Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-412/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Britvec, predsjednice vijeća, Vesne Stokrp, suca izvjestitelja i članice vijeća, te Ivane Mašić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Darjanu Tarabariću, odvjetniku u Splitu, protiv 1. tuženika PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupane po privremenom zastupniku Ivanu Močiću, odvjetniku u [adresa] te 2. tuženika UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Parlovu, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja ništetnosti i brisanja založnog prava, odlučujući o žalbi 1. i 2. tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2032/2021 od 2. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbijanjem žalbe 1. i 2. tuženika te djelomičnim usvajanjem žalbe 2. tuženika presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2032/2021 od 2. travnja 2025. se:

- potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkom I., II., III. i IV. izreke, te u dijelu pod točkom V. izreke kojim su 1.i 2. tuženi dužni tužitelju nadoknaditi prouzročeni parnični trošak u visini od 15.100,81 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos počam od 2. travnja 2025. pa do isplate po odgovarajućoj kamatnoj stopi,

- preinačava u pobijanom dijelu pod točkom V. izreke i rješava:

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na solidaritet u snašanju troškova postupka.

II. Odbija se zahtjev 2. tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2032/2021 od

2. travnja 2025. odlučeno je:

" I. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o zajmu sklopljen dana 14. siječnja 1995. godine između NA kao zajmodavca i UA kao zajmoprimca, ovjeren po Županiji Splitsko-dalmatinskoj Red za opću upravu, Ispostava Split, Klasa: 037-02/95 01/4F dana 14.siječnja 1995. godine i po Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Sidney, Klasa: 8, Urbroj: 59/95-4 od 30. siječnja 1995. godine.

II. Utvrđuje se da je ništetno i bez pravnog učinka zasnovano založno pravo na nekretninama: - poslovni prostor položen u podrumu i prizemlju zgrade ukupne površine 84,65 m2, koji se sastoji od priručnog skladišta, manjeg skladišta, hodnika, dva zahoda te stepeništa za podrum, - poslovni prostor položen na I. katu ukupne površine 50, 57 m2, koji se sastoji od dvije kancelarije, predprostora, hodnika, zahoda, kupaone, balkona te stepeništa za I. kat zgrade, u zgradi u [adresa], kućni broj BB, sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisani u [broj poduloška] Knjige položenih ugovora za k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, upisano pod posl. br. ZS-505/1995 dana 14.ožujka 1995. godine, na temelju Ugovora o zajmu od 14. siječnja 1995. godine, u iznosu od tristotisuća DEM i nuzgredica u korist NA pok. S, [adresa].

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, po pravomoćnosti ove presude, izvršiti brisanje založnog prava upisanog pod posl. br. ZS-505/1995 dana 14.ožujka 1995. godine, na temelju Ugovora o zajmu od 14. siječnja 1995. godine, u iznosu od tristotisuća DEM i nuzgredica u korist NA pok. S, [adresa], na nekretninama: - poslovni prostor položen u podrumu i prizemlju zgrade ukupne površine 84,65 m2, koji se sastoji od priručnog skladišta, manjeg skladišta, hodnika, dva zahoda te stepeništa za podrum, - poslovni prostor položen na I. katu ukupne površine 50, 57 m2, koji se sastoji od dvije kancelarije, predprostora, hodnika, zahoda, kupaone, balkona te stepeništa za I. kat zgrade, u zgradi u [adresa], kućni broj BB, sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisani u [broj poduloška] Knjige položenih ugovora za k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu.

IV. Ovlašćuje se tužitelj ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da temeljem ove presude u [broj poduloška] Knjige položenih ugovora za k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu na nekretninama: - poslovni prostor položen u podrumu i prizemlju zgrade ukupne površine 84,65 m2, koji se sastoji od priručnog skladišta, manjeg skladišta, hodnika, dva zahoda te stepeništa za podrum, - poslovni prostor položen na I. katu ukupne površine 50, 57 m2, koji se sastoji od dvije kancelarije, predprostora, hodnika, zahoda, kupaone, balkona te stepeništa za I. kat zgrade, u zgradi u [adresa], kućni broj BB, sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisani u [broj poduloška] Knjige položenih ugovora za k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, ishodi brisanje založnog prava upisanog pod posl. br. ZS-505/1995 dana 14.ožujka 1995. godine, na temelju Ugovora o zajmu od 14. siječnja 1995. godine, u iznosu od tristotisuća DEM i nuzgredica u korist NA. S, [adresa].

V. Dužni su tuženici, solidarno naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 15.100,81 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 2. travnja 2025. pa do isplate prema stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koja teče od dana donošenja rješenja do isplate, sve u roku od 8 dana.".

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija 1. tužena iz svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP). Osporava i pravilnost odluke o troškovima, smatra da nije bilo mjesto da ju se obvezuje na solidarnu naknadu troškova tužitelju obzirom niti jednom svojom radnjom nije uzrokovala vođenje postupka. Žalba ne sadrži prijedlog o postupanju višeg suda.

3. Odgovor na žalbu 1. tužene nije podnesen.

4. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija i 2. tuženik. Žalbu ulaže zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. ZPP-a. Ističe da je odluka donesena uz počinjenje bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Navodi kako se sud poziva na ništetnost koja je već pravomoćno utvrđena u ranije vođenim postupcima između parničnih stranaka. Upire na prigovor nedostatka aktivne legitimacije i na pogrešnu pasivnu legitimaciju, obzirom hipoteka nije upisana u njegovu korist, već u korist 1. tužene odnosno njenog prednika. Kako je već utvrđeno da se radi o ništetnom ugovoru smatra da nije bilo potrebe da bude sudionik parnice već je pasivno legitmirana ona osoba protiv koje se traži brisanje založnog prava. Osporava i pravilnost odluke o troškovima postupka, ističe kako nije u odnosu nužnog suparničarstva s 1. tuženom pa nije bilo mjesta solidarnog obvezivanja na platež troškova postupka. Predlaže žalbu usvojiti te pobijanu odluku preinačiti odbijanjem tužbenog zahtjeva, podredno predlaže odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

5. Odgovor na žalbu 2. tuženika nije podnesen.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti Ugovora o zajmu koji je zaključen između prednika 1. tuženice PA (pok. NA) kao zajmodavca i 2. tuženog u predmetu kao zajmoprimca, dana 14. siječnja 1995., kao i zahtjev za utvrđenje da je zasnovano založeno pravo na nekretninama precizno opisanih pod točkom II. izreke pobijane odluke ništetno i bez pravnog učinka. Predmet spora je i zahtjev tužitelja za upis brisanja založnog prava upisanog na nekretninama precizno opisanim pod točkom II. izreke pobijane odluke, na temelju Ugovora o zajmu od 14. siječnja 1995.

7. U predmetu između stranaka nema spora da je između oca 1. tužene PA (pok. NA) i 2. tuženog UA dana 14. siječnja 1995. zaključen Ugovor o zajmu (u daljnjem tekstu: Ugovor) temeljem kojeg je prednik tužene kao zajmodavac isplatio tuženiku kao zajmoprimcu novčani iznos od 300.000,00 DEM. Nadalje, neprijeporno je da je člankom 4. navedenog Ugovora određeno kako zajmoprimac garantira zajmodavcu povrat zajma i to nekretninama detaljno opisanim pod točkom II. izreke pobijane presude, te da je na temelju Ugovora o zajmu zasnovano založno pravo radi osiguranja novčanog iznosa od 300.000,00 DEM i nuzgredica. Osim toga, neprijeporno je da su nekretnine kojima se jamčilo za povrat zajma sada u vlasništvu tužitelja u predmetu (zk izvadak prileži na listu 7 spisa).

8. Tijekom prvostupanjskog postupka između stranaka je sporno je li Ugovor o zajmu temeljem kojeg je i zasnovano založno pravo ništetan i bez pravnog učinka. Sada, u žalbenoj fazi prijeporno je i postojanje aktivne legitimacije tužitelja i pasivne legitimacije 2. tuženika.

9. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe 1. i 2. tuženika (u okviru njihovih žalbenih navoda), a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

10. Suprotno žalbenim navodima 2. tuženika pobijana odluka je jasna i razumljiva, sadrži valjano i neprotuslovno obrazložene razloge o odlučnim činjenicama, može se ispitati, pa nije počinjena bitna povreda odredba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, koju povredu 2. tuženik ističe u žalbi.

11. U predmetu je utvrđeno, te iz stanja spisa (pored ranije navedenih nespornih činjenica) proizlazi:

- da je između 1. tužene i 2. tuženog UA u predmetu prvostupanjskog suda broj P-4613/18 vođen postupak radi povrata pozajmljenog iznosa (glavnice i kamate), u kojem predmetu je i prihvaćen protutužbeni zahtjev ovdje 2. tuženika da su ništave i bez pravnog učinka nedatirane priznanice koje glase na iznos od 83.000,00 DEM, zatim 580.000,00 DEM, te 610.000,00 DEM,

- da je presuda prvostupanjskog suda broj P-4613/18 od 21. listopada 2019. djelomično potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž - 1091/2020 od 9. srpnja 2020. (preinačena u odnosu na dio kojim je tuženik obvezan isplatiti tužiteljici iznos preko iznosa od 81.329,54 EUR do iznosa od 110.912,60 EUR s osnova glavnice s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te za iznos preko iznosa od 101.437,75 EUR do iznosa od 138.335,04 EUR s osnova zakonskih kamata od 11. rujna 2017.),

- da je u odluci broj P-4613/18 od 21. lipnja 2019. kao prethodno pitanje riješeno pitanje ništetnosti Ugovora o zajmu zaključenog između prednika 1. tužene kao zajmodavca i 2. tuženog kao zajmoprimca,

- da je između stranaka pred Općinskim sudom u Splitu vođen i postupak pod brojem P-2647/20 po tužbi tužiteljice PA protiv tužitelja u ovome predmetu SA, radi namirenja tražbine iz založnog prava, te je tužiteljica odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom, a koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu broj Gž-722/2022 od 15. lipnja 2022.

12. Sva ova činjenična utvrđenja između stranaka zapravo i nisu sporna i nisu dovedena u sumnju uopćenim žalbenim navodima stranaka, te ih u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

13. Neosnovano 2. tuženik u postupku ističe kako nije bilo mjesta utvrđenju ništetnosti Ugovora o zajmu.

14. Prije svega valja navesti kako je o ništetnosti Ugovora o zajmu u predmetu vođenim pred prvostupanjskim sudom pod brojem P-4613/18 bilo odlučeno kao o prethodnom pitanju, jednako kao i u predmetu vođenom pred istim sudom poslovnog broja P-2674/20.

15. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako je Ugovor o zajmu zaključen 14. siječnja 1995. između prednika 1. tužene i 2. tuženog ništetan, te se pritome pravilno pozvao na odredbe Zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom (Narodne novine broj 53/1991.).

16. Naime, člankom 10. stavkom 3. tog Zakona normirano je da je kupnja i pozajmljivanje deviza, kao i posredovanje u kupnji, prodaji, pozajmljivanju deviza između domaćih osoba i stranih osoba u Republici Hrvatskoj dopušteno samo u slučajevima i na način predviđen tim Zakonom, a prema članku 34. tog propisa domaće fizičke osobe mogu koristiti devize sa svojih deviznih računa i deviznih štednih usluga za plaćanje uvoza robe i usluga, i druga plaćanja u inozemstvu, a u Republici Hrvatskoj za kupnju obveznica koje glase na stranu valutu, davanje donacija u znanstvene, kulturne i homogene svrhe, te obavljati druga plaćanja kako je to predviđeno zakonom. Drugim riječima, u vrijeme zaključenja Ugovora o zajmu između prednika 1. tužene i 2. tuženika nije bilo dopušteno zaključenje Ugovora o zajmu u devizama.

17. Osim toga, u vrijeme zaključenja Ugovora o zajmu 14. siječnja 1995. bila je na snazi i Uredba o uvjetima i načinu održavanja likvidnosti i plaćanja prema inozemstvu (Narodne novine broj 61/1992., 72/1992. i 59/1993.) kojom je u članku 11. sadržana zabrana kupnje, prodaja i pozajmljivanje deviza i posredovanje u kupnji, prodaji i pozajmljivanju deviza između domaćih osoba i drugih domaćih osoba i stranih osoba u Republici Hrvatskoj ako Zakonom o deviznom poslovanju i tom Uredbom nije bilo drugačije određeno.

18. Stoga, kako je Ugovor o zajmu suprotan kogentnom propisu i to odredbi iz članka 103. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/1991. – dalje: ZOO), koji se na konkretnu pravnu situaciju primjenjuje na temelju odredbe iz članka 1163. ZOO/05, to je Ugovor o zajmu ništetan.

19. U situaciji kada je Ugovor o zajmu utvrđen ništetnim, to je pravilno prvostupanjski sud utvrdio kako je ništetno i bez pravnog učinka i zasnovano založno pravo na nekretninama detaljno opisanim u dijelu pod točkom II. izreke prvostupanjske odluke. Naime, založno pravo je sporednog (akcesornog) karaktera pa egzistencija svakog subjektivnog založnog prava ovisi o postojanju i valjanosti tražbine koja se osigurava. Založno pravo osigurava točno određenu tražbinu i ne može postojati bez tražbine koju osigurava. Stoga, ponovno se ističe kako je ništetan osnovni pravni posao (Ugovor o zajmu), te kako ne proizvodi pravne učinke, ništavo je i osiguranje koje takav pravni posao osigurava. Slijedom navedenog neosnovano tuženici osporavaju pravilnost odluke u dijelu pod točkom I. i II. izreke (upućuje se na pravni stav iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj VS Rev X-1116/2011 i Rev X- 610/2016).

20. Drugotuženik u žalbi ističe prigovor nedostatka aktivne i pasivne legitimacije.

21. Iz stanja spisa proizlazi da 2. tuženik ovaj prigovor tijekom prvostupanjskog postupka nije isticao.

22. Aktivna i pasivna legitimacija predstavljaju materijalnopravne prigovore, na koje sud ne pazi po službenoj dužnosti i koje 2. tuženik ne može sada po prvi puta s uspjehom isticati u žalbi (upućuje se na pravni stav iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj VS Revd 4336/2023-3 od 27. ožujka 2024.), slijedom čega zakonitost pobijane odluke nije osporena ni ovim žalbenim navodom 2. tuženika.

23. O žalbi protiv odluke o troškovima postupka.

24. Prije svega, valja navesti da su 1. i 2. tuženici u ovome predmetu jedinstveni suparničari (formalni), obzirom se zbog prirode spora odnos može riješiti samo na jednak način prema strankama (predmet spora je zahtjev za utvrđenje ništetnosti).

25. Međutim, po stajalištu ovog drugostupanjskog suda kod tužbenog zahtjeva na utvrđenje ništetnosti nema solidarne odgovornosti (jer nema novčane činidbe) pa stranke troškove postupka snose na jednake dijelove, a ne solidarno kako je to utvrđeno po prvostupanjskom sudu.

26. Stoga je, zbog pogrešne primjene odredbe iz članka 161. stavak 3. ZPP-a djelomičnim prihvaćanjem žalbe 2. tuženika valjalo odluku o troškovima u odnosu solidaritet u snašanju troška valjalo preinačiti na način da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija. Obzirom na suparničarstvo preinačenje odluke o troškovima odnosi se i na 1. tuženicu u predmetu.

27. I naposlijetku valja navesti u odnosu na žalbeni navod 1. tužene prema kojem nije mogla biti obvezana na platež troškova postupka, da je odluka o trošku pravilno utemeljena na odredbi iz članka 154. stavak 1. ZPP-a, pri čemu činjenica da je 1. tužena zastupana po privremenom zastupniku ne može je osloboditi obveze plaćanja troškova.

28. Valja još navesti obzirom na žalbene navode 2. tuženika kojim upire da su tužitelju neosnovano priznati troškovi četiri obrazložena podneska, da sud na pravilnost primjene materijalnog prava kod odluke o troškovima u smislu odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a ne pazi po službenoj dužnosti, već u okviru žalbenih navoda, a obzirom na uopćene žalbene navode ovu tvrdnju 2. tuženika nije ni razmatrao.

29. Obzirom stranke nisu uspjele sa žalbom protiv odluke o glavnoj stvari, a uspjeh 2. tuženika u odnosu na odluku o troškovima je razmjerno neznatan, to mu ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (članak 166. ZPP-a).

30. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci, na temelju odredbe iz članka 368. stavak 1. ZPP-a i članka 373. ZPP-a.

U Karlovcu 31. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Vesna Britvec