. Vrata su bila drvena i otvorena te se kroz njih moglo slobodno ući u dvorište. U takvom stanju, ističe svjedokinja, bila su sve dok je kuća označena kao čest. zem. [katastarska čestica] bila napuštena odnosno dok u nju nisu uselili jedan muškarac, njegova supruga i dijete. Ovo da je bilo prije tri do pet godina, a ona nakon drugog događaja s mačkom nije više ulazila kroz predmetna vrata jer nije imala potrebe za tim. Sjeća se da su, u ono vrijeme kada je ulazila u predmetno dvorište, na zidu iznad prijepornih vrata bila označena dva kućna broja.

    27. U postupku je preslušana i svjedokinja ŠH, nesrodna sa strankama, a koja je od 1988. do 2002.god., zajedno sa svojom obitelji, stanovala u kući koja je danas u vlasništvu tužiteljice. Adresa te kuće je bila ili [adresa] ili [adresa], a svjedokinja je bila prijavljena na broju 10. Ističe da su na vratima odnosno na zidu sa zapadne strane bile istaknute oznake 10 i 12, kao brojevi kuća. U vrijeme kada je stanovala u [adresa], predmetna vrata koja vode u dvorište kojim se dolazi do ulaznih vrata kuće tužiteljice, nisu bila uvučena kao danas već su bila napravljena u razini zida. Ulaz se zatvarao drvenim vratima koja su s unutarnje strane imala krakun za zatvaranje. Gospodin PH, koji je stanovao u kući s druge strane dvorišta, upozorio je nju i supruga da imaju samo pravo prolaza kroz dvorište do kuće u kojoj su stanovali. Na istočnoj strani dvorišta, za vrijeme dok je stanovala u [adresa], nije bilo nikakvih vrata. Na toj strani dvorište je bilo zatvoreno zidom izgrađenim od betonskih blokova. Željezna vrata koja su danas na toj strani napravljena su nakon što je odselila iz [adresa]. Stric njezina supruga, koji im je dopustio stanovati u kući tužiteljice, rekao joj je da je na južnom zidu te kuće, na mjestu gdje je sada prozor, nekada bio ulaz u kuću, odnosno vrata.

    28. Iz iskaza svih navedenih svjedoka pa i iskaza PH, tuženikova brata, proizlazi da su predmetna vrata, koja se nalaze sa sjeverozapada dvorišta čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], služila za ulazak u dvorište i prilaz nekretnini označenoj sa čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica]. Raniji stanari kuće ŽH te PH i ŠH i njihova djeca koristili su, za cijelo vrijeme dok su živjeli u kući koja je danas tužiteljičina, predmetna vrata za ulaz i izlaz iz dvorišta te za pristup kući u kojoj su živjeli. Prema iskazima svjedoka UH i EH, nesrodnih sa strankama i nezainteresiranih za uspjeh u ovom sporu, kroz predmetna vrata iza 2002. god. ulazio je i tužiteljičin suprug, a vrata na sjeverozapadnoj strani nisu imala ključanicu s ključem niti su se zaključavala već se slobodno moglo ući kroz njih u dvorište te proći do kuće tužiteljice.

    29. U postupku su, na prijedlog tuženika, preslušani i svjedoci OH i GH.

    30. Svjedok OH iskazao je da je za tuženika izvodio određene radove u Splitu, negdje u Getu, a da se tužiteljice ne može sjetiti. Radove je za tuženika izvodio 2010. ili 2011. god. i to radove kopanja za ojačavanje temelja. Sjeća se nekih vrata, zatvorenih katancem i lancem, misli da mu je tuženik predao ključ da može otvoriti katanac i vrata. Radove je obavljao desetak dana, a za to vrijeme kroz navedena vrata ulazili su samo on i jedan radnik, a moguće je da je tada samo on izvodio radove i jedini ulazio kroz ta vrata. Nije se mogao sjetiti gdje su se opisana vrata nalazila odnosno na kojoj strani dvorišta su bila. Sjetio se da je kroz vrata ulazio i mini bager.

    31. Svjedok GH tužiteljicu ne poznaje, a tuženik mu je poznat jer je za njega obavljao radove na izgradnji kuće i dvorišta u predjelu Varoš u Splitu 2010. i 2011. god. Izvođenje radova trajalo je otprilike jednu godinu, a obavljala ih je svjedokova tvrtka. On je na gradilištu nadgledao izvođenje radova i tamo je bio više sati svakoga dana. U dvorište se moglo ući kroz jedna vrata koja su imala katanac i lanac, kojima su se zatvarala. To je bio jedini ulaz u dvorište i kroz njega su u dvorište ulazili radnici i unošen je građevinski materijal. Katanac s kojim su se zatvarala vrata imao je ključ, a ulaz kroz vrata u dvorište radnicima je omogućio tuženik. Kroz godinu u kojoj su vršeni radovi na tuženikovoj kući i dvorištu, nije, osim tuženika i radnika, vidio nikoga drugog da ulazi kroz opisana vrata u dvorište. Za vrijeme obavljanja radova od strane njegove tvrtke, rađeni su i iskopi kamena u tuženikovoj kući, za postavljanje hidraulike.

