REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-15876/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DC, zastupanog po odvjetnici Slavici Čupić, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22,114/22 i 133/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/25-4/59357 od 13. lipnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 31. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i M, rođen **.**.1957. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
što je 12. srpnja 2024. u 16:25 sati u Splitu, na kolniku Ulice kralja Stjepana Držislava kod kbr. 17, kao vozač vozila M1 marke „Mercedes Benz“ registarske oznake [registarska oznaka], kroz naseljeno mjesto gdje je postavljenim prometnim znakom dopuštena brzina od 70 km/h, upravljao brzinom od 118 km/h; koja brzina je utvrđena korištenjem uređaja CORDON M2, a umanjena za 10% sigurnosne razlike iznosi 106 km/h, odnosno kretao se brzinom koja je za 38 km/h veća od dopuštene,
dakle, kao vozač u naselju vozilom se kretao brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od prometnim znakom ograničene brzine,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 53. stavka 4. istog Zakona.
Na temelju citiranog propisa okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 (tristo devedeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gore navedenim brojem obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog DC zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio kako je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.
3. Žurni postupak je odgovarajućom primjenom članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona proveden u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika koji je sudu dostavio svoju pisanu obranu. U pisanoj obrani okrivljenik ne spori da je kritične prigode upravljao vozilom na mjestu i vrijeme koje se navodi u optužnom aktu, ali osporava činjenicu da je vozio kroz naseljeno mjesto, dodajući kako se kretao istom brzinom kao i ostala vozila, zbog čega nije ugrožavao druge sudionike u prometu.
4. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pročitao prigovor okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga, zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila i obavijest o počinjenom prekršaju s obrascem podataka o vozaču. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.
4.1. Iz obavijesti o počinjenom prekršaju i zapisnika o izmjerenoj brzini kretanja vozila proizlazi kako je 12. srpnja 2024. u 16:25 sati u [adresa] u [adresa] DCS uređajem za mjerenje brzine marke CORDON M2, u naselju na dijelu kolnika gdje ograničenje brzine iznosi 70 km/h, zabilježeno da se vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kretalo brzinom od 118 km/h, koja umanjena za sigurnosnu razliku iznosi 106 km/h. U zapisniku o izmjerenoj brzini se još navodi kako je vozilom upravljao DC.
5. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je potonji počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
6. Odredbom članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se na cesti u naselju vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
6.1. Odredbom članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
7. Prvenstveno se ističe da je prema definiciji iz članka 2. stavka 1. točke 24) Zakona o sigurnosti prometa na cestama naselje prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta.
7.1. Što se tiče prometnih znakova oznake C76 i C77 koje okrivljenik problematizira u prigovoru, notorno je, a ujedno se može jednostavno utvrditi uvidom u digitalnu aplikaciju „Google Maps“, da na ulazu u Split sa sjeverne i južne strane na državnoj cesti D8 stoji jasan i vidljiv znak da se ulazi u naselje, tj. grad Split, kao i da se s južne strane napušta naselje Podstrana. Ova činjenica je zasigurno poznata okrivljeniku s obzirom na to da prebiva u [adresa] od 1975. godine. Nadalje, s obiju strana ceste se nalaze skupine stambenih, poslovnih i industrijskih zgrada te nema nikakve dileme kako je riječ o naseljenom mjestu, odnosno da sporna prometnica (Ulica kralja Stjepana Držislava, koja u krajnjoj liniji i nosi naziv ulica) prolazi kroz naselje sukladno citiranoj zakonskoj definiciji.
7.2. Slijedom navedenom, okrivljenik se u konkretnom slučaju svojim vozilom kretao naseljenim mjestom.
7.3. Što se tiče brzine kretanja, ona je utvrđena na objektivan način, za to specijaliziranim mjernim uređajem, o čemu je sastavljen odgovarajući zapisnik. Okrivljenikov subjektivni dojam da „po njegovoj ocjeni nije odstupao od brzine drugih vozila“ ni na koji način ne isključuje njegovu prekršajnu odgovornost, s obzirom na to da je unatoč toleranciji – sigurnosnoj razlici od 10% prekoračio prometnim znakom dozvoljenu brzinu za više od 36 km/h.
7.4. Na opisani način okrivljenik je ostvario sva obilježja utuženog prekršaja.
8. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije okrivljenom DC, sud kao olakotnu okolnost na njegovoj strani uzeo u obzir njegovu prekršajnu nekažnjavanost; dok otegotne okolnosti nisu pronađene. Polazeći od utvrđenih okolnosti, sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u najmanjem zakonskom iznosu, koliko mu je inicijalno izrekao i ovlašteni tužitelj. Na taj način će se prema mišljenju suda adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja; kako u smislu izražavanja društvenog prijekora, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Na koncu se ističe da Sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je procijenio kako u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, kao što je već istaknuto, ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja okrivljeni DC se nije javljao kao kršitelj prometnih pravila; iz čega za sada ne proizlazi postojanje spomenute opasnosti, a time ni potreba izricanja predložene mjere. Iz tog razloga sud smatra da će se samim izricanjem novčane kazne prema okrivljeniku ostvariti svrha zaštitne mjere.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 31. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena. (Članak 244. Prekršajnog zakona)
Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, tužitelju, u spis
