REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Sesvetama
Industrijska cesta 15
10360 Sesvete
Poslovni broj: Ovr-245/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Sesvetama po sutkinji M arini Andrić, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Marija Mihaljević u pravnoj stvari ovrhovoditelja GRAD ZAGREB, OIB 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb, protiv ovršenika JĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, 31. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Upućuje se ovršenik JĆ da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene ovosudnim rješenjem o ovrsi poslovni broj od te da dokaz o pokrenutoj parnici dostavi na naprijed označeni broj spisa.
II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Željke Maroslavac, sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: Ovr-2729/13 od 23. rujna 2013. određena je izvansudska ovrha općenito na imovini ovršenika.
2. Protiv navedenog rješenja ovršenik je 27. veljače 2026. izjavio žalbu (nakon proteka roka) javnom bilježniku.
2.1. Ovršenik u žalbi u bitnome navodi kako je 13 veljače 2026. uvidom u stanje na tekućem računu utvrdio da su mu zapljenja novčana sredstva na računu kod Financijske agenciji (dalje: Fina). Ovršeik u bitnome navodi da ovrhovditelj pokušava naplatiti zastarjelo potraživanje po naprijed navedenom rješenju o ovrsi posl.br. Ovrv- 1506/12 od 31. svibnja 2012. Ovršenica naime prvenstveno ističe prigovor zastare u odnosu na zatezne kamate koje teku na potraživanje ovrhovoditelja obzirom na to da kamate potječu o nedozvoljenog korištenja sredstava na tekućem računu te troškova postupka koji su dospjeli na naplatu još u 2011. odnosno 2012. pa iz čega je očito da je za potraživanje istih nastupila zastara. Ovršenica se poziva na pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 21. studenog 2019. te odluku VSRH Rev-87/22 od 12. travnja 2022. kao i na odredbu čl. 227. Zakona o obveznim odnosima, kojom se regulira institut zastare prava (poziva se i na odluku posl.boj Rev-85/06 od 23.8.2007.).
3. Ovršenik predlaže sudu da "proglasi nedopuštenom predmetnu ovrhu u dijelu koji se odnosi na potraživanje s osnove zakonskih zateznih kamata kao i da sud naloži ovrhovoditelju da ovršenikui naknadi trošak predmetnog postupka"
4. Kao dokaz navedenome ovršenik je dostavio u spis zahtjev za naplatu, očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje, specifikaciju izvršenia osnove za plaćanje zahtjev za naplatu od 24.8.2022., ispis e-građana, plaćanje sa specifikacijom naplate od 14. studenog 2022. i sudsku praksa (list 17—32 spisa)
5. Ovrhovoditelj se očitovao sudu podneskom os 17. ožujka 2026.. u kojem je u bitnome osporio sve navode ovršenika iz podnesene žalbe.
6. Ovršenik je u ovoj pravnoj stvari podniiola žalbu nakon proteka roka (u izvansudskoj ovrsi) te je sukladno čl.3.st.1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ), sud primijenio odredbe zakona koje su bile na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka (dana podnošenja prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku).
6.1. Čl.252.g.st.5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može od nadležnog suda, između ostaloga, podnijeti i žalbu nakon proteka roka iz čl.49. OZ – a. Nadalje, čl.53.st.3. OZ – a propisano je da se rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može pobijati žalbom nakon proteka roka (čl.49. OZ-a), u dijelu kojim je njime određena ovrha, iz razloga navedenih u čl.46.toč.7.OZ-a (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika), čl.46.toč.9. OZ-a (ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave), čl.46.toč.10. OZ-a (ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave) i čl.46.toč.11. OZ – a (ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom), samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi. Čl.49.st.1.OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz čl.46.st.1.toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ – a podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.
6.2. Nadalje, čl.49.st.2. OZ – a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka. Žalba nakon proteka roka, bez odgode, dostavlja se ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku osam (8) dana (čl.50.st.1.OZ-a). Kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz čl.51. OZ – a (čl.50.st.2. OZ-a). Ako rješenje o žalbi nakon proteka roka ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest (15) dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz čl.51.st.2. OZ – a (čl.51.st.1. OZ). Podnošenje žalbe nakon proteka roka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako Ovršnim zakonom nije drukčije određeno (čl.49.st.4. OZ).
Ovršni zakon u čl.49.st.3. propisuje da će sud odbaciti naknadno podnesenu žalbu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi. Čl. 50.st.3. OZ-a propisano je da će rješenjem o žalbi sud žalbu odbaciti ili prihvatiti, osim u slučaju iz čl. 51.OZ-a.
6.3. Ovršenik je predmetnu žalbu nakon proteka roka podnio prvenstveno radi isticanja prigovora zastare tražbine utvrđene ovršnom ispravom (čl. 46.st.1. toč.11. OZ-a). U tom smislu sud smatra da se radi o žalbenim razlozima koje ovršenik, iz opravdanog razloga, nije mogao istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Naime, zastara (glavne i sporedne) tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, sukladno čl.233.st.1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05; dalje: ZOO), zastarijevaju za deset godina. U tom smislu ovršenik navedeni prigovor po prirodi stvari nije mogao istaknuti ranije, tj. u žalbi protiv rješenja o ovrsi.
7. Obzirom na to da je ovrhovoditelj u cijelosti osporio žalbene razloge ovršenice, a ovršenica osnovanost žalbenih navoda nije dokazala javnom ili javno ovjerovljenom ispravom te činjenice na kojima se temelji njezina žalba nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, sud je sukladno čl.51.st.1. OZ – a uputio ovršenicu u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojih je izjavila žalbu (čl. 46.st.1. toč. 11. OZ-a).
U Sesvetama 31. ožujka 2026.
Sutkinja
Marina Andrić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi u pisanom obliku ovome sudu, u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka rješenja.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica Marija Mihaljević
Dostaviti:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku
