Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-564/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sucu pojedincu, mr. sc. Zrinki Tironi, u pravnoj stvari tužiteljice AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Željku Lubini, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1) ĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Vinku Fabjanoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Fabjanović & Marinelić u Supetru, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika pod 1) ĐR i pod 2) KR protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-1689/2022 od 9. siječnja 2025., dana 30. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P- 1689/2022 od 9. siječnja 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud 9. siječnja 2025. donio presudu zbog ogluhe poslovni broj: P-1689/2022 koja u izreci glasi:

„I. Nalaže se tuženima PR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i LR OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana solidarno isplate tužiteljici AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 597,25 Eura / 4500,00 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 5. svibnja 2022. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženima da u roku od 15 dana tužiteljici solidarno plate parnične troškove u iznosu od 109,49 Eura sa zateznim kamatama, koje teku od presuđenja dana 9. siječnja 2025 g. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.“

2. Protiv prvostupanjske presude zbog ogluhe tuženici pod 1) IR i pod 2) KR podnijeli su žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP). Tuženici predlažu da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužiteljica nije podnijela odgovor na žalbu.

4. Žalba tuženika pod 1) ĐR i pod 2) KR je osnovana.

5. Predmet spora u žalbenoj fazi postupka je pitanje jesu li u predmetnom slučaju bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe.

6. Tuženici pod 1) ĐR i pod 2) KR u žalbi u bitnom ističu da u predmetnom slučaju nisu bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe i to prvenstveno iz razloga, kako tuženici tvrde, da osnovanost tužbenog zahtjeva ne bi proizlazila iz same tužbe i isprava priloženih uz tužbu.

7. Odredbom članka 331.b ZPP-a propisano je da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu. Stavkom 2. istog članka propisano je da se neće donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).

8. U predmetnom slučaju radi se o zahtjevu za naknadom štete zbog izmakle koristi.

9. Negativna šteta ili izmakla korist ( lucrum cessans) je dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo štetne radnje (čl. 1089. st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22, 156/22. i 155/23., dalje ZOO). Pri ocjeni izmakle dobiti treba uzeti u obzir dobitak koji se po redovnom tijeku stvari mogao očekivati, prema posebnim okolnostima, pri čemu nije dovoljna sama apstraktna mogućnost da bi oštećenik ostvario dobitak. Dakle, za priznavanje prava na naknadu izmakle koristi nije dovoljno postojanje mogućnosti ostvarenja dobiti, već i to da je tužitelj zaista imao namjeru ostvariti korist kao i vjerojatnost ostvarenja te koristi. Stoga nije dovoljna apstraktna (teorijska) mogućnost da bi tužitelj ostvario dobitak davanjem u najam predmetnog stana, jer apstraktna mogućnost ne podrazumijeva ostvarivanje dobiti po redovnom tijeku stvari.

10. Sud može donijeti presudu zbog ogluhe ukoliko je, pored ostalih pretpostavki predviđenih odredbama članka 331. b ZPP-a, ispunjena i pretpostavka da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a ovo u smislu odredbe članka 331. b stavak 1. točka 2. ZPP-a. U konkretnom slučaju prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda iz činjenica koje tužiteljica navodi u tužbi i tužbi priloženih isprava (dokaza) ne proizlazi da bi tužiteljica imala stvarnu, konkretnu mogućnost iznajmljivanja predmetnog stana određenoj osobi te da je u tome bila onemogućena iz razloga što tuženici koristile predmetni stan bez pravnog osnova.

11. Kod takvog stanja stvari za donošenje predmetne presude zbog ogluhe nije bila ispunjena pretpostavka predviđena odredbom članka 331.b. stavak 1. točka 2. ZPP-a. Stoga je prvostupanjski sud donoseći pobijanu odluku počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka predviđenu odredbom članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP- a, a na koju povredu u žalbi opisno ukazuju tuženici. Sukladno iznijetom pobijanu je presudu zbog ogluhe trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu 30. ožujka 2026.

Sutkinja

mr. sc. Zrinka Tironi