Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-9312/2024-16

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UT, zastupanog po branitelju Dariju Čaji, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24, dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), kažnjivog po članku 57. stavku 7., uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24- 4/46503, Urbroj: 511-12-33-24-1 od 29. svibnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka u smislu odredbe članka 221. stavka 1. i članka 222. stavka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje: Prekršajni zakon), dana 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona

Okrivljenik: ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i Š, rođen **.**.2005. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], student, zaposlen, mjesečnih primanja cca 1.000,00 eura, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno sankcioniran, kazneno neosuđivan

o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

da bi

dana 29. svibnja 2024. godine u 10:50 sati u mjestu Trogir, ulica Trogirska cesta kućni broj BB, kao vozač vozila M1 marke „Peugeot“ registarske oznake [registarska oznaka], izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da je upravljao s navedenim vozilom kolnikom odvojka ulice Trogirska cesta od tc. Spotshopping park, južnom prometnom trakom od smjera zapada prema istoku, kojom prilikom dolaskom do T raskrižja s kolnikom ulice Stombrata ušao je u navedeno raskrižje zadržavajući smjer kretanja, a da prethodno nije propustio teretno vozilo marke „Opel“ registarske oznake [registarska oznaka] koji mu je nailazio s lijeve strane, odnosno kojim je kolnikom ulice Put Stombrata od smjera sjevera prema jugu, zapadnom prometnom trakom upravljao ĆT, te na navedeno vozilo ima pravo prednosti prolaska, uslijed navedenog došlo je do sudara između prednjeg lijevog dijela osobnog automobila marke „Peugeot“ registarske oznake [registarska oznaka] i prednje desne strane teretnog vozila marke „Opel“ registarske oznake [registarska oznaka],

čime da bi postupio protivno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 57. stavku 7., uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona.

II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir izdala je obavezni prekršajni nalog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude, a protiv kojeg je okrivljenik pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku te je istog stavio izvan pravne snage, te na temelju odredbe članka 221. stavka 1. točke 6., a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Okrivljenik ŠT ispitan pred ovim Sudom u žurnom postupku, dana 24. travnja 2025. godine, izjavio je da se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Kritične prilike vozio je brzinom ne većom od 20 km/h, a onim smjerom kako je i navedeno u obaveznom prekršajnom nalogu. Prilikom kretanja vidio je drugo, dostavno, vozilo tvrtke DHL kojim je upravljao ĆT; to vozilo skretalo je desno u [adresa] te je ocijenio da nema zapreke da nastavi kretanje južnom prometnom trakom kojom se kretao. U jednom trenutku, a nakon što je već ušao u [adresa], ĆT bez kočenja i smanjenja brzine radi naglu kretnju skretanja polukružno lijevo. Dakle, vraća se na ulicu kojom se on kretao; vidjevši što radi poduzima radnju naglog kočenja i davanja krajnje desno, zbog čega se svojim vozilom penje i na rubnik ceste. Neovisno od toga, dakle već u situaciji kada je zaustavljen, ĆT ga svojim vozilom, svojom prednjom desnom stranom, pogađa u njegovu prednju lijevu stranu vozila; potom izjavljuje da mu je žao, da nije gledao i da je on kriv. Predlaže da se sasluša svjedok ĆT, a po potrebi i policijski službenik koji je sastavio Zapisnik o očevidu.

4. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je pozvao i svjedoka ĆT, drugog sudionika prometne nesreće.

5. Svjedok ĆT, na ročištu održanom 6. listopada 2025. godine, navodi kako se sjeća kritične prigode kada je vršio dostavu, kojom prilikom je trebao odnijeti paket u „Zeleno i modro“ ili u neku drugu firmu, ali u toj blizini i na putu do tamo stranka ga je obavijestila kako nije na lokaciji i to je razlog zbog kojeg se on odlučio vratiti. Obavio je radnju polukružnog okretanja nekakvih 150 metara udaljenosti od početka ulice Put Stombrata te uvjerivši se da nema nikoga, priključio se na cestu. Ovdje okrivljeni nije se zaustavio na znak STOP te ga je udario, u suvozačeva vrata. Sjeća se da je tom prigodom s njim bila ženska osoba na suvozačevom mjestu, obje prednje gume su mu bile puknute, a on da mu je pomogao izaći iz vozila. Nakon toga su više od sat vremena čekali policiju.

5.1. Zamjenik branitelja okrivljenika upitan ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedoka ĆT, navodi da ima pitanja te postavlja pitanje: „Da li ste u trenutku uključivanja na cestu vidjeli ili primijetili okrivljenika?“, svjedok odgovara da nije.

5.2. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika: „S kolikom brzinom ste upravljali?“, svjedok odgovara da se ne može točno sjetiti, ali da se radi vjerojatno o brzini 20-30 km/h.

5.3. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika svjedoku: „Da li znate kojom brzinom je upravljao okrivljenik?“, isti odgovara da ne zna.

5.4. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika svjedoku: „Da li ste upotrijebili pokazivač smjera kada ste se uključivali na glavnu cestu?“, isti odgovara da se ne sjeća.

5.5. Na poseban upit Suda svjedoku ĆT da li je istina da je njegova prva reakcija nakon prometnog sraza bila ta da se ispričao ovdje okrivljenom, svjedok odgovara da je, ali to zato što u tom trenutku nije znao da on ima pravo prolaska, odnosno da se on nalazi na ulici s prvenstvom prolaza.

5.6. Zamjenik branitelja okrivljenika pokazujući na situacijskom planu točku broj

4. postavlja upit svjedoku: "Jeste li vidjeli da vam ovdje stoji znak koji označava prednost prolaska?", na što svjedok odgovara da se ne sjeća.

5.7. Zamjenik branitelja okrivljenika postavlja pitanje svjedoku: „Kada ste vozili Put Stombrata, u trenutku kada radite lijevo skretanje (priključivanje na cestu), što Vi vidite ispred sebe?", svjedok odgovara da se ne sjeća što je vidio, ali da sa sigurnošću može reći da nije vidio ovdje okrivljenog jer zasigurno ne bi dopustio da ga isti udari.

5.8. Zamjenik branitelja okrivljenika prigovara iskazu svjedoka ĆT kao u potpunosti neistinitom, iskonstruiranom te u očiglednoj suprotnosti sa situacijskim planom, kao i sa fotografijama mjesta nesreće koje se nalaze u spisu. Svjedok da ne govori istinu kada kaže da je radnju polukružnog okretanja radio 150 metara od mjesta nesreće već je on radnju polukružnog okretanja radio točno na T- raskrižju Put Stombrata te odvojka Ulice Ivana Pavla II.

5.9. Okrivljenik ŠT, u odnosu na iskaz svjedoka ĆT, navodi kako je isti neistinit. Kritične prigode svjedok se polukružno okrenuo na samom početku ulaska u ulici Put Stombrata odnosno na samom T- raskrižju, a nikako 150 metara dalje, o čemu može posvjedočiti i policijski službenik koji je kritične prigode uredovao i koji mu je tom prigodom prvotno htio uručiti kaznu zbog nepropisnog polukružnog okretanja. Dakle, na licu mjesta isti je priznao da je to bilo na početku raskrižja i to je kazao policijskom službeniku. Također, tom prigodom svjedok mu je kazao kako mu se ispričava zbog navedene radnje, da mu je žao, da nije pogledao i da ovu radnju radi svaki dan i da mu se ovako nešto nije nikada desilo. Sa njim je kritične prigode na suvozačevom sjedalu bila kolegica sa faksa, budući da su tada išli na kolokvij. Kako je došlo do prometne nesreće on je morao ostati, propustio je kolokvij, a ona da je otišla do parkinga i potom sa svojim vozilom na fakultet. Njeno ime je JT. Prvotni dogovor između njega i svjedoka bio je da će osiguranje pokriti štetu, potom je svjedok nazvao svog poslodavca koji mu je kazao da mora zvati policiju.

6. Zamjenik branitelja okrivljenika predlaže da se provede prometno-tehničko vještačenje, da se saslušaju svjedokinja JT i policijski službenik koji je konkretne prigode uredovao, a također da se pribave video nadzori iz neposrednih blizina mjesta događaja.

7. Zbog ovako kontradiktornih izjava okrivljenika i svjedoka, drugog sudionika prometne nesreće, Sud je prihvatio prijedlog zamjenika branitelja okrivljenika te je odredio provođenje prometno- tehničkog vještačenja po vještaku Jozu Šitumu, dipl. ing., na okolnost utvrđivanja točne dinamike nastanka prometne nesreće, a kako bi utvrdio sve relevantne činjenice, prije svega one za koje je potrebno stručno znanje kojim Sud ne raspolaže.

8. U nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila NT, dipl.ing., od 15. prosinca 2025. godine se zaključno navodi:

„Način nastanka prometne nesreće: automobil Peugeot se kretao južnim kolničkim trakom odvojka Ulice Ivana Pavla II., iz smjera zapada u smjeru istoka, a na raskrižju s [adresa] je zadržavao smjer kretanja ravno prema istoku (Ulici Ivana Pavla II.). Teretni automobil Opel se kretao sjevernim kolničkim trakom odvojka Ulice Ivana Pavla II., iz smjera istoka u smjeru sjevera prema [adresa]. Dakle, TA Opel je obavljao radnju polukružnog okretanja na raskrižju. Uočivši opasnost, vozač OA Peugeot je s vozilom skretao udesno na bankinu izvan ceste kako bi izbjegao sudar, pri čemu je sa prednjim lijevim dijelom vozila i prednjim lijevim kotačem udario u prednji desni dio vozila TA Opel, nakon čega se konačno zaustavio desnim dijelom vozila izvan južnog ruba kolnika na bankini, prednjim dijelom okrenut u smjeru istoka. Teretni Opel se nakon sudara zaustavio u poslije sudarnom položaju po sredini južnog prometnog traka, prednjim dijelom okrenut u smjeru jugoistoka.

Postavljena prometna signalizacija u raskrižju: iz smjera kretanja TA Opel ja postavljen prometni znak C06- cesta s prednošću prolaska s dopunskom pločom E14- pružanje ceste s prednošću prolaska pa je ovo smjer ceste s prednošću prolaska. Iz smjera kretanja OA Peugeot ja postavljen prometni znak B02- obavezno zaustavljanje s dopunskom pločom E14-1- pružanje ceste s prednošću prolaska pa ovaj smjer ceste nema prednost prolaska.

Prometni znakovi su postavljeni tako da se mogu jasno i na vrijeme uočiti kako bi vozači mogli i prema njima postupati pa tako i ustupiti prednost prolaska u raskrižju. U raskrižju nema postavljenog prometnog znaka B29- zabrana polukružnog okretanja pa je ta radnja s vozilom dozvoljena.

Sudarni i konačan poslije sudarni položaj automobila Peugeot i teretnog automobila Opel odgovara opisanom načinu nastanka prometne nesreće, prema čemu je TA Opel obavljao radnju polukružnog okretanja. Iz podataka u spisu se ne može utvrditi je li vozač TA Opel imao uključen pokazivač smjera.

Tehnička održivost iskaza vozača se može u prometno tehničkom smislu ocijeniti prema slijedećem:

● prema opisanom načinu kretanja vozila i nastalih oštećenja na automobilima, iskaz vozača OA Peugeot UT je tehnički održiv jer se vozač TA Opel prilikom početka radnje polukružnog okretanja zbog povoljnijeg, odnosno većeg radijusa polukružnog okretanja vozilom izmicao udesno, što je moglo dovesti u zabludu vozača OA Peugeot koji je zbog te radnje vjerojatno zaključio da će TA Opel zaista skrenuti udesno na Put Stombrata, što se nije dogodilo jer je vozač TA Opel nastavio radnju polukružnog okretanja u raskrižju;

● nadalje, prema opisanom načinu kretanja vozila TA Opel, iskaz vozača Ć glede lokacije polukružnog okretanja udaljene oko 150 m od raskrižja je tehnički neodrživ, jer ta lokacija nije uvjetna za obavljanje radnje polukružnog okretanja o obzirom da na tom mjestu nema adekvatnog proširenja, odnosno cesta je izgrađena u nedovoljnoj širini oko 5.5 metara;

● osim toga, trajektorija kretanja TA Opel pri radnji polukružnog okretanja, odgovara sudarnom i poslije sudarnom položaju oba vozila;

● prema tome, vozač TA Opel je poduzimao radnju polukružnog okretanja u samom raskrižju gdje se dogodio sudar s OA Peugeot pa iskaz vozača TA Opel iz kojeg proizlazi da je u raskrižju skretao ulijevo, nije tehnički održiv;

● nadalje, da je vozač TA Opel obavljao radnju skretanja ulijevo iz [adresa] ne bi mogao doći u sudarni položaj u kojem su se vozila zaista i sudarila pa tako ni u poslije sudarni položaj, a njegova trajektorija u slučaju pravilnog skretanja ulijevo iz Puta Stombrata je prikazana na situacijskom planu i označena zelenom strelicom.

Brzina kretanja automobila Peugeot neposredno prije sudara je iznosila oko 25-30 km/h.

Brzina kretanja teretnog automobila Opel prije sudara je iznosila oko 20-25 km/h.

Mjesto sudara između OA Peugeot i TA Opel nalazi se u južnom kolničkom traku odvojka Ulice Ivana Pavla Il (Trogirska cesta), udaljeno oko 6.40 - 6.60 m južno i oko 1.30 - 2.00 m zapadno od PTM.

