REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1216/2024-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju CC iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 2.880,00 € skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 17.06.2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

II/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju s naslova troška liječenja iznos od 2.226,00 € skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 2.198,00 € od dana plaćanja računa 10.02.2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

III/ Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.625,00 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od 31. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 1. veljače 2024. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, u GJ Zapadni Psunj, prilikom obavljanja poslova sječe i izrade stabala, kada ga je jedna grana koja je pala s visine udarila u području lica i ozlijedila.

2. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornost se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajeni način i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete.

3. S obzirom na navedeno, tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev 17. lipnja 2024., a tuženik mu nije dostavo ponudu niti platio nesporni iznos naknade štete.

4. Tužitelj se javio u Objedinjeni hitni bolnički prijam Opće bolnice i bolnice branitelja Domovinskog rata Ogulin, gdje su mu dijagnosticirane ozljede: Lacerocontusio ossis nassi i Lacerocontusio labii superioris et inferiori.

5. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer ga je grana udarila u lice u predjelu nosa i ustiju, uslijed čega je zadobio lacerokontuznu ranu nosa i gornje usne te je trpio intenzivne bolove i strah. Tužitelju su rane kirurški obrađene te je morao mirovati, stavljati hladne obloge i uzimati analgetike. Tužitelj je upućen stomatologu jer je prilikom udarca grane u usnice došlo do puknuća i savijanja metalkeramičkog mosta i traume 11 zuba, pa je provodio stomatološko liječene i morao je zamijeniti oštećeni most. Tužitelju je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova.

6. Tužitelj je pretrpio imovinsku štetu u vidu troškova liječenja odnosno troška ortopana i zamjene mosta u iznosu od 2.226,00 eura.

7. Slijedom navedenog tužitelj na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, i imovinske štete potražuje za pretrpljene bolove 1.500,00 eura, za pretrpljeni strah 1.200,00 eura, za tuđu pomoć 100,00 eura, za troškove liječenja 2.226,00 eura, ukupno 5.026,00 eura.

8. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 14. studenog 2025. tužitelj potražuje kao u izreci.

9. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da je tuženik s poslodavcem tužitelja HRVATSKE ŠUME d.o.o. u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima s pripadajućim uvjetima osiguranja.

10. Tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, mehanizam nastanka ozljeđivanja tužitelja kako ga isti opisuje u tužbi, odgovornost svog osiguranika za štetni događaj, uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i štete, te naposljetku i visinu tužbenog zahtjeva.

11. Najprije se ističe kako tuženik kao osiguratelj ne odgovara isto kao i osiguranik, odnosno ne odgovara u smislu općih propisa građanskog prava zato što on nije štetnik – dakle osoba odgovorna za štetu, već odgovara samo u okvirima Ugovora o osiguranju/police i pripadajućih uvjeta.

12. Tuženik naglašava kako iz dostavljene dokumentacije prvenstveno nije moguće utvrditi okolnosti nastanka štetnog događaja, niti je razvidno u čemu se sastoji krivnja osiguranika tuženika. Isto tako bitno je istaknuti kako iz načina ozljeđivanja opisanog u historijatu tužbe odnosno zbog pada jedne grane s visine, nisu mogle nastati ozljede koje se navode u medicinskoj dokumentaciji, stoga se prigovara uzročno-posljedičnoj vezi između opisanog štetnog događaja i ozljeda tužitelja. Nadalje, očito je iz opisa štetnog događaja da se tužitelj nije dovoljno odmaknuo od stabla i nije upotrijebio pažnju koja se očekuje od njega u skladu sa zanimanjem koje obavlja, a da je upotrijebio pažnju zasigurno bi izbjegao ikakav štetni događaj. Dakle, ukoliko je kojim slučajem do štetnih posljedica kod tužitelja došlo na opisan načina iz tužbe, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Naime, prema navodima iz tužbe proizlazi kako se tužitelj ozlijedio bez ikakvog povoda i bez razloga zbog kojih bi bio odgovoran osiguranik tuženika, već je do ozljede došlo zbog nepažnje tužitelja.

13. Dakle, iz opisa štetnog događaja iz tužbe, kao i dokumentacije priložene uz tužbu, ne proizlazi ikakva odgovornost osiguranika tuženika već kao uzrok ozljede navedena je isključivo nepažnja tužitelja pa slijedom navedenog ne postoji niti obveza tuženika isplatiti ikakvu naknadu štete. Dakle, u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja, već je šteta nastala isključivo nepažnjom oštećenika na koju osiguranik nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći.

14. Tuženik osporava utuženi trošak tužitelja od ukupno 2.226,00 eura, vezan za obavljenu krunicu na metalu u Dental Olujiću iznosu od 2.198,00 eura i uslugu koja nije specificirana kod GREEN CT d.o.o. u iznosu od 28,00 eura, a sve s obzirom da tužitelj nije dokazao da navedeno nije mogao obaviti u nekoj od zdravstvenih ustanova u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja.

15. Naposljetku, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate jer je previsoko postavljena, a uzimajući u obzir jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijskim kriterijima kao i sudskoj praksi.

16. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: Prijavu o ozljedi na radu (strana 5-8, 55-58 spisa), Rješenje HZZO-a (strana 9-11, 52-54 spisa), e-mail korespondenciju (strana 12 spisa), Odštetni zahtjev (strana 13 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 14-23 spisa), Policu osiguranja (strana 30, 31 spisa), uvjete za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti (strana 32-37 spisa), Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu (strana 59-64 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Puljizu (strana 82-84, 93 spisa), saslušan je tužitelj (strana 98-99 spisa).

17. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

18. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija.

19. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost za štetu, te visina neimovinske i imovinske štete.

20. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu razvidno je da se tužitelj ozlijeđen tijekom redovnog radnog vremena, na uobičajenom mjestu rada - šumskog radnika, na poslovima sječe i izrade drvnih sortimenata, prilikom obaranja stabla jele, kojom prilikom, nakon izbacivanja stabla iz težišta, u trenutku dok se izmicao nije primijetio granu koja pada na njega i zadaje mu udarac u lice. Za obavljanje radnih zadataka predviđeno je korištenje zaštitnih sredstava, koje je tužitelj koristio, da je osposobljen za rad na siguran način i da su primijenjena osnovna i posebna pravila zašite na radu, da nije pružena prva pomoć, da je provedena istraga po pomoćniku revirnika i upravitelju šumarije, nije obavljen očevid od strane police, kao niti nadzor od strane inspektora zaštite na radu.

21. U svom iskazu tužitelj izjavljuje da kod poslodavca obavlja poslove sjekača. U trenutku nezgode oko 10,00 sati (polovica radnog vremena) sjekli su stabla u šumi; imao je svu potrebnu radnu opremu, šljem s vizirom, slušalice, radnu odjeću i obuću. Pravilo je kad odsijeku stablo da se pomaknu u stranu, pogledaju prema gore da ne bi kakav vrh ili grana pala, i kritične zgode se pomaknuo 4-5 metara, krenuo ogledati gore i u tom trenutku ga je jedna grana sa stabla koje je padalo lupila u glavu. Vizir je pokrivao oči i nos i grana ga je pogodila u nepokriveni dio usta. Najbliže 10-15 m od njega bio je jedan traktorista zbog sigurnosti stabla, a okolo je bilo još sjekača i poslovođa. Jedan radnik ga je vozio na hitnu gdje su ga obradili, i potom je išao stomatologu; bio je na bolovanju oko mjesec dana, nije mogao ništa jesti, samo tekuće i kašice, o čemu se brinula supruga, koja ga je vozila na sve kontrole i preglede.

22. Sud je prihvatio iskaz tužitelja kao vjerodostojan i istinit jer je iskaz davan sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno je sukladan ostalim dokazima u spisu.

23. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

24. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, u daljnjem tekstu ZZR) koji odredbom čl. 25. propisuje da (1) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Nadalje, polazna osnova je da se radi o izvanugovornom osiguranju od odgovornosti poslodavca i činjenici da je ozljeda tužitelja priznata rješenjem HZZO-a kao ozljeda na radu, te je sud vezan pravomoćnom odlukom upravnog tijela jer ona predstavlja prethodno pitanje u smislu čl. 12. ZPP-a, koje sud ne može preispitivati i kojim je isključivo vezan u odnosu na utvrđenje razloga nastale ozljede.

25. Za štetu nastalu uslijed ozljede na radu poslodavac , a jednako tako i njegov osiguratelj, odgovaraju prema kriteriju uzročnosti (objektivna odgovornost) u skladu s odredbama članka 111. ZR-a, članaka 1063. i 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) i članka 25. stavka 1. ZZR. Odredbom članka 25. stavka 1. ZZR-a propisano je da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavl jajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom članka 25. stavka 2. ZZR-a, prema kojoj poslodavac (pa i njegov osiguratelj) može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Isti ekskulpacijski razlozi predviđeni su odredbom članka 1067. ZOO-a.

26. Tuženik nije dokazao postojanje ekskulpacijskog razloga odnosno da je do štete došlo djelovanjem treće osobe, samog tužitelja ili više sile odgovoran je za naknadu štetu koju je tužitelj trpi kao posljedicu štetnog događaja.

27. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Puljizu, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu, te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

28. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak dr. Zvonimir Puljiz utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio gnječno-reznu ranu nosa i gornje usne i oštećenje metalkeramičkog mosta gornje čeljusti i traumu zuba.

29. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta oko 30 dana, a povremeni bolovi ulaze u pojačane napore, to je sud tužbeni zahtjev tužitelja s osnove bolova usvojio u iznosu od 1.025,00 eura.

30. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana, a manjeg intenziteta 10 dana. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 820,00 eura.

31. Kod tužitelja je zaostalo blago naruženje na licu u obliku ožiljka duljine oko 3 cm, vidljivo stalno drugim osobama, sud je temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a ocijenio da tužitelju po ovom kriteriju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura.

32. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 7 dana po 1 sata, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 05,00 eura, sud je tužitelju dosudio iznos od 35,00 eura.

33. Sud je u cijelosti usvojio zahtjev tužitelja s naslova troškova liječenja budući je tužitelj uslijed zadobivenih ozljeda morao mijenjati zubni most, te je i u tom dijelu usvojen zatraženi iznos od 2.226,00 eura i to snimku ortopana u iznosu od 28,00 eura i iznos od 2.198,00 za zateznom kamatom od dana plaćanja računa 10. veljače 2024.

34. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 5.106,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a, sa zateznom kamatom na iznos od 2.880,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku 17. lipnja 2024., temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a i na iznos od 2.198,00 za zateznom kamatom od dana plaćanja računa 10. veljače 2024.

35. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

36. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

37. Tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 5.3.2025. i 3.2.2026. svako po 100 bodova, obrazloženog podneska po 100 bodova, podnesaka od 7.3.2025. i 15.10.2025. svaki po 25 bodova, ukupno 550 bodova odnosno 1.100,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 275,00 eura, tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, odnosno ukupni trošak u iznosu od 1.625,00 eura.

38. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

39. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih, te je tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sudskih pristojbi.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika