REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1198/2024-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužiteljici ŠD iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 849,00 € skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 31.05.2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

II/ Nalaže se tuženiku tužiteljici nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.026,25 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od 31. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

III/ Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 eura sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 22. studenog 2023. ozlijeđena prilikom odlaska s posla kod poslodavca KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTIRJA d.d., Zagreb, Ravnice 48, u tvorničkom krugu kod porte krećući se opločenim betonskim nogostupom. Krećući se nogostupom, tužiteljica je zapela odnosno spotaknula se o poklopac šahta koji nije bio u nivelaciji s okolnom površinom (1,5 cm iznad opločenja), izgubila ravnotežu i pala.

2. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornost se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

3. Kako je tužiteljica ozlijeđena zbog neispravnog postavljenog šahta na nogostupu u tvorničkom krugu koji je dužan održavati poslodavac i kako je tužiteljici priznata ozljeda na radu jer je ozlijeđena prilikom odlaska s posla, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužiteljice osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete.

4. S obzirom na nadvedeno, tužiteljica je podnijela tuženiku odštetni zahtjev 31. svibnja 2024., a tuženik joj je u predmetu broj: 70 IMOD 2371 2024 otklonio zahtjev kao neosnovan uz obrazloženje da nema odgovornosti poslodavca jer se ne radi o šteti u radnom procesu, a nije niti dokazano mjesto pada, te nema svjedoka odnosno snimka kamere. Takva odluka je neosnovana u cijelosti s obzirom da je tužiteljici od strane HZZO-a priznata ozljeda na radu pa je odgovornost tuženika nesporna, a sud je u parnici vezan rješenjem HZZO-a kao upravnim aktom jer ga je donijelo nadležno upravno tijelo. Tuženik neosnovano osporava odgovornost svog osiguranika s obzirom da je poslodavac tužiteljice dužan i održavati tvornički krug u stanju sigurnom za nesmetano kretanje pješaka odnosno svojih radnika. Tužiteljica nije znala da će pasti i nije odgovorna što nitko nije svjedočio njezinom padu.

5. Tužiteljica se javila u Kliniku za traumatologiju Zagreb, gdje su joj dijagnosticirane ozljede: Contusio nasi i contusio genus sin. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom pada ozlijedila nos i koljeno lijeve noge uslijed čega je trpjela intenzivne bolove i trah. Tužiteljica je trpjela jake bolove u korijenu nosa i prednjoj strani lijevog koljenja na kojemu su ostale ekskorijacije. Tužiteljica je morala mirovati s držanjem noge na povišenom, nositi elastični zavoj, stavljati hladne obloge i uzimati analgetike. Tužiteljica je bila radno nesposobna te joj je trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova.

6. Slijedom navedenog, kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa ona na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, potražuje za pretrpljene bolove 1.200,00 eura, za pretrpljeni strah 1.000,00 eura, za tuđu pomoć 200,00 eura, ukupno 2.400,00 eura.

7. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 29. svibnja 2025. tužiteljica potražuje kao u izreci.

8. U odgovoru na tužbu tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate kao previsoko postavljen, a uzimajući u obzir jačinu i karakter ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, orijentacijskim kriterijima, kao i sudskoj praksi.

9. Nesporno je da je tuženik s poslodavcem tužitelja KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima s pripadajućim uvjetima osiguranja.

10. Tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, mehanizam nastanka ozljeđivanja tužiteljice kako ga ista opisuje u tužbi, odgovornost svog osiguranika za štetni događaj, uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i štete, te naposljetku i visinu tužbenog zahtjeva.

11. Najprije se ističe kako tuženik kao osiguratelj ne odgovara isto kao i osiguranik, odnosno ne odgovara u smislu općih propisa građanskog prava zato što on nije štetnik – dakle osoba odgovorna za štetu, već odgovara samo u okvirima Ugovora o osiguranju/police i pripadajućih uvjeta. Ukoliko je kojim slučajem do štetnih posljedica kod tužiteljice došlo na opisan načina iz tužbe, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Naime, prema navodima iz tužbe proizlazi kako se tužiteljica ozlijedila bez ikakvog povoda i bez razloga zbog kojih bi bio odgovoran osiguranik tuženika, već je do pada i ozljede došlo zbog nepažnje tužiteljice izvan radnog vremena prilikom odlaska s posla te izvan radnog procesa osiguranika tuženika. Mehanizam nastanka ozljede je sporan budući osim navoda tužitelj ice o navodnoj ozljedi, ne postoji niti jedan drugi dokaz kojim bi se potvrdilo da je tužiteljica pala upravo na mjestu koje navodi tužiteljica. Isto tako, budući se prema navodima tužiteljice štetni događaj dogodio ispred prostorija osiguranika tuženika odnosno u vanjskom dijelu pokraj porte, nejasno je kako za predmetni događaj nije bilo svjedoka i očevidaca događaja, a niti video-snimki nazora.