Preglednost ceste: u vrijeme nastanka prometne nesreće je bio dan, vrijeme vedro, promet je bio normalnog intenziteta, duljina puta horizontalne preglednosti iz smjera zapada od raskrižja je iznosila najmanje oko 80 - 90 m.

Mogućnost međusobnog uočavanja: na navedenoj udaljenosti je vozač automobila Peugeot mogao uočiti vozača automobila Peugeot, ali i vozač teretnog automobila Opel, s obzirom na konstruktivne elemente ceste, uz uvjet da im vidno polje ne zaklanjaju druga vozila u prometnom toku koja su se eventualno mogla nalaziti između njih, o čemu nema podataka u spisu. Upravo obavljajući radnju polukružnog okretanja, u završnom dijelu te radnje vozač TA Opel dolazi u nepovoljan kut u odnosu na vozilo OA Peugeot kada mu se bitno smanjuje mogućnost uočavanja vozila Peugeot, ne samo zbog tog nepovoljnog kuta nego i konstrukcijskih elemenata teretnog automobila Opel koji u stražnjem dijelu nema stakla nego metalne dijelove kroz koje vozač ne može uočiti prometnu situaciju na cesti.

Položaj vozila u vremenu i prostoru: u vremenu 1 s prije sudara, kada vozač TA Opel obavlja radnju polukružnog okretanja, automobil TA Opel je bio udaljen od mjesta sudara oko 6.2 m u smjeru sjevera, a u istom tom vremenu OA Peugeot je bio udaljen oko 7.6 m u smjeru zapada.

Tehnička mogućnost zaustavljanja vozila do mjesta sudara: ako bi se OA Peugeot kretao brzinom oko 20 km/h ili bilo kojom manjom brzinom od navedene, vozilo bi se zaustavilo do mjesta sudara, ako vozač reagira na kočnicu intenzivnim kočenjem u prosječnom vremenu od 1 s, u trenutku kada je automobil od mjesta sudara bio udaljen oko 7.6 m. S obzirom na brzinu kretanja OA Peugeot od 25- 30 km/h prije sudara, vozilo se nije moglo u tom vremenu zaustaviti do mjesta sudara. “

9. Po zaprimanju vještva stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila NT, dipl.ing., od 15. prosinca 2025. godine, branitelj okrivljenika očitovao se podneskom u kojem ističe kako je iz predmetnog vještačenja vidljivo kako je okrivljenik pred Sudom iskazivao istinu, a nasuprot toga očigledno je kako je svjedok ĆT, sudionik prometne nesreće, u svom iskazu, danom pred Sudom 6. listopada 2025. godine, dao lažan iskaz. Iz provedenog vještačenja jasno je za utvrditi kako je ĆT, vozeći se odvojkom ulice Ivana Pavla II. iz smjera istoka prema zapadu, pri dolasku do raskrižja sa Putom Stombrata, izveo radnju polukružnog okretanja, odnosno točno na način na koji to navodi okrivljenik u svojoj obrani, suprotno od navoda ĆT, te navoda iz obaveznog prekršajnog naloga. Samim time je obavezni prekršajni nalog u svom činjeničnom dijelu neodrživ. Stalni sudski vještak u više navrata u svom vještačenju navodi kako je iskaz okrivljenika tehnički održiv, dok je iskaz ĆT u cijelosti tehnički neodrživ. U odnosu na uputu vještaku koju je okrivljenik uputio svojim podneskom od 10. listopada 2025. godine, okrivljenik navodi kako je vještačenjem odgovoreno na sve ono što je okrivljenik tražio od vještaka, no da je propušteno dati odgovor na uputu okrivljenika iz točke 3.h) podneska, odnosno odgovoriti na pitanje:

"Je li okrivljenik kao vozač osobnog vozila marke Peugeot s obzirom na udaljenost mjesta sraza od znaka izričite naredbe B02-STOP (u situacijskom planu označeno brojem 3) već ostvario prednost prolaska u odnosu na teretno vozilo marke Opel?"

Isto tako, okrivljenik mora skrenuti pozornost na Situacijski plan kao sastavni dio vještačenja u kojem je mjesto sudara, označeno prikazivanjem vozila u crvenoj boji, dok je navodni poslijeudarni položaj vozila prikazan plavom bojom. Okrivljenik je u svom iskazu od 24. travnja 2025. godine iskazao kako se on popeo na rubnik (bankinu) nastojeći izbjeći vozilo kojim upravlja svjedok ĆT, te se zaustavlja, a da tek nakon toga ĆT pogađa u prednju lijevu stranu vozila. Okrivljenik ustraje u takvom iskazu, te u tom dijelu, iako se prema vještačenju može utvrditi njegova nedužnost, istine radi prigovora iskazanom Situacijskom planu, obzirom da bi prema ispravnom prikazivanju situacijskog plana, ono što je u istom navedeno kao poslijesudarni položaj vozila, trebalo biti prikazano i kao mjesto sudara i kao poslijesudarni položaj vozila, jer se vozila nakon udarca nisu pomicala već su ostala na mjestu. Navedena činjenica ukazuje na malu brzinu sraza i manevru okrivljenika kojim je spriječi oveću štetu na stvarima. Takvo prikazivanje Situacijskog plana još bi zornije i točnije utvrdilo nedužnost okrivljenika, obzirom da bi u cijelosti dokazalo da je okrivljenik nakon što je uvidio da ĆT vrši radnju skretanja desno na Put Stombrata, pokrenuo svoje vozilo od znaka STOP te nastavio svoje kretanje u smjeru istoka, smatrajući da je sigurno isto napraviti, te kako se istim ne oduzima prednost prolaska bilo kojem vozilu iz suprotnih pravaca. Slijedom navedenog, okrivljenik navodi kako je točno utvrđenje iz Vještačenja kako je on mogao vidjeti ĆT sekundu prije sudara, te ga je on i vidio cca sekundu prije sudara te obavio radnju desnim skretanjem na bankinu po desnom rubu kolnika uz kočenje, no ĆT okrivljenikovo vozilo očigledno nije vidio te se zabio svojim automobilom u automobil okrivljenika. U Mišljenju, kao sastavnom dijelu Vještačenja, stalni sudski vještak jasno navodi kako je izmicanje vozila ĆT u desno prema Putu Stombrata moglo dovesti u zabludu okrivljenika jer je isti smatrao da će isti skrenuti u desno. Okrivljenik drži kako se iz provedenog vještačenja jasno može utvrditi kako okrivljenik nije kriv za počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, te kako je nedužan. U svakom slučaju, okrivljenik opreza radi, u slučaju da naslovljeni Sud to smatra svrsishodnim, predlaže pozvati stalnog sudskog vještaka na raspravu radi davanja usmene dopune svog vještačenja, na okolnost odgovora na pitanje o ostvarenoj prednosti prolaska okrivljenika. Isto tako, okrivljenik ustraje u saslušanju svjedokinje ĐT kao neposrednog svjedoka predmetnog događaja, te predlaže ponovno pozvati svjedoka ĆT na davanje ponovnog iskaza u ovom prekršajnom postupku a uz predočenje istome provedenog vještačenja. Okrivljenik ponavlja da je već sada, nakon provedenog vještačenja u ovom postupku, nedvojbeno da je činjenični opis obaveznog prekršajnog naloga u cijelosti suprotan utvrđenom činjeničnom stanju, te kao takav nepodoban za osudu okrivljenika obzirom da navedenim činjeničnim stanjem nije ostvareno biće prekršajnog djela za koji se okrivljenik tereti, a svakako ne na način kako je to navedeno.

10. Na ročištu održanom 29. siječnja 2026. godine zamjenik branitelja okrivljenika ostaje kao u podnesku od 21. siječnja 2026. godine, predlaže radi razjašnjavanja svih okolnosti bitnih za donošenje meritorne odluke izvesti dokaz dopunskim saslušanjem svjedoka ĆT, dokaz saslušanjem svjedokinje AT te dokaz dopunskim usmenim vještačenjem po vještaku koji je već uredovao u ovom postupku, a na okolnost ispitivanja u odnosu na oduzimanje prednosti prolaska, budući da se o istome nije očitovao u vještvu, te na okolnost utvrđivanja odgovornosti za nastanak prometne nesreće.

11. U daljnjem tijeku dokaznog postupka, na ročištu održanom 4. ožujka 2026. godine, Sud je ispitao svjedoke TT, stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila NT, dipl.ing, te je izveden dokaz dopunskog saslušanja i suočenja s svjedokom CT.

12. Svjedokinja TT u svom iskazu navodi kako se kritične prigode s ovdje okrivljenim našla na parkingu TC "Spot" Plano, gdje je ona ostavila svoje vozilo i onda su s vozilom ovdje okrivljenog išli na fakultet. Prije semafora na raskrižju u Planom s njihove strane bio je znak STOP i sjeća se da je ovdje okrivljeni zastao na navedeni znak, a malo nakon polaska s lijeve strane, točnije s vozačeve strane osjetio se snažan udarac kada se kombi zabio u njih. Ranije tijekom vožnje to auto nije vidjela. Nakon što su izašli iz vozila sjeća se da je osoba iz kombija „Opel“ kazala kako je on kriv za navedeno, kako svaki dan tu prolazi, da nije niti uključio pokazivač smjera te da se on osjeća krivim. Ona je nakon toga otišla na fakultet i ostavila ovdje okrivljenog sa drugim sudionikom prometne nesreće da čekaju policiju.

12.1. Okrivljenik ŠT kao ni zamjenik branitelja okrivljenika nemaju primjedbi ni pitanja na iskaz svjedokinje KT.

13. Svjedok, stalni sudski vještak za cestovni promet i vozila, NT, dipl.ing., navodi kako u potpunosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju od 15. prosinca 2025. godine, gdje je naveo da je teretni automobil Opel došao u sudarni položaj na način da se polukružno okretao. Da je isti skretao u lijevo iz ulice Put Stombrata prema cesti DC-8 ne bi imao trajektoriju kao u sudarnom položaju nego bi se gibao skrećući u lijevo prema uobičajenom normalnoj trajektoriju koju je u situacijskom planu ucrtao u obliku zelene strelice.

13.1. Zamjenik branitelja okrivljenika upitan ima li primjedbi i pitanja za vještaka, navodi da nema primjedbi, ali postavlja slijedeće pitanje: "Je li Vi možete reći, s obzirom na položaj znaka STOP, položaj teretnog vozila i udaljenosti znaka STOP od mjesta sudara, da li je okrivljenik već u tom slučaju ostvario prednost prolaska u odnosu na teretno vozilo?", vještak odgovara da su znakovi jasno postavljeni te da se tu radi o pravnom, a ne o tehničkom pitanju.

13.2. Na daljnji upit zamjenika branitelja svjedoku: "Prema svim podacima kojima raspolažete, postoji li mogućnost da okrivljeni nije mogao uočiti te anticipirati radnju teretnog vozila?", vještak odgovara: „S obzirom na konstruktivne elemente raskrižja vozači su se mogli vidjeti. Međutim, vozač teretnog automobila "Opel" je prije poduzimanja radnje polukružnog okretanja, zbog ostvarenja većeg radijusa prilikom te radnje, pomakao vozilo u desno prema istoku odnosno [adresa], što je moglo dovesti u zabludu vozača automobila "Peugeot" koji je zbog toga vjerojatno mislio da će teretni automobil "Opel" skrenuti u desno, pa je nastavio kretanje vozila u raskrižje.“

14. Svjedok ĆT, u svom ponovljenom iskazu, na ročištu održanom dana 4. ožujka 2026. godine, navodi kako ostaje pri svemu iskazanome na ročištu od 6. listopada 2025. godine.

14.1. Zamjenik branitelja okrivljenika upitan ima li primjedbi i pitanja za svjedoka ĆT, navodi da nema primjedbi, ali postavlja slijedeće pitanje: "Ustrajete u tome da ste se polukružno okrenuli 150 metara od mjesta nesreće?", svjedok odgovara da ne može točno kazati, ali koliko se sjeća da da.

14.2. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika svjedoku: "Jeste li se polukružno okrenuli na raskrižju?", svjedok odgovara da se polukružno okrenuo, ali da se ne sjeća gdje.

14.3. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika svjedoku: "Kako onda možete ostati pri svome iskazu gdje ste decidirano izjavili da te se polukružno okrenuli 150 metara od raskrižja?", svjedok odgovara da mu je tako ostalo u sjećanju.

14.4. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika svjedoku: "Možete li prema situacijskom planu, izrađenom od stane vještaka kojim isti matematičkim operacijama dokazuje neodrživost Vašeg ranijeg iskaza, i potvrditi da se sporni događaj dogodio upravo kako je naznačeno prema situacijskom planu?", svjedok odgovara da ne može pokazati jer mu je ostalo u sjećanju kao je naveo 6. listopada 2025. godine, ne spori da se polukružno okrenuo, međutim nije mogao vidjeti osobu koja je prošla kroz znak STOP, a on je bio na glavnoj cesti.

14.5. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika svjedoku: "Što Vam je uopće ostalo u sjećanju od kritične prigode?", svjedok odgovara: "Sjećam se da sam se polukružno okrenuo, ali se ne sjećam točno gdje."

14.6. Na poseban upit Suda svjedoku ĆT sjeća li se što je kazao ovdje okrivljenom u trenutku kada je izašao iz svog vozila- netom nakon prometne nesreće, svjedok iskazuje da se ne sjeća.

14.7. Na daljnji upit zamjenika branitelja okrivljenika svjedoku: "Može li se smatrati, s obzirom da se ne sjećate spornog događaja, da je vaše svjedočenje od 6. listopada 2025. godine bilo točno i istinito, s obzirom da ste tada decidirano izjasnili bitne činjenice?", svjedok odgovara da je 6. listopada 2025. godine ispričao svega što se sjeća.

15. U daljnjem dokaznom postupku provedeno je suočenje između okrivljenika UT i svjedoka ĆT, pri čemu, oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, okrivljenik gledajući direktno u oči svjedoku navodi: „Smatram da nisam mogao predvidjeti Vašu radnju kretanja niti reagirati na nju. Obavili ste protupravnu radnju polukružnog okretanja i udarili u moje vozilo." Svjedok ĆT gledajući direktno u oči okrivljeniku navodi: "Ne sporim da sam se polukružno okrenuo, ali ne mogu se sjetiti niti da li je ta radnja bila protupravna niti da li sam upalio pokazivač smjera", pri čemu isti cijelo vrijeme nervozno cupka nogama.

16. Zamjenika branitelja okrivljenika u završnoj riječi navodi: „U ovom postupku nije dokazano da bi okrivljenik postupio na način na koji je to optužnim prijedlogom navedeno. Iz dokaznog postupka, osobito iz prometno tehničkog vještačenja, činjenice na kojima se temelji optužni akt su utvrđene dijametralno suprotno od onoga što u optužnom aktu piše. Okrivljenik je tijekom postupka istinito i iscrpno iskazivao, dok je s druge strane svjedok ĆT, koji je uistinu i jedini koji usmjerava ka okrivljenikovoj krivnji, dokazano lažno svjedočio pred Sudom. Iz postupka jasno je za utvrditi kako na strani okrivljenika nema elementa krivnje ni u kojem stupnju te stoga isti predlaže donijeti oslobađajuću presudu. S obzirom na sami sadržaj prekršajnog naloga te na činjenični opis u njemu, a u korelaciji sa utvrđenim činjeničnim stanjem, jasno je kako isti ne može opstati te kako isti nije podoban za osudu okrivljenika po bilo kojoj osnovi s obzirom da nije ostvareno biće prekršajnog djela za koje se tereti.“

17. Sud je izvršio uvid u Obavezni prekršajni nalog PU Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-4/46503 od 29. svibnja 2024., Zapisnik o očevidu od 29. svibnja 2024., Situacijski plan nastanka prometne nesreće od 29. svibnja 2024. zajedno s troškovnikom, prigovor okrivljenika na obavezni prekršajni nalog od 21. lipnja 2024., prometno-tehničko vještačenje od 15. prosinca 2025. te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da je okrivljenik prekršajno osuđivan, i to:

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-7282/2022 od 2. svibnja 2023., pravomoćna 18. svibnja 2023., zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3., članka 176. stavka 5. te članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je kao odgojna mjera izrečen sudski ukor, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

18. Ovaj Sud smatra kako, na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim izvedenim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, ne proizlazi da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se ovim optužnim aktom stavlja na teret.

19. Odredbom članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom; dok je stavkom 7. istog članka određeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovog članka.

19.1. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se za prekršaje iz ovog Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

20. Nije sporno da je dana 29. svibnja 2024. godine u 10:50 sati u mjestu Trogir, ulica Trogirska cesta kućni broj BB, došlo do sudara između prednjeg lijevog dijela osobnog automobila marke „Peugeot“ registarske oznake [registarska oznaka] i prednje desne strane teretnog vozila marke „Opel“ registarske oznake [registarska oznaka].

21. Sporno je je li ŠT izazvao prometnu nesreću sa materijalnom štetom na način kako mu se to predmetnim optužnim aktom stavlja na teret.

22. Ocjenjujući obranu okrivljenika koji je opširno i detaljno opisao utuženi događaj te prihvaćajući je u potpunosti objektivnom, uvjerljivom i logičnom, Sud nije našao dokazanim da je okrivljenik na bilo koji način počinio prekršaj koji mu se predmetnim obaveznim prekršajnim nalogom stavlja na teret. Naime, okrivljenik negira počin prekršaja, odnosno negira da bi on bio taj koji je svojom radnjom, kao sudionik u prometu, izazvao prometnu nesreću, a u korist njegove obrane svjedočila je svjedokinja TT, koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću. Svjedokinja TT je bila neposredni očevidac predmetnog događaja te iz njezinog iskaza proizlazi kako je ovdje okrivljeni zastao na znak STOP, a malo nakon polaska- s lijeve strane, točnije s vozačeve strane osjetio se snažan udarac kada se kombi zabio u njih.

23. Nadalje, Sud je tijekom postupka izveo dokaz provođenjem prometno- tehničkog vještačenja, kao najmjerodavnijeg i najstručnijeg izvora saznanja o odlučnim činjenicama. Iz navedenog vještačenja u bitnom proizlazi kako … „prema opisanom načinu kretanja vozila i nastalih oštećenja na automobilima, iskaz vozača OA Peugeot UT je tehnički održiv jer se vozač TA Opel prilikom početka radnje polukružnog okretanja zbog povoljnijeg, odnosno većeg radijusa polukružnog okretanja vozilom izmicao udesno, što je moglo dovesti u zabludu vozača OA Peugeot koji je zbog te radnje vjerojatno zaključio da će TA Opel zaista skrenuti udesno na Put Stombrata, što se nije dogodilo jer je vozač TA Opel nastavio radnju polukružnog okretanja u raskrižju;

● osim toga, trajektorija kretanja TA Opel pri radnji polukružnog okretanja, odgovara sudarnom i poslije sudarnom položaju oba vozila;

23.1. Kako iz navedenog vještva stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila NT, dipl.ing., nespornim proizlazi da je iskaz vozača OA Peugeot UT tehnički održiv, dok iskaz vozača TA Opel, iz kojeg proizlazi da je u raskrižju skretao ulijevo, nije održiv, tako je, s obzirom na navedeno, a u korelaciji s iskazom svjedoka ĆT, ovaj Sud njegov iskaz ocijenio kao nevjerodostojan, nelogičan i neuvjerljiv. Naime, svjedok ĆT u svom prvom iskazu, danom pred ovim Sudom na ročištu dana 6. listopada 2025. godine, navodi kako je radnju polukružnog okretanja obavio nekakvih 150 metara udaljenosti od početka ulice Put Stombrata te uvjerivši se da nema nikoga, priključio se na cestu. Ovdje okrivljeni da se nije zaustavio na znak STOP te ga je udario, u suvozačeva vrata. Međutim, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka nedvojbeno proizlazi suprotno, slijedom čega je iskaz svjedoka ĆT u cijelosti lišen vjerodostojnosti. Nadalje, osobito je indikativno da je isti svjedok u svom ponovljenom iskazu pred Sudom, na ročištu dana 4. ožujka 2026. godine, naveo kako se ne sjeća ključnih okolnosti, dok je prilikom provođenja dokaza suočenjem ostavio jasan dojam nervoze i nesigurnosti, što se očitovalo i u kontinuiranom cupkanju nogom.

24. Konačno, Sud je u cijelosti prihvatio obranu okrivljenika, iskaz svjedokinje KT te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i vozila NT, dipl.ing., te je na temelju njihove međusobne sukladnosti i podudarnosti donio odluku o prekršaju.

24.1. Sud je takvu ocjenu izveo imajući u vidu da su obrana okrivljenika, iskaz svjedokinje KT i vještvo međusobno konzistentni, logični i uvjerljivi, bez bitnih proturječja u odlučnim činjenicama. Navedeni dokazi se uzajamno nadopunjuju te čine zatvorenu i životno uvjerljivu cjelinu, dok istodobno nisu dovedeni u sumnju drugim provedenim dokazima. Posebno, nalaz i mišljenje vještaka izrađen je stručno, objektivno i u skladu s pravilima struke, bez uočenih nedostataka ili razloga za sumnju u njegovu pravilnost, slijedom čega je Sud isto prihvatio u cijelosti.

25. S obzirom na sve prethodno iznijeto, bez potrebe provođenja daljnjeg dokaznog postupka i ispitivanja svjedoka policijskog službenika koji je sačinio Zapisnik o očevidu te pribavljanja video nadzora iz neposrednih blizina mjesta događaja, ovaj Sud smatra utvrđenim da okrivljenik ŠT nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, odnosno da bi on bio taj vozač koji bi izazvao predmetnu prometnu nesreću, čije ponašanje bi se moglo dovesti u uzročnu vezu s prometnom nesrećom.

26. Dakle, stav je ovog Suda da je nepropisnost vožnje od strane drugog sudionika prometne nesreće, ĆT, kojom je isključio krivnju okrivljenika UT, te je protupravna radnja u prometu vozača teretnog automobila „Opel“ utjecala na postojanje pravno- relevantne uzročne veze između kršenja propisa iz članka 57. stavka 4., kažnjiv po članku 57. stavku 7. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, i inkriminirane posljedice u vidu ugrožavanja sigurnosti prometa izazivanjem predmetne prometne nesreće.

27. Slijedom iznijetog, budući da tijekom postupka nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, ovaj Sud je na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe.

28. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

29. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 31. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Na temelju odredbe članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku UT,

- branitelju okrivljenika Dariju Čaji, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte