REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: P-1539/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Divna Ivančev u pravnoj stvari tužitelja: 1. VŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Milan Remetin,odvjetnik u [adresa]; 2. IŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Milan Remetin,odvjetnik u Trogiru; protiv tuženika: 1. [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku VŽF, odvjetnik u [adresa]; 2. ĐŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 3. GŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 4. FŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 5. AŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 6. KŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi: utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave od 19.veljače 2026.godine a objavljene na ročištu dana 31. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

1.Utvrđuje se da su tužitelji pod 1) VŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) IŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici i to tužitelj pod 1) za 1/2, a tužiteljica pod 2) za 1/2 fizički i geometrijski određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 24440 m2 upisane u ZU 4226 k. o. [katastarska općina],koji je na Skici izmjere tvrtke Izmjera Biočić d.o.o. Trogir "Trogir,travanj, 2025." Prikazan kao lik omeđen spojnicama točaka A,B,C,D,E,F,G,A površine 400 metara četvornih,koja predstavlja sastavni dio ove presude.

2.Tužitelji pod 1) VŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) IŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] su ovlašteni temeljem ove presude provesti parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 24440 m2 ZU 4226 k. o. [katastarska općina],na način da se iz navedene nekretnine izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dio te nekretnine preciziran u točki I. izreke ove presude u površini od 400 m2 , da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem,te su ovlašteni na provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o.Marina

3.Ovlašćuju se tužitelji pod 1) i pod 2) temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 24440 m2 upisane u ZU 4226 k. o. [katastarska općina] opisana u točki II. izreke ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na novonastaloj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na svoja imena za po 1/2 svatko od njih, uz istovremeno brisanje tog prava s imena pravnog prednika tuženika pod 1) Općenarodne imovine za 1160192028/1319880659, tuženog pod 2) ĐŽ za 41415600/1319880659, tužene pod 3) GŽ ž. CŽ rođ. ĐŽ za 27610400/1319880659, tuženog pod 4) RŽ sina VŽF za 27929500/1319880659, tuženog pod 5) ĆŽ za 23840000/1319880659, te tužene pod 6) KŽ za 1017/34513

sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tvrdi da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u ZU 4226 k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak od 24440 m četvornih pravo vlasništva upisano je na Općenarodnu imovina čiji je pravni sljednik tužena pod 1) Općina Marina za 1160192028/1319880659, tuženog pod 2) ĐŽ za 41415600/1319880659,tuženu pod 3) GŽ ž. CŽ rođ. ĐŽ za 27610400/1319880659 tuženog pod 4) RŽ sina VŽF za 27929500/1319880659, tuženog pod 5) ĆŽ AŽ za 23840000/1319880659,te tuženu pod 6) KŽ za 1017/34513 idealnog dijela. U ovom postupku je pasivno legitimirana Općina Marina-tužena pod 1) s obzirom da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24.7.1991.godine, kada je na snagu stupio Zakon o poljoprivrednom zemljištu,nalazila unutar obuhvata građevinskog područja. Nekretnina iz točke I predstavlja zemljište koje je tužitelj pod 1) kupio zajedno s MŽ sinom V dana 27. siječnja 1989.g. od prodavatelja i stvarnog vlasnika CŽ pok. BŽ. Svatko od kupaca je kupio za po . dijela od 450/35797 dijela tadašnje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Temeljem ugovora o prodaji dana 18.3.1991.g. Porezna uprava u [adresa] je razrezala porez na promet nekretnina koji je u cijelosti podmiren. MŽ sin V je usmenim ugovorom o kupoprodaji svoj dio zemljišta prenio u vlasništvo LŽ sinu I. Navedena činjenica je potvrđena izjavom ZŽ sina V na zapisnik kod Osnovnog suda u Glamoču dana **.**.1990.god. LŽ sin I je umro dana **.**.2006.god., a naslijedila ga je supruga tužiteljica pod 2) što je razvidno iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Livnu od 16.4.2013.g. Tužitelji su angažirali geodetsku tvrtku IZMJERA BIOČIĆ d.o.o. iz [adresa] radi izrade skice mjerenja zemljišta u njihovom posjedu, koja je izradila skicu izmjere “ [adresa],travanj, 2025.” s prikazom zemljišta omeđenog spojnicama točaka A,B,C,D,E,F,G,A površine 400 metara četvornih koje predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji drže u svom poštenom i mirnom posjedu naprijed navedenu realno omeđenu nekretninu. Tužitelji su podnijeli tužbu temeljem iste činjenično-pravne osnove koji postupak je kod Općinskog suda u Splitu,Stalna služba u Trogiru vođen pod posl. brojem:P- 2193/2023 u kojem je usvojen tužbeni zahtjev presudom od 24.rujna 2021.godine,međutim iz procesno pravnih razloga presuda je ukinuta po žalbi KŽtužena pod 6) u ovoj pravnoj stvar. U nastavku postupka tužitelji su povukli tužbu. Tužena pod 6) je s tužiteljima zaključila nagodbu dana 27.3.2025.radi čega se ista neće protiviti ovoj tužbi.

