REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-8146/2009-159

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice VT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Krešimiru Sušiloviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Ivici Ćosiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2026. godine, u nazočnosti punomoćnika stranaka, 25. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e:

I Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti tužiteljici ZVJEZDANI VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] - na ime naknade neimovinske štete iznos od 84.832,71 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. ožujka 2012. godine pa do isplate, - kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 13.272,28 EUR/ 100.000,00 kuna od 12.ožujka 2012.godine pa do 16.ožujka 2013.godine, - kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 13.272,28 EUR/ 100.000,00 kuna od 12.ožujka 2012.godine pa do 22.prosinca 2015. godine - kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 10.000,00 EUR/ 75.345,00 kuna od 12.ožujka 2012.godine pa do 31.svibnja 2023.godine, - kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 9.500,00 EUR od 12.ožujka 2012.godine pa do 3.prosinca 2024.godine, - kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 4.500,00 EUR od 12.ožujka 2012.godine pa do 29.lipnja 2025.godine, a koje kamate se za razdoblje od svakog pojedinog iznosa pa do 31. srpnja 2015. godine određuju po stopi koja odgovara visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31.prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023.godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, i sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti tužiteljici VT iz iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime dospjele imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege iznos od 106.508,01 EURa sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 12.419,41 EUR/ 132.000,00 kn počev od 7. prosinca 2011. godine,

- na iznos od 381,19 EUR/ 2.877,12 kn počev od 02. siječnja 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. veljače 2012. g. - na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. ožujka 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. travnja 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. svibnja 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. lipnja 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. srpnja 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. kolovoza 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 15. rujna 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02.listopada 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. studenog 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. prosinca 2012. g.,

- na iznos od 503,25 EUR/ 3.791,76 kn počev od 02. siječnja 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. veljače 2013. g. - na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. ožujka 2013. g,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. travnja 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. svibnja 2013.g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. lipnja 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. srpnja 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/3.612,42 kn počev od 02. kolovoza 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 15. rujna 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02.listopada 2013. g. - na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. studenog 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. prosinca 2013. g.,

- na iznos od 479,45 EUR/ 3.612,42 kn počev od 02. siječnja 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. veljače 2014. g. - na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. ožujka 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. travnja 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. svibnja 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. lipnja 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. srpnja 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. kolovoza 2014. g. - na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 15. rujna 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02.listopada 2014. g. - na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. studenog 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR 3.789,93 kn počev od 02. prosinca 2014. g.,

- na iznos od 503,01 EUR/ 3.789,93 kn počev od 02. siječnja 2015. g,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. veljače 2015. g. - na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. ožujka 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. travnja 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. svibnja 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. lipnja 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. srpnja 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. kolovoza 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 15. rujna 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02.listopada 2015. g. - na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. studenog 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. prosinca 2015. g.,

- na iznos od 534,10 EUR/ 4.024,17 kn počev od 02. siječnja 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. veljače 2016. g. - na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. ožujka 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. travnja 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. svibnja 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. lipnja 2016. god.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. srpnja 2016. god.,

- na iznos od 562,52 EUR/4.238,28 kn počev od 02. kolovoza 2016.g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. rujna 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. listopada 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/4.238,28 kn počev od 02. studenog 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. prosinca 2016. g.,

- na iznos od 562,52 EUR/ 4.238,28 kn počev od 02. siječnja 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. veljače 2017. g. - na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. ožujka 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. travnja 2017. g,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. svibnja 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. lipnja 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37kn počev od 02. srpnja 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. kolovoza 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. rujna 2017. g. - na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. listopada 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. studenog 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. prosinca 2017. g.,

- na iznos od 592,39 EUR/4.463,37 kn počev od 02. siječnja 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2018. g. - na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. kolovoza 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. rujna 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. listopada 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. studenog 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. prosinca 2018. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. siječnja 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2019. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2019. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. kolovoza 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. rujna 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. listopada 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. studenog 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. prosinca 2019. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. siječnja 2020. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2020. g

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2020. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2020. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2020. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2020. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2020. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. kolovoza 2020. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. rujna 2020. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. listopada 2020. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. studenog 2020. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. prosinca 2020. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. siječnja 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. kolovoza 2021. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. rujna 2021.g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. listopada 2021. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. studenog 2021. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. prosinca 2021. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. siječnja 2022. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. kolovoza 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. rujna 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. listopada 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. studenog 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. prosinca 2022. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. siječnja 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2023. g,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2023.g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. kolovoza 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. rujna 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. listopada 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. studenog 2023. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. prosinca 2023.g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. siječnja 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2024.g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. kolovoza 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. rujna 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. listopada 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. studenog 2024. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. prosinca 2024.g.

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. siječnja 2025. g.,

- na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. veljače 2025. g. - na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. ožujka 2025. g. - na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. travnja 2025. g. - na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. svibnja 2025. g. - na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. lipnja 2025. g. - na iznos od 617,89 EUR/ 4.655.52 kn počev od 02. srpnja 2025. g. - te kamatu na nesporno isplaćeni iznos do 5.100,00 EUR od 7. prosinca 2011. godine pa do 29.lipnja 2025.godine, a koje kamate se za razdoblje od svakog pojedinog iznosa pa do 31. srpnja 2015. godine određuju po stopi koja odgovara visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31.prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023.godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, i sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 plaćati tužiteljici ZVJEZDANI VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime trajne rente mjesečno unaprijed iznos od 617,89 EUR/ 4.655,52 kn počev od 01. august 2025. godine pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je dospjele obroke dužan i obvezan platiti odjednom a buduće dospijevajuće obroke najkasnije do svakog 02. -og u mjesecu, sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, i sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti tužiteljici VT iz iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 63.743,15 eur sa zakonskom zateznom kamatom od ožujka 2026. godine pa do isplate i to po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, i sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana **.**.2008., u [adresa], ST je upravljao osobnim autornobilom reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se Držićevom ulicom. Prilikom skretanja u ulicu Milke Trnine na njega je naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao PT. U ovoj prometnoj nezgodi tužiteljica je kao putnica u automobilu reg. oznake [registarska oznaka] zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koje su dovele do povrede prava osobnosti tužiteljice, tj. njezinog prava na tjelesno zdravlje tužiteljice. Vozilo kojim je upravljao PT reg. oznake [registarska oznaka] osigurano je kod Euroherc osiguranja policom broj [broj police]. U opisanoj prometnoj nezgodi tužiteljica je pretrpila teške tjelesne ozljede koje su dovele do povrede prava osobnosti tužiteljice, tj. prava na tjelesno zdravlje, te na ime pravične naknade za neimovinsku i imovinsku štetu koju trpi potražuje kako slijedi prema slijedećim kriterijima: za pretrpljene fizičke bolove 50.000,00 Kn, za pretrpljeni strah 40.000,00 Kn, za duševne boli zbog smanjenja 650.000,00 Kn, opće životne i radne sposobnosti 38.000,00 Kn, za naruženje 1.500,00 Kn, za uništenu odjeću 30.000,00 Kn, za tuđu pomoć i njegu 809.500,00 Kn, ukupno: a za period od 1.1.2010. pa nadalje trajnu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 2.400,00 Kn mjesečno.

2. Tuženiku u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika policom automobilske odgovornosti u razdoblju od 03.03.2008. do 03.03.2009. Tužiteljica se nije obratila tuženiku s izvan- sudskim zahtjevom za naknadu štete. Tužiteljica uz tužbu nije dostavila dokaze na okolnost pasivne legitimacije, nastanka štetnog događaja, te odgovornosti tuženika. Slijedom navedenog, tužba je neuredna, te tuženik predlaže da se tužba vrati tužiteljici na uređenje, u protivnom predlaže se odbacivanje tužbe. Tuženik radi navedenog, osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, odgovornost, te osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Tužbom se traži neimovinska šteta, za ozljeđivanje koje bi se po navodima tužbe dogodilo dana 03.08.2008. Uz tužbu je dostavljena medicinska dokumentacija koja se odnosi na razdoblje od 03.08.2008. pa do 31.07.2009. Imajući u vidu sve teške ozljede koje je tužiteljica zadobila, kao i sadržaj zadnjeg medicinskog dokumenta, tuženik ističe da liječenje nije završeno prema dostavljenim dokazima, slijedom čega tužbeni zahtjev nije dospio, jer neimovinska šteta nije ni nastala, niti je dospjela, te su neizvjesne/nisu nastale/ odlučne činjenice za primjenu materijalnog prava. Tuženik je mišljenja, da bi se došlo do stupnja koji predstavlja anatomsku i fiziološku ozljedu uzrokovanu posljedicama iskazanu kao šteta po tjelesni i duševni integritet u postocima, da je vještak obvezan koristiti i Međunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema [MKB-10'] koja predstavlja obvezujući dijagnostički standard i za postavljanje svih somatskih dijagnoza, te sva vrednovanja oštećenja tjelesnog integriteta, odrediti prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja [MKF] [budući da obje navedene klasifikacije predstavljaju službene dokumente Svjetske zdravstvene organizacije i potpuno su kompatibilne jedna sa drugom].

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice, presliku zdravstvenog kartona, nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. Mladen Miškulin, dr. Miroslav Malić, dr. Žarko Rašić, dr. GT i dr. Gordan Makarić, iskazi vještaka na ročištu i dopunska očitovanja, nalaza i mišljenja financijskog vještaka dipl. ing. Zrinko Ručević, dopunsko vještačenje, iskaz vještaka na ročištu, saslušanje tužiteljice i svjedoka ST, zapisnici s ročište te priležeći podnesci.

4. Među strankama je nesporno da se dana 3. kolovoza 2008. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo osigurano kod tuženika policom automobilske odgovornosti kojom se policom vlasnik vozila osigurano od odgovornosti za naknadu štete trećim osobama, nesporno je da liječenje kod tužiteljice u trenutku podnošenja tužbe nije bilo završeno, sporna je osnov visine tužbenog zahtjeva. Nesporno je da je tuženik tijekom provođenja ovog spora tužiteljici isplatio na ime naknade neimovinske i imovinske štete ukupni iznos 74.095,78 eur, i to iznos 13.272,28 eur dana 2. kolovoza 2010. godine, isplata 13.272,28 eur dana 31. prosinca 2012. godine, iznos 13,272,28 eur dana 4.01.2016. godine, iznos 3.981,68 eur dana 4.01.2016. godine, iznos 199,09 eur dana 4.01.2016. godine, iznos 998,17 eur dana 18.06.2021. godine, iznos 10.000,00 dana 1. lipnja 2023. godine, iznos 9.500,00 eur dana 4. prosinca 2024. godine, 9.600,00 eura dana 30.6.2025. godine, isplata 17.453,05 eur dana 22. prosinca 2015. godine. Sud je rješenjem dozvolio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva tada sa 33.532,21 kuna na iznos od 99.913,13 kuna, a radi usklađenja s nalazom i mišljenjem medicinskih vještaka jer tužiteljica nije medicinski stručnjak da bi znala postaviti visinu tužbenog zahtjeva prije provođenja medicinskog vještačenja, a prema odredbi čl. 190. ZPP-a.

5. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Srećko Hlišć od 28. ožujka 2022. godine proizlazi da je tužiteljica VT bila suvozačica u osobnom vozilu na kojeg je prednjim dijelom naletjelo osobno vozilo osiguranika tuženika u području prednjeg dijela desnog boka, a naročito su-vozačkog mjesta, u kojem je području došlo do utiskivanja vrata i srednjeg dovratnog stupa u putnički prostor s posljedičnom deformacijom sjedala, pri čemu je udarna sila djelovala tako da je tijelo tužiteljice poletjelo izrazitije udesno i nešto prema naprijed, a promjena brzine bi bila u području od oko 30 do 35 km/h.

6. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Vedrane Petrovečki od 30. ožujka 2022. godine proizlazi da iz medicinske dokumentacije u predmetnom štetnom događaju tužiteljica VT (r. **.**.1975.) zadobila je višestruke ozljede natučenje glave i potres mozga, nakupljanje sluzave tekućine u sloju u čeonom području lijevo razdor silazne aorte, nagnječenje jetre, krvarenje iza potrbušnice višeiverni prijelom zdjelice obostrano pretežno desne strane, te psihoorganske promjene po ozljeđivanju. Početkom 2011. godine utvrđeno je stanje po ozljedi desne polovice ošita sa posljedičnim razvojem kile desnog prsišta. Zadatak vještaka je utvrditi bi li tužiteljica zadobila navedene ozljede u odnosu na korištenje sigurnosnog pojasa. Uspoređujući dinamiku odvijanja predmetnog štetnog događaja i oštećenja na vozilu (koja proizlaze iz zaključaka prometnog vještačenja) sa ozljedama koje je tužiteljica zadobila u prometnoj nesreći proizlazi da je tužiteljica zadobila sve ozljede u trenutku naleta osobnog vozila osiguranika tuženika, kada je došlo do polijetanja tijela tužiteljice izrazitije udesno i nešto prema naprijed, tj. u smjeru djelovanja najjače udarne sile. Ovome treba dodati da je promjena brzine vozila u kojem se tužiteljica nalazila iznosila oko 30 do 35 km/h, a prema prometnom vještaku došlo je i do utiskivanja vrata i srednjeg dovratnog stupa u putnički prostor s posljedičnom deformacijom sjedala. Sigurnosni pojas je konstruiran na način da sprječava polijetanje tijela kod djelovanja sila na uzdužnu osovinu vozila, ali ne može spriječiti pomicanje tijela kod djelovanja bočnih, okomitih ili rotacijskih tacijskih sila. Uzevši ovu činjenicu u enicu u obzir, a pri tom imajući na umu da je došlo i do deformacije vozila tj. utiskivanja vrata i srednjeg dovratnog stupa u putnički prostor na mjestu gdje se nalazila tužiteljica proizlazi zaključak da je tužiteljica VT mogla zadobiti sve opisane i utvrđene ozljede bez obzira na činjenicu je li ili nije u trenutku odvijanja predmetnog štetnog događaja koristila sigurnosni pojas.

7. Na ročištu dana 20. listopada 2022. ožujka 2026. godine dopunski su saslušani vještaci dr. Vedrana Petrovečki i dr. Srećko Hlišć navode da: u svezi podneska tuženika od 4.7.2022. a u kojem se traži da se očitujem na okolnost funkcioniranja sigurnosnog pojasa u vozilu i nekontroliranog kretanja tijela putnika za slučaj da je isti pravilno vezan sig. pojasom koji ima tri uporišne točke iskazujem da u slučaju bočnih udara tj. kada udarna sila ne djeluje sprijeda u pravilu plus minus 30 stupnjeva od uzdužne osi vozila kod modernih vozila ne dolazi do aktiviranja pirotehničkih zatezača pa se funkcionalnost pojasa svodi na inercijski mehanizam. Za aktiviranje inercijskog mehanizma je bitno polijetanje tijela putnika na prednjim sjedalima prema naprijed i manje bočno lijevo ili desno tako da u pravilu kod bočnih sudara kada je udarni impuls pretežito usmjeren s boka inercijski sustav sig. pojasa na sjedalima prema naprijed i manje bočno lijevo ili desno tako da u pravilu kod aktiviranja inercijskog mehanizma je bitno polijetanje tijela putnika na prednji zategnuti jer nema naglog izraženog polijetanja tijela putnika na prednjim sjedalima štetnom događaju tijelo tužiteljice bi trebalo se kretati u fazi sudara izrazitije u desno) nešto prema naprijed. S obzirom na ovu okolnost za očekivati je da inercijski sustav te prema naprijed. Osim toga u konkretnom slučaju prema putnički prostor s posljedičnom deformacijom suvozačkog sjedala i njegovog zakretana suvozačkom mjestu mogu se jedino očitovati na način da je ista mogla imati nekako u desno. Na nastavno pitanje da li je došlo do rotacije tijela tužiteljice koja se nalazila na se mogao izjasniti o načinu rotiranja vozila u kojem se tužiteljica nalazila te iz toga zaključivati na kasnije kretanje tijela tužiteljice u sekundarnoj fazi sudara tj. nakon što s zakret u odnosu na putnički prostor no međutim premalo je tehničkih informacija, a da se po kompresiji vozila počela razdvajati. Na pitanje da lije moguće da u slučaju pravilnog vezanja sig. pojasom dođe do kontakta lijeve strane glave i prednjeg vjetrobranskog stakla ističe da odgovor zalazi u prostor dio mehanike, a za što nije stručan, može jedino reći da bi u slučaju aktiviranja sig. pojasa makar inercijskim sustavom ako ne i pirotehničkog zatezača sig. pojas trebao zategnuti svoj donji dio preko zdjelice putnika i time onemogućiti dosezanje vjetrobrana. Ovakvi slučajevi bi se trebali događati kod nevezanih putnika na prednjim sjedalima i izraženi udarnim silama od sprijeda prema straga. Nastavno navodim da u konkretnom slučaju udarna sila prema dostupnoj dok, trebala djelovati na vozilo u kojem se nalazila tužiteljica s desnog boka, a tek uračunavajući i dio brzine vozila u kojem se tužiteljica nalazila dodala b promjenu usmjerenja udarne sile iz izrazito bočnog u nešto od sprijeda ali ne dovoljno da se aktivira zračni jastuk koji za aktivaciju ima iste senzore kao i pirotehnički zatezači. Sudski vještak Vedrana Petrovečki: Iz podneska tuženika u odnosu na sudsko med. vješt. proizlazi da prigovara mišljenju i činjenici koja je proizašla iz mog nalaza i mišljenja tj da vezivanje sig. pojasom nije bilo od značaja u konkretnom predmetnom štetnom događaju. Da bi odgovorila željela bi se prethodno osvrnuti na postojeću med. dok. Iz med. dok. pri samom prijemu kada je tužiteljica zaprimljena bila je postavljena dijagnoza potresa mozga (4.8.2008 naknadno je MSCT pregledom utvrđeno da postoji krvarenje ispod meke moždane ovojnice lijevo uz razvoj edema mozga. Drugih ozljeda se ne navodi u području glave Kada je prebačena sa zavoda za anesteziologiju, tj. jedinice intenzivnog liječenja kliniku za kirurgiju, zavod za traumatologiju i koštanu zglobnu kirurgiju u povijesti bolest je pridodana i dijagnoza natučenja glave. Analizirajući ovu med. dok, proizlazi da nigdje nisu opisane niti utvrđene površinske ozljede glave. Ovo pak upućuje da utvrđeno krvarenje ispod meke ovojnice nije posljedica direktnog udarca lijeve strane glave u neku prepreku jer bi, a s obzirom na dinamiku kretanja i promjenu brzine vozila bitno je očekivati utvrđenje neke površinske ozljede, oteklina, krvni podljev i sl., a što se nigdje ne navodi u med, dok. Stoga se postavlja pitanje mehanizma nastanka krvarenja s čeonom dijelu lijevo). S obzirom na ovu dinamiku proizlazi da je krvarenje ispod čeonomoždane ovojnice i kasnije razvoja nakupljanja sluzave tekućine u moždanim ovojnicama nastalo sekundarno kao posljedica dakle povratnog gibanja mozga udarca u kost udarca s unutarnje strane lubanje što je dovelo do kasnijeg razvoja već prethodno spomenutog krvarenja a koje je tijekom cijeđenja prešlo u već opisanu sluzavu tekućinu u sloju koja se navodi u kasnijoj dok. Radi objašnjenja još jednom navodi da u med. dok. nigdje nije navedeno da bi postojale bilo gdje na glavi izvana vidljive ozljede, a koje bi mogle objasniti na drugi način ovaj logički slijed zbivanja unutar lubanje. S toga ne možemo govoriti o tome je li tužiteljica bila ili nije bila vezna sig. pojasom temeljem olako postavljene dijagnoze kontuzije glave koja se niti ne spominje u prvoj povijesti bolesti tj. pri prijemu odnosno od strane liječnika koji su tužiteljicu zbrinjavali u jedinici intenzivnog liječenja, a i ovo obrazloženje koje sam navela jasno pojašnjava odnosno daje odgovor na drugo i treće pitanje koje proizlazi iz podneska tuženika od 4.7.2022. i stoga u cijelosti ostajem kod svoga nalaza i mišljenja koje sam dala u pisanom obliku. Na nastavno postavljeno pitanje tuženika je li došlo do kontakta glave tužiteljice sa nekom preprekom unutrašnjosti kabine vozila ili prednjim vjetrobranskim staklom odgovaram da ja nemam podataka u med. dok, koji bi upućivao na to, štoviše u kontrolnom MSCT nalazu se niti se opisuje ništa izvana u smislu otekline mekih tkiva glave (koža, potkožno tkivo) u kojem bi eventualno moglo biti znakova krvarenja i koje bi trebale biti vidljive i opisane ukoliko postoje a s obzirom na tehniku snimanja a što bi dalje upućivalo da eventualni kontakt glave u odnosu na prethodnu navedenu prepreku ili prednje vjetrobransko staklo. Na upit pun. tuženika kako to da se u med, dok. u otpusnom pismu nakon inicijalnog prijema tužiteljice na liječenje opisuje kontuzija glave" i što to znači? Na ovo pitanje sam već i prije na neki način odgovorila, a s obzirom na olako postavljanje dijagnoze od strane kliničara tj temeljem samo potresa mozga koje inicijalno postavljen sve nastavno i bez potkrijepe u med. dok. postavlja dijagnoza kontuzije glave. Pretpostavka je da s obzirom na ovo subkrvarenje, a pritom uvažavajući činjenicu naknadno postavljenje dijagnoze su krvarenja u mekoj moždanoj ovojnici i ne razmišljajući o mogućim mehanizmima nastanka ovog krvarenja u mekim moždanim ovojnicama postave dijagnozu kontuzije, a kao što sam već i prethodno navela koja ničim nije potkrijepljena u med. dok. Teoretski da bi se moglo potvrditi ove činjenice koje indirektno proizlaze iz med. dok, moglo bi se zatražiti slikovna obrada (MSCT) u kliničkoj bolnici KBC Zagreb i to MSCT koji je urađen na dan ozljeđivanja i prijema na bolničko liječenje tj. 4.8.2008. te nalaz kontrolnog CT-a od 6.8.2008. a potom i ostala MSCT snimanja glave koja su sačinjena tijekom bolničkog liječenja koje je završilo 18.9.2008. te bi se na taj način moglo utvrditi je li na mekom oglavku vise tragovi kontakta glave sa nekom preprekom, a u čemu b tada svjedočili eventualno potvrđeni krvni podljevi, oteklina i to bi radiolog mogao opisati. Na postavljeno pitanje pun. tuženika bi li osoba ispravno vezana sig. pojasom u konkretnom slučaju koja je sjedila na suvozačkom mjestu, a da je pritom zadobila ozljedu u vidu natučenja odnosno(krvi podljev, oteklina) glave u čeonom području natučenje lijevo odgovaram da se u ovoj dinamici u primarnom kretanju ne bi očekivala ozljeda prednjeg čeonog dijela glave lijevo ali teoretski bi to moglo nastati u sekundarnom gibanju kada tijelo poriče na suprotnu stranu, a sve u odnosu na već opisanu i utvrđenu dinamiku i promjenu brzine vozila u kojem se nalazila tužiteljica. Na posebno pitanje da li je bila vezana sig. pojasom? Odgovaram da na to pitanje ne mogu odgovoriti sa sigurnošću, a s obzirom na dinamiku kretanja tijela putnika unutar vozila, a s obzirom na konkretni štetni događaj. U odnosu na prethodno navedeno da bi bilo potrebno provesti radiološko vještačenje uz pribavu gore navedenu dok. i slikovnu obradu odgovaram da bi nam to moglo pomoći o zaključivanju o eventualnom korištenju i li ne korištenju sig. pojasa.

8. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje u prometno sudsko medicinskom vještačenju jer je utvrđena promjena brzine vozila u kojem se tužiteljica nalazila oko 30-35 km/h te je prilikom prometne nezgode došlo do utiskivanja vrata i srednjeg dovratnog stupa u putnički prostor s posljedičnom deformacijom sjedala. Sigurnosni pojas je konstruiran na način da sprečava polijetanje tijela od djelovanja sila na uzdužnu osovinu vozila, ali ne može spriječiti pomicanje tijela kod djelovanja bočnih okomitih ili rotacijskih sila. Iz medicinske dokumentacije nigdje nije bilo navedeno da bi postojalo bilo gdje na glavi izvana vidljive ozljede, a koje bi mogle objasniti na drugi način da je kod tužiteljice ispod mekih moždanih ovojnica nastalo sekundarno djelovanje kao posljedica povratnog gibanja mozga i udarca u kost udarca s unutarnje strane lubanje što je dovelo do kasnijeg razvoja spomenutog krvarenja, a koje je tijekom cijeđenja prešlo u sluzavu tekućinu. Zaključak je suda da je radi deformacije vozila utiskivanja vrata i srednjeg dovratnog stupa u putnički prostor, a na mjestu gdje se nalazila tužiteljica, mogla zadobiti sve opisane utvrđene ozljede bez obzira na činjenicu da li je u trenutku predmetnog štetnog događaja koristila ili ne koristila sigurnosni pojas. Sud je dao vjeru vještacima da su svoje vještačenje iznijeli savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine, na postavljena pitanja odgovorili i objasnili nalaz i mišljenje a prema odredbi čl. 258. i 259. ZPP-a.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Mladena Miškulina proizlazi da unatoč provedenom adekvatnom liječenju, kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice u vidu stanja po ozljeda rupturi torakalne aorte s posljedičnom ugradnjom protetskog nadomjestka ali s i opsežnom dijafragmalnom hernijom abdominalnih organa; u vidu stanja nakon prijeloma zdjelice koji je operativno tretiran; u vidu nekroze glave desnog femura poradi koje je tužiteljica tretirana ugradnjom TEP-a desnog kuka. U cijelom tijeku liječenja prisutna je kronična infekcija Staphyloccocusom aureusom (MRSA) te, kasnije, i nestabilnost proteze s centralnom luksacijom iste poradi kojega je učinjen i novi operativni zahvat odstranjena proteze s posljedičnim značajnim skraćenjem desnog donjeg ekstremiteta te s posljedičnom nemogućnošću oslanjanja na isti. Kod tužiteljice je i dalje prisutna kronična sekrecija u području desnog kuka. S neurološke strane zaostale su trajne posljedice u vidu postkomocionog sindroma koje se manifestiraju kao glavobolje, nesanica, nervoza i razdražljivost. Sve navedene posljedice su u uzročno-posljedičnoj svezi sa štetnim događajem. U štetnom događaju tužiteljica nije doživjela primarni strah obzirom da je sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod bila bez svijesti poradi potresa mozga. U daljnjem tijeku kod tužiteljice je bio prisutan liječenja) i to u jakom intenzitetu u trajanju od 20 dana ukupno (6 operativnih zahvata i višestruke incizije), u srednjem intenzitetu u trajanju od 45 dana ukupno te u manjem intenzitetu 3 mjeseca. Kasni strah trajao je 6 mjeseci, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa. Tužiteljica je trpjela jake bolove u ukupnom trajanju od 30 dana, bolove ukupnom trajanju od 6 mjeseci. Bolovi koje tužiteljica i sada trpi ulaze u ocjenu trajnih posljedica. Naruženje jakog stupnja zbog opisanih ožiljaka, otvorene fistule, skraćenja noge od 11 cm, hoda sa štakama i uz pomoć druge osobe. Tuda pomoć bila je potrebna tužiteljici od štetnog događaja a u periodima kućne njege u punom opsegu od 8 sati dnevno. Od otpusta s posljednje hospitalizacije pa do kraja života tužiteljici je potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu od 6 sati dnevno. Štetni događaj rezultirao je umanjenjem opće životne i radne aktivnosti tužiteljice i to u ukupnom omjeru od 80%. Svi gore navedeni elementi neimovinske štete predstavljaju oblik povrede osobnosti kod tužiteljice.

10. Na ročištu dana 17. siječnja 2013. godine dopunski su saslušani vještaci dr. Miroslav Malić i dr. Mladen Miškulin koji su naveli da glede podneska tužitelja smatraju da su realno ocijenili trajne posljedice kod tužiteljice koja bez obzira na opsežne tjelesne ozljede kao i značajne posljedice istih može ipak obavljati samostalno najosnovnije životne funkcije i zadatke, tako da invaliditet od 100% smatram oda apsolutno nije primjeren. Tužiteljica je u stanju samostalno se oblačiti, svlačiti, samostalno previja fistulu u području operativnog reza te obavlja sigurno osnovne zadatke a što spada u već ocijenjeno umanjenje opće životne i radne sposobnosti u omjeru od 80%. Nadalje, smatramo da je zdravstveno stanje tužiteljice stabilizirano sa 12.3.2012. godine te se je tada mogu potpunosti ocijeniti umanjenje opće život. i radne sposobnosti tužiteljice, vidljivo da je da tada je tužiteljica obavila zadnji pregled kod ortopeda koji je i nadlaje predlaže trošiti antibiotsku terapiju po antibiogramu. Upravo jedan dio umanjenja opće živ. i radne sposobnosti ogleda se u konstantnoj fistuloznoj sekreciji koja zahtjeva predloženo antibiotsku terapiju. Istina je da je tužiteljica infekciju u području zgloba kuka zadobila tijekom bolničkih intervencija no međutim ista se ne može isključni te ocjene trajnih posljedica obzirom da nije bilo štetnog događaja tužiteljica takvu infekciju nikada ne bi zadobila. Glede prijedloga o predloženog operativnom tretmanu sanacije oštećenja ošita vještaci ne mogu ništa pretpostavljati obzirom da se radi o još Jednom operativnom zahvatu koji u ovom slučaju tužiteljica po našim saznanjima nije prihvatila. Pravo je tužiteljice da takav zahvat u krajnjoj liniji i odbije. Stoga u slučaju da zahvat i bude Izvršen, vještaci tek onda mogu preuzeti spis ponovno radi eventualne korekcije ocijene trajnih posljedica. Na pitanje tužitelja o okolnostima uzetim u obzirom prilikom ocjene trajnih posljedica, vještaci odgovaraju d su sve relevantne okolnosti uzete u obzir te da upravo zbog prije opisanih radnji koje tužiteljica može samostalno obavljati smatramo da kod tužiteljice ne postoji 100% nesposobnost za samostalan život. Smatramo da tužiteljica samostalno može obavljati osnovne potrebe samo zbrinjavanja, oblačenje, svlačenje, kretanja na kratke distance unutar kuće, pripreme jela i pića, tužiteljica samostalno previja svoje rane što govori u prilog našoj tvrdnji. Bez obzira na nalaz posljedica u području kuka, smatramo da se tužiteljica uz pomagala a i ocijenjenu trajnu tuđu pomoć može samostalno oblačiti. Nadalje, u nalazima nigdje nije prisutna arteriografija i flebografija tako da ne možemo suditi o cirkulatornim promjenama donjih ekstremiteta, klinički nismo utvrdili takav nalaz. Ruptura dijafragme i prodora trbušnih organa u prsište, naravno da smanjuje mogućnost disanja no međutim isto također nije objektivno utvrđeno spirometrijom. No, međutim kroz struku med. vještačenja kada se ocjenjuju ruptura ošita ista ocjena naravno da obuhvaća i tu posljedicu odnosno smanjenje ventilacije, tj. otežano disanje. Ista ocjena je obuhvaćena u 80%. Na pitanje pun. tuženika vještaci i dalje smatraju bez obzira na sud. praksu, da je infekcija koju tužiteljica nosi sastavni dio njezinih poteškoća i kao takovu ne možemo je apsolutno isključivi iz ocijene. Infekcija je kronična i nerješiva kao takova i kod tužiteljice će perzistirati cijeli život, vještaci smatraju da isključiva posljedica svega što se dešavalo na kuku tužiteljice. Tako obilna sekrecija obilne fistule, i infekcija kosti sudjeluje sa svojih 10-15% minimalno u ocjeni trajnih posljedica, međutim ponavljano isto je nemoguće po našem viđenju odvojiti od svega ostalog u sklopu procjene trajnih posljedica, jer se veže za štetni događaj. MRSA je uzročnik dok je zbivanje na zglobu kuka po točnoj dijagnozi septički artritis i osteomielitis uzrokovan specifičnim uzročnikom tj. metil rezistetnim stafilokokom aureusom (MRSA). Na kraju vještaci zaključuju da je zbroj pojedinačnih posljedica kada bi se na taj način gledalo tj. uzimalo matematički zbir istih, sigurno već od 100%, međutim, zbog svih navedenih činjenica vještaci su u zaključku trajno umanjenje općih živ. i radnih sposobnosti sveli na 80% Ne može se izdvojiti infekcija od ostalih posljedica na zglobu kuka, jer da nije bilo infekcije ne bi bilo potrebe za vađenjem proteze, kada proteza ne bila izvađena tužiteljica ne bi imala tzv. viseći kuk, skraćenje i sve drugo što ide u sklopu tog sindroma a čime bi trajne posljedice bile daleko manje. Ovakvo stanje bez fistulozne sekrecije uzeći u obzir prijašnje navode glede matematičnog zbira, te stavljajući u omjer sa svim rečenim tužiteljica bi imala umanjenje opće život, i radne sposobnosti oko 75%. U odnosu na prigovore a na pitanje tuženik da li bi vještaci mogli korigirati svoju ocjenu trajnih posljedica imajući u vidu prigovore tuženika iz podneska od 16.10.2012.g, a po točkama 10, 11, 12 a koji se u suštini svode na to da tužiteljica ima veći niz očuvanih životnih funkcija kao što su intelektualno i kongentivno funkcioniranje, uredan govor i razumijevanje, kontrolira sfinktere, svjesna je okoline, te ipak vodi računa o brzi za svog sina s kojim živi, a kojem je oduzeta posl. sposobnosti, time da se ukazuje da je primjera radi tužiteljica u 3. mj. 2012.g. stradala u tramvaju što ukazuje na njeno funkcioniranje van stana, slijedom čega vještaci se mole u tom smislu korigirati ocjenu trajnih posljedica. Vještaci iskazuju pravo zbog svega navedenog, odnosno tužiteljičinoj svjesnog funkcioniranja, uredne komunikacije s okolinom, nepromijenjena intelektualnih funkcija, te tjelesnih mogućnosti vještaci nisu dali ocjenu od 100% umanjenja opće životnih i radnih sposobnosti, stoga ostajemo pri danom mišljenju.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Žarka Rašića proizlazi da je u predmetnom štetnom događaju osiguranica VT zadobila je teške po život opasne ozljede: puknuće silaznog dijela aorte, višeiverni prijelom zdjelice više izražen desno, obrahniodalno krvarenje, nakupljanje tekućine između meke i tvrde moždane ovojnice u čeonom dijelu lijevo, potres mozga. Odmah po prijemu na bolničko liječenje pristupilo se adekvatnoj rtg i MSCT obradi na kojoj se nađe puknuće silaznog dijela aorte u području istmusa, te se odmah indiciran operativni zahvat, reseciran je tj odstranjen dio puknute aorte i zamijenjen umjetnim materijalom. Postoperativni tijek je obzirom na taj operativni zahvat bio uredan. Međutim došlo je do razvoja posttraumatsko psihorganskog sindrom te je stoga konzultiran psihijatar, te je ordinirana odgovarajuća terapija. Po stabilizaciji stanja pristupilo se operativnom zahvatu u području zdjelice tj stabiliziran je višeiverni prijelom desne strane zdjelice sa tri pločice. Međutim nakon toga operativnog zahvata ponovno postaje psihomotorno nemirna, te dolazi do sekundarnog zagađenja rane. Rana u području desnog kuka odnosno bedra uz sekreciju na ranu. Nakon napuštanja bolničkog liječenja slijede redovite kirurške kontrole uz rigorozna praćenja sanacijskog tijeka prijeloma. Međutim dolazi do rtg vidljive aseptičke nekroze glavice bedrene kosti koji je komplikacija prijeloma u području zdjeličnih kostiju, poglavito zglobne čašice (acetabuluma). Također pojavljuje se sekrecija na postoperativnu ranu. Radi doga slijede redovito previjanje i indicira se tijekom dvije hospitalizacije vađenje osteosintetskog materijala tj pločica. Provela je u dva navrata stacionarnu rehabilitaciju. Nakon vađenja osteosintetskog materijala ponovno infekcija rane, redovito previjanje, te antibiotska terapija. Po brisu rane radi se o MRSA infekciji. Obzirom na postojanje aseptičke nekroze glavice bedrene kosti postavljena je indikacija za ugradnjom totalne proteze kuka. Na Klinici za traumatologiju ugrađena je totalna proteza kuka, koja se vrlo brzo luksirala, te je učinjena zatvorena repozicija. Međutim došlo je do razbuktavanja infekcije u području desnog kuka sa razvojem apscesa koji je indiciran. U daljnjem tijeku se simpotomatolgija komplicira bolovima u prsištu uz intoleranciju napora, te hospitalizira se u Klinici za plućne bolesti, kada je potvrđena traumatska ruptura desnog lista ošita s razvojem opsežne dijafragmalne hernije abdominalnih organa, s pomakom jetre, žučnjaka dijela želuca i vijuga crijeva u desno prsište, te je preporučen korektivni zahvat. Obradom je nađena i oslabljena cirkulacija u bedrenim arterijama nogu. Slijede redovite ortopedske kontrole operatera, uz svakodnevno previjanje, koje traje. Usprkos intenzivnoj antibiotskoj terapiji previjanjima i povremenoj inciziji, infekcija rane perzistira, te je 11.10.2011. izvađena endoproteza kuka. Unatoč zahvatu i dalje perzistira infekcija MRS-om, pa je tužiteljica i hospitalizirana radi kirurškog i konzervativnog tretmana. U skladu sa zadacima suda od 16.5.2013. očitujemo se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i kliničkog pregleda tužiteljice, kako je kod tužiteljice došlo do trajne povrede tjelesnog i privremene povrede duševnog zdravlja, a kao posljedica štetnog događaja, te smo utvrdili okolnosti koje na to utječu, prema zadacima suda str. 201 spisa: Trajanje i intenzitet bolova - Jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno su bili 25 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 60 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno obzirom na tijek liječenja i komplikacije 180 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti, Trajanje i intenzitet straha tzv. primarni strah u trenutku ozljeđivanja je izostao zbog gubitka svijesti. Tzv. sekundarni strah karakteriziran brigom za zdravlje i uspjeh liječenja, (7 operativnih zahvata i višestruke incizije) jačem intenzitetu je trajao sumarno 20 dana, srednjeg intenziteta također sumarno 40 dana, manjeg još 6 mjeseci. Smanjenje životnih aktivnosti - U navedenom štetnom događaju zadobivene ozljede puknuće silaznog dijela aorte koje je riješeno operativnim zahvatom otvaranja prsnog koša i odstranjenjem puknutog dijela aorte umjetnim materijalom, višeiverni prijelom zdjelice više izražen desno koji je u konačnici doveo do razvoja aseptične nekroze glavice bedrene kosti uz potrebu ugradnje umjetnog kuka, te razvoja infekcije MRSA sa konačnim vađenjem totalne proteze zgloba kuka, dijagnosticiranom traumatskim puknućem desnog lista ošita s razvojem opsežne dijafragmalne hernije abdominalnih organa, s pomakom jetre, žučnjaka dijela želuca i vijuga crijeva u desno prsište, angiografskom obradom utvrđena oslabljena cirkulacija u bedrenim arterijama nogu, subarahniodalnim krvarenjem, nakupljanjem tekućine između meke i tvrde moždane ovojnice u čeonom dijelu lijevo, potresu mozga doveli su do ukupnog realnog smanjenja životnih aktivnosti sa kirurške osnove (65%) i neurološke osnove (25%) odnosno ukupno realno 80% trajno, a koje se očitije u gubitku zgloba desnog kuka, skraćenom desnom nogom za 10 cm, brzom zamaranju uslijed stanja po puknuću desnog dijela ošita i pomaku trbušnih organa u desno prsište, obradom utvrđenom oslabljenom cirkulacijom u bedrenim arterijama nogu, te neurološkim posljedicama kraniocerebralne ozljede. Tuđa pomoć i njega - Nakon predmetnog štetnog događaja, odnosno nakon inicijalnog bolničkog liječenja i ponovnih hospitalizacija tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 120 dana po 8 sata, zatim sumarno 150 dana po 6 sati, za pomoć pri oblačenju, održavanju osobne higijene, za uobičajene kućanske poslove, nabavku hrane, odlaske na kontrole i terapije, te nakon toga bila joj je potrebna tuđa nestručna pomoć do dana vještačenje po 4 sata dnevno (umanjeno za ranije iskazane dane tuđe pomoći i bolničko liječenje) za uobičajene kućanske poslove, nabavku hrane, odlaske na kontrole i terapije (umanjeno za dane provedene na bolničkom liječenju, rehabilitacijama). Trajna tuđa pomoć i njega kod tužiteljice je potrebna stalna tuđa pomoć u trajanju od 4 sata dnevno, odnosno 120 sati mjesečno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje) odlazak na tržnicu, trgovinu pratnja liječniku i slično. Zadatak suda očitovati se o mrsi, da li je u uzročno posljedičnoj vezi, te da li utjecala na smanjenje životnih aktivnosti, vještak navodi da infekcija sa MRSA je u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, te utjecala na smanjivanje životnih aktivnosti, jer je dovela do infekcije uslijed koje odstranjen osteosintetski materijal iz područja zdjelica, a kasnije do infekcije radi kojeg odstranjena toralna proteza desnog kuka. Kroz smanjenje životnih aktivnosti ocijenjen posljedica infekcije sa MRSA.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Gordana Makarića proizlazi da je gospođa VT stradala je u prometnoj nesreći 3. kolovoza 2008.g., pri čemu je zadobila navedene teške tjelesne ozljede. Na psihičkom je planu razvila kliničku sliku reaktivnog Depresivnog poremećaja, čija je simptomatika modificirana blažom kliničkom slikom posttraumatskog Psihoorganskog sindroma. Naime, tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju bila izložena situaciji visokog stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet i život Navedeno je, uz dugotrajno liječenje i zaostale tjelesne posljedice, i dovelo do razvoja navedenog psihičkog poremećaja u primarno vulnerabilne strukture. Duševne boli zbog smanjenja opće životne aktivnosti cijenim 10%, te će tužiteljica u tom obimu morati ulagati pojačane napore u svom životu. Navedeno je potrebno objediniti s ocjenom ostalih vještaka.

13. Na ročištu dana 10. ožujka 2016. godine dopunski su saslušani vještaci dr. Mladen Miškulin, dr. GT, dr. Miroslav Malić, dr. Gordan Makarić i dr. Žarko Rašić, koji suglasno izjavljuju nakon što su pregledali ponovno ocjenom med. dokumentaciju, te pojedinačna vještva, zaključuju da su kod tužiteljice zaostale ukupne trajne posljedice s kirurško, ortopedsko-traumatološkog, neurološkog i psihijatrijskog motrišta u opsegu od 85 %. Obzirom da se u sva 3 vještva, cijeni psihoorganski sindrom, s osnove potresa mozga a koji pridonosi trajnim posljedicama u omjeru od 5% navedeni dio je kao takav obuhvaćen a dodatnih 5% odnosi se na reaktivni depresivni poremećaj koji je utvrđeni psihijatrijskim vještačenjem, a koji participira u ukupnom trajnim posljedicama 6-8%. Stabilizacija statusa psihičke funkcije kod tužiteljice, a s obzirom na med. dokumentaciju koje sam imao na raspolaganju, nastala je u ožujku 2012.g. kada je učinjeno psihologijsko testiranje u kojem su verificirani psihički poremećaji u vidu psihoorganiteta i depresivnog poremećaja.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Mladena Miškulina i dr. Miroslava Malića od 4. listopada 2016. godine proizlazi da vještacima nije poznato da je tužiteljica obavila novi operativni zahvat na desnom kuku. Vještaci se ne mogu izjasniti na činjenicu o sadašnjem zdravstvenom stanju tužiteljice bez novog kliničkog pregleda tužiteljice. U slučaju da Sud odredi novi klinički pregled potrebno je da tužiteljica dostavi novu medicinsku dokumentaciju od 12/03/12 svu Rtg dokumentaciju koju tužiteljica posjeduje, kako do navedenog datuma tako i zakon navedenog datuma. Zbog čega vještaci povezuju s ovom prometnom nezgodom dijagnozu puknuću ošita i posljedični pomak, trbušnih organa kad je ova dijagnoza postavljena 2,5 godine nakon nezgode, te je li moguće da cijelo vrijeme trajanja liječenja nitko nije prepoznao postojanje predmetne ozljede, te se predlaže da se vještaci očituju u čemu se ogledaju tegobe koje postoje nakon zadobivene predmetne ozljede. Budući je u otpusnom pismu KBC Zagreb od 5.4.2011.g. preporučen elektivni kirurški zahvat torakalnog kirurga, povodom predmetne dijagnoze puknuća ošita, je li vam poznato da tužiteljica obavila ovo indicirano liječenje da je obavila da li bi zdr. stanje bilo bolje? Predlaže se da vještaci obrazlože koje konkretno ozljede i sa kojim postotkom trajnih posljedicama su pojedinačno ocijenili? Na navedeno pitanje a obzirom na promijenjeno zdravstveno stanje tužiteljice vještaci mogu odgovoriti tek nakon novog pregleda. Budući vještaci dr. Rašić i dr. GT navode daje tijekom operacije došlo do sekundarnog zagađenja rane, nakon čega je utvrđena infekcija MRSA-om potrebno je da se vještaci očituju kolike bi tegobe i posljedice koje danas postoje na zdr. stanju tužiteljice bile manje da nije došlo do ove infekcije (da li bi manje trajno strah, tjelesne boli, da li bi bilo manje trajne posljedice i naruženje, da li bi tuda pomoć i njega kao trajna izostala, ili bila manja). Predlaže da se dr. Makarić očituje kada se tužiteljici javljala liječniku psihijatru, te psihičke tegobe nastale zbog zaostalog oštećenja zdravlja i trajnih posljedica kao i da li psihičke tegobe postojale da nije došlo do trajnih ja koje su vještačili ostali vještaci? Jesu li vještaci i kod ocjene trajnih posljedica (smanjenja živ, aktivnosti) vodili računa dobi i spolu tužiteljice? Vještaci su u obzir uzeli sve relevantne parametre. Predlaže se da se vještaci očituju u čemu se ogledaju preostale životne aktivnosti tužiteljice odnosno u kojim aktivnostima ista može i danas sudjelovati? Zbog čega je konkretno tužiteljici potrebna trajna tuđa pomoć i njega po 4 sata dnevno (koje konkretno radnje). Na temelju kojih pravila sudsko med. znanosti su vještaci izradili svoja vještačenja. Pun tužiteljice postavlja pitanje da se vještaci usuglase o potrebi tuđe pomoći i njege u svakodnevnom životu obzirom da je tužiteljici prvi tim vještaka dao 6 sati dnevno, a drugi 4, nadalje da vještaci suglasno iskažu kada se može smatrati daje zdravstveno stanje tužiteljice stabilizirano, a imajući u vidu da je prvi tim vještaka izravno na ročišzu 17.1.2013. godine decidirano utvrdio da je zdravstveno stanje tužiteljice stabilizirano s datumom 12.3.2012. godine. U slučaju da je tužiteljica obavila daljnje liječenje navedeni datum ne može se smatrati datumom stabilizacije zdravstvenog stanja tužiteljice. Isti bi trebao biti određen nakon novog pregleda tužiteljice i pregleda dokumentacije o daljnjem liječenju. Isto se odnosi i na potrebu za trajnom tuđom pomoći navedena isto ovisi o ishodu zahvata revizijske endoproteze desnog kuka u slučaju poboljšanja kliničkog stanja tužiteljice i potreba za trajnom tuđom pomoći bila bi manja.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Mladena Miškulina i dr. Miroslava Malića od 19. prosinca 2017. godine proizlazi da obzirom na klinički sliku opisanu našim vještačenjem od dana 23/02/12 godine sekrecija te su svi fistulozni otvori zatvoreni. No s druge strane, dugogodišnja razlika u dužini donjih ekstremiteta kao i slabost zdjelične muskulature doveli su do pogoršanja stanja lumbalnog dijela kralješnice koje se manifestira znakovima kroničnog lumbosakralnog sindroma u smislu periodičnih bolova a što predstavlja pogoršanje u odnosu na prethodni nalaz. Stoga vještaci smatraju da kod tužiteljice s ortopedsko - traumatološkog kao i s neurološkog motrišta nije došlo do promjene umanjenja opće životne i radne sposobnosti te isto i dalje cijenimo s 80%. Nadalje, preporučuju vještačenje po specijalisti torakalnom kirurgu i pulmologu radi pogoršanja stanja plućne funkcije poradi prolapsa trbušnih organa kroz dijafragmalnu herniju.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Žarka Rašića od 27. srpnja 2018. godine proizlazi da sukladno rješenju suda od 15.06.2018. godine koji se pozivaju gore navedeni vještaci radi izrade dopunskog nalaza i mišljenja te se očituju na prigovore tuženika iz raspravnog zapisnika od 10.03.2016. Izvršen je uvid u raspravni zapisnik od 10.03.2016. godine kao i dopunska očitovanja prim. dr. Gordana Makarića od 04.10.2016. godine list spisa 265, i dopunsko očitovanje vještaka prim. dr. Mladena Miškulina i dr. Miroslava Malića - list spisa 267.-268. Postavljena pitanja navodimo slijedeće: Da li je vještacima poznato da li je tužiteljica obavila planirani operacijski zahvat reTEP desnog kuka koji je bio indiciran nalazom ortopeda od 21.12.2012. a to ne prije je listopada 2013. Vještacima nije poznato da je tužiteljica obavila novi operacijski zahvat na desnom kuku. Da li bi u slučaju da je tužiteljica obavila indicirani medicinski zahvat, njeno zdravstveno stanje bolo bolje da li bi trajne posljedice bile manje? Suglasni smo sa odgovorom vještaka dr. Miškulin dr. Malić - list spisa 267. Zbog čega vještaci povezuju s ovom prometnom nesrećom dijagnozu puknuća ošita i posljedični pomak trbušnih organa kada je ova dijagnoza postavljena 2,5 godine nakon nezgode, te je li moguće da cijelo vrijeme trajanja liječenja nitko nije prepoznao postojanje predmetne ozljede te se predlaže da se vještaci očituju u čemu se ogledaju tegobe koje postoje nakon zadobivene ozljede. Tužiteljica je liječena je od 29.3.2011. do 5.4.2011. na Klinici za plućne bolesti Jordanovac, radi sumnje na desnostrani likvidopneumotoraks i moguće rupture desne hemidijafragme. Učinjena je radiološka obrada (CT toraksa i abdomena s gastrografinom) i verificiran veliki defekt desnog ošita vj. posttraumatski, s pomakom jetre, žučnjaka, dijela želuca i vijuga crijeva u desni hemitoraks. Torakalni kirurg preporuča zahvat.Ruptura tj puknuće ošita tj dijafragme nastaje kod ozljeda sa jakom kompresijom na prsnu ili trbušnu stjenku i gdje dolazi do naglog povećanja bilo intratorakalnog ili intraabdominalnog tlaka. Kila u početku može biti manja, a vremena kako slabi ošit koji je oštećen kilni otvor odnosno sama kila se povećava. Očigledno je moguće kao nije odmah prepoznata kila ošita (dijafragmalna kila) jer ona nije morala biti odmah velika i kompletnim ulaskom trbušnih organa u prsnu šupljinu. Tek kada kila postane veća i kada trbušni organi ulaze u prsnu šupljinu javlja se simptomatologija. Trbušni organi se ne nalaze u svom prirodnom položaju u trbušnoj nego ulaze u prsni koš smanjuju prostor u kojem se nalaze pluća i srce. rajon je ograničena tolerancija napora a javlja se i smetnje u crijevno gibanju. jenja je respiratorna površina, oslabljeno je širenje pluća prilikom disanja, Također postoji opasnosti od uklještenja prvenstveno crijeva. Kod tužiteljice su preostale osnovne životne aktivnosti, dok sve ostale aktivnosti mora raditi uz pojačanje životne napore, uzimajući u obzir posljedice dobivenih ozljedu, zbog čega je konkretno tužiteljici potrebna trajna tuđa pomoć i njega 4 sata dnevno. Tužiteljica hoda tj. kreće se pomoću dvije lakatne štake. Ne može hodati bez štaka. Vrlo brzo se umori, čim imalo duže hoda uz pomoć štaka, nedostaje joj zraka. Desna noga kraća za oko 10 cm. Kralješnica je skoliotična. Postoji izrazita hipotrofija natkoljene i pelvitrohanterne muskulature desne noge. Prema tome tuda pomoć joj je potreba za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje) pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu, pratnja liječniku i slično.

17. Na ročištu dana 18. svibnja 2021. godine saslušani su vještaci dr. Gordan Makarić, dr. Žarko Rašić, dr. GT, dr. Mladen Miškulin i dr. Miroslav Malić, koji suglasno iskazuju da duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti kod tužiteljice iznose 85%. Na pitanje pun. tuženika, temeljem čega su ocijenjene trajne posljedice s psihijatrijskog stanovišta dr. Makarića navodi da se isto odnosi na razvoj reaktivnog depresivnog poremećaja, čija je klinička slika dodatno modificirana blažom klinička slikom posttraumatskog psihoorganskog sindroma, te su trajne posljedice cijenjene ukupno 10 %. Na daljnje pitanje navodim kao što je i vidljivo iz pisanog nalaza od 14.01.2015, u spisu se ne nalazi psihijatrijska med. dokumentacija tužiteljice. Vještaci neurolozi s obzirom da je psihijatar u svom iskazu naveo da trajne posljedice tužiteljice zbog depresivnog i posttraumatskog psihoroganskog sindroma iznose 10% mi usuglašeno ukazujemo da stanje iza potresa mozga iznosi 5%, te sukladno tome trajne posljedice s neurološke i psihijatrijske strane iznose 15%. Na pitanje pun. tuženika o utjecaju infekcije MRS-a na konkretnu ocjenu duševnih bolova uslijed smanjenje životne i radne aktivnosti vještaci suglasno iskazuju da u konkretnom slučaju da je liječenje proteklo uredno, te da je tužiteljici proteza kuka koja je ugrađena u tijeku liječenja uslijed posljedica štetnog događaja ostala te da je funkcionirala na uobičajen način trajne posljedice kod tužiteljice glede ozljede kuka mogle bi iznositi 30%. Međutim, tužiteljica je između ostalih imala puknuće silaznog dijela aorte zbog čega je otvarana lijeva strana prsne šupljine i učinjena rekonstrukcija umjetnim materijalom oštećenog dijela aorte u kirurško ortopedom dijelili mi smo i cijenili obje posljedice sanacije po prijelom zdjelice, ugradnju totalne proteze kuka i stanje po puknuću silaznog dijela aorte. Stanje po otvaranju prane šupljine i zamjeni dijela aorte iznosi 20%. Osim navedenog kod tužiteljice je prisutan i kronični lumbalni sindrom na koji također otpada 5 %, trajnih posljedica govorimo u slučaju da nije došlo do infekcije sa MRS-a. Ukupnost s infekcijom s ortopedsko- kirurškog motrišta bi bila 70%. Na pitanje pun. tuženika koliko bi iznosila objedinjena ocjena svih vještaka imajući u vidu da su vještak psihijatar i vještaci neurološke struke, ukupno objedinili svoju ocjenu na 15% smanjenja životne aktivnosti, a vještaci kirurzi na 70% smanjenja životnih aktivnosti, ukoliko se primjeni princip numeričkog netrajanja daljnjih postotaka smanjenja životne aktivnosti, vještaci suglasno iskazuju da smo već i prije na današnjem roč. definitivno razjasnili sva preklapan ja u pojedinačnim nalazima te da ostajemo pri zaključnom mišljenju koje smo iznijeli n ročištu od 10.03.2016, a što iznosi 85%. Na pitanje kada bi u idealnom slučaju isključili posljedice MRS-a infekcije sa ortopedsko traumatološko kirurškog aspekta, trajne posljedice bi iznosile 55%, a na što treba dodati objedinjene trajne posljedice po neurolozima i psihijatru, što iznosi 70%. Uvidom u izvornik dopisa punomoćnika ravnatelja za kvalitetu Klinike za traumatologiju od 4. travnja 2023. godine (list 1057 spisa) razvidno je da su omaškom u nalazu napisali dio teksta da je tužiteljica pala u tramvaju. Sud je u ovom postupku utvrdio da su sve kopije istovjetne originalu.

18. Prema nalazima i mišljenjima medicinskih vještaka te dopunskim očitovanjima kod tužiteljica je nastupila ukupna invalidnost u omjeru od 85 %. Vještaci su na prigovore tuženika u cijelosti objasnili da su utvrdili, a prema povijesti bolesti i pregledom tužiteljice da je nastupila invalidnost od 85 %. Kod tužiteljice je stanje po ozljedama izvještačenim od strane imenovanih vještaka je definirana s danom 12. ožujka 2012. godine te su se vještaci dr. Mladen Miškulin, dr. Miroslav Malić, dr. Žarko Rašić i dr. GT usuglasili sa vještacima dr. Mladenom Miškulinom i dr. Miroslavom Malićem za tuđu pomoć i njegu. Vještaci su utvrdili da postoji uzročno - posljedična veza između MRS-a infekcije i samog štetnog događaja što je sud prihvatio jer je uzročno - posljedična veza liječenje tužiteljice radi navedene prometne nezgode. Sud je odbio tuženika za provođenje novog vještačenja, a prema odredbi čl. 258. i 259. ZPP-a.

19. Iz iskaza svjedoka ST proizlazi da se navedenog dana tužiteljica nalazila u vozilu kao suvozač kojim je on upravljao, bila je vezana sigurnosnim pojasom i sjeća se da nakon prometne nezgode kada su je vadili iz vozila da je on odvezao sigurnosni pojas i uz pomoć djelatnika hitne pomoći izvadio iz vozila.

20. U svom iskazu tužiteljica navodi da nije završeno liječenje. Navodi da je bila vezana sigurnosnim pojasom. Navodi da se ništa ne sjeća poslije udarca, a i narednih 20 dana. Navodi da čeka operaciju kuka, zdjelice. Navodi da je dostavila svu dokumentaciju u ovosudni predmet. Navodi da nije bila na rehabilitaciji u 12 mjesecu 2008. godine jer su je odbili, jer nije završeno liječenje. Navodi da će operacija biti u traumatološkoj bolnici. Navodi da je zadobila potres mozga, zdrobljena zdjelica, napuknuta trbušna aorta. Navodi da je provodila kontrole kod neurologa, neurokiruga i torakalnog kirurga. Navodi da nije operacija mogla biti izvršena, a radi infekcije mrsa. Navodi da je vjerojatno dobila tu infekciju i izliječila ju je. Navodi da su u Lovranu odustali od operacije zbog težine ozljeda nisu se usudili, a u Traumatološkoj su rekli da će izvršiti operaciju nakon što preurede sale za operaciju. Navodi da i prije prometne nezgode živi sa sinom, a koji je morao prekinutu školovanje. Navodi da nosi ortopedske cipele Navodi da su doktori rekli da ne mogu znati da li će uspjeti operacija za kuk, dok ne otvore taj dio, pa vide kakvo je stanje. Navodi da žive u stanu na II: katu i da navedena zgrade nema lift. Navodi da sin ima 20 godina i da ide u školu u Zagorskoj za pomoćna zanimanje, trenutačno je ne pohađa. Navodi da joj n ne može ići sam u školu, je, ima oduzetu poslovnu sposobnost i ona mu je skrbnik. Navodi da prije ove prometne nezgode sa zdravljem nije imala problema, niti je imala prometnu nezgodu. Navodi da joj bliža obitelj u [adresa]. Navodi da je došla živjeti u [adresa], zbog ina 2001 godine. Navodi da je liječnik opće prakse u [adresa] i on joj izdaje uputnice. Navodi da se zove MT i da radi u Domu zdravlja Požega. Navodi da je došla s autom da ju je dovezao svjedok. Navodi da se sa štakama može kretati, a bez štaka ne može Navodi da bi mogla sa jednom štakom se kretati, ali su joj liječnici rekli da je to preopasno, a radi kuka. Navodi kad se digne ujutro da spremiti doručak sinu,zna otići u trgovinu pomoću štaka. Navodi da kad se tušira treba pomoć ne može sama Navodi da prilikom tuširanja pomaže nekad sin,a nekad i svjedok danas koji je bio. Navodi da je i sada sa navedenim svjedokom u vezi, ali ne žive zajedno. Navodi da ima kadu, pa je to problem da se tušira, vjerojatno da ima neke drške ili da je kada manja da bi se mogla i sama tuširati. Navodi da se dijete može samo obuči i hraniti, treba mu pomagati prilikom tuširanja. Navodi da svjedok ne pomaže oko sina. Navodi da nije zatražila naknadu za tuđu pomoć preko Centra za socijalnu skrb. Pun. tužiteljice predlaže da se na rizik tužiteljice provede medicinsko vještačenje. Pun. tuženika se tome protivi, jer nije završeno liječenje, i predlaže odbaciti tužbu kao preuranjenu, odnosno prekinutu postupaka do završetka liječenja. te navodi da nije dostavila svu medicinsku dokumentaciju, jer je navela da je bila kod neurologa, neurokirurga, te nije dostavljeno od Lovrana povijest bolesti da nisu spremni za operaciju, te daju preporuku za liječenje u Zagrebu i operaciju, te dokaz pismeni da operacija nije učinjena u Traumatološkoj radi renoviranja operacione sale. Na ročištu održanom 12. listopada 2023. godine tužiteljica navodi da boravi u [adresa] od 1999. godine kada je njezino dijete s posebnim potrebama krenulo u školu. U kontinuitetu boravi u [adresa], a radi djeteta. U radnom odnosu u Zagrebu je bila od 2003. godine do nezgode te je nakon toga bila na bolovanju 10 godina u istoj firmi. Sin joj se školovao od 1999. godine do 2008. ili do 2009. godine. U stanu u kojem boravi u [adresa] živi nevjenčani suprug i sin.

21. Iskazom tužiteljice, uvidom u ugovore o najmu stan u [adresa] te dopisom Hrvatskog zavoda za socijalni rad za sud je razvidno da tužiteljičin sin ČT ima boravište u [adresa] u [adresa], stoga je životno i logično da tužiteljica živi s njim na toj adresi u Zagrebu.

22. Sud je raspravnim rješenjem odredio provođenje financijskog vještačenja na okolnost visine cijene sata tuđe pomoći i njege, za razdoblje od ozljeđivanja tužiteljice pa nadalje. Prema nalazu i mišljenju financijskog vještaka Ručević vještačenje d.o.o. proizlazi da je vještak na temelju utvrđenja iz izračuna, kako visine sata, nestručne tuđe pomoći i njege u razdoblju od 3. kolovoza 2008. godine pa nadalje, imajući u vidu mjesto prebivanja tužiteljice utvrdio iznose:

- 20,05 kn za 2008. godinu,

- 20,16 kn za 2009. godinu,

- 20,33 kn za 2010. godinu,

- 19,98 kn za 2011. godinu,

- 20,27 kn za 2012. godinu,

- 19,74 kn za 2013. godinu,

- 20,71 kn za 2014. godinu,

- 21,99 kn za 2015. godinu,

- 23,16 kn za 2016. godinu,

- 24,39 kn za 2017. godinu,

- 25,44 kn za 2018. godinu i nadalje.

23. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 27. svibnja 2024. godine, vještak Zrinko Ručević navodi de je na temelju utvrđenja i izračuna iz nalaza, vještak je mišljenja kako visine sata nestručne tuđe pomoći i njege, u razdoblju od 3. kolovoza 2008. pa nadalje, ako se polazi od prosječnih neto plaća NKV radnika u Požeško – slavonskoj županiji, iznose:

- 2,23 eura za 2008. godinu,

- 2,25 eura za 2009. godinu,

- 2,29 eura za 2010. godinu,

- 2,38 eura za 2011. godinu,

- 2,51 eura za 2012. godinu,

- 2,53 eura za 2013. godinu,

- 2,54 eura za 2014. godinu,

- 2,55 eura za 2015. godinu,

- 2,51 eura za 2016. godinu,

- 2,53 eura za 2017. godinu te

- 2,58 eura za 2018. godinu.

24. Na ročištu dana 17. rujna 2025. godine dopunski je saslušan vještak Zrinko Ručević, koji je iskazao, na upit pun. tuženika navodi da obrazloži strukturu neto cijene sata tuđe pomoći kako je istu iskazao u dodatnom pisanom nalazu i mišljenju od 27. svibnja 2024. Navodi kako je to napisao na stranici drugoj dodatnog nalaza da je cijene iskazao na bazi prosječnih neto plaća NKV radnika u Požeško slavonskoj županiji, a prema podacima koje prikuplja, obrađuje i objavljuje Državni zavod za statistiku RH. Objavljene podatke o prosječnim neto plaćama NKV radnika za pojedinu godinu predmetnog razdoblja podijelio je s prosječnim mjesečnim brojem radnih sati (174 sata mjesečno) kako bih došao do neto cijene jednog sata. Dakle, metodologija izračuna u dodatnom pisanom nalazu i mišljenju identična je metodologiji u osnovnom nalazu i mišljenju a jedina razlika je polazišni podaci, jer se u osnovnom nalazu i mišljenju polazilo od prosječnih isplaćenih mjesečnih plaća NKV radnika u gradu Zagrebu, dok sam u dopunskom nalazu i mišljenju polazio od istih ti plaća na razini Požeško slavonske županije.

25. Sud je dao vjeru vještaku da su svoje vještačenje iznijeli savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine na postavljena pitanja odgovorili i objasnili nalaz i mišljenje prema čl. 258 i 259 ZPP-a.

26. Vrhovni sud RH na sjednici građanskog odjela održane 15.06.2020. godine, zauzeo je pravno shvaćanje kojim je izmijenio orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50 % te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete a što je sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti sud je vodio računa da je tužiteljica rođena **.**.1969. godine da je zadobila teške ozljede , o jačini i trajanju povredom izazivanih tjelesnih boli, duševnih boli (duševne boli radi smanjenja životne i radne aktivnosti, duševne boli radi naruženja), pretrpljenog straha, da se je liječila i oporavljala od ozljeda 10 godina, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223. ZPP-a i odredbe čl. 1100. ZOO-a, odlučiti da je ukupni primjereni iznos pretrpljenih tjelesnih boli, pretrpljenog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševnih boli radi naruženja ukupni iznos od 148.649,55 eur.

27. Sud je utvrdio da je tužiteljici pružena tuđa pomoć i njega od osobe kojoj to nije profesionalna djelatnost. Prilikom odlučivanja o visini tuđe pomoći i njege sud je uzeo u obzir nalaz i mišljenje financijskog vještaka Zrinka Ručevića, a kojom metodologijom je utvrdio prosječnu isplaćenu mjesečnu plaću NKV radnika u Gradu Zagrebu od 2008. godine pa nadalje, stoga je valjalo dosuditi tužiteljici s osnova tuđe pomoći i njege iznos 106.508,01 eur sa zakonskim zateznim kamatama počev od 7. prosinca 2011. pa nadalje do 2. srpnja 2025. godine te od 8. mjeseca 2025. godine, te na ime trajne rente mjesečno iznos 617,89 eur počev od 1. kolovoza 2025. godine pa nadalje, a prema odredbi čl. 1095. ZOO-a. U odnosu na povećanje materijalne štete ne stoji tvrdnja tuženika da je nastupila zastara jer prema odredbi čl. 230. ZOO-a tražbina materijalne naknade štete zastarijeva za tri godine, tužiteljica potražuje štetu, odnosno tuđu pomoć i njegu nakon podnašanja tužbe, dok se u smislu povećanja zatraženih iznosa za tuđu pomoć i rentu usklađuje s nalazom i mišljenjem financijskog vještaka, a radi se o tzv. ne pravoj preinaci, s obzirom se radi o generičkim zahtjevima, pa u odnosu na te povišene a već zatražene iznose, zastara nije nastupila.

28. Sud je odlučio o ukupnom primjerenom iznosu u odnosu na povrede prava osobnosti, te umanjivši za isplaćeni iznos od 63.816,84 eur, dosudio na ime prava osobnosti 84.832,71 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja Odštetnog zahtjeva pa do isplate.

29. Sud je dosudio na iznos nematerijalne štete zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja zahtjeva za štetu tuženiku, pa do isplate a prema čl. 1103. ZOO-a, jer obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Sud je dosudio na isplaćene iznose zatražene zakonske zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva pa do isplate, a prema čl. 1103. ZOO-a, a za materijalnu štetnu prema čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

30. Sud je dosudio na dosuđenu materijalnu štetu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, jer prema čl. 12 Zakona obveznim osiguranjima u prometu koji je u svezi sa stavkom 1. točkom 2 i 4 navedenog zakona, ovdje tuženik dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi, ovdje tužitelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni, tužitelj uz presuđeni iznos materijalne štete ima pravo potraživati isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

31. Tuženik je prigovorio ugroženosti limita police, koji limit iznosi 3.500.000,00 tadašnjih kuna sada 464.529,83 eur, a što je vidljivo iz spisa PN-1378/19. Tuženik tablicom isplata nije dokazao da bi se iscrpila do limita police. Kod ocjene limita odgovornosti po osnovi naknade štete u obliku novčane rente visina štete se utvrđuje kapitaliziranjem rente prema cijenama u vrijeme nastanka štetnog događaja jer ako tako utvrđeni iznos štete ne prelazi iznos osigurane svote, osiguratelj je dužan potpuno nadoknaditi i kad visina štete prema cijenama u to vrijeme prelazi iznos osigurane svote, stoga je sud odbio tuženika sa prijedlogom provođenja financijskog vještačenja.

32. Sud je dosudio parnični trošak tužitelju temeljem čl. 154. st. 1 ZPP-a u iznosu od 63.743,15 eur koji se odnosi na tužbu 1596 bodova, podnesak 24.06.2010. g. 1596 bodova, ročište 5.10.2010. g. 1496 bodova, ročište 18.01.2011. g. 1496 bodova, podnesak 6.07.2012. g. 1496 bodova, ročište 18.10.2012. g. 382,50 bodova, ročište 17.01.2013. g. 1438 bodova, podnesak 27.03.2013. g. 50 bodova, ročište 16.05.2013. g. 1454 bodova, podnesak 14.01.2014. g. 50 bodova, podnesak 12.06.2014. g. 50 bodova, podnesak 20.02.2015. g. 1526 bodova, ročište 16.09.2015. g. 382,50 bodova, ročište 10.11.2015. g. 382,50 bodova, podnesak 8.01.2016. g. 50 bodova, ročište 14.01.2016. g. 815 bodova, ročište 10.03.2016. g. 1433 bodova, ročište 7.12.2016. g. 1433 bodova, podnesak 12.02.2018. g. 50 bodova, podnesak 12.02.2018. g. 50 bodova, ročište 13.03.2019. g. 1433 bodova, podnesak 31.10.2019. g. 50 bodova, ročište 14.01.2020. g. 382,50 bodova, ročište 6.03.2020. g. 382,50 bodova, podnesak 10.09.2020. g. 50 bodova, ročište 18.09.2020. g. 382,50 bodova, podnesak 5.01.2021. g. 50 bodova, ročište 16.02.2021. g. 382,50 bodova, ročište 6.04.2021. g. 382,50 bodova, ročište 18.05.2021. g. 1667 bodova, ročište 16.03.2021. g. 1667 bodova, podnesak 29.04.2022. g. 50 bodova, ročište 12.07.2022. g. 382,50 bodova, podnesak 26.07.2022. g. 50 bodova, ročište 20.10.2022. g. 1667 bodova, podnesak 17.05.2022. g. 50 bodova, ročište 1.06.2023. g. 382,50 bodova, podnesak 11.09.2023. g. 50 bodova, ročište 12.09.2023. g. 1758 bodova, ročište 12.10.2023. g. 1758 bodova, podnesak 29.01.2023. g. 50 bodova, ročište 9.02.2024. g. 1758 bodova, podnesak 23.02.2024. g. 50 bodova, podnesak 21.06.2024. g. 1758 bodova, ročište 11.09.2024. g. 2309 bodova, ročište 17.10.2024. g. 2309 bodova, ročište 5.12.2024. g. 382,50 bodova, ročište 21.01.2025. g. 2309 bodova, ročište 1.07.2025. g. 2309 bodova, podnesak 10.07.2025. g. 2309 bodova, ročište 17.09.2025. g. 2309 bodova, ročište 23.01.2026. g. 2309 bodova, što iznosi 49.550,50 za rad odvjetnika prema OT, PDV 12.387,62 eura, trošak medicinskog vještačenja 875,97 eura ,265,45 eura, trošak pristojbe na presudu 663,61 eur.

U Zagrebu, 25. ožujka 2026.

Sudac:

Saša Bušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun

- tuženiku po pun