12. Dakle, iz opisa štetnog događaja iz tužbe, kao i dokumentacije priložene uz tužbu, ne proizlazi ikakva odgovornost osiguranika tuženika , već je kao uzrok ozljede navedena isključivo nepažnja tužiteljice pa slijedom navedenog ne postoji niti obveza tuženika isplatiti ikakvu naknadu štete. Dakle, u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja, već je šteta nastala isključivo nepažnjom oštećenika na koju osiguranik nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći.

13. Tijekom postupka tuženik je podneskom od 10. lipnja 2025. istaknuo da je iscrpljen agregatni limit po polici osiguranja poslodavca tužiteljice Kraš d.d. prema djelatnicima koji iznosi 79.633,69 eura, te se usprotivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva nakon provedenog medicinskog vještačenja i njegovog smanjenja.

14. Tužiteljica je istaknula prekluziju za iznošenje prigovora iscrpljenosti limita po polici osiguranja 078700103880, navodeći da je tuženik pri primitku tužbe bio dužan rezervirati iznos novca za štetu tužitelju jer je prigovor iznio nakon zaključenja prethodnog postupka.

15. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: Prijavu o ozljedi na radu (strana 5-10, 57-60 spisa), e-mail korespondenciju (strana 11, 14 spisa), Odštetni zahtjev (strana 12-13 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (strana 15-16 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 17-19 spisa), fotografije (strana 24-25 spisa), Uvjete za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti (strana 29-34 spisa), Police osiguranja i privitak policama (strana 35, 37, 39 , 40-42, 73, 74, 75, 77-86 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću (strana 63-64 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (strana 195-201 spisa), saslušana je svjedokinja ND (strana 209-210 spisa), saslušana je tužiteljica (strana 210 spisa).

16. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

17. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija.

18. Među strankama je sporna odgovornost za štetu, nastanak štetnog događaja i visina neimovinske i imovinske štete.

19. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu razvidno je da se tužiteljica ozlijedila na putu s posla (odlaska s posla kući), u prostoru tvorničkog kruga poslodavca prema glavnoj porti za evidentiranje odlaska kući, da se kretala opločenim betonskim nogostupom, da je zapela za poklopac šahta koji nije u nivelaciji s okolnom površinom (1,5 cm iznad opločenja), te je izgubila ravnotežu, pala i ozlijedila lijevu nogu i nos, uzrok ozljede nije povezan s radnim procesom radnika, da je pružena prva pomoć, da nije provedena interna istraga, očevid od strane police, kao ni nadzor od strane inspektora zaštite na radu.

20. Uvidom u presliku spisa HZZO-a razvidno je da je tužiteljici povodom štetnog događaja od 22. studenoga 2023. priznata ozljeda na radu 18. svibnja 2024.

21. Iz iskaza saslušane svjedokinje, neposredno nadređena, proizlazi da joj je tužiteljica rekla da je zapela na šaht u krugu tvornice koji je bio izbočen, a ne u nivou ceste, da ju je odvezla na hitnu jer je imala posjekotinu na nosu i natučeno koljeno, da se nezgoda dogodila prilikom odlaska tužiteljice iz druge smjene, da je tužiteljica bila na bolovanju tjedan dana, da su i drugi radnici zapinjali na šaht ali ne zna je li bilo ozlijeđenih.

22. U svom iskazu tužiteljica izjavljuje da je odlazila s posla kući, prolazila je putem prema izlazu i porti, poklopac stalno tu stoji i zapela je i pala; radilo se o uobičajenom prolazu za ulazak i izlazak iz kruga tvornice koji je puno puta prošla, da je na nogama imala ravne tenisice u odjeći za odlazak kući, da prije toga nikada nije imala nikakvu ozljedu kod tuženika; ovo se dogodilo mjesec i pol prije mirovine, da su joj na hitnoj snimili i napravili pregled i otpustili kući, kod kuće su joj pomagali suprug i kćer u poslovima koje inače radi (kuhanje, pospremanje kuće, odlazak u trgovinu).

23. Iskaz tužiteljice i svjedokinje sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.

24. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

25. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, u daljnjem tekstu ZZR) koji odredbom čl. 25. propisuje da (1) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Nadalje, polazna osnova je da se radi o izvanugovornom osiguranju od odgovornosti poslodavca i činjenici da je ozljeda tužitelja priznata rješenjem HZZO-a kao ozljeda na radu, te je sud vezan pravomoćnom odlukom upravnog tijela jer ona predstavlja prethodno pitanje u smislu čl. 12. ZPP-a, koje sud ne može preispitivati i kojim je isključivo vezan u odnosu na utvrđenje razloga nastale ozljede.

26. Za štetu nastalu uslijed ozljede na radu poslodavac , a jednako tako i njegov osiguratelj, odgovaraju prema kriteriju uzročnosti (objektivna odgovornost) u skladu s odredbama članka 111. ZR-a, članaka 1063. i 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) i članka 25. stavka 1. ZZR. Odredbom članka 25. stavka 1. ZZR-a propisano je da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavl jajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom članka 25. stavka 2. ZZR-a, prema kojoj poslodavac (pa i njegov osiguratelj) može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Isti ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom članka 1067. ZOO-a.

27. Tuženik nije dokazao postojanje ekskulpacijskog razloga odnosno da je do štete došlo djelovanjem treće osobe, tužiteljice ili više sile. Prema stavu ovog suda poslodavac je mogao izbjeći posljedice ozljeđivanja bilo kojeg radnika, pa tako i tužiteljice, da je poklopac šahta koji nije bio u nivelaciji s nogostupom popravio. Slijedom navedenog tuženik je odgovoran za naknadu štete koju je tužiteljica trpjela kao posljedicu štetnog događaja.

28. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužiteljica pretrpjela u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu, te na osnovi pregleda tužiteljice od strane vještaka.

29. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila natučenje nosa i lijevog koljena.

30. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužiteljica je trpjela bol jačeg intenziteta 1 dana, bolove srednjeg intenziteta 3 dana, manjeg intenziteta 2 tjedna kumulativno, to je sud tužbeni zahtjev tužiteljici s osnove bolova usvojio u iznosu od 500,00 eura, a odbijena je kao previsoko zatražen iznos od 500,00 eura.

31. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj ica trpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, srednjeg intenziteta 2 dana, a manjeg intenziteta 8 dana kumulativno. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužiteljici pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 400,00 eura, a odbijena je kao previsoko zatražen iznos od 400,00 eura.

32. Tužiteljici je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 7 dana po 2 sata, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj ica za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 3,50 eura, sud je tužiteljici dosudio iznos od 49 eura.

33. Obzirom na naprijed navedeno tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 849,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a, sa zateznom kamatom od 31. svibnja 2024. dana podnošenja odštetnog zahtjeva, temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a, a odbijena je za iznos od 1.000,00 eura kao previsoko zatražen.

34. U odnosu na istaknuti prigovor iscrpljenosti agregatnog limita iz podneska tuženika od 10. lipnja 2025. provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o., kojemu je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, te na osnovi dokumentacije priležeće u spisu. U nalazu i mišljenju utvrđeno je da prema dokumentaciji priloženoj u spisu svota po polici osiguranja prema djelatnicima broj 078700103880 (sklopljena kod tuženika) nije iscrpljena, iz razloga što je oštećenicima po navedenoj polici na ime glavnice do 4. veljače 2025., ukupno isplaćeno 76.378,11 EUR, čime minimalna svota obveznog osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima, koja je u vrijeme štetnog događaja iznosila 79.633,69 EUR, nije prekoračena.

35. Prigovor tuženika o iscrpljenosti agregatnog limita nije osnovan, naime temeljem odredbe čl. 288.a st. 6 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08-ispr., 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, u daljnjem teksta: ZPP-a) propisano je da se materijalno pravni prigovori mogu isticati i nakon zaključenja prethodnog postupka, ali se rad i njihova opravdanja ne mogu iznositi nove činjenice, niti se mogu predlagati novi dokazi, osim ako se radi o činjenicama i dokazima koje bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Dakle, da bi se tuženik mogao opravdano pozivati na ispunjenje agregatnog limita, trebao je i morao nakon zaprimljene tužbe, nakon danog odgovora na tužbu, rezervirati utužena novčana sredstva za naknadu štete, u smislu čl. 106. Zakona o osiguranju (Narodne novine 30/15, 112/18, 63/20, 133/20, 151/22, 152/24, u daljnjem tekstu ZO).

36. Prema stavu ovoga suda i utvrđenju vještaka, tuženik na temelju prijavljenih šteta poslodavca tužiteljice koje su uslijedile nakon podnošenja ove tužbe 13. kolovoza 2024., podnošenja odgovora na tužbu od 17. rujna 2024., tuženik do 4. veljače 2025. nije iscrpio svotu po polici osiguranja, niti je ista prekoračena iznad iznosa od 79.633,69 eura.

37. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

38. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

39. Tužiteljici je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 5.3.2025., 10.9.2025., 3.2.2026. svako po 100 bodova, podneska od 29.5.2025. po 100 bodova, podneska od 11.9.2024., 7.3.2025., 18.12.2025. svaki po 25 bodova, ukupno 675 bodova odnosno 1.350,00 eura. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu preostalih troškova temeljem odredbe čl. 299.a ZPP-a.

40. Razmjerno uspjehu tužiteljice u omjeru od 46% priznat je trošak u iznosu od 621,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 155,25 eura, troškovi medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, tužiteljici je priznat ukupni trošak u iznosu od 1.026,25 eura.

41. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

42. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika