Poslovni broj: Us I-658/2025-8
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi preračuna starosne mirovine, nakon održane usmene i javne rasprave, 31. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-02/25-02/03419516714, URBROJ: 341-99-05/3-25-197, broj spisa: 767205 od 16. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-02/25-02/0319516714, URBROJ: 341-99-05/3- 25-197, broj spisa: 767205 od 16. siječnja 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Sisku, KLASA: UP/I 140-02/24-01/03419516714, URBROJ: 341- 15-05/3-24-16625, broj spisa: 27173 od 3. prosinca 2024. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za preračun starosne mirovine prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
2. Tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja, jer nema valjano i razumljivo obrazloženje, smatra da su branitelji koji su postali policijski službenici i koji nemaju pravo na određivanje novog iznosa mirovine diskriminirani u odnosu na hrvatske branitelje koji to pravo imaju, jer im je mirovina određena prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
3. Time je tužitelj kažnjen što je premlad ostvario potreban radni staž od skoro 47 godina sa 52 godine života, a Zakon o mirovinskom osiguranju se primjenjuje samo na one koji navrše 65 godina starosti ili postanu invalidi, a takva praksa degradira beneficirani radni staž i sve one zdravstvene i životne rizike koje taj staž podrazumijeva.
4. Na šalterima tuženika nije dobio razumljivo objašnjenje o najpovoljnijoj varijanti što je bio razlog podnošenja zahtjeva, uključujući mogućnost i dužinu eventualnog dodatnog zaposlenja, kao i zašto njegov nesporni status hrvatskog branitelja dragovoljca s 1752 dana u borbenom sektoru ne zaslužuje povećanje po bilo kom osnovu, pa i po odredbi članka 27. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
5. Predlaže sudu da u upravnom sporu presudi ovo utuženo pravno pitanje.
6. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja i ističe da je osporavano rješenje doneseno sukladno činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku i sukladno zakonskim propisima i obrazloženo sukladno članku 98. stavku 5. Zakona o općem upravnom postupku.
7. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.
8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja i opunomoćenice tuženika, čime je strankama omogućen pristup sudu sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (36/24).
10. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.
11. Prema podacima spisa predmeta, osporavanim rješenjem tuženika od 16. siječnja 2025. odbijena je žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 3. prosinca 2024. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za preračun starosne mirovine prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23).
12. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
13. Naime, u rješenju tuženika citiran je članak 27., te članci 52a, 52b i 52c koji su na snazi od 31. srpnja 2021. i iz kojih članaka je razvidno da se odredbe o ponovnom određivanju mirovine odnose na osobe koje su ostvarile mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili općem propisu, a tužitelj je osoba kojoj je pravo na starosnu mirovinu priznato prvostupanjskim rješenjem od 21. kolovoza 2024. prema članku 6. posebnog propisa tj. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Narodne novine, broj: 1218/99, 129/00, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12), počevši od 1. srpnja 2024.
14. Slijedom navedenog, tuženik pravilno obrazlaže da prema važećim zakonima u Republici Hrvatskoj kod priznavanja prava na mirovinu nema mogućnosti kumuliranja dva posebna propisa, a što se odnosi na sve osobe jednako, pa tužitelj nije dokazao da bi u bilo čemu prema nekoj usporedivoj skupini bio diskriminiran.
15. Iz navedenog razloga, u konkretnom slučaju nema mogućnosti istovremene primjene i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba kao jednog posebnog propisa i Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kao drugog posebnog propisa, a koji uređuje prava branitelja koji su ostvarili mirovinu prema tom zakonu ili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne prema drugim posebnim propisima.
16. Tužitelju je u osporavanom rješenju još posebno ukazano da na dan podnošenja zahtjeva 1. srpnja 2024. ne ispunjava uvjete za priznanje prava na starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, te tužitelj ni u tom smislu nije oštećen, a kada stekne uvjete za starosnu mirovinu tužitelj može podnijeti zahtjev za priznanje starosne mirovine uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te izabrati starosnu mirovinu koja mu tada bude povoljnija.
17. Nadalje, ukoliko tužitelj smatra da ispunjava uvjete za priznanje prava na mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, može podnijeti i zahtjev takvog sadržaja, a u konkretnom slučaju pravilno je negativno riješeno o zahtjevu tužitelja za preračun njemu već određene starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
18. Iz navedenih razloga, sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim.
19. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.
U Zagrebu 31. ožujka 2026.
Sutkinja:
Tamara Bogdanović, univ.spec.iur.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. DN, [adresa]
2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, putem e-komunikacije
3. U spis
