REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-4854/2018-97
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužitelja ĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, uz punomoćnika odvjetnika Mirka Kovača, i zakonske zastupnice tuženika zamjenice OGDO u Zagrebu RR, dana 31. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I.
Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 529,13 eura bruto, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, i to za razdoblje do 31. srpnja 2015. po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.) određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:
- na iznos od 14,34 eur od 16. srpnja 2013. do isplate,
- na iznos od 13,04 eur od 16. rujna 2013. do isplate,
- na iznos od 21,49 eur od 16. studenog 2013. do isplate,
- na iznos od 22,46 eur od 16. siječnja 2014. do isplate,
- na iznos od 8,95 eur od 16. veljače 2014. do isplate,
- na iznos od 13,10 eur od 16. svibnja 2014. do isplate,
- na iznos od 22,46 eur od 16. lipnja 2014. do isplate,
- na iznos od 23,54 eur od 16. srpnja 2014. do isplate,
- na iznos od 13,73 eur od 16. rujna 2014. do isplate,
- na iznos od 21,60 eur od 16. siječnja 2015. do isplate,
- na iznos od 13,16 eur od 16. veljače 2015. do isplate,
- na iznos od 23,89 eur od 16. lipnja 2016. do isplate,
- na iznos od 19,03 eur od 16. rujna 2016. do isplate,
- na iznos od 10,00 eur od 16. prosinca 2016. do isplate,
- na iznos od 24,00 eur od 16. siječnja 2017. do isplate,
- na iznos od 14,28 eur od 16. veljače 2017. do isplate,
- na iznos od 26,92 eur od 16. svibnja 2017. do isplate,
- na iznos od 13,66 eur od 16. lipnja 2017. do isplate,
- na iznos od 14,28 eur od 16. srpnja 2017. do isplate,
- na iznos od 23,87 eur od 16. rujna 2017. do isplate,
- na iznos od 25,58 eur od 16. prosinca 2017. do isplate,
- na iznos od 38,74 eur od 16. siječnja 2018. do isplate,
- na iznos od 27,35 eur od 16. svibnja 2018. do isplate,
- na iznos od 54,69 eur od 16. srpnja 2018. do isplate,
- na iznos od 24,97 eur od 16. rujna 2018. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.710,67 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 31. ožujka 2026. do isplate, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, Odjel za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, 93/08 i dr.) i čl. 38. st. 1. toč. 2. KU (NN, 112/17) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člancima KU -a utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama i turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Tužitelj navodi da obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama koji je definiran čl. 44. st. 6. i 8. (NN, 104/13) i čl. 38. st. 6. i 8. (NN, 112/17), a da tuženik nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je radni dan od ponedjeljka do petka bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženik u svojem obračunu plaća nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tako tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 7. lipnja 2013. pa do dana podnošenje tužbe, te navodi kako se tuženiku obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno. Slijedom navedenog, tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 10. rujna 2025. za utuženo razdoblje potražuje iznos od 529,13 eura, zajedno sa pripadajućim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, jer je tužitelju u utuženom razdoblju isplaćena naknada za prekovremeni rad, a tužitelj nije dokazao osnov i visinu tužbenog zahtjeva.
Podredno, ističe u smislu čl. 186.a. ZZP-a djelomičnu nedopuštenost tužbe, jer tužitelj za period od 2. kolovoza 2016. do 10. rujna 2018. nije podnio zahtjev za mirno rješenje spora.
Slijedom navedenog predlaže odbiti ili djelomično odbaciti tužbu i tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška tuženiku.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 29.07.2016. (str. 5-6 spisa), rješenje o rasporedu na radno mjesto, evidencije radnog vremena, obračunske liste (str. 22-122, 502-637, 659-716 spisa), sudsku praksu (str. 125-138, 238-245, 250-252, 266-297, 332-483, 486-491, 727-731 spisa), tablice vođene kod tuženika (str. 190-196 spisa), Zamolbe za korištenje slobodnih dana (str. 208-223 spisa), Tumačenja odredbi KU-a, Izvod iz Zapisnika sa 2. sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a (str. 246-249, 253-255, 263-265, 298-299 spisa), izvršio je uvid u nalaz i mišljenje vještaka Danice Smojver od 05.01.2021. (str. 166-175 spisa), dopunu nalaza i mišljenja vještaka od 05.12.2021. (str. 198-200 spisa), dopunu II nalaza i mišljenja vještaka od 15.02.2022. (str. 226-228 spisa), dopunu III nalaza i mišljenja vještaka od 06.08.2025. (str. 647-650 spisa), kao što ju je i saslušao na ročištu od 09.10.2024., 07.05.2025. i 16.02.2026. (str. 318-319, 638-640, 732-734 spisa), te je izvršen i uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.
4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).
5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
6. Prije svega, u odnosu na navode tužen ika vezane za djelomičnu nedopuštenost tužbe, jer tužitelj za period od 2. kolovoza 2016. do 10. rujna 2018. nije podnio zahtjev za mirno rješenje spora treba reći kako se radi o činjenično i pravno istoj vrsti zahtjeva, samo o drugom razdoblju kjoje se u kontinuitetu veže na razdoblje za koje je već ranije podnesen zahtjev u smislu odredbe čl. 186. a ZPP-a zbog čega nije potrebno podnositi novi zahtjev za mirno rješenje spora temljem gore naznačenog članka.
7. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu pravosudnog policajca. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće s naslova prekovremenog rada koji se ostvario u mjesecima u kojima blagdan, odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka, a koji rad prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.
8. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 93/08, 89/12, 104/13, 24/17 i 112/17) zajedno sa pripadajućim Dodacima i izmjenama (Narodne novine broj 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 12/18) u čl. 44 st. 1. odnosno čl. 38 st. 1., propisuje da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%.
Prema odredbi čl. 44. st. 10., odnosno čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema odredbi čl. 44. st. 12., odnosno čl. 38. st. 12. Kolektivnog ugovora redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Naime, prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (Narodne novine broj: 33/96, 96/01,13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,130/11) utvrđeno je koji su neradni dani u RH, a ta odredba primjenjuje se na jednak način na sve radnike u RH. Stoga, ako je zakonom nešto određeno kao neradni dan, istodobno se ne može tretirati kao radni dan u smislu prikaza redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radi se o kogentnoj odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koja se ne može derogirati drugačijom odredbom Kolektivnog ugovora, odnosno drugačijim tumačenjem Kolektivnog ugovora. Stoga, neovisno o činjenici je li tužitelj dužan raditi u blagdan ili neradni dan prema rasporedu rada, to i dalje ostaje blagdan, odnosno neradni dan za sve radnike u RH, pa tako i za tužitelja, te se isti ne može uvrstiti u redovni mjesečni fond radnih sati, jer se prilikom izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati ubrajaju samo radni dani u mjesecu, što blagdani, odnosno neradni dani nisu. Obzirom na navedeno i za tužitelja je redovni mjesečni fond radnih sati valjalo obračunati na način da se radni dani u mjesecu (bez blagdana i neradnih dana) pomnože sa 8, a sve preko tog fonda predstavlja prekovremeni rad.
9. Sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku Danici Smojver, a nalaz i mišljenje vještaka, kao i naknade pisane dopune te usmeno očitovanje, sud u potpunosti prihvaća ocijenivši isti kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke.
Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da ukoliko sud utvrdi da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. potraživanje po osnovi prekovremenog rada koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 3.986,76 kn.
10. Tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka, prigovarajući izračunu sati rada te slijedom toga prekovremenih sati, zbog pogrešno izračunate stanice, pogrešne metodologije izračuna prekovremenih sati, zbog toga što je sve ostvarene sate rada blagdanom prikazao kao prekovremene sate, ne računajući zapravo ostvarene prekovremene sate zbog toga što nije uzeo u obzir prekovremene sate korištene kao slobodni dane. Konačno smatra da je tužitelju s osnova prekovremenih sati u utuženom razdoblju, plaćeno kumulativno manje u iznosu od 110,36 kn.
11. U odnosu na navedeno, vještak navodi da je pri izradi nalaza i mišljenja koristio obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) i evidencije o korištenju radnog vremena za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018., sa osnovnom bruto plaćom tužitelja izračunatom prema osnovici i koeficijentu uvećanom za minuli rad. Temeljem osnovne plaće i redovne mjesečne satnice vještak je izrazio vrijednost jednog osnovnog sata koji čini polazište za izračun dodataka na plaću prema propisanim uvećanjima (Tabela 1. Nalaza i mišljenja vještaka).
Prema izvršenoj provjeri platnih lista tužitelja, kao i sati odrađenih prema evidenciji radnih sati vještak je utvrdio mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati rada sukladno nalogu suda izvršivši usporedbu sati rada iz obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena (Tabela 2. Nalaza i mišljenja vještaka).
Nadalje, vještak je za svaki mjesec utvrdio fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka. Uvidom u dostupnu dokumentaciju razvidno je da su tužitelju evidentirani i obračunati prekovremeni sati koji su tužitelju obračunati na mjesečni fond sati. Tako iskazani prekovremeni sati tužitelju su obračunati i isplaćeni na način da je uzeta u obzir vrijednost osnovnog sata uvećana za posebne uvjete rada i vrijednost dodatka za prekovremeni rad, također tuženik je evidentirao i obračunavao dodatke za rad u turnusu kad je primjenjivao, rad na dane blagdana, rad subotom i nedjeljom i ostale dane ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio, primjenivši propisana uvećanja iz Kolektivnog ugovora, te ne isključujući međusobno dodatke (Tabela 3. Nalaza i mišljenja vještaka).
Utvrđena razlika je u neobračunatim satima koje tuženik nije iskazao i obračunao u mjesecima u kojima je tužitelj radio u dane blagdana (Tabela 4. Nalaza i mišljenja vještaka).
Pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. potraživanje po osnovi prekovremenog rada koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 3.986,76 kuna.
12. U odnosu na navedeno tuženik navodi da je vještak pogrešno iskazao sate rada blagdanom, rada blagdanom kao neplaćene prekovremene sate, ostvarene sate rada blagdanom u turnusu koje je prikazao kao sate rada u II. smjeni te da nije uzeo u obzir sve ostvarene i plaćene prekovremene sate, slobodne dane korištene s osnova neplaćenih prekovremenih sati te naknadnu isplatu prekovremenih sati u prosincu 2017. godine.
U odnosu na navedeno, vještak navodi da je pri izradi nalaza i mišljenja koristio obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) i evidencije o korištenju radnog vremena za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018., sa osnovnom bruto plaćom tužitelja izračunatom prema osnovici i koeficijentu uvećanom za minuli rad. Temeljem osnovne plaće i redovne mjesečne satnice vještak je izrazio vrijednost jednog osnovnog sata koji čini polazište za izračun dodataka na plaću prema propisanim uvećanjima (Tabela 1. Nalaza i mišljenja vještaka).
Prema izvršenoj provjeri platnih lista tužitelja, kao i sati odrađenih prema evidenciji radnih sati vještak je utvrdio mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati rada sukladno nalogu suda izvršivši usporedbu sati rada iz obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena (Tabela 2. Nalaza i mišljenja vještaka).
Nadalje, vještak je za svaki mjesec utvrdio fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka. Uvidom u dostupnu dokumentaciju razvidno je da su tužitelju evidentirani i obračunati prekovremeni sati koji su tužitelju obračunati na mjesečni fond sati. Tako iskazani prekovremeni sati tužitelju su obračunati i i isplaćeni na način da je uzeta u obzir vrijednost osnovnog sata uvećana za posebne uvjete rada i vrijednost dodatka za prekovremeni rad, također tuženik je evidentirao i obračunavao dodatke za rad u turnusu kad je primjenjivo, rad na dane blagdana, rad subotom i nedjeljom i ostale dane ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio, primjenivši propisana uvećanja iz Kolektivnog ugovora, te ne isključujući međusobno dodatke (Tabela 3. Nalaza i mišljenja vještaka).
Utvrđena razlika je u neobračunatim satima koje tuženik nije iskazao i obračunao u mjesecima u kojima je tužitelj radio u dane blagdana (Tabela 4. Nalaza i mišljenja vještaka).
Pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. potraživanje po osnovi prekovremenog rada koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 3.986,76 kuna.
13. Međutim, u podnesku tuženika od 11. siječnja 2022., tuženik navodi da je vještak pogrešno iskazao sate rada blagdanom, rada blagdanom kao neplaćene prekovremene sate, ostvarene sate rada blagdanom u turnusu koje je prikazao kao sate rada u II. smjeni te da nije uzeo u obzir sve ostvarene i plaćene prekovremene sate, slobodne dane korištene s osnova neplaćenih prekovremenih sati te naknadnu isplatu prekovremenih sati u prosincu 2017. godine.
14. U odnosu na podnesak tuženika vještak opetovano ističe da je pri izradi nalaza i mišljenja vještak je koristio obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) i evidencije o korištenju radnog vremena za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018., sa osnovnom bruto plaćom tužitelja izračunatom prema osnovici i koeficijentu uvećanom za minuli rad.
Temeljem osnovne plaće i redovne mjesečne satnice vještak je izrazio vrijednost jednog osnovnog sata koji čini polazište za izračun dodataka na plaću prema propisanim uvećanjima (Tabela 1. Nalaza i mišljenja vještaka).
Prema izvršenoj provjeri platnih lista tužitelja, kao i sati odrađenih prema evidenciji radnih sati vještak je utvrdio mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati rada sukladno nalogu suda izvršivši usporedbu sati rada iz obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena (Tabela 2. Nalaza i mišljenja vještaka). Nadalje, vještak je za svaki mjesec utvrdio fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka.
Uvidom u dostupnu dokumentaciju razvidno je da su tužitelju evidentirani i obračunati prekovremeni sati koji su tužitelju obračunati na mjesečni fond sati. Tako iskazani prekovremeni sati tužitelju su obračunati i i isplaćeni na način da je uzeta u obzir vrijednost osnovnog sata uvećana za posebne uvjete rada i vrijednost dodatka za prekovremeni rad, također tuženik je evidentirao i obračunavao dodatke za rad u turnusu kad je primjenjivo, rad na dane blagdana, rad subotom i nedjeljom i ostale dane ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio, primjenivši propisana uvećanja iz Kolektivnog ugovora, te ne isključujući međusobno dodatke (Tabela 3. Nalaza i mišljenja vještaka).
Utvrđena razlika je u neobračunatim satima koje tuženik nije iskazao i obračunao u mjesecima u kojima je tužitelj radio u dane blagdana (Tabela 4. Nalaza i mišljenja vještaka).
Pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. potraživanje po osnovi prekovremenog rada koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 3.986,76 kuna. Pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. potraživanje po osnovi prekovremenog rada koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 3.986,76 kn / 529,13 eura.
15. Sud je proveo i dokaz usmenim saslušanjem vještaka na ročištu, a vještak je na ročištu iskazao da je utvrđena razlika u neobračunatim satima koje tuženik nije iskazao i obračunao u mjesecima u kojima je tužitelj radio u dane blagdana prikazano u Tabeli 4. nalaza i mišljenja vještaka pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. potraživanje po osnovi prekovremenog rada koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 3.986,76 kn. Vezano za razliku koju tuženik iskazuje u podnesku od 8. veljače 2024. navodi da se ne može o istoj očitovati jer nije razvidno na koje se razdoblje odnosi i na koje je, a radi se o izračunu parnične stranke, tj. tuženika, sukladno nalogu suda izvršila izračun pri kojem ostaje sukladno dokumentaciji koja je u spisu. Iz dokumentacije ne proizlazi da je plaćeno 110,06 kn manje, odnosno da je toliko više plaćeno tužitelju. Nigdje nije razvidno iz dokumentacije gdje bi nastala ta razlika.
Vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja, a na poseban upit da li je uzela u obzir slobodne dane tužitelja koji su mu odobreni i koje je koristio odgovara da je, te na daljnji upit da li je slobodne dane utvrdila iz evidencija rada ili iz isplatnih lista odgovara da je koristila i evidencije rada i isplatne liste i da je utvrdila da se evidencije rada poklapaju s isplatnim listama, i da u toj dokumentaciji ne postoje razlike. Ističe da je uzela sve podatke i svu raspoloživu dokumentaciji koja joj je dostavljena, dakle i prekovremene sate o kojima govori tuženik uzela je u obzir. Onog čega nema u evidencijama i isplatnim listama nije mogla uzeti u obzir. U nalazu i mišljenju utvrdila je prekovremene sate na mjesečnoj razini, provjerom platnih lista i evidencije rada, te opetovano ističe da je uzela u obzir svu dokumentaciju koja joj je bila dostupna u vrijeme izrade nalaza i mišljenja.
16. Konačno, vještak je ostao kod svog nalaza i kasnijih dopuna istog, budući se prilikom izrade nalaza koristila dokumentacijom, obračunske isprave, kao i evidencije radnog vremena, za razdoblje od lipnja 2013. do kolovoza 2018. godine. Polazište za izračun dodataka na plaću prema propisanim uvećanjima je izražena vrijednost jednog osnovnog sata, što se vidi u Tabeli 1. prvog nalaza i mišljenja od 31. prosinca 2020. godine. Izvršenom provjerom platnih lista tužitelja kao sati određenih prema evidenciji radnih sati, vještak navodi da je utvrdio mjesečni fond sati, zatim mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati rada sukladno nalogu suda izvršivši usporedbu sati rada iz obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnoga vremena, što je vidljivo u Tabeli 2. nalaza i mišljenja. Uvidom u dostupnu dokumentaciju razvidno je da su tužitelju evidentirani i obračunati prekovremeni sati koji su tužitelju obračunati na mjesečni fond sati. Tako ispaćeni prekovremeni sati tužitelju su obračunati i isplaćeni na način da je vrijednost osnovnog sata uvećana za posebne uvjete rada i vrijednost dodataka za prekovremeni rad. Također navodi da je utvrdila razliku u neobračunatim satima i iskazala razliku naknade.
17. Sud je, a kako je to već rečeno, u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, kao i naknade pisane dopune te usmeno očitovanje, ocijenivši isti kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke. Osim toga, sud smatra da je vještakinja u potpunosti kako u dopunskim pismenim očitovanjima na ročištu tako i usmenim očitovanjima, u potpunosti otklonila prigovore tuženika zbog čega je sud i odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog financijskog vještačnja, ocijenivši takav prijedlog nesvrsishodnim.
18. Tužitelj je tužbeni zahtjev postavio u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka slijedom čega je valjalo je prihvatiti konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja te donijeti presudu kao u izrijeci.
19. Odluka o isplati zatezne kamate donesena je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja je propisana za ostale odnose. Dospijeće tražbine utvrđeno je sukladno odredbi čl. 84. st 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) koja propisuje da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. Istovjetno je propisano i odredbom čl. 92. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17), koja se također primjenjuje na utuženo razdoblje.
20. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a. Prilikom dosuđivanja naknade troška tužitelju, sud je vodio računa o vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje, troškovniku tužitelja te o tome da primjenjuje Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je vrijedila u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Odvjetničkoj tarifi i zatraženom trošku i to: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 50 bodova (Tbr. 32/1 OTH), za sastav tužbe 50 bodova (Tbr. 7/1 OTH), za sastav podnesaka od 13.02.2019., 02.05.2019., 04.01.2022. i 14.11.2025., za svaki podnesak po 50 bodova (Tbr. 8/1 OTH), za pristup na ročišta održana 11.03.2019., 09.11.2021., 11.01.2023., 06.04.2023., 07.12.2023., 07.03.2024., 09.10.2024., 14.01.2025., 07.05.2025., 10.12.2025., 16.02.2026., po 50 bodova (Tbr. 9/1 OTH), kao i za pristup na ročište za objavu presude 31.03.2026. 25 bodova odnosno 925 bodova što uz PDV od 25% iznosi 2.312,50 eura. Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje financijskog vještačenja u iznosu od 398,17 eura, dakle tužitelju je ukupno priznat trošak u iznosu od 2.710,67 eura.
Sud je tužitelju sukladno Tbr. 8/1 OTH priznao trošak četiri obrazložena podneska.
21. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP - a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.
22. Iz svih navedenih i obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.
Zagreb, 31. ožujka 2026.
Suda c
Siniša Marinović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa odluke.
Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4. -6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. tuženiku po OGDO