Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
K-3/2026-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od suca Jasmine Štrucelj, predsjednice vijeća, sutkinje Tatjane Radaković Bašić, članice vijeća, te sudaca porotnika Darka Bajca, Ljubice Valjak i Matije Čavlovića, uz sudjelovanje zapisničara Paule Vlašić, u kaznenom predmetu protiv optuženog DČ, zbog kaznenog djela iz članka 111. točka 3. u svezi članka 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023 i 36/2024 – dalje: KZ/11) i dr., povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KO-DO-10/2025-1 od 12. prosinca 2025., nakon provedene glavne i javne rasprave, dovršene 30. ožujka 2026., u nazočnosti optuženog DČ, objavio je i
p r e s u d i o j e
Na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012 - Odluka Ustavnog suda RH, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/2025 i 13/2026 - dalje: ZKP/08)
u t v r đ u j e s e
da je
optuženi DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ZČ i PČ rođene D, rođen **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, hotelijersko-turistički tehničar, SSS, neoženjen, bez djece, bez imovine
I. dana 9. srpnja 2025. oko 14:30 sati u obiteljskoj kući u [adresa] na adresi [adresa], općina Plitvička Jezera, uslijed prave duševne bolesti u razvoju – akutnog i prolaznog psihotičnog poremećaja sa simptomima shizofrenije, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojih postupaka niti upravljati svojom voljom, u cilju da usmrti svoju sestru ŽČ došao do zaključanog prizemnog djela kuće koju koriste njegovi roditelji i sestre te nakon što je pušten u stan, skrivajući iza leđa kuhinjski nož dužine oštrice 16 cm, došao u sobu u kojoj su se nalazile njegova sestra ŽČ i majka PČ, prišao ŽČ koja je nakratko ustala sa kreveta te je počeo nasumično ubadati nožem, najprije po ruci i po desnom boku pri čemu se imenovana branila rukama, a nakon što je u povlačenju legla u krevet i štiteći se od napada podigla ispred sebe ruke i noge presavijene u koljenu, nastavio s napadom ubadajući je nožem po nogama i ostalim dijelovima tijela, zadavši joj pri tome ubodnu ranu na unutarnjoj strani lijeve nadlaktice duljine oko jednog centimetra, ubodnu ranu na unutarnjoj strani lijeve podlaktice duljine oko dva centimetra, reznu ranu na unutarnjoj strani lijeve podlaktice, duljine oko osam centimetara, ubodnu ranu između palca i kažiprsta lijeve šake, duljine oko jednog centimetra, ubodno-reznu ranu vanjske strane lijevog bedra duljine oko tri centimetra, ubodno-reznu ranu donjeg dijela lijevog bedra, duljine oko četiri centimetra i ubodno - reznu ranu gornjeg dijela lijeve podlaktice, duljine oko četiri centimetra, koje ozljede su bile lake naravi, s time da do smrtnog ishoda nije došlo jer su ga u daljnjem napadu zaustavili majka PČ i otac ZČ, koji su mu zajedničkim naporom uspjeli istrgnuti nož iz ruku, pri čemu je, u cilju da ga ozlijedi okrivljenik udario više puta svojom glavom u glavu ZČ tako da je imenovani zadobio ranu razderotinu iznad desne obrve koja povreda je bila lake naravi, za koje vrijeme je sestra ŽČ pobjegla iz kuće i pozvala pomoć, dok je DČ prestao s napadom i udaljio se iz stana,
II. dakle, u neubrojivom stanju s namjerom da ubije blisku osobu poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teškog ubojstva i drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,
III. čime je počinio protupravna djela protiv života i tijela – teškim ubojstvom u pokušaju, opisano u članku 111. točki 3. u svezi članka 34. KZ/11, te tjelesnom ozljedom, opisano u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, u svezi sa člankom 24. stavkom 2. KZ/11 , uz primjenu članka 51. KZ/11.
IV. Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 u vezi sa člankom 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama ("Narodne novine" broj 76/2014) prema optuženom DČ
o d r e đ u j e s e
prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
V. Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu optužnicom pod brojem KO -DO- 10/2025-1 od 12. prosinca 2025. stavilo je na teret optuženom DČ počinjenje protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – teškim ubojstvom u pokušaju, opisano u članku 111. točki 3. u svezi članka 34. KZ/11 te tjelesnom ozljedom, opisano u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, u svezi sa člankom 24. stavkom 2. KZ/11, uz primjenu članka 51. KZ/11.
2. Upitan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi DČ je izjavio da nije počinio protupravna djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu sačinjen po policijskim službenicima PU ličko-senjske, PGP Korenica broja 511-04-08/03-KU-73/25 od 10. srpnja 2025. (listovi 17-21), zapisnik o očevidu sačinjen po policijskim službenicima PU ličko-senjske, PGP Korenica broja 511-04-08/03-KU-73/25 od 10. srpnja 2025. (listovi 22-24), zapisnik o očevidu sačinjen po policijskim službenicima PU ličko- senjske, PGP Korenica broja 511-04-08/03-KU-73/25 od 10. srpnja 2025. (listovi 25- 27), zapisnik o očevidu sačinjen po policijskim službenicima PU ličko-senjske, PGP Korenica broja 511-04-08/03-KU-73/25 od 10. srpnja 2025. (listovi 28-30), potvrdu i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta broja 00271559 (list 31-33), povijest bolesti za žrtvu ŽČ sačinjena 9. srpnja 2025. od strane Opće bolnice Gospić (list 34), prijavu povreda za žrtvu ŽČ sačinjena 9. srpnja 2025. od strane Opće bolnice Gospić (listovi 35-36), prijavu povreda za žrtvu ZČ sačinjena 9. srpnja 2025. od strane Opće bolnice Gospić (list 37) , ispunjeni obrazac Zavoda za hitnu medicinu Ličko-senjske županije povodom pregleda pacijenta ZČ od 9. srpnja 2025. (list 38), medicinsku dokumentacija u vidu otpusnica i otpusnih pisama sačinjena povodom liječenja DČ u Općoj bolnici Zadar, Odjelu za psihijatriju, Akutnom zatvorenom odjelu (listovi 57-65, 101-105), zapisnik o ispitivanju svjedoka PČ, sastavljen na dokaznom ročištu provedenom u Županijskom sudu u Karlovcu 12. rujna 2025. (listovi 175 -176), zapisnik o ispitivanju svjedoka – žrtve ŽČ, sastavljen na dokaznom ročištu provedenom u Županijskom sudu u Karlovcu 12. rujna 2025. (listovi 177 -178), zapisnik o ispitivanju svjedoka – žrtve ZČ, sastavljen na dokaznom ročištu provedenom u Županijskom sudu u Karlovcu 12. rujna 2025. (listovi 200-201), na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitan je zapisnik o vještačenju sastavljen u Službi bioloških i kontaktnih vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (listovi 235-245). Na raspravi je saslušan stalni sudski vještak za psihijatriju Anica Biško, dr. med. spec. psihijatrije, stalni sudski vještak prof. dr. sc. AČ te svjedok SČ. Pročitan je izvadak iz PE (list 109-110), izvadak iz KE (list 111-112) i na kraju dokaznog postupka je optuženi DČ pozvan iznijeti svoju obranu, ali je koristio svoje zakonsko pravo i branio se šutnjom.
4. Žrtva ŽČ je u bitnome iskazala da je tad toga dana bila sa mamom u dnevnom boravku te sjedila uz prozor i gledala van. U jednom trenutku ušao je optuženi DČ, ali ona nije vidjela da on ima nešto u ruci. Zastao je i krenuo prema njoj, najprije je pogledao, zastao, a ona se nasmijala nakon čega je on iznenada podigao ruku sa kuhinjskim velikim nožem kojeg ona do tada nije vidjela jer je ruku držao iza leđa. Misli da je on taj nož imao u svojem apartmanu na katu gdje živi, a da mu je ulazna vrata otvorila druga sestra. Nakon što je podigao ruