Posl.br. Pr-40/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Kati Ogresta Jović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VA , Župa Dubrovačka [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Ivan Santica odvjetnik iz [adresa], protiv tuženika Vlahinić d o o Mlini OIB 92534184004 zastupan po punomoćniku, Hrvoje Dunatov odvjetnik iz Dubrovnika radi naknadne štete iz radnog prava, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 17. veljače 2026. dana 31. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu za naknadu nematerijalne štete koji glasi :

"Nalaže se tuženiku Vlahinić d o o Mlini, Sima Savinovića 25, OIB 92534184004 isplatiti tužitelju VA iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade nematerijalne štete iznos od ukupno 9.851,75 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 30 . kolovoza 2024. do isplate do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe "

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu preko dosuđenog u točki I za naknadu nematerijalne štete koji glasi

"Nalaže se tuženiku Vlahinić d o o Mlini, Sima Savinovića 25, OIB 92534184004 isplatiti tužitelju VA iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od ukupno 18 148, 25 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 30 kolovoza 2024 do isplate do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe "

IIII Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu kojem je tražena naknada materijalne štete za tuđu pomoć i njegu koji glasi :

"Nalaže se tuženiku Vlahinić d o o Mlini, Sima Savinovića 25, OIB 92534184004 isplatiti tužitelju VA iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade nematerijalne štete iznos od ukupno što je 846,94 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana presuđenja uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe"

IV Odbija se tužbeni zahtjevu u dijelu preko dosuđenog na ime naknade materijalne štete za tuđu pomoć i njegu u dijelu koji glasi :

"Nalaže se tuženiku Vlahinić d o o Mlini, Sima Savinovića 25, OIB 92534184004 isplatiti tužitelju VA iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade nematerijalne štete iznos od ukupno 153,36 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 30 kolovoza 2024 do isplate do isplate sa zateznom kamatom uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe , kao što se odbija i tužbeni zahtjev u dijelu zatražene kamate na gore dosuđeni iznos u točki III od dana 30 . kolovoza 2024 kao dana podnošenja tužbe do dana presuđen ja "

V Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj traži troškove liječenja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Vlahinić d o o Mlini, Sima Savinovića 25, OIB 92534184004 isplatiti tužitelju VA iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade materijalne štete iznos od ukupno 3 000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana presuđenja sa zateznom kamatom od 30 kolovoza 2024 do isplate do isplate sa uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe , kao što se odbija i tužbeni zahtjev u dijelu na gore dosuđeni iznos u točki III sa kamatom od dana 30 kolovoza 2024 kao dana podnošenja tužbe do dana presuđen ja "

VI Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 874,19 EUR .sa zakonskim zateznim kamatama koja teče od dana presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe

VII Odbija se tužitelj u preostalom zatraženom trošku.

VIII Odbija se tuženik u zatraženom parničnom trošku.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je dana 2 ožujka 2021. doživio ozljedu na radu obavljajući poslove za tuženika kao poslodavca, ozljeda je priznata kao ozljeda na radu. Poziva se na čl 111 Zakona o radu /NN 93714, 127/17, 98/19, te na čl 25 st 1 Zakona o zaštiti na radu NN 71/14. zbog pretrpljene ozljede nastala je neimovinska štete te imovinska štete. U OB Dubrovnik podvrgnut je anesteziji i operativnom zahvatu. Po izlasku iz bolnice podvrgnut je dugotrajnom liječenju.,.. dakle pretrpio je povredu prava osobnosti, i prava na tjelesno i duševno zdravlje , naruženost, trpi duševne bolove. Imao je i troškove liječenja .potrebita mu je tuđa pomoć i njega slijedom navedenog potražuje naknadu štete od 32 000 EUR. od toga neimovinska štete od 28 000 EUR, štete uza tuđu pomoć i njegu od 1 000 EUR i troškovi liječenja od 3 000 EUR .

2. U odgovoru na tužbu tuženik pobijaj istog u cijelosti. Tužitelj u Tužbi tvrdi da mu je zbog ozljede na radu nastala neimovinska šteta te imovinska šteta (tuđa njega i pomoć i troškovi liječenja), ali o svemu tome ne pruža dokaze kojima bi dokazao svoja potraživanja. Nesporno je da je Tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Rješenjem UP/I-502-03/21-02/49, Urbroj: 338-19-02-22-20 od 20. lipnja 2022. godine utvrdio da se ozljeda pretrpljena dana 02. ožujka 2021. godine priznaje ozljedom na radu pod evidencijskim brojem OR61670203215/2022 te u svezi s navedenom ozljedom priznao sva prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu počevši od 02. ožujka 2021. godine. Stoga, bilo koje potraživanje koje bi Tužitelj mogao tražiti odnosi se samo na one troškove (imovinsku štetu – tuđu njegu i pomoć i troškove liječenja) koji ne bi bili pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem. Iz tog razloga Tužitelj ne može potraživati troškove liječenja u poliklinici MARIN MED, kada se isti zahvat može obaviti i u Općoj bolnici Dubrovnik, ili troškove za lijekove koji se mogu nabaviti na liječnički recept. Dokumentacija Opće bolnice Dubrovnik, kao i poliklinike MARIN MED koju je Tužitelj dostavio uz Tužbu odnosi se uglavnom o liječenju (operativno i postoperativno) lakta dok se tretiranje ostalih povreda uglavnom ne navodi niti se može pratiti tijek liječenja svake od navedenih povreda. Tužitelj tako u točki 6. navodi niz zaostalih trajnih posljedica, ali o njima ne pruža dokaze koje bi to i dokazale, a osobito ne i utvrđenu invalidnost Tužitelja. Tužitelj je bio dugogodišnji zaposlenik Tuženika i to od 15. travnja 2009. godine. Tuženik ga je osposobio je za rad na siguran način. Unatoč tome, Tužitelj pri obavljanju radnog zadatka kada mu je nastala šteta nije se ponašao s dužnom pažnjom. Tako proizlazi i iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 12. ožujka 2021. godine, kao i iz Rješenja Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Klasa: UP/II-502- 03/21-01/480, Urbroj: 338-01-06-05-21-06 od 20. rujna 2021. godine. U predmetnom drugostupanjskom Rješenju se navodi (str. 5): „Iz gore navedenog nije razvidno je li radnik VA bio osposobljen za rad za navedene poslove ili ipak nije no iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, PU Split, Ispostava Dubrovnik od 12. ožujka 2021. godine, razvidno je kako za rad na visini nije koristio zaštitnu kacigu koju mu je poslodavac stavio na raspolaganje čime je postupao protivno uputama i pravilima poslodavca te izvodio radnu operaciju na način protivan pravilima zaštite na radu pa da je postupao protivno odredbi članka 68. stavka 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu budući da poslove nije obavljao dužnom pažnjom te pri tom nije vodio računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i da nije postupao u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca na način da pravilno koristi sredstva rada.“ Tužitelj postupao protivno članku 68. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu. Tako je navedeno i u Prijavi o ozljedi na radu da Tužitelj u obavljanju radnog zadatka nije primijenio niti osnovna niti posebna pravila zaštite na radu. Tužitelj se do dana podnošenja Tužbe nije obratio Tuženiku za bilo kakvu pomoć oko liječenja ili snošenje bilo kojih troškova niti je dostavljao Tuženiku račune i specijalističke nalaze, osim doznaka o bolovanju. Tužitelj je dana 02. veljače 2023. godine prestao dostavljati i doznake o bolovanju, nije se javio na posao po zaključenju bolovanja, a Tuženik je o tome saznao posrednim putem tek u ožujku 2023. godine. Pri tom Tužitelj nije dostavio Tuženiku bilo kakvu dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno da je osoba s invaliditetom ili da ima utvrđenu smanjenu radnu sposobnost niti zatražio drugo radno mjesto, već je jednostavno grubo zanemario radne obveze pa mu je Tuženik bio primoran uručiti Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, koju je Tužitelj zaprimio dana 13. ožujka 2023. godine. Tuženik niti nakon toga, očito po završenom liječenju Tužitelja, sve do ove Tužbe nije nikad zaprimio bilo kakav zahtjev da Tužitelju podmiri bilo koje troškove ili za naknadu neimovinske štete niti je pokušao na miran način riješiti nastali spor. Iz svega nerečenog proizlazi da Tužitelj nije dokazao nastalu imovinsku štetu, a zatraženi iznos neimovinske štete ne predstavlja pravičnu naknadu po bilo kojem kriteriju pa niti po Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH pa Tuženik predlaže da sud odbije Tužbu kao na zakonu neosnovanu

3 Sud je u dokaznom postupku pregledao sve pravno relevantne isprave priložene u spisu, saslušao stranke, svjedoke svjedok ŠA, DA, i proveo vještačenje po vještaku medicinske struke Veliboru Puzović

Sud je proveo sve dokaze koje su stranke predložile

3. 1. Tužitelji na saslušanju iskazuje da se nezgoda se dogodila 02. ožujka 2021. godine, pao je sa skele jer se skela urušila. Skelu su montirali ŠA, DA i on po naredbi šefa FA. pao je sa visine od 5 metara i pao u nesvijest. Nije imao zaštitnu kacigu jer nije bila omogućena. bio limar je i posao limara nije montiranje skele. To je bila zgrada preko puta hotela Belevue. tada su mijenjali odvodnu cijev od zgrade, trebali su skinuti staru i montirati novu. Postupao je s dužnom pažnjom. nakon toga je odveden u bolnicu i više se ničega ne sjeća. Sa njim su dakle bili ŠA i DA, dobio je višestruki prijelom. operiran. Osjećao je bolove, bio u bolnici 20 dana i cijelo vrijeme dobivao razne tablete za bolove, a osjećao je bolove i nakon toga. Osjećao i strah, ne može precizirati koliko. Nakon izlaska iz bolnice nije mogao obavljati ništa sam, pomagala je supruga, ni je mogao sam niti na wc niti se istuširati, trebalo je pomagati sigurno 2 mjeseca. Ima na ruci ožiljak i na mjestu gdje su rebra, gdje je probijena plućna maramica, ožiljci su vidljivi. ne može više ni raditi svoj posao u limariji, ne može se više ni baviti sportom, a prije je to mogao. U Marin Med j išao na drugu operaciju ali samo zato jer tu operaciju nije imao nitko odraditi "kako treba", jer nije ni prvi put odrađena 100% ispravno. U Marin Medu je operaciju radio dr. V, to je operacija koja me koštala 15.000,00 ili 16.000,00 kuna. Morao je i kupovati određene lijekove, to su bili lijekovi za bolove ne može sada precizirati koje. Informativno upitan navodi da nije podizao tužbu protiv izvanrednog otkaza. sada radi s bratom bravariju. "Na pitanje pun. tužitelja je li prilikom pada sa skele pretrpio ozljedu glave, odgovara da nije. Na daljnje pitanje , odgovara da mu je priznato pravo na ozljedu na radu. Na daljnje pitanje je li još trpi neke bolove, odgovara da trpi bolove u leđima i ruci, i na promjene vremena i u rebrima. Na daljnje pitanje je li još osjeća zabrinutost za svoje zdravlje, odgovara da jest jer ne može disati kao što je prije disao a mora dodati da je prije pušio a sada više ne puši .Na pitanje pun. tuženika je li FA bio nazočan kada je postavljao skelu, odgovara da nije. Na daljnje pitanje, odgovara da mu je supruga zaposlena.

3. 2. ZZ Tuženik navodi zz tuženika ali nije bila nazočna samom događaju. Potpisala je prijavu o ozljedi na radu Limarima je inače u opisu posla da montiraju skelu. sin DA i on je nazvao i rekao što se dogodilo ."Na pitanje pun. tuženika od kada je tužitelj radio u firmi, odgovara odavno i bio je kao dio obitelji.

3 3. Svjedok " ŠA izjavljuje da je inače umirovljenik ali radi kod tuženika na 4 sata, sve od 2014. godine. kod tuženika radi što god treba jer smatra da nije sramota raditi. bio nazočan kada je VA pao, odnosno kada se dogodila predmetna nezgoda, bili su nazočni DA, tužitelj i on. Vodio je posao. Kada ga pitate kako je VA pao, odgovara da zaista nema pojma, rade 15 godina i to se nikada nije dogodilo. Možda je to bio zaista samo jedan nezgodan pokret. Skela je bila visoka 6 metara i njih troje su je postavili, kao što su i uvijek postavljali. DA je prije VA pošao isprobati je li skela dobro postavljena i sve je bilo uredu, nakon toga je VA rekao da će on odraditi zadani posao. Kada je padao ispod su bili DA i on, osobno može reći da je VA imao sreću jer je samo slomio ruku te nije ozlijedio glavu niti noge. Može biti sretan što je imao samo tu ozljedu. VA je bio zadatak da skine staru cijev i stavi novu. VA nije imao zaštitnu kacigu i nije je imao nitko od njih. mora reći da mi u 90% slučajeva ne stavljaju kacigu, inače je imaju ali je ne stavljaju jer smeta. VA je imao obučeno radno odijelo, to je inače jedno malo jače odijelo sa jačim tenisicama koje su baš predviđene za limarske poslove, sigurnosni pojas nemaju. Njemu se jedan put dogodilo da je slomio nogu kada je radio kod DA ali ih nije nikada tužio(to je bilo na aerodromu). zaista nem pojma što se VA u tom trenutku dogodilo ali mora reći da je inače u tim, limarskim poslovima kada se takvo što dogodi po njemu to " trenutak nepažnje". mora reći kada je pao da mu je FA ponudio sve pa i operaciju da ide u Zagreb, međutim VA je to dodbio . Mora dodati da mu nije jasno zašto VA tuži jer je imao sve beneficije kod tuženika. komunicirali i posjećivali su ga u bolnici. Svjedok više ne radi kod FA jer je obolio."

Na pitanje pun. tužitelja tko određuje u firmi tko postavlja skelu, svjedok odgovara "ja sam vodio poslove, ja sve vodim". To je montažna linijska skela lagana i zgodna za raditi. Na daljnje pitanje je li tužitelj imao ikakvu zaštitnu opremu za rad na visini, svjedok odgovara nije imao ništa osim odjela kojeg je gore spomenuo i tenisica, ali dodaje da zna da je imao liječniku potvrdu da može raditi na visini. Na daljnje pitanje koje struke trebate biti u građevini da bi mogli postavljati skelu, odgovara da on to ne zna ali nije filozofija postaviti skelu. Na daljnje pitanje je li VA pao sa skele ili je pala skela, svjedok odgovara da se skela urušila, a da je bilo drugačije on tada ne bi ostao živ.

Na pitanje pun. tuženika tko je aktivno sastavljao skelu, odgovara sva trojica, jer jedan je držao jednu stranu, drugi drugu strani, a treći sastavlja šipke.

3.3. Svjedok DA, izjavljuje da su navedene zgode sastavljali tužitelj i on sastavljali skelu , a misli da je sastavljao i gospodin ŠA. inače sastavljali skelu( u prosjeku svaki 4-5 teren kada je visoko). Pretežno i bude skela ali kada nema skele onda je on sastavljaju . Njima je u opisu posla da sastavljaju skelu i svima koji su tamo zaposleni. Kad g a pitate jesu li je dobro sastavili, odgovara očito nisu kada je pala. mišljenje zašto je pala skela je slijedeće, VA i on su se popeli na skelu i počeli raditi, skela je bila strma-blizu zida, pa mu je VA rekao da siđe jer skela ima rote- točkove. sišao, je odmaknuo skelu 20 cm od zida a kako je VA ostao na skeli jednostavno je ta sila skelu urušila. Skela je pala po njemu ali na sreću nije zadobio ozljede. VA nije imao zaštitnu kacigu i nije ozlijedio glavu. Moraju nositi zaštitnu kacigu kada se penju po skelama ali taj put je nije imao. Sigurno je sigurno rečeno da moraju staviti zaštitnu kacigu. Nije nitko od njih imao zaštitni pojas, problem je kako taj pojas i vezati jer ga nekada nemate gdje vezati , najbitnije je vezati skelu. VA se urušio zajedno sa skelom, i kada je padao je po skeli i to je definitivno njegova sreća. 2 mjeseca prije ove nezgode VA je od njegova oca i majke pozajmio 5.000,00 EUR-a jer mu je trebalo novaca. Iza nezgode je otac njemu nudio da će mu pomoći da se operira u [adresa] u dr. Š koji inače operirao RA, a to je čuveni liječnik, jer se i moja sestra bavi tenisom pa znamo za njega, pa je VA to odbio. Nakon toga je otac FA pitao VA gdje će se operirati, VA je rekao u dr. V, je otac rekao da svoje dijete ne bi dao na operaciju u dr. V. da su nakon nezgode otac i majka uplatili VA kako plaću a tako i još dodatni iznos novca koji se uplaćivao svaki mjesec u razdoblju od narednih godinu dana, ako ne i više. Bio je nazočan kada je otac njemu rekao je li ti VA znaš da si ti nama dužan 6.000,00 EUR-a, VA je rekao " E i". on je sam njega zajedno sa majkom obilazio kada je izišao iz bolnice kući, mene je ovo strašno pogodilo, radio je s VA radio 7-8 godina i bio je poput starije brata. on se ne može sjetiti kada ga je posjećivao kući je li VA mogao sam bez tuđe pomoći na WC, naime to je kratko trajalo jer je VA počeo s pričama o tužbi. Nisu ga mogli posjetiti u bolnici jer nisu smjeli ući jer je bio na intenzivnoj. Ovako nešto se nikada prije nije dogodilo, a mi smo je bezbroj puta zajedno i sastavljali i rastavljali. Može reći da tužitelj i danas radi na ovakvim poslovima i na visinama i na teškim terenima."

Na pitanje pun. tužitelja tko je bio voditelj poslova, odgovara ŠA i tužitelj. Na daljnje pitanje tko u firmi određiva tko radi koji posao, odgovara najčešće otac FA, a ako otac nije tu onda je to međusobni dogovor nas koji radimo više godina. A taj dan je moj otac bio na Kalamoti cijeli dan. Na daljnje pitanje je li imao ikakvu drugu opremu za rad na visini, svjedok odgovara da nije. Na daljnje pitanje je li imaju ikakav stručni nadzor za postavljanje skele, odgovara da nisu jer oni imaju atest za tu skelu.

Na pitanje pun. tuženika gdje je to vidio tužitelja da radi, odgovara upravo na jednoj kući s UA i s bratom IA.

3 4 Iz prijave o ozljedi na radu razvidno je da poslodavac prijavljuje ozljedu na radu za tužitelja dan 16 0žujka 2021- Prijavu potpisuje OA ls 9

Iz rješenja HZZO od 20 lipnja 2022 razvidno je da se tužitelj zaposlenom kod tuženika ozljeda od 2 ožujka 2021 , koja je opisana u rješenju priznaje kao ozljeda na radu ls 11 .također je razvido da je zz tuženika navela da su djelatnici imali sigurnosni pojas, a također i zaštitnu kacigu.

3 5 iz Otpusnog pisma OB Dubrovnik, za tužitelja kojeg potpisuje specijalis t opće kirurgije i pročelnik službe dr D razvidne su anamneza status i liječenje tužitelja u OB Dubrovnik

3 6 Iz daljnjih nalaza 19, 20 21,22, 23 25 razvidne su sve kontrole tužitelj u OB Dubrovnik do ls 38

3 7 Iz specijalističkog nalaza HA razvidno je da je isti zaprimljen radi problema s lijevim koljenom učinjena je operacija 5. 11. 21 , te postoperativni tijek je uredan. Ls 39..

3 8 Iz otpusnog pisma razvidno je da je tužitelj bio u Specijalnoj bolnici Biokovka , 21 dan rehabilitacije.

3 9 Iz računa HA razvidno je da iznosi 900 kuna , te 15 000 kuna. Ls 48 i 49

3 10 Iz potvrde tuženika razvidno je da je tužitelj u stalnom radno odnosu od 15 travnja

2009 kao limar ls 58

3 11 Iz evidencijskog kartona o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način, razvidno je a je tužitelj osposobljen za rad limar, potvrdu potpisuje radnici ovlaštene službe Inspekt,d o o ls 59

3 12 Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru 12. 3. 21 razvidno je da su utvrđeni propustu o primjeni mjera zaštite na radu, , naloženo je društvu tuženika da izvrši određene radnje u smislu utvrđenih propusta

3 13 Iz odluke o izvanrednom otkazu razvidno je da tužitelj istu dobiva 9 ožujka 2023. jer se nije javljao na posao.

3 14 iz zapisnika Državnog inspektorata os 12 ožujka 2021 razvidno je da je VA – za njega je dostavljena dokumentacija o osposobljenosti za rad limara , u samo zapisniku su utvrđeni i navedeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu i to im nije naveden povjerenik rada , nije na navedena skela kao sredstvo rada, dopušteno obavljanje poslova radniku koji nije osposobljen a to je DA, ozlijeđeni radnik nije koristio zaštitnu kacigu, nisu primijenjena osnovan pravila o zaštiti na radu

4 U podnesku tužitelja ls 82 razvidno da se isti ponovno poziva na zakonske propise o ozljedi na radu ,te ističe da tužitelju od strane tuženika nije niti bila stavljena na raspolaganje zaštitan kaciga.

5 Iz podneska tuženika od 31 listopad 2024 . u bitnom navodi Tuženik je Tužitelju u više navrata predao novčana sredstva uplatom na račun ili davanjem u gotovini, i to: 1. dana 19.03.2021. iznos od 3000 kn 2. dana 22.04.2021. iznos od 2000 kn 3. dana 27.05.2021. iznos od 2500 kn, 4. dana 07.07.2021. iznos od 2500 kn 5. dana 10.08.2021. iznos od 2500 kn i 6. dana 01.10.2021. iznos od 2500 kn. Spominje pozajmicu od 2019

6 Iz spisa dostavljenog od ODA razvidno da je se odbacuje kaznena prijava protiv OA i ŠA zbog kaznenog djela sprječavanja dokazivanja.

7 Dana 1 kolovoz 2025 doneseno je rješenje o vještačenju sa zadatkom vještaku

Vještak se poziva da nakon pregleda tužitelji i medicinske dokumentacije, izradi svoj nalaz i mišljenje u kojem će se izjasniti:

- koje ozljede su prema medicinskoj dokumentaciji zadobio tužitelj

- da li su navedene ozljede u uzročno posljedičnoj vezi sa nezgodom

- da li je tužitelji pretrpio fizičku bol, ako jest kojeg intenziteta i trajanja (po danima i stupnjevima)

- da li je tužitelj u štetnom događaju pretrpio strah, ako jest kojeg intenziteta i trajanja (po danima i stupnjevima);

- te trpi li zbog toga tužitelja duševne bolove te u kojem intenzitetu i trajanju - da li je uslijed štetnog događaja kod tužitelja došlo do naruženosti, ako jest u kojem postotku i u čemu se ona sastoji.

- da li je tužitelja bila potrebna tuđa pomoć i njega, ako jest koji vremenski period i na što se odnosilo,

3 10 Iz vještva dr. Velibora Puzovića, spec. sudske medicine, najprije proizlazi da je vještak uredno pregledao svu medicinsku dokumentaciju kao i uredno pregledao tužitelja koji mu se odazvao na pregled te , vještak navodi koje je ozljede zadobio tužitelj, prijelom 4. do 12. lijevog rebra s manjim pomakom, opsežan zrak u lijevoj strani prsišta, prijelom trupa 11. i 12. prsnog kralješka bez pomaka, prijelom lijevog poprečnog nastavka 3. do 12. prsnog kralješka te 1. do 5. slabinskog kralješka, višeiverni prijelom lijeve lopatice bez pomaka, iščašenje lijevog lakta, avluzijski prijelom glave palčane kosti, prijelom glavičaste kosti lijeve šake, nagnječenje slezene i prijelom križne kosti, navedene ozljede su uzročno posljedično povezane s predmetnim događajem. Događaju 2 3 21 tužitelj je hospitaliziran u OB Dubrovnik radi ozljeda je doveden u opasnost život istog, što je spriječeno pravodobnom medicinskom intervencijom, nakon boravka na jedinici intenzivnog liječenja premješta se na odjel kirurgije 6. 3. 2021, dana 9. 3. izvršen je operativni zahvat lijevog lakta sa šivanjem i fiksiranjem lakatnih ligamenata vijcima 15 3 se otpušta kući 11 5 ponovno operativni zahvat odstranjenja vijaka iz lijevog lakta nastavak fizikalne rehabilitacije. Unatoč 6 ciklusa ne dolazi do napretka te se ponovno čini operativni zahvat artroskopse artrolize lijevog lakta. Nastavak fizikalne rehabilitacije krajem 21 se upućuje na stacionarnu fizikalnu rehabilitaciju. Te i u rujnu i listopadu 22 nakon koje je otpušten s diskretnim poboljšanjem

Liječenje dovršeno svi medicinski postupci prošli na uobičajen način, .

Bolovi koje je trpio

- jakog intenziteta koji su trajali 10-12 dana

- srednjeg intenziteta 2 3 tjedna

- slabog intenziteta i trajnog karaktera 7 8 tjedana

- bolovi slabo intenziteta i povremenog karaktera ulaze u smanjenje životne aktivnosti

Strah jakog intenziteta , primarnog karaktera trajala je koliko i sami događaj ozljeđivanja. Zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha je ukupno bio:

- jakog intenziteta 8 10 dana

- srednjeg intenziteta oko 2 3 tjedna

- slabog intenziteta oko 6 7 tjedna

Nakon dovršetka liječenja zaostale su trajne posljedice stanja nakon serijskog prijeloma devet rebara koje je bilo praćeno zrakom i izljevom u prsištu , stanja nakon prijeloma trupa dva prsna kralješka, prijeloma petnaest poprečnih nastavaka kralješaka, umanjenje pokretljivosti, lakta srednjeg stupnja, lijevog ručnog zgloba te kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 33 posto .

Kod tužitelja postoji naruženost lakog stupnja vezana za ozljeđivanje u predmetnom događaju.

Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega tjedan dana po 8 sati dnevno, zatim tijekom sljedećih mjesec dana po 4 sata dnevno te narednih mjesec dana po 2 sata dnevno. Te mjesec po sat dnevno .

3 10 1 punomoćnicima je vještvo uredno dostavljeno , isti su iznijeli prigovore , a vještak je prigovore zaprimio te izjavio na saslušanju sijedeće:

3 11 Na saslušanju vještak navodi da da u potpunosti ostaje pri svome pisanom nalazu i mišljenju. Nalaz je napravljen sukladno nalogu suda od 1. kolovoza 2025. godine."

Na upit suda glede prigovora o smanjenju životne aktivnosti, vještak navodi da je koristio orijentacijske tablice za procjenu smanjena životne aktivnosti Hrvatskog liječničkog zbora i tablice koje se navode u knjizi sudska medicina i deontologija u izdanju medicinske naklade 2018. Prilikom izračuna postotka smanjena životne aktivisti uzeo je u obzir slijedeće parametre, smanjena pokretljivost lakta srednjeg stupnja, umanjena rotacija podlaktice srednjeg stupnja, umanjena pokretljivost ručnog zgloba lakog stupnja, smanjena pokretljivost prsne kralježnice lakog stupnja, serijski prijelom poprečnih nastavaka kralježaka, stanje nakon prijeloma križne kosti u području zdjelice, stanje nakon serijskog prijeloma rebara uz prisustvo zraka u prsnom košu. Umanjena pokretljivost lakta srednjeg stupnja nedominantna ruka 8%, umanjena rotacija podlaktice srednjeg stupanj nedominantna ruka 7%, smanjena pokretljivost ručnog zgloba lakog stupnja nedominantna ruka 4%, smanjena pokretljivost prsne kralježnice lakog stupnja 5%, serijski prijelom poprečnih nastavaka kralježaka 5%, stanje nakon prijeloma križne kosti 5%, serijski prijelom rebara uz pojavu zraka u prsištu 10%, kada se navedeni postotci uvrste u preporučen način izračuna jedinstvenog smanjena životne aktivnosti ispada 32,86%. U knjizi sudska medicina deontologija, serijski prijelom 3 i više rebara tu je 10%, umanjena pokretljivost kralježnice prsne poslije ozljede prsnog segmenta 5%, serijski prijelom poprečnih nastavaka 3 i više kralježaka do 15% u konkretnom slučaju je dao 15% s obzirom da je tužitelj imao prijelom 15 poprečnih nastavaka, kod prijeloma križne kosti se u ovim tablicama određuje postotak do 10% tu je dao 5%, kod umanjene pokretljivosti lakta srednje stupnja po tablicama sam dao 7%, kod umanjenog okretanja podlaktice je odredio 7% i kod umanjene pokretljivosti ručnog zgloba 5%. Ukupno je smatrao za ovakve ozljede i njihove posljedice odrediti smanjene životne aktivnosti od 33%, prilikom izračuna smanjenja životne Aktivnosti po drugim tablicama koristio je način izračuna po preporukama autora."

Na upit suda vještak odgovara da svaka operacija koja obavi u Marin Medu, dakle u privatnoj zdravstvenoj ustanovi se može obaviti u OB Dubrovnik. Na upit suda vještak odgovara da je tužitelj od ranije imao degenerativne promjene slabinske kralježnice što je vidljivo iz nalaza magnetne rezonance od 7. lipnja 2021.

Na pitanje pun. tužitelja je li uzeo u obzir smanjenje plućne funkcije i je li to uzeo u obzir, odgovara da nije uzeo u obzir jer u medicinskoj dokumentaciji se ne navodi da je rađena spirometrija te se ne vidi u biti funkcionalni kapacitet pluća, tako da je u obzir kod izračuna smanjena životne aktivnosti uzeo činjenicu da je tužitelj imao serijski prijelom rebara bez poremećaja plućne funkcije. Na daljnje pitanje odgovara da povremeni bolovi slabog intenziteta ulaze u izračun smanjenja životne aktivnost i od 33% kako je naveo u svome nalazu i mišljenju. Na daljnje pitanje kako se manifestiraju ograničenja odnosno tužiteljev invaliditet, odgovara da je tužitelj imao prijelom brojnih kostiju u tijelu radi posljedično smanjen pokretljivosti već navedenih prije, tužitelj otežano hoda, otežano dugotrajno stajanje, poteškoće pri saginjanu, poteškoće problem podizanje tereta, poteškoće pri korištenju lijeve ruke, nošenje i podizanje većih tereta iznad visine ramena, otežane preciznije koordinirane radnje koje zahtijevaju puni opseg pokret lijeve ruke, teže podnošenje napora, naravnao bol u području svih prijeloma koje je imao. Na daljnje pitanje je li moguće da igra nogomet, vještak odgovara otežano. Na daljnje pitanje vezano za troškove liječenja i HA i koji zahvati su primijenjeni i je li to u uzročnoj posljedičnoj vezi s događajem, odgovara da jesu. Na daljnje pitanja odgovara da su svi medicinski zahvati apsolutno medicinski opravdani.

4 Ocjenom navedenih dokaza, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13; dalje: ZPP), utvrđeno je da je da tužbeni dijelom osnovan

5 Čl 111 st 1 Zakona o radu/NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23/

je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu li u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

6 Odredbom čl. 25 Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 te 96/18-), propisano je:

(1) Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

Čl 27 Zakona o zaštiti na radu je propisano da je poslodavac dužan osposobiti radnika na siguran način.

Čl 44 istog Zakona je propisano da je poslodavac obvezan planirati pripremati i provoditi radne postupke tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tom najveću moguću razinu zaštite na radu, i vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu.

7Temeljem čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima je propisano da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

U smislu čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima šteta je umanjenje nečije imovine i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a propisano je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povrede izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

8 Ozljede na radu sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju su i

ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima ,bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju ,

9. U ovom postupku je neprijeporno utvrđeno da je radnik pretrpio štetu tijekom obavljanja radnog zadatka na kojega ga je uputio poslodavac tuženik, to je radni zadatak za kojeg je i zasnovao radni odnos kod poslodavca .

10 Zakonom je propisana odgovornost poslodavca za štetu, koju je pretrpio radnik, i to upravo na radu i u vezi s radom, a po načelu uzročnosti, jednako kao i odgovornost imatelja opasne stvari, što supstancijalno znači da je postoji oboriva presumpcija poslodavčeve krivnje, i da teret dokaza leži na poslodavcu.

11 Dakle jasno je da se nezgoda dogodila

- za radnog vremena, po nalogu zz tuženika,

- na radnom mjesta

- da je tužitelj osoba koja je više godina radila kod tuženika

12. Za samu odgovornost tuženika odlučna je činjenica je li postoje prethodno propisane pretpostavke u točki 9 za oslobođenje tuženika od odgovornosti za nastalu štetu, konkretno je li do iste došlo zbog nepažnje tužitelja, sve obzirom poslodavac odgovara za štetu radniku po načelu cause (objektivne odgovornosti) koja se samo iznimno isključuje u navedenim slučajevima.

13. Sukladno samoj leksičkoj definiciji riječi te sudskoj praksi nepažnja podrazumijeva da osoba u svom postupanju zanemaruje onakvu pozornost koja se može i mora očekivati od svakog čovjeka prosječnih sposobnosti u istim okolnostima, konkretno drugih radnika – kolega pri obavljanju istog posla.

14. Iz uvjerljivih i logičnih iskaza saslušanog svjedoka i tužitelja, a u dijelom u kojem u bitnom istovjetno iskazuju, proizlazi da je tužitelji prilikom ozljeđivanja bio na radnom mjestu , isto je razvidno iz isprava u spisu a i same prijave tj spisa HZZO gdje se priznaje ozljeda na radu. Ovdje je radnik dakle doživio nezgodu tijekom obavljanja radnog procesa što nije sporno. Isto ne spori niti zz tuženika.

15 Dakle ovdje je tužitelj za vrijeme redovnog radnog vremena , prilikom obavljanje redovnog radnog procesa bušenja i postavljanja cijevi a dok je bio na skeli kod tuženika, pao i zadobio ozljedu.

16 Sam tuženik je prijavio ozljedu na radu nadležnom HZZO i istu potpisao /ls 17/ što i navodi na svom saslušanju.

17 Za istaknuti je da je i sam HZZO priznao ozljedu na radu.

18 Tuženik sam navodi da je potpisao dokumentaciju – prijavu o ozljedi na radu, pa je nelogično da se ista sada kao takva ne bi priznala tužitelju. Uostalom istu ozljedu priznaje i sam HZZO.

19 Dakle jasno je da se nezgoda dogodila

- za radnog vremena, po nalogu zz tuženika,

-na radnom mjesta

- Da je tužitelj osoba koja je višegodina radila kod tuženika

20 Međutim ovdje je neophodno dodati

-Tužitelj kritične zgode nije imao zaštitnu kacigu kao niti itko od njegovih kolega kao što i sami iskazuju, međutim jedan od svjedoka upravo navodi da im kacige smetaju a imaju ih kao opremu , navedene zgode kacige su bile u kombiju, tužitelj nije niti imao zaštitni pojas , a također svjedok navodi da im je isti nezgodan za vezati se, dakle spada u opremu

- Da je poslodavac omogućio tužitelju zaštitnu kacigu kao i pojas

-Iz prijave o ozljedi razvidno je radnik osposobljen na siguran način, da nisu primijenjena osnovna pravila o zaštiti na radu, niti posebna pravila o zaštiti na radu.

-Iz rješenja HZZO razvidno je da je OA navela da su radnici imali sigurnosni pojas ali ne zna jesu li ga nosili, dok je tužitelj kod istih izjavio da nisu zadužili ni kacigu ni pojas

Svjedoci navode dakle da u 90 posto slučajeva ne nose zaštitnu kacigu upravo jer ime smeta,

-Tužitelj je tijekom nezgode zajedno sa ostalo dvoje kolega postavljao skelu pripremivši se za posao ugradbe cijevi, i nažalost sa istom sam pao i ozlijedio se - posao se odvijao u Dubrovniku preko puta hotela Bellevi

-Tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede, u bolnici operiran.

Dakle radnik je pretrpio štetu na radu, i poslodavac je odgovoran po općim pravilima obveznog prava.

21 Radnik je štetu pretrpio tijeku obavljanja radnih zadataka, prema nalogu poslodavca, iako nije definirano je li posao limara ugradnja skele, radnici su je uvijek ugrađivali kao što i sami iskazuju, tuženik navodi da je to posao limara, ali upravo se može reći a je ovo štete nastala u vezi s radom jer je radnik obavljao djelatnost koja je bila potrebna a to je ugradnja skele da bi obavio potrebit posao a to su bušenja cijevi dakle za nezgodu na radu poslodavac odgovara ne samo za š tetu koju je pretrpio u obavljanju posla svog radnog mjesta nego i pri obavljanju drugih poslova unutar radnog vremena , na zahtjev poslodavca. Poslodavac je dužan osigurati uvjete za obavljanje poslova na siguran način a što je ovdje i samim inspekcijski nadzorom utvrđeno da nije učinjeno kao što je ranije u presudi navedeno

22 Sama skela s pomičnim mosnicama je opasna stvar Revr 1100/10

Vještak je u svom vještvu naveo da postoji uzročna veza štetne radnje i nastale štete

Doprinos radnika za naknadu štete – u ovom slučaju ne koristeći sigurnosno pojas niti zaštitnu kacigu bez obzira na nastale ozljede, dakle bez obzira što nije nastala ozljeda glave, jer da je nastala posljedice bi bile pogubne, a doprinos sigurno veći, ovaj sud smatra da je doprinos radnika 20 posto jer ipak osim kacige nije koristio ni pojas. /Revr 550/11/.

23 Eventualna pozajmljivanja novca od tuženika tužitelju , kojeg tuženi navodi tijekom postupka, nisu predmet ovog postupka, to može biti predmet drugog postupka obvezno-isplata.

24 Glede visine štete za istaknuti je

Sud je iznos naknade štete dosudio sukladno vještvu koje je učinjeno po pravilima struke.

24.1.Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova utvrđenih nalazom i mišljenjem vještaka sud smatra da tužitelju pripada novčana naknada

- jakog intenziteta koji su trajali 10-12 dana to je iznos od 875,97 EUR

- srednjeg intenziteta 2 3 tjedna 919,77 eur

- slabog intenziteta i trajnog karaktera 7 8 tjedana 780,41 EUR

- bolovi slabo intenziteta i povremenog karaktera ulaze u smanjenje životne aktivnosti

Strah :

- jakog intenziteta 8 10 dana što je 736,61 EUR

- srednjeg intenziteta oko 2 3 tjedna 919,77 EUR

- slabog intenziteta oko 6 7 tjedna 682,86 eur

smanjenje životne aktivnosti za 33 posto što je 6569,78 EUR

Kod tužitelja postoji naruženost lakog stupnja vezana za ozljeđivanje u predmetnom događaju. Što je 829,52 EUR

sve je uvećano za 50 posto obzirom na promjenu stava Vrhovnog suda

Dakle sveukupna nakanda za nematerijalnu štetu je 12 314,69 EUR i kada se to umanji za 20 doprinosa to je 9.851,75 EUR

24.2. Sud ponovno navodi , da je uzeo u obzir i promjene po visini kriterija sa sjednice VHS Građanski odjel i to 5 ožujka 2020. i 15 lipnja 2020. dakle raniji kriteriji /2002/ uvećani za 50 Posto.

Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega tjedan dana po 8 sati dnevno, što je 56 sati zatim tijekom sljedećih mjesec dana po 4 sata što je 120 sati, dnevno te narednih mjesec dana po 2 sata dnevno što je 60 sati . Te mjesec po sat dnevno .što je 30 sati, dakle sveukupno 266 sati

24.3. Glede iznosa materijalne štete koji se odnosi na tuđu pomoć i njegu sud je obzirom na vještvo smatra da tužitelju pripada iznos , uzimajući u obzir satnicu od 30 kuna prema ustaljenoj sudskoj praksi, dakle 3.98 EUR te obzirom na vještvo u kojem se navodi da je tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega tjedan dana po 8 sati dnevno, što 56 sati sati zatim tijekom sljedećih mjesec dana po 4 sata dnevno što je 120 sata te narednih mjesec dana po 2 sata dnevno. Što je 60 sati Te mjesec po sat dnevno što je 30 sati, dakle to je svukupno 266 sati pomnoženo sa 1 058,68 EUR umanjeno za 20 posto što je 846,94 EUR

25. Ovaj sud smatra da je vještvo izrađeno u skladu s pravilima znanosti i struke radi čega nije bilo razloga sumnjati u njegovu pristranost. Vještak je jasno i detaljno otklonio prigovore na vještvo i to na svom usmenom saslušanju Radi navedenog odlučeno je kao u izreci te je tužbeni zahtjev usvojen u točki I i III dok je odbijen u točki II i IV i V

O zakonskim zateznim kamatama za naknadu nematerijalne štete odlučeno je temeljem Čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, dakle tužitelju je priznata kamata od dana podnošenja tužbe kako je i traženo .

Glede kamate na utvrđeni iznos iz osnove tuđe pomoći i njege, valjalo je dosuditi zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do isplate sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a. radi čega je zahtjev za dosudu kamata od podnošenja tužbe do presuđenja za tuđu pomoć i njegu odbijen.

26 Kako je Marin Med privatna klinika, na ime čega tužitelj potražuje troškove liječenja, a tužitelj ima zdravstveno osiguranje, navedenu pretragu i operativni zahvat je tužitelj s ovolikim stupnjem ozljeda neosporno mogao obaviti u OB Dubrovnik, bez štete za svoje zdravlje, iako se za navedenu pretragu treba čekati određeno vrijeme, međutim općepoznato je da postoji uputnica s naznakom hitno po procjeni liječnika. Dakle tužitelj je mogao navedenu operaciju obaviti u OB Dubrovnik, bez šteta za svoje zdravlje, sve po procjeni liječnika.

Sam vještak naravno navodi da se sve operacije koje se obave u HA mogu naravno obaviti i u OB Dubrovnik.

Dakle tužitelj nije dokazao da su ispunjene pretpostavke za dosudu naknade za troškove liječenja, u Marin Med, jer nije dokazao da su poduzete mjere liječenja i dijagnosticiranja u svrhu poboljšanja zdravstvenog stanja, te nije dokazao da bi takve usluge pružene pri ustanovama HZZO bile tužitelju pružene u nerazumnom vremenu Opet sud navodim da obzirom na zdravstveno stanje uvijek postoji uputnica s naznakom Hitno.

Dakle , budući je nesporno da je tužitelj u vrijeme nastanka ozljeda imao zdravstveno osiguranje. Pretrage i operativni zahvat koje je tužitelj obavio u privatnoj poliklinici, mogao je obaviti u zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om, odnosno čekati neko vrijeme na pretragu Opće bolnice u Dubrovniku, a bez štete za svoje zdravlje. Kako tužitelj nije dokazao da bi usluge koje je koristio u privatnim ustanovama istom bile pružene nerazumnom vremenu u OB Dubrovnik, niti da je netko od liječnika pogriješio niti ih je tužio, to je isti u tom dijelu tužbenog zahtjeva odbijen, sudska praksa /Gž-2313/2024 Županijski sud Split/ Dakle odbijen je postavljeni zahtjev za iznos od 3 000 eur. Tužitelj je dostavio račune HA meda od 2110, 29 EUR, a ostali navodi iz tužbe lijekovi za smirenje, lijekovi za bolove, nije točno da ih ne pokriva osnovno zdravstveno osiguranje.

27 Tužitelju je glede troška priznat trošak vještačenja u iznosu od 874,19 EUR koji trošak je bio neophodan za ovaj postupak radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva Dakle o troškovima ovog postupka odlučeno je obzirom na uspjeh u postupku u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev, odlučeno je temeljem čl 154 st 4 te čl 155 st 1 ZPP pa je tako tužitelju priznat materijalni trošak vještačenja na utvrđenje visine štete koji je bio neophodan za ovu parnicu, dok u preostalom dijelu svaka stranka snosi svoj trošak odnosno tužitelji je odbijen za preostali zatraženi trošak, kao što je odbijen i tuženik

U Dubrovniku, 31. ožujka 2026

S u t k i nj a

Kate Ogresta Jović

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismenom u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

- punomoćnik tužitelja,

- punomoćnik tuženika