Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-680/2023-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća, te Damira Romca i Nevena Cambja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice SB, zbog kaznenog djela iz čl. 256. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru pod poslovnim brojem K-68/2022-21 od 22. svibnja 2023., u sjednici održanoj 31. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje presuda suda prvog stupnja.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zlataru je, temeljem čl. 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu: ZKP/08), oslobodio od optužbe okrivljenicu SB, zbog kaznenog djela utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ/11.
1.1. Temeljem čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećena Republika Hrvatska je sa svojim imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu.
1.2. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenice te nužni izdaci i nagrada njezine braniteljice padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku, pred drugog suca pojedinca.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Sukladno odredbi čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je dostavljen na uvid Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.
5. Žalba državnog odvjetnika je neosnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada pobija presudu suda prvog stupnja zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. točka 11. ZKP/08, sa tvrdnjom da je obrazloženje pobijane presude proturječno samo sebi i da je nerazumljivo te da se presuda stoga ne može ispitati.
6.1. Suprotno takvim žalbenim navodima državnog odvjetnika ovaj sud, kao sud drugog stupnja, nije utvrdio da se pobijana presuda ne može ispitati jer da bi izreka presude bila nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili da bi ti razlozi bili nejasni ili proturječni, niti je utvrđeno da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza, već je presuda jasna i razumljiva, u njoj su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, koji su potpuno jasni, te postoji potpuna usklađenost izreke i obrazloženja presude.
7. Ispitujući pobijanu presudu, u smislu čl. 476. st. 1. točke 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - u daljnjem tekstu: ZKP/08-26), ovaj sud, kao sud drugog stupnja, nije našao da bi sud prvog stupnja počinio neku drugu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, a niti neku od povreda kaznenog zakona, na koje pazi po službenoj dužnosti.
8. Nije u pravu državni odvjetnik niti kada prvostupanjsku presudu pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja utvrdio sve odlučne činjenice i dao logične i valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.
8.1. U žalbi državnog odvjetnika se navodi kako, protivno stajalištu prvostupanjskog suda, iz svih izvedenih dokaza proizlazi da je okrivljenica utajila poreznu obvezu u iznosu od 53.726,41 kuna, a koja obveza je nesporno utvrđena u poreznom nadzoru te je i naplaćena, a činjenica da je porezna obveza podmirena tek nakon što je okrivljenica zatečena u počinjenju kaznenog djela da može biti jedino olakotna okolnost, a nikako činjenica koja otklanja kaznenopravnu odgovornost, a posebno ne način kako to obrazlaže prvostupanjski sud.
8.2. Suprotno takvim žalbenim navodima državnog odvjetnika, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio kako u postupku nije nedvojbeno dokazano da bi okrivljenica SB počinila predmetno kazneno djelo jer sama ona negira počinjenje tog djela, a u postupku nije izveden niti jedan verbalni ili materijalni dokaz iz kojeg bi se sa sigurnošću zaključilo da bi okrivljenica doista postupala s namjerom i ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza i da ne prijavi prihod i druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, pa da je zbog toga došlo do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna (2.654,46 eura) i time da bi počinila kazneno djelo utaje poreza ili carine.
8.3. Ovaj sud, kao sud drugog stupnja, drži da se samo iz činjenice što je okrivljenica propustila podnijeti godišnju poreznu prijavu kao obveznica poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, ne može zaključiti da je to okolnost iz koje bi nedvojbeno proizlazilo da bi okrivljenica počinila predmetno kazneno djelo, samim time što u postupku nisu izvedeni takvi dokazi koji bi na siguran i nedvojben način potvrdili da bi okrivljenica to napravila s namjerom da ošteti proračun Republike Hrvatske, jer niti ona sama nije bila sigurna je li uopće bila u obvezi podnijeti poreznu prijavu, budući da je imala zabranu rada od 22. listopada 2018., ali čim je od strane Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Krapina saznala da je bila dužna podnijeti poreznu prijavu i kada je, prema poreznom rješenju od 15. listopada 2020. obvezana uplatiti porez na dohodak u iznosu od 53.729,41 kuna, okrivljenica je u kratkom roku u cijelosti podmirila to dugovanje, što proizlazi ne samo iz njezine obrane, nego i iz iskaza svjedokinje ČB i obavijesti Porezne uprave, Područnog ureda Krapina, Ispostava Donja Stubica.
9. Prema tome, protivno žalbenim navodima državnog odvjetnika, sud prvog stupnja je savjesnom i svestranom ocjenom obrane okrivljenice SB i svih izvedenih dokaza, kako svakog za sebe, tako i u njihovom međusobnom odnosu, pravilno zaključio kako u konkretnom slučaju nije dokazano da bi okrivljenica s namjerom počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret, zbog čega je, temeljem čl. 453. točka 3. ZKP/08, oslobođena od optužbe.
10. Slijedom svega iznijetog, temeljem čl. 482. ZKP/08-26, žalbu državnog odvjetnika valjalo je odbiti kao neosnovanu, zbog čega je odlučeno kao u izreci.
Split, 31. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Maria Majić
