Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-112/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Josip Bažant odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grubeša i partneri sa sjedištem u [adresa], protiv I. protustranke FB Kadoić, Križ, zagrebačka ul. 82, OIB: [osobni identifikacijski broj], , II. protustranke RB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te III. protustranke VB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 31.ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1955. i to počev od 2000. godine, pa do njegove smrti 30. ožujka 2024. te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagateljica TB je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je predlagateljica sa pok. ČB OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je umro u [adresa] dana 30. ožujka 2024. godine, kao izvanbračni drug živjela u izvanbračnoj zajednici od početka 2000. godine pa sve do njegove smrti na prijavljenoj adresi prebivališta u [adresa] , koji je formalno tek dana 21. listopada 2014. prijavio prebivalište na zajedničkoj adresi kao u prijedlogu, a faktično je na toj adresi imao prijavljeno boravište i živio zajedno sa predlagateljicom. Činjenica izvanbračne zajednice odnosno status predlagateljice kao izvanbračne supruge priznat joj je pravomoćnim rješenjem broj: O-849/24, UPP/OS- 69/24-8 od 4. lipnja 2024. g. u ostavinskom predmetu iza pok. ĆB kod Javnog bilježnika Maria Franjića iz [adresa] u kojem su pored nje kao nasljednici sudjelovala djeca ostavitelja iz prethodno razvedenog braka sa IB i to sinovi FB i RB i i kćer VB koji su se odrekli nasljedstva temeljem zakona koje je predlagateljica prihvatila, a navedene činjenice o traženom statusu predlagateljice mogu potvrditi i svjedoci: SB iz [adresa] kućni prijatelj i LB iz [adresa], T [adresa] brat predlagateljice. Tom izvanbračnom zajednicom uspostavljena je emocionalna povezanost te ekonomska zajednica u kojoj su si izvanbračni drugovi međusobno pomagali, brinuli se jedno o drugome i složno živjeli kao bračni par, posjećivali prijatelje, išli u nabavu, zajedno putovali te slavili praznike, blagdane, rođendane itd., a predlagateljica je sahranila pokojnog, bila na sprovodu, stajala uz odar kao dio obitelji te platila trošak sahrane i grobno mjesto. Predlagateljica navodi da je kod ovog suda proveden postupak povodom njenog istog zahtjeva protiv ovdje umješača HZMO kao protustranke koji je pravomoćno odbijen zbog promašene pasivne legitimacije rješenjem Županijskog suda u Rijeci Gž Ob-78/2025-2 od 23. prosinca 2025. kojim je usvojena žalba tamo protustranke i preinačeno ovosudno rješenje R1 Ob-376/2024-10 od 03. travnja 2025. kojim je predlagateljici bio priznat zatraženi status. S obzirom da predlagateljica koso izvanbračna supruga iza pok. ĆB koji je bio korisnik mirovine, sukladno zakonu o mirovinskom osiguranju ima pravo na obiteljsku mirovinu iza njega, predlaže da sud u ovom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pok. ČB.
2. I. i III. prostustranka su na raspravi održanoj 23.03.2026 istaknule da se ne protive prijedlogu predlagateljice s time da su istaknuli također da ostaju kod iskaza koji su dali u predmetu naslobvnog suda br. R1 Ob-376/2024 i s obzirom na to nisu predlagali ni svoje saslušanje u ovom postupku obzirom da sada kao naznačene protustranke u cijelosti priznaju prijedlog predlagateljice.
II. protustranka tijekom ovog postupka nije se očitovala niti i prijedlogu predlagateljice niti pristupila na raspravu održanju 23.ožujka 2026.
3.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta, te izvršio uvid u ovosudni spis broj R1 Ob-376/2024.
4.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.
6. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagateljicu i sada pokojnog ĆB proizlazi da je predlagateljica živjela na adresi [adresa] od 19.03.1991., te i danas ima prebivalište na istoj adresi, dok je pok. ĆB na adresi [adresa] imao prijavljeno boravište od 03.05.1995. do 03.05.1996., te ponovno od 06.04.2001. do 21.10.2014., te na istoj adresi imao prijavljeno prebivalište od 21.10.2014. do smrti 30.03.2024. Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i pok. ĆB u periodu od 1995. pa na dalje sve do smrti pok. ĆB imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.
7.Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. ĆB proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.
8.Iz rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Mario Franjić sa sjedištem u [adresa] broj:O-849/2024, UPP-OS-69/24-8 od 04.06.2024. proizlazi da je zakonskom nasljednicom iza pok. ĆB proglašena njegova izvanbračna supruga ovdje predlagateljica TB, a iz cjelokupnog spisa Općinskog suda u Bjelovaru broj O- 849/2024 koji je priklopljen predmetnom spisu radi uvida proizlazi da su nasljednici iza pok. ĆB njegova djeca RB, FB i VB se odrekli nasljedstva te je kao nasljednik utvrđena njegova izvanbračna supruga, ovdje predlagateljica TB.
9. Uvidom u spis predmeta naslovnog suda broj R1 Ob-376/2024 proizlazi da je u tom postupku doneseno rješenjem kojim je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. ČB, ali je to rješenje rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj Gž Ob-78/2025-2 od 23.12.2025. preinačeno na način da je odbijen zahtjev predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice. Nadalje, u tom predmetu utvrđeno je da je sud u provedbeni dokaznog postupka saslušao svjedoke SB i LB te predlagateljicu, kao i RB kao svjedoka te VB kao svjedokinju.
Svjedok SB u svom iskazu naveo je kako predlagateljicu ZB poznajem više od 20 godina, oni su poznanici i prijatelji i kućni prijatelji, te da je sada pok. ĆB upoznao za vrijeme ili pred kraj Domovinskog rata. On je živio kod ZB u kući više od 20 godina. Oni su živjeli kao muž i žena. S njima je živio i Klaudijin otac. ĆB je imao djece, ali ih on nikad nije upoznao, a ZB nije imala djece. Nadalje je naveo da su si oni međusobno pomagali, sve zajedno rješavali, te da ih je on viđao zajedno ili kod njih doma ili kod njega i njegove obitelji ili u vinogradu gdje su si pomagali, te da ga je ZB sahranila.
Svjedok LB u svom iskazu naveo je kako je njegova sestra živjela u obiteljskoj kući sa ocem, te da je ĆB poznavao još od 90 -ih kada je dolazio k njima liječiti njihovu majku bioenergijom, te da je od 2000. ĆB živio sa sestrom ZB kod njih u kući, najprije je imao privremenu adresu kod njih, a poslije je promijenio dokumente na njihovu adresu. Nadalje navodi da on živi u prizemlju kuće sa svojom obitelji, a sestra sa ocem i ĆB je živjela na katu kuće. ĆB i sestra su imali intimne odnose, imali su zajedničke troškove, imali su zajedničke interese, zajedno su putovali i tako sve dok ĆB nije umro. Sestra ga je sahranila i snosila troškove pogreba. Nadalje svjedok je naveo kako je ĆB imao svoju djecu, da ih je on upoznao još kad je bio mlađi, ne sjećam ih se, oni baš nisu dolazili posjećivati oca. ĆB je pričao da je radio na pilani u [adresa], a kada ga je on upoznao on se bavio bioenergijom, tako je liječio ljude po kućama, a da njegova sestra nije bila nigdje zaposlena.
Iz iskaza predlagateljice proizlazi da su se ona i ĆB poznavali i prije nego smo stupili u vezu, a u vezu su stupili negdje 2000. i tako su nekako i počeli živjeti zajedno u izvanbračnoj zajednici u obiteljskoj kući i to na katu kuće gdje je ona živjela sa svojim ocem, dok brat sa obitelji živi u prizemlju iste kuće, te da je ĆB imao jedan brak, u tom braku troje djece CB, RB i kćerku F, koja su dolazila kao mali nekih dva puta, kasnije više nisu dolazili, nisu bili godinama u kontaktu s ocem, barem petnaestak godina, nisu pitali za njega, nisu bili na sahrani, te da ona nije znala njihovu adresu i nije im mogla javiti. Nadalje navodi kako kad je živio u [adresa], ĆB se bavio rukovanjem građevinskim strojem u jednoj firmi DIP Novoselec, a po dolasku u [adresa] bavio se bioenergijom, liječio ljude i od toga zarađivao, a da je ona bila domaćica, te da su ona i ĆB živjeli kao muž i žena, sve su zajedno radili, on je imao prihode od svog rada sa bioenergijom, a da je njen otac imao mirovinu, a ona je održavala kućanstvo. Nadalje navodi kako se ĆB prije smrti razbolio, ali se nije liječio, da je ona vodila brigu o njemu u njegovoj bolesti, te ga je ona i sahranila. Trošak sahrane i pogreba je platila dijelom iz njegove ušteđevine, a dijelom od novaca koji joj je ostao kada je prodala naslijeđenu imovinu od moje bake. Nadalje navodi kako su oni zajednički snosili troškove, da je ona imala na raspolaganju novac ĆB koji je on zaradio, da su imali neke zajedničke prijatelje s kojima su se družili, da su zajedno putovali, ĆB je imao vikendicu u [adresa], gdje su odlazili, gdje su obrađivali zemlju, gdje je ona obrađivala vrt i uzgajala povrće. Mladenova djeca su sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. ĆB i odrekli su se nasljedstva, a da je ĆB imao samo nekretnine u [adresa], a nije imao u [adresa] nikakve imovine, te da ne zna da li je ĆB plaćao alimentaciju za svoju djecu.
Iz iskaza svjedoka VB proizlazi da je njoj poznata ovdje naznačena predlagateljica, ona je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. ĆB, on je njezin otac i može reći da su oni u izvanbračnoj zajednici živjeli negdje od 1995. godine pa na dalje, bili su i na istoj adresi prijavljeni, te može reći da su živjeli do kraja njegovog života u izvanbračnoj zajednici i da je posljednji ispraćaj pok. ĆB organizirala ovdje predlagateljici.
Iz iskaza svjedoka FB proizlazi da je njemu poznata ovdje predlagateljica i da mu je poznato da je živjela s njegovim ocem u izvanbračnoj zajednici negdje od 1993. godine, ne može se sjetiti bio je mali, ali se sjeća da je kao dijete k njima i dolazio, oni su živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do kraja njegovog života i poznato mu je da je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj.
10. Sud nije u ovom postupku saslušavao svjedoka RB koji je ispričao svoj nedolazak na ročište održano 3. travnja 2025. a sve s obzirom da je činjenično stanje u ovom predmetu i bez njegovog iskaza bilo dovoljno utvrđeno.
11. Na raspravi održanoj 23. ožujka 2026. svjedoci SB i LB naveli su kako u cijelosti ostaju kod iskaza danih u ovosudnom predmetu broj R1 Ob-376/2024 te s obzirom na to predložili da ih sud u ovom postupku ne saslušava obzirom da je njihov iskaz i stav identičan iskazu kojeg su dali u tom predmetu te je također i predlagateljica ostala kod svog iskaza koji je u tom predmetu dala, pa je slijedom navedeno sud za potrebe odlučivanja u ovom predmetu koristio sve izvedene dokaze iz predmeta ovog suda broj R1 Ob-376/2024.
12. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
13. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
14. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog ĆB.
15. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog ĆB, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. ĆB tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim , a i same I. i III. protustranke su bile suglasne sa prijedlogom predlagateljice.
16. Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. ĆB tijekom predmetnog perioda tj. neprekidno od 2000. godine, pa do njegove smrti 30. ožujka 2024 živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su potvrdili i saslušani svjedoci i I. i III. protustranka.
17. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 31. ožujka 2026. godine.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