2.Tužena ad 1 u odgovoru na tužbu od 20.05.2025.godine ističe da se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Tužena pod 1. opreza radi ističe prigovor promašene pasivne legitimacije pošto joj nisu dostavljeni dokazi temeljem kojih bi se nesporno moglo utvrditi da je tužena pod 1. pravni slijednik Općenarodne imovine kao upisanog titulara prava suvlasništva predmetne nekretnine. Tužena pod 1. također opreza radi ističe kako u odnosu na pravni osnov stjecanja prava vlasništva realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji se potražuje predmetnom tužbom, činjenični navodi koje tužitelji iznose u svojoj tužbi nisu u skladu s postavljenim tužbenim zahtjevom. Naime, tužitelji u tužbi ističu kako su dana 27.01.1989. godine tužitelj pod 1. i ZŽ sin V, dana 27. siječnja 1989. godine kupili od prodavatelja i stvarnog vlasnika CŽ pok. BŽ za po 1/2 dijela od 450/35797 tadašnje čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] temeljem ugovora o prodaji te da je ZŽ MŽ sin V usmenim ugovorom u prodaji prenio svoj dio zemljišta LŽ sinu I kojeg da je naslijedila tužiteljica pod 2. Kod derivativnog stjecanja prava vlasništva, odnosno stjecanja na temelju pravnog posla, kao što se to navodi u historijatu tužbe, tužitelji moraju dokazati da postoji objektivno valjan pravni osnov stjecanja (titulus), način stjecanja (modus) i vlasništvo prednika (dominium auctoris), što tužitelji u konkretnom slučaju nisu učinili. Također, čak i pod pretpostavkom kada bi se ugovor o prodaji zaključen s UŽ pok. BŽ, koji također nije dostavljen uz tužbu, mogao smatrati valjanim pravnim osnovom stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, iz sadržaja činjeničnih navoda tužbe proizlazi kako je predmet ugovora bio suvlasnički udio nekretnine, dok tužitelji tužbom traže da se utvrde vlasnicima za po 1/2 dijela točno određenog realnog dijela nekretnine. Tužena pod 1. ističe kako joj uz predmetnu tužbu nije dostavljen niti jedan prilog pa tako ni skica izmjere tvrtke Izmjera Biočić od travnja 2024. godine, pa se u ne može adekvatno očitovati na navode iz tužbe, a niti je u mogućnosti utvrditi da li je točno realni dio nekretnine koji je predmet ovog postupka istovjetan realnom dijelu koji je bio predmet postupka koji se pred naslovnim sudom vodio pod posl. brojem P- 2193/2023. Pošto se tužitelji u svojoj tužbi pozivaju na činjenicu poštenog i mirnog posjeda predmetne nekretnine, tužena pod 1. ističe kako se prema odredbi čl. 159. ZV-a dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (stavak 1.). Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.). Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 3.). Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. toga članka (stavak 4.). Dosjelost nastupa po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti, s tim da rok dosjelost počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost. U konkretnom slučaju tužitelji ne navode koliko točno vremena traje njihov posjed utuženog točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužena pod 1. također ističe da bi se kao dopušten i osnovan mogao prihvatiti zahtjev tužitelja kojim se traži utvrđenje prava vlasništva fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine i ovlastiti tužitelje da zahtijevaju provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva, predmetni dio mora, prema materijalno pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, faktično predstavljati pojedinačno određenu stvar na kojoj je dopušteno i moguće steći pravo vlasništva. Tužitelji su stoga dužni dokazati da suvlasništvo predmetne nekretnine više de facto ne egzistira te da se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalno pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar. Slijedom navedenog, ukoliko tužitelji ne urede tužbu u smislu potpunog iznošenja svih činjenica na kojima temelje svoj zahtjev i predlaganja adekvatnih dokaza kojima se utvrđuju te činjenice, tužena pod 1. predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz nalog tužiteljima da tuženoj pod 1. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknade troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

3.U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izvršio uvid u skicu izmjere " [adresa] travanj, 2025.g" izrađene od JŽ iz "Izmjere Biočić d.o.o." [adresa], pregledao izvadak iz zemljišne knjige ZU 4226 k. o. [katastarska općina] od 14.04.2025.g., pregledano rješenje Općinske uprave društvenih prihoda Općine Trogir od 19.03.1991.g., pregledan Ugovor o prodaji "U [adresa] 27.siječnja 1989.g" a ovjeren od strane Republike Srpske grada [adresa] od 07.09.2008.g., pregledan izvod iz katastarskog plana na dan 14.04.2025.g., pregledano Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Livnu O- 025492/13 od 16.04.2013.g., pregledan zapisnik od Osnovnog suda u Glamoču od 30.06.1990.g. posl. br. R-76/90, saslušani svjedoci AŽ pok. BŽ, te pregledan spis Općinskog suda u Splitu Stalna služba Trogir P-2193/23 i to očevid na licu mjesta s nalazom i mišljenjem vještaka Zvonimir Rubić te pregledani iskazi svjedoka CŽ i ĆŽ te tužitelja VŽ i IŽ.

4.Očevidom na licu mjesta koji je proveden u predmetu Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Trogiru P-3548/18, dana 22.svibnja 2020.g., utvrđeno je da se u naravi radi o neizgrađenom zemljištu, položenim neposredno uz zemljani kolni put, anagrafske oznake Put Popiraće u Poljicima i to sa istočne strane. Sama nekretnina je definirana dimenzijama kako je prikazano na skici mjerenja izrađenom od ovlaštenog geodetskog izvođača Biočić iz ožujka 2018.g, a prikazana nekretnina na toj skici u naravi odgovara po položaju i obliku koji je pokazao pun tužitelja, te vještak Zvonimir Rubić identificirao i utvrdio na licu mjesta. Sama nekretnina je označena trajnim geodetskim oznakama i to sjevernom međom graniči s ogradnim betonskim zidom susjedne nekretnine na koju je položena stambena građevina anagrafske oznake Put Popiraće 10, istočna međa je kamena prizida, južna međa je suhozid a zapadna međa graniči sa zemljanim kolnim putem prethodno opisanim. Sama nekretnina u predmetnoj skici označena slovnim oznakama ABCDA izmjeren površine od 436 m2, predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

5.U pisanom nalazu i mišljenju od 03.07.2020.g. vještak je naveo da lik ABCDA na priloženoj skici lica mjesta predstavlja dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja je upisana u Posjedovnom listu br. 3811 Ureda za katastarske i geodetske poslove u Trogiru i zemljišno knjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] Zemljišno knjižnog odjela u [adresa] upisane površine 31 231 m2. U naravi je neizgrađeno i zaraslo zemljište, izmjerene stvarne površine 436 m2, položeno na lokaciji Put Popiraće i sjevernom međom AB graniči kameno betonskim zidom od susjedne nekretnine, istočna međa BC je prizida a južna međa CD graniči dijelom s betonskim kaskadnim zidom od susjedne nekretnine i manjim dijelom suhozidom, dok zapadnom međom je u granici sa zemljanim kolnim putem.

6.Iz iskaza svjedoka ĆŽ pok. BŽ je utvrđeno da se radi o nekretnini zvanoj Plokata Požari, koja je nekada bila vlasništvo njegovog oca BŽ a koji je to naslijedio od svog oca Đ a ovaj opet od svog oca, odnosno da se radi o nekretnini koja je više od 100 godina u njihovoj obitelji, neometani od bilo koga da je nakon smrti BŽ izvršena dioba ove nekretnine, nekadašnje površine od 4000-5000 m2, između saslušanog svjedoka ĆŽ i njegovog brata CŽ, koju su nekretninu podijelili po pola na način što je CŽ jedan dio te nekretnine prodao, a jedan dio darovao svom sinu koji je to prodao G, odnosno gornji dio prodao još dvojici, dok je na svom dijelu ovaj svjedok sagradio kuću, nasuo zemljište i to darovao svojoj kćeri. Iz njegovog iskaza je također utvrđeno da ova dvojica koja su kupila od njegovog brata CŽ su kupili zajedno nekretninu površine oko 450 m2, iskopali septičku jamu i prestali dolaziti raditi nakon što je započeo Domovinski rat.

7.Sve ovo je potvrđeno iz iskaza saslušanih tužitelja ad 1 i 2 u predmetu P-3548/18 (P-2193/23) koji su kazali da su tu nekretninu kupili od CŽ zvanog F 1989.g, i koji Ugovor o kupoprodaji tužitelja ad 1 VŽ i LŽ, supruga tužiteljice ad 2, je sačinio odvjetnik Ante Beljan 1989.g, na kojoj nekretnini su nakon kupoprodaje ušli u posjed, doveli vodovodni priključak a koje zemljište su kupili svaki za ½ dijela.

8.Kako je dakle utvrđeno da se radi o nekretnini koja je u posjedu obitelji CŽ više od 100 godina, i prije 1900-e godine, da je bila vlasništvo BŽ koji je to naslijedio od svog oca Đ, da je bila predmet nasljeđivanja i diobe, koja se koristila prema njenoj gospodarskoj namjeni, prvo kao vinograd sa maslinama, odvojen od okolnih nekretnina i neometani od bilo koga, i koju nekretninu su držali kao svoju, potvrđuje da su prednici tužitelja vlasništvo ove nekretnine stekli dosjelošću jer se radi o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu. Sukladno članku 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12) stjecanje promjena pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Na temelju pravnog pravila paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a, koja pravila su se ranije primjenjivala temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa, donesenih prije 06.04.1941..g za vrijeme neprijateljske okupacije ( Službeni list SFRJ broj 86/1946) odnosno koja pravila se danas primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06.04.1941.g. N.N. 73/91, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile su potrebne sljedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete, vrijeme dosjelosti određeno zakonom ( 30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 04.travnja 1960.g.). Prema odredbi članka 23. stavak 4. ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ( N.N.53/91. 9/92, 77/92 dalje ZOVO koji zakon je stupio na snagu 01.rujna 1980.g) savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva te stvari protekom 20 godina. Poštenje posjednika se pretpostavlja a u ranijem razdoblju sukladno odredbama bivšeg OGZ-a poštenje se također pretpostavljalo, odnosno savjesnost posjednika a onaj koji tvrdi drugačije dužan je u postupku to i dokazati.

9.Kako je utvrđeno da su pravni prednici tužitelja stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine sukladno pravnom pravilu paragrafa 1472 OGZ-a, to su onda kao stvarni vlasnici to prodali tužiteljima, a koji su sukladno članku 159. stavak 3 i 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo ove nekretnine stekli dosjelošću, posjedujući je više od 40 godina, iz kojih razloga je ovaj sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, s napomeno da tužbeni zahtjev u točkama 2 i 3 presude je uređen sukladno recentnoj sudskoj praksi jer tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje prava vlasništva jednog dijela nekretnine koji je točno određen i kojeg je identificirao i posebno prikazo sudski vještak kao poseban dio nekretnine, određene površine, u naravi predstavlja i zahtjev kojim se vrši dioba cijele te nekretnine. Naime, prema odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ( N.N 91/96, 114/01, 100/04, 170/07, 158/08 dalje ZZK) zemljište u smislu tog zakona je dio zemljišne površine koji je u katastru i oznake posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži, dakle nekretnina je označena katastarskim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži i kao takva predstavlja stvar u stvarnopravnom smislu. U konkretnom slučaju nekretnine je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja je jednim dijelom u posjedu tužitelja, a taj dio je vještak Zvonimir Rubić identificirao, a sud utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva na identificiranom dijelu. Tužitelj inače može u tijeku postupka tražiti utvrđenje prava vlasništva jednog točno određenog dijela nekretnine za cijelo, a upravo je takav zahtjev i postavljen u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Pravno je postavljena i točka 2 tužbenog zahtjeva jer u smislu članka 102. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( N.N. 16/07, 124/10) poslove državne izmjere i katastra nekretnina obavlja Državna geodetska uprava, a nadležno tijelo provodi sudske odluke koje utječu na podatke u katastru nekretnina. Dakle, odluku suda može provesti nadležni odjel za katastar nekretnina i nakon toga zk odjel izvršiti upis u zemljišnoj knjizi.

10.Zbog svega rečenog odlučeno je kao u izreci, s napomenom da je i iz ponašanja tuženika, koji su primili tužbu i nisu se istoj protivili, potvrđeno da se radi o nekretnini vlasništvu tužitelja, a u odnosu na koje kao jedinstvene suparničare sukladno članku 201. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05 i 96/08, 57/11, 148/11, 25/13) donesena jedinstvena presuda,

odnosno usvojen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na iste, jer presuda po tužbenom zahtjevu kako ga je postavio tužitelj ima učinak geometrijske diobe, suvlasničke zajednice pa se postupak na strani tuženika može dovršiti samo na jednak način u odnosu na sve suvlasnike.

11.Odluka o trošku nije donesena budući da ga stranke nisu zatražile.

U Trogiru, 31. ožujka 2026.

Sudac

Divna Ivančev

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na nadležni Županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.

DNA:

1. pun tužitelja

2. [adresa] Marina zastupanog po punomoćniku VŽF; ĐŽ, [adresa]; GŽ, [adresa]; FŽ, [adresa]; AŽ, [adresa]; KŽ, [adresa]

3. spis