Republika Hrvatska

Poslovni broj: Psp-66/2024-32

Općinski sud u Zadru

Stalna služba Benkovac

Benkovac, Stjepana Radića 10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužiteljice ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Marku Jurkoviću, odvjetniku u Splitu i punomoćnicima iz ZOU "Rikardo Perković & Sanja Perković", protiv tuženika Grada Obrovca, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23450 Obrovac, zastupan po gradonačelniku MR, a isti po punomoćniku mr.sc. Ivi Brkiću, odvjetniku u Zadru, zbog smetanja posjeda, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene 4. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice Marka Jurkovića, odvjetnika i Sanje Perković, odvjetnice, te punomoćnika tuženika mr.sc. Ive Brkića, odvjetnika, dana 31. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Time što je tuženik GRAD OBROVAC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dana 9. srpnje 2024.g., a za što je saznala tužiteljica 10. srpnja 2024.g., postavio asfalt na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, iz GEO LESI j.d.o.o. 12.06.2025.g., označen žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-E-A površine 48 m2, a koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, tuženik je zasmetao tužiteljicu ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu opisane nekretnine, pa se nalaže tuženiku da u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi posjedovno stanje kako je bilo prije opisanog smetanja na način da sa dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj od stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, iz GEO LESI j.d.o.o. 2 12.06.2025.g., označen žutom bojom te likom i točkama A-B-C- D-E-A površine 48 m2, ukloni postavljeni asfalt, te se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje ubuduće.

II. Odbija se prijedlog tužiteljice – predlagateljice osiguranja tužiteljice za određivanjem privremene mjere koja glasi:

"1. Radi osiguranja nenovčanog potraživanja koje tužitelj-predlagatelj osiguranja ima s osnova smetanja posljednjeg mirnog posjeda dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], određuje se

Privremena mjera

kojom se nalaže tuženiku-protivniku osiguranja da odmah po primitku otpravka ovog rješenja ukloni postavljeni asfalt sa dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici UR, ovlaštenog geodeta od dana 11. srpnja 2024.g., označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-A, u površini od 48 m2, i koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, dok će u protivnom to izvršiti predlagatelj osiguranja o svom trošku uz asistenciju policije i sudskog ovršitelja.

2. Nalaže se tuženiku-protivniku osiguranja nadoknaditi tužitelju – predlagatelju osiguranja parnični trošak, uvećan za zatezne kamate od presuđenja do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

III. Odbija se prijedlog tuženika – predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere koja glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja prema protustranci određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja izvođenje bilo kakvih radova, postavljanje prepreka ili bilo kakva druga radnja na nerazvrstanoj cesti oznake 148a koja prolazi preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označena likom i točkama A-B-C-D-E-A što čini dio k. č. [katastarska čestica] površine 48 m2, a u naravi se radi o dijelu asfaltiranog kolnog puta prosječne širine od 3.00m do 3.30m.

2. Nalaže se protivniku osiguranja da ukloni sve započete radove ili prepreke u roku od 8 dana od dostave ovog Rješenja o osiguranju ukoliko je isto izvedeno, te da se suzdrži od daljnjih zahvata do pravomoćnog okončanja spora sve pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 3.980,00 eura.

3. Nalaže se protivniku osiguranja podmiriti troškove ovršnog postupka.

Ako protivnik osiguranja u roku koji mu je određen ne ispuni svoju obvezu, izreći će mu se zapriječena novčana kazna.

Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parnice pod poslovnim brojem Psp-66/2024. Ovo rješenje će se provesti prije njegove pravomoćnosti."

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 646,00 eura uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi zbog smetanja posjeda s prijedlogom za određivanje privremene mjere podnesene 3. kolovoza 2024., navodi da je vlasnik i zadnji mirni posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u k. o. [katastarska općina]. Tuženik je dana 9. srpnja 2024. ( za što je tuženica saznala 10. srpnja 2024.), na dijelu opisane nekretnine postavio asfalt i to u površini od 48 m2, bez znanja i suglasnosti tužiteljice. Navodi da je nesporno zadnji mirni posjednik nekretnine, dok je tuženik opisanim postupanjem izvršio čin smetanja.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao i prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom, te predlaže iste odbiti kao neosnovane i obvezati tužiteljicu da mu naknadi eventualne nastale troškove ovog postupka. Ističe da tužiteljica nije dokazala da bi bila zadnji mirni posjednik, kao i da bi ikada držala u posjedu predmetni dio nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega da nema pravo na posjedovnu zaštitu sukladno čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Navodi da činjenicu zadnjeg mirnog posjeda tužiteljica nije ni mogla dokazati iz razloga što je predmetni dio nekretnine oduvijek predstavljao javni put, koji se koristio za pristup pomorskom dobru, i to najkasnije od 2011. godine do podnošenja tužbe bez prekida. Nadalje, prema evidenciji komunalne infrastrukture Grada Obrovca, predmetni dio nekretnine predstavlja nerazvrstanu cestu, kojom tuženik sukladno važećim propisima upravlja odnosno dužan ju je održavati. Budući da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi, predmetna površina nije bila u posjedu tužiteljice, zbog čega je njezin zahtjev neosnovan. Posljedično, nije osnovan prijedlog za određivanje privremene mjere, budući da tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a niti opasnost da bi njezino ostvarenje bilo onemogućeno nakon pravomoćnosti rješenja o smetanju posjeda.

2.1. Tuženik je u podnesku od 30. rujna 2025., nakon održanog uviđaja na licu mjesta predložio donošenje privremene mjere, navodeći da tužiteljica na čest. br. 3192/6016 k. o. [katastarska općina] izvodi radove na dijelu nerazvrstane ceste 148a. Tuženik kao jedinica lokalne samouprave upravlja nerazvrstanim cestama, pa tako i spornim dijelom. Navodi da je nerazvrstana cesta evidentirana kao javno dobro u općoj uporabi, te samim činom protustranke da se remeti javni red i mir.

3. U dokaznom je postupku sud izvršio uvid i pročitao izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4), opomenu pred tužbu i kaznenu prijavu (l.s. 5-6), fotodokumentaciju (l.s. 7-9), skicu mjerenje geodetskog ureda UR (l.s. 10), potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zadarske, Policijske postaje Benkovac-Obrovac, klasa: 034-04/24-01/3, urbroj: 511-18-10-24-125 od 3. prosinca 2024. (l.s. 23), održao uviđaj na licu mjesta na kojem je ispitao svjedoke NR, DR i UR (I.s. 42-45), izvršio uvid u skicu sudskog očevida s fotografijama (l.s. 55-58), te je saslušao tužiteljicu u svojstvu stranke.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Tuženik nije osporio da je 9. srpnja 2024. na spornom dijelu nekretnine postavio asfalt.

5.1. Među strankama je sporno je li tužiteljica bila zadnji mirni posjednik dijela čest. br. 3192/6016 k. o. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja dio zemljišta koji je tuženik asfaltirao, te je li time počinio smetanje posjeda.

6. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je čest. br. 3192/6016, pašnjak površine 411 m2, upisana u korist ZR, ovdje tužiteljice za cijelo.

7. Iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zadarske, Policijske postaje Benkovac-Obrovac od 3. prosinca 2024., koju sud cijeni vjerodostojnom, proizlazi da je 11. srpnja 2024. PP Benkovac-Obrovac zaprimila dojavu da u mjestu Kruševo, predio [adresa] ZR ima problem pošto su joj nepoznate osobe asfaltirale dio zemljišta u njenom vlasništvu. Izlaskom policijskih službenika na mjesto događaja obavljeni su razgovori s istom, te pročelnicom [adresa] AR, kojom prilikom je utvrđeno da je radove vršio Grad Obrovac, a ZR je upućena da imovinski spor rješava putem nadležnog suda.

8. Prema zapisniku s uviđaja na licu mjesta, te iz skice lica mjesta i fotografija izrađeni od strane GEO LESI j.d.o.o. za geodetske poslove i vještačenje, po Stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini, proizlazi da je po kazivanju tužiteljice na terenu položaj sporne nekretnine označen na skici žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D- E-A što čini dio k. č. [katastarska čestica] površine 48 m2, a u naravi se radi o dijelu novijeg asfaltiranog kolnog puta prosječne širine od 3.00 m do 3.30 m. Sukladno zahtjevu pun. tuženika na terenu uz predmetnu skicu je priložio dva zasebna digitalna ortofoto snimka i to jedan iz 2011. godine s prikazom sporne nekretnine i drugi iz 2017/2018. godine bez prikaza sporne nekretnine. Iz priloženih snimaka je vidljivo da od sporne nekretnine pa u jugoistok na dijelu k. č. [katastarska čestica] je vidljiv bijeli put dok na spornoj nekretnini krošnje drveća zaklanjaju zemljište ispod krošnji te ne može znati što se nalazi ispod istih. Krajnji sjeverni dio sporne nekretnine na oba dva digitalna ortofoto snimka djeluju kao čistina te ne može reći da li je u tom dijelu bio put.

8.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke ocijenio kao stručan i u skladu s propisima. Međutim, vještak zbog zaklonjenosti terena krošnjama nije mogao utvrditi postojanje puta na spornom dijelu nekretnine.

9. Tužiteljica ZR, ispitana u svojstvu stranke iskazala je da je po struci dipl. pravnica i ima svoju agenciju "Biliškov nekretnine" već 30 godina. Kada je kupovala predmetnu nekretninu da je povjerila da svi papiri budu uredni. Inače u Crnoj Putni da ljetuje već 20 godina, a kada je kupovala predmetnu nekretninu da je bila "sto posto uredna". Navodi da je zemljište parcelirao UR i dostavnice su poslane Županiji, Gradu, Državnom odvjetništvu i za pomorsko dobro. Ona je na ovu parcelu došla 10. srpnja 2024. te je vidjela da je na dijelu parcele bačen asfalt. Navodi da je zvala policiju i policija je izašla na teren. Nije znala tko je bacio asfalt, pa je policija naknadno javila da je asfalt bačen od strane Grada Obrovca, jer nisu niti oni znali na prvu. Smatra da je nastala pogreška, da su asfaltirali linijom manjeg otpora i njeno mišljenje da je to bila nepažnja izvođača radova. Inače put je formiran da ide ravno naprijed, a ovo što je asfaltirano je zavoj. Misli da su oni vidjeli čistinu i da su iz tog razloga asfaltirali taj dio linijom manjeg otpora. Navodi da je na tom dijelu manji kamen i trebalo ga je malo očisti, a to je dio na kojem je trebao ići put. Na predmetnoj nekretnini nije bilo ništa. Ona je parcelu kupila koncem 2022., odnosno tada je sklopila predugovor i platila kaparu, sjeća se da je bio Z kad su potpisali predugovor i kad je platila kaparu, a za sklapanje glavnog ugovora je čekala da arhitekt i gospodin UR izvrše parcelaciju zemljišta, potom je sklopila kupoprodajni ugovor i izvršila isplatu. Ističe da je danas nekretnina uredno uknjižena u katastru i sudu. Ona na parcelu dolazi često jer je suvlasnica jedne kuće koja graniči s predmetnom nekretninom. Prije ovog smetanja da nije bilo naznake da će se raditi asfalt. Navodi da su ljudi šetali i prolazili, a prošle godine kad je ogradila više ne prolaze. Nekretnina nije bila ograđena. Vozila nisu prolazila kroz ovu parcelu.

9.1. Sud iskaz tužiteljice cijeni vjerodostojnim u dijelu u kojem opisuje vlastita neposredna opažanja, dok u preostalom dijelu, u kojem iznosi pretpostavke o razlozima asfaltiranja i načinu formiranja puta, isti ocjenjuje subjektivnim.

10. Svjedok NR, iskazao je da je predmet spora prije godinu i pol dana prodao tužiteljici, s tim da ovaj dio zemljišta koji predstavlja predmet spora nije bio asfaltiran. Spominje djelatnike Šumarije koji su prije više godina probili put iz protupožarnih razloga, ali to pretpostavlja jer to nije vidio. Navodi da je predmetni dio asfaltiran u šestom mjesecu 2024. godine. Ponavlja da je predmet spora koristio svatko tko bi tuda prolazio. Navodi da je vidio da tužiteljica koristi predmet spora tako što na istom parkira vozilo, a potom se ispravlja da nije vidio da je parkirala na predmetu spora nego sa strane.

10.1. Sud iskaz svjedoka NR cijeni samo djelomično vjerodostojnim i to u ograničenom dijelu koji se odnosi na činjenicu da sporni dio nekretnine u vrijeme prodaje nije bio asfaltiran te da je asfaltiranje izvršeno tijekom 2024. U preostalom dijelu sud njegov iskaz ne prihvaća kao pouzdan, budući da se temelji na pretpostavkama, u odnosu na navodno probijanje puta od strane Šumarije, kao i zbog uočene nedosljednosti u iskazivanju o načinu korištenja nekretnine, osobito u pogledu parkiranja vozila tužiteljice.

11. Svjedokinja DR iskazala je da na predmet spora ili u njegovu blizinu je rijetko dolazila nakon što je prodala svoju kuću prije 5 godina, te je nakon prodaje bila dva puta. Prije da je predmet spora koristio svatko jer je bilo ničije, a u zadnje vrijeme nije bila na predmetnoj nekretnini.

11.1. Sud iskaz svjedokinje DR cijeni kao nepouzdan za utvrđenje odlučnih činjenica, budući da nema neposrednih saznanja o korištenju predmetne nekretnine.

12. Svjedok UR, geometar, koji iskaz sud ocijenio vjerodostojnim, iskazao je da nije vidio da je tužiteljica koristila predmetnu nekretninu nakon kupoprodaje, jer parcela nije ograđena, s tim da zna da je dolazila na predmet spora. Zatim se ispravlja da je tužiteljica dolazila na svoju parcelu i parkirala svoje vozilo djelomično na predmetu spora, a djelomično na drugome dijelu svoje parcele. Tužiteljici da nitko nije prigovarao za takav način korištenja svog zemljišta i dijela predmeta spora. Nakon što je tužiteljica kupila parcelu, on je više puta bio na istoj radi obavljanja geodetskih radnji, pa bi tada vidio vozilo djelomično na predmetu spora, a tada nije bilo asfalta. Tužiteljica da ga je angažirala da iskolči predmetu parceli kako bi mogla staviti žičanu ogradu. Na spornom dijelu da je bilo kamenja, a put nije postojao u vrijeme kad je on ovdje obavljao geodetske radnje 2023. Misli da se tada nije moglo proći vozilom na ovom dijelu zemljišta koji predstavlja predmet spora.

13. Odredbom čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., dalje u tekstu: ZV) propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

14. Odredbom čl. 21. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a, određeno je da pravo na zaštitu posjeda protječe rokom od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

15. Prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja koje je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

16. Sud pruža ovu zaštitu u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

17. U ovom slučaju, prema izvedenim dokazima, nije utvrđeno da je prije 9. srpnja 2024. na spornom dijelu nekretnine postojao put. Suprotno tome, utvrđeno je da je tužiteljica na tom dijelu nekretnine parkirala vozilo i obavljala geodetska mjerenja, čime je izvršavala faktičnu vlast nad nekretninom, pa se smatra da je bila u posljednjem mirnom posjedu.

Asfaltiranjem spornog dijela nekretnine tuženik je smetao tužiteljicu u njezinom mirnom posjedu, budući da je takvim samovlasnim postupanjem, na zemljištu koje u zemljišnim knjigama nije upisano kao nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi, omogućio prolaz trećim osobama bez pristanka tužiteljice.

18. Slijedom navedenog ispunjeni su uvjeti za usvajanje tužbenog zahtjeva zbog smetanja posjeda, u skladu s čl. 22. ZV.

19. Privremena mjera prema članku 442. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25., dalje ZPP) može se odrediti samo ako su ispunjene pretpostavke za njeno određivanje, odnosno ako postoji hitna opasnost protupravnog oštećenja, nasilje ili nenadoknadiva šteta, što u konkretnom slučaju nije ispunjeno. Također, s obzirom na to da je sud usvojio tužbeni zahtjev, time privremena mjera gubi svrhu. Tuženik nije uspio u sporu, zbog čega njegov prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan, pa je isti prijedlog valjalo odbiti.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine br. 138/2023., 107/2025.), slijedom čega je tužiteljici kao stranci koja je uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak – 250 bodova (Tbr. 7. st. 2. toč. 1.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tbr.) iznosi 500,00 eura, te iznos od 146,00 eura na ime sudske pristojbe na tužbu i odluku, pa tako ukupni parnični trošak kojeg je tuženik dužan naknaditi tužiteljici iznosi 646,00 eura.

Benkovac, 31. ožujka 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.