Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: 11 Pn-90/2019-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu ovog suda Tomislavu Maras, u pravnoj stvari tužitelja ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po OD Rožman&Oredić iz Karlovca protiv tuženika Hrvatske Vode pravnoj osobi za upravljanje vodama iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 220 OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 26. veljače 2026. godine, u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi 31. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

"Nalaže se tuženiku HRVATSKE VODE pravnoj osobi za upravljanje vodama iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 220 OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 14.128,64 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 31. ožujka 2026. godine, do isplate po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, kao i da tužitelju naknadi troškove ovog postupka isplatom iznosa od 4.679,29 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućom od dana donošenja presude tj. 31. ožujka 2026. godine, do isplate, a sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je u razdoblju od 07. do 26. listopada 2016. godine tvrtka Aquaterm d.o.o. iz [adresa] po nalogu tuženika vršila radove na uređenju melioracijskog kanala (do tada širokog svega 1 metar) u širini od 6 do 10 metara u ukupnoj dužini od 178 metara. Tužitelj je gruntovni samovlasnik i posjednik nekretnine na kojoj su izvođeni prethodni radovi koja se z zemljišnim knjigama vodi pod broje čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i u naravi je oranica veličine 5527 m2. Predmetni radovi su izvršeni uz sjeveroistočnu i jugoistočnu među predmetne oranice a budući su postojeći odvodni kanal za 1 metar proširili na 10 metara širine , znatno je smanjen obradivi dio površine oranice. Osim navedenog šteta je počinjena tužitelju i činjenicom da je izvođač radova iskopanu zemlju polagao od ruba njegove nekretnine prema unutrašnjosti oranice sve ovo u dužini od 178 metara čime je i dodatno smanjio tužiteljev obradivi dio oranice. Tuženik se 27. listopada 2016. godine obratio tuženiku u njegovom poslovnom prostoru u [adresa] gdje je sastavljena službena zabilješka u kojoj je tuženik zatražio da mu otkupio dio oduzete oranice proširenjem odvodnog kanala i da otkupljeni dio izdvoji iz njegova vlasništva i posjeda, što tuženik ni do danas nije učinio usprkos tužiteljevog usmenog, pismenog, osobnog i telefonskog urgiranja. Na naprijed navedeni način tužitelj kao hrvatski branitelj koji živi od poljoprivrede trpi štetu što mu je obradivi dio oranice smanjen za proširenje kanala i dio uz rub kanala na koji je odložena iskopana zemlja, a što čini 178 metara i 20 metara, a sve oko 3600 m2 izvan upotrebe zemljišta, više od polovice oranice, sve kroz 3 godine šutnje tuženika. Uz navedeno budući tuženik nije otkupio proširenjem odvodnog kanala novo zauzeti dio tužiteljeve oranice od 1780 m2 koji nije otkupio i izdvojio iz tužiteljeva vlasništva i posjeda, pa tužitelj i dalje kroz sve vrijeme plaća i porez. Budući tuženik odbija otkupiti i izdvojiti iz vlasništva i posjeda tuženiku oduzeti dio predmetne oranice, te budući da uz sjeveroistočnu i jugoistočnu među tužiteljeve oranice odbija uspostaviti prijašnje stanje uklanjanjem odvozom iskopane zemlje iz kanala po tužiteljevoj oranici uz rub kanala i prema sredini oranice tužitelj postavlja zahtjev za naknadu pričinjene štete i predlaže da sud donese presudu kojom bi se tuženiku HRVATSKE VODE pravnoj osobi za upravljanje vodama iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 220 OIB: [osobni identifikacijski broj] naložilo da tužitelju ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 14.128,64 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom da Hrvatske vode nisu izvodile nikakve radove na melioracijskom kanalu u K. O. [katastarska općina], ali ne osporavaju izvođenje radova na predmetnom kanalu u neposrednoj blizini tužiteljevih nekretnina po izvođaču radova tvrtka Aquaterm d.o.o. iz [adresa]. Radovi na uređenju predmetnog kanala su doista izvedeni u razdoblju od 07. do 26. listopada 2016. godine u neposrednoj blizini tužiteljevih nekretnina u skladu sa pravilima struke. Kako se radi o melioracijskom kanalu u vlasništvu RH i javnom vodnom dobru kojim upravljaju Hrvatske vode iste su doista bile i naručitelj tih radova. Naime, predmetni melioracijski kanal je iskopan prije 40-tak godina, povremeno održavan i služi za melioracijsku odvodnju, ali i kao transportni kanal za oborinsku odvodnju dijela [adresa]. Obzirom na zaprimljeni zahtjev za naknadu štete Hrvatske vode su očevidom na licu mjesta kao i fotografijama iz 2016. godine utvrdile da su radovi izvedeni na pojasu širine 6 do 10 metara od ruba kanala u ukupnoj dužini od 178 metara, a sve u skladu s pravilima struke i odredbama Zakona o vodam. Naime, čl. 171 st. 7 točka 1 Zakona o vodama zabranjeno je obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje od udaljenosti od 5 metara od ruba tih građevina. Slijedom iznesenog tuženik smatra neosnovanim zahtjev te se istom ne može udovoljiti obzirom da istom nedostaje dokaz kao o osnovi tako i visini tužbenog zahtjeva.

3. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u prepisku od 27. veljače 2019. godine, u službenu bilješku od 28. listopada 2016. godine, u vlasnički i posjedovni list za nekretnine, saslušao svjedoke HF i tužitelja, u skicu izmjere te proveo gospodarsko i građevinsko vještačenje uz nalaz i mišljenje GF, te nalaz i mišljenje vještaka Marka Marković.

4. Odlučujući o gornjoj pravnoj stvari ovaj sud je prije svega našao za shodno odlučivati o istaknutom prigovoru promašene pasivne legitimacije te utvrdio da navedeni prigovor nije osnovan. Naime, iz navoda tuženika nesporno je da je građevinske radove na melioracijskom kanalu izvodila tvrtka Aquaterm d.o.o. iz [adresa], a da se kao naručitelj radova pojavljuje tuženik.

5. Imajući prethodno u vidu ovaj sud je ujedno utvrdio da je tuženik kao naručitelj radova odgovoran za eventualne štete koje su nastale od strane izvoditelja radova, te u tom smislu nije osnovan prigovor tuženika glede promašene pasivne legitimacije.

6. Provest će se očevid na licu mjesta ovaj sud je utvrdio da prijepor predstavlja kanal koji je vidljiv i trenutno zarastao, ali iskopan i održavan te iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka vidljivo da je isti zauzeo površinu od 460 m2

7. Tužitelj je na očevidu dodao da je kanal iskopan 2016. godine kada je tuženik na njegovoj parceli iskopao rupe i zakopao panjeve, a da je materijal rasuo po parceli.

8. Svjedok AF je kao bivša zaposlenica tuženika navela da je zatečeni kanal vidljiv u kartama iz 1968. godine, a to znači da je on tu bio i od prije pa su neosnovni navodi da je isti iskopan 2016. godine. U konačnici sada je vidljivo da je na parceli sve zaraslo, po ne znam na koji način se materijal iz kanala preko drveća bacao po parceli, jer da su navodi tužitelja o iskopu kanala 2016. godine točni tada bi sav taj materijal trebao biti vidljiv u vidu nasipa odnosno povišenog terena, a što nije slučaj. Navodi da je kanal evidentiran kod tuženika u popisu Kanala detaljne melioracijske odvodnje trećeg i četvrtog reda, a isti je održavan i prije 2016. godine na zahtjev KIM-a (Karlovačka industrija mlijeka), koji se nalazi u neposrednoj blizini.

9. Sud je uz agronomskog vještaka obišao lice mjesta te čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja je identificirana po mjerničkom vještaku, pa tužitelj pokazuje mjesta gdje mu je šikara zaklonila i onemogućila obradu zemljišta uz kanal, mjesta za koje tvrdi da su zakopani panjevi koji bi mu mogli pustiti šiblje i onemogućiti obradu zemljišta, kao što pokazuje pojas zemljišta za koje tvrdi da je više u odnosu na preostalo zemljište zbog nanošenja jalovine iz kanala, pa tvrdi da mu se zbog povišenog zemljišta skuplja voda.

10. Vještak je potom u svom nalazu i mišljenju naveo da su troškovi revitalizacije površine nakon izvedenih radova ukupno 444,62 EUR (3.350,00 kuna), procjena vrijednosti poljoprivrednih kultura i gubitka zarade od neostvarene poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od 2017 do 2022. godine u iznosu od 510,05 EUR (3.843,00 kune) , pa je ukupan gubitak od neostvarene poljoprivredne proizvodnje na dijelu čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na kojoj su izvođeni radovi tijekom čišćenja kanala sa jednokratnom revitalizacijom površine i sjetvom trave ukupno 954,68 EUR (7.193,00 kune).

11. Kako stranke nisu imale prigovor na nalaz i mišljenje vještaka to ga je u cijelosti prihvatio i ovaj sud. No, kako je tuženik istaknuo prigovor da je predmetna nekretnina prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u posjedu i na korištenju OPG Marka LF, to je ovaj sud iz tužiteljeva navoda utvrdio da je LF njegov zet, a KF njegova kćerka (list 98 spisa) te da oni imaju zajedničko domaćinstvo te obrađuju sve nekretnine, pa tako i predmetnu nekretninu, to je ovaj sud takav prigovor tuženika odbio kao neosnovanim, jer je nesporno da je tužitelj u vrijeme počinjenja nastale štete bio vlasnik predmetne nekretnine, pa sud nije utvrđivao daljnje odnose, zakupe i kome je stvarno nastala šteta od izvršenih radova od strane izvođača radova na istoj nekretnini, jer je tužitelj kao vlasnik nekretnine pasivno legitimiran i ovlašten tražiti naknadu nastale štete od tuženika kao naručitelja radova.

12. Obzirom da tuženik nije imao prigovor na nalaz i mišljenje vještaka agronomske struke te njegovu procjenu to je ovaj sud ujedno utvrdio neosnovanim i prigovor tuženika da je tužitelju zbog zabrane održavanja kanala sve zaraslo te da je svakako umanjena i vrijednost usjeva pored te šikare, pa da je uređenjem i održavanjem melioracijskog kanala povećana vrijednost kako zemljišta tako i kultura, jer je sud iz procjene vještaka utvrdio stvarno nastalu štetu u vidu troška jednokratne revitalizacije površine, gubitka zarade od neostvarene poljoprivredne proizvodnje za razdoblje od 2017. do 2022. godine.

13. Imajući u vidu da je tužbenim zahtjevom tužitelj ustvrdio da mu je proširenjem kanala umanjena površina njegove čestice to je ovaj sud našao za shodno provesti vještačenje na okolnost umanjene vrijednosti zemljišta čkbr. [katastarska čestica] [adresa] za površinu od 1220 m2.

14. Građevinski vještak procjenitelj je u svom nalazu i mišljenju naveo da temeljem elaborata procjene tržišna vrijednost naknade zbog umanjenja mogućnosti izgradnje iznosi 7.602,73 EUR. Kako nije bilo prigovora na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka to ga je u cijelosti prihvatio i ovaj sud.

15. No, tužitelj je naveo da je u međuvremenu otvorena obnovljena zemljišna knjiga za k.o. [adresa] te da je u tijeku tog postupka tužitelj obaviješten da je njegova kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u katastru kčbr. [katastarska čestica] površine 5527 m2) dijelom pripojena kčbr. [katastarska čestica] k.o. [adresa] kanal kuti, dok je preostali dio te čestice oblikovan sada kao kčbr. [katastarska čestica] livada kuti, površine 4821 m2 ostao u vlasništvu tužitelja, to je tužitelj ujedno ustrajao u tvrdnji da je postupak obnove zemljišne knjige za [adresa] potvrdio tvrdnje tužitelja da je došlo do proširenja kanala na štetu tužitelja i da je tužitelj oštećen za površinu od 706 m2, točnije površine koja je bila upisana u posjedovnom listu 549 k. o. [katastarska općina] od 5527 m2 smanjena za 706 m2 na površinu od 4821 m2.

16. S obzirom da je do otuđenja prava vlasništva nad stvari koja je bila predmet ovog spora došlo nakon podnošenja ove tužbe, tužitelj tvrdi da više nema pravnu osnovu za podnošenje tužbe radi uznemiravanja i prisiljen je preinačiti tužbeni zahtjev zbog razloga, koji su nastupili nakon dovršetka prethodnog postupka, a prije zaključenja.

17. U nalazu i mišljenju građevinskog vještaka navedeno je da se radi o površini koja predstavlja građevinsko zemljište, jer je vještak izvršio uvid u važeću prostorno- plansku dokumentaciju, a to potvrđuje i uvjerenje o statusu čestice, koje je ranije priloženo spisu. Na 25. stranici svog nalaza građevinski vještak utvrdio je jediničnu vrijednost zemljišta u iznosu od 18,66 eur po m2, koja predstavlja tržišnu vrijednost kao osnovu za izračun naknade štete. Tužitelju je otuđena površina od ukupno 706 m2. Prema tome, naknada štete po osnovi proširenja kanala i gubitka prava vlasništva nad 706 m2 utužene površine predstavlja iznos od 13.173,96 eur (706m2x18,66 eur).

18. Kako je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev, a tuženik se istom nije usprotivio to je ovaj sud uistinu iz priležećih vlasničkih listova utvrdio da je tužiteljeva novo formirana čkbr. kčbr. [katastarska čestica] [adresa] umanjena za površinu za 706 m2 te da je od iste površine očito formiran kanal u vlasništvu tuženika, a koji je mjernički vještak identificirao očevidom na licu mjesta u površini od 460 m2.

19. Imajući u vidu da je građevinski vještak procijenio jediničnu vrijednost građevinskog zemljišta u iznosu od 18,66 eur po m2 to je ovaj sud temeljem odredaba čl. 1111 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. na ime oduzete površine od 706 m2 dosudio tužitelju iznos od 13.173,96 EUR.

20. Sud je ujedno i na ime gubitka zarade od neostvarene poljoprivredne proizvodnje na čkbr. [katastarska čestica] [adresa] (dio čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) u razdoblju od 2017 do 2022. godine dosudio tužitelju iznos od 954,68 EUR (7.193,00 kune) odnosno sveukupno 14.128,64 EUR. Ovaj sud je ujedno na dosuđeni iznos dosudio tužitelju i zatraženu zateznu zakonsku kamatu sukladno odredbama čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. počem od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

21. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku, a koji parnični trošak se sastoji od zastupanja tužitelja sukladno Odvjetničkoj tarifi i to za zastupanje na očevidu od 01. lipnja 2020. godine u iznosu od 750,00 EUR, zastupanje na ročištu od 03. veljače 2021. godine u iznosu od 625,00 EUR, zastupanje na očevidu od 13. svibnja 2022. godine u iznosu od 750,00 EUR, zastupanje na ročištu od 08. prosinca 2022. godine u iznosu od 625,00 EUR, sastav podneska od 17. veljače 2026. godine u iznosu od 625,00 EUR, pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 125,00 EUR, ukupno 4.537,50 EUR uz trošak mjerničkog vještačenja te sudske komisije u iznosu od 430,73 EUR, trošak agronomskog vještačenja u iznosu od 248,56 EUR te trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR sveukupno 4.679,29 EUR.

22. Ovaj sud nije dosudio tužitelju sastav tužbe obzirom da istu nije sačinio punomoćnik u osobi odvjetnika niti za zastupanje na ročištu od 23. prosinca 2019. godine obzirom da nije bio zastupan po punomoćniku u osobi odvjetnika niti za sastav podneska od 03. siječnja 2020. godine, jer istim nije konačno specificirao tužbeni zahtjev.

U Karlovcu 31. ožujka 2026.

Sudac: Tomislav Maras

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DOSTAVLJENO:

1. OD Rožman&Oredić iz Karlovca protiv tuženika

2. Hrvatske Vode pravnoj osobi za upravljanje vodama iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 220