    32. Iz nalaza vještaka Ante Bošnjaka od 08. travnja 2016.god., a također i iz uvida s očevida na predmetnim nekretninama, razvidno je da je dvorište koje pripada čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prostor preko kojega tužiteljica jedino može pristupiti do ulaznih vrata svoje kuće. Tvrdnje tuženika da u svoju kuću tužiteljica može pristupiti izravno s kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ili s površine označene zelenom bojom u skici vještva nisu osnovane. Naime, površina obojena zelenom bojom u skici vještaka Bošnjaka pripada kat. čest. [katastarska čestica] i u vlasništvu je trećih osoba, a nije javna površina, dok s kat. čest. [katastarska čestica] ulaz u dvorište i pristup ulaznim vratima kuće moguć je samo kroz predmetna vrata. Tuženik nije u postupku dokazao svoje tvrdnje da je tužiteljičina kuća nekad imala ulazna vrata s javne površine, koja su naknadno zazidana. I iskaz tuženika i iskaz njegova brata kao i iskaz svjedokinje ŠH samo su prenošenje izjave koju je navodno izrekla danas mrtva osoba. Sve da su nekada i postojala vrata koja su bila ulaz u sada tužiteljičinu kuću s javne površine, iz iskaza svih svjedoka proizlazi da su predmetna vrata korištena kao ulaz u dvorište i pristup kući tužiteljice odnosno njezinih prednika barem od 1974. god., kada je u kuću tuženika uselio njegov brat PH. Dakle, prije više od 40 godina, pa bi pravo služnosti prolaza kroz predmetna vrata tužiteljica stekla dosjelošću (čl. 229. st. 1. ZVDSP-a).

    33. Nedvojbeno tužiteljici pripada pravo služnosti prolaza i pristupa svojoj kući preko dvorišta čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koje je u vlasništvu tuženika. Da je ovo dvorište sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] proizlazi iz nalaza vještaka Ante Bošnjaka, također i iz povećanog prikaza lica mjesta – predmetnih nekretnine (list 44 spisa), te iz priložena prikaza ZK uloška. Razvidno je iz ZK uloška, a što nije ni prijeporno između stranaka, da je vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u cijelosti tuženik.

    34. Tužiteljica, uključujući njezine prednike, izvršava pravo prelaska preko vrata sa sjeverozapadne strane na pročelju nekretnine prema [adresa] barem od 1974. godine pa sve dok tuženik nije postavio na tom mjestu nova vrata s lancem i katancem bez da je primjerak ključa predao tužiteljici, i na taj način je onemogućio u izvršavanju prolaza.

    35. Prema odredbi čl. 241. st. 3. ZVDSP-a pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine.

    36. U postupku tuženik tvrdi, a tužiteljica ne spori da je tuženik renovirao kuću i promijenio drvena vrata u nova vrata, te da tužiteljici nije dao ključ od novih vrata, od kada ona ne prolazi kroz njih, a sukladno citiranoj odredbi čl. 241. st.3. ZVDSP-a, valjalo je utvrditi od kada tužiteljica ne izvršava pravo prolaska kroz predmetna vrata, odnosno je li njezino pravo služnosti prolaza kroz njih prestalo jer ga ne izvršava neprekidno tri godine.

    37. Tužiteljica je u iskazu i u dopunskom iskazu navela da je tuženik vrata zamijenio 2011. god., a tuženik da je to uradio 2006. godine.

    38. Iz iskaza svjedoka EH, ZH i GH proizlazi da je tuženik prijeporna vrata promijenio 2011. godine i da je od tada tužiteljica onemogućena u izvršavanju prava služnosti prolaza kroz vrata. Kako su iskazi svjedoka podudarni s navodima i iskazom tužiteljice, a nijedan svjedok nije potvrdio navode tuženika u dijelu koji se odnosi na vrijeme onemogućavanja tužiteljice u izvršavanju prava služnosti, pa ni tuženikov brat, sud smatra utvrđenim da od trenutka onemogućavanja tužiteljice u izvršavanju prolaska kroz prijeporna vrata pa do podizanja tužbe nije prošlo više od tri godine te tužiteljici nije prestalo pravo služnosti sukladno odredbi čl. 241. st.3. ZDVSP-a.

    39. Radi svega navedenog prihvaćen je tužbeni zahtjev.

    40. Sud je odbio prijedlog tuženika za preslušanje svjedoka NH jer je tuženik preslušanje predložio nakon zaključenja prethodnog postupka, a i zbog toga jer ga je smatrao suvišnim. Nije uzet u obzir ni dostavljeni ugovor s nadnevkom 15.02.2009. god. jer ugovor nije potpisan niti od strane investitora niti od strane izvođača.

    41. Odluka o trošku postupka donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

    42. Tužiteljici je priznat trošak za sastav tužbe, pristup na deset ročišta (27. 01. 2015., 19. 05. 2016., 04. 10. 2016., 05. 12. 2016., 27. 02. 2017., 30. 01. 2020., 19. 01. 2021., 14.10.2025., 27.11.2025. i 03.02.2026.) i pristup na očevid od 16.12.2015. po 100 bodova, za pristup na ročište od 22.10.2020. 25 bodova te za sastav žalbe 125 bodova. Ukupno je tužiteljici priznato 1350 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, uvećano za 663,61 Eur troškova vještačenja, 53,09 Eur troška pristojbe tužbe i 53,09 Eur troška pristojbe presude, daje iznos dosuđenog troška od 3.469,79 Eur.

    U Splitu, 31. ožujka 2026. god.

    S U D A C

    ANTO BOŽINOVIĆ

    NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovoga suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave i uručenja prijepisa odluke.

    DNA: - pun. tužitelja

    - pun. tuženika

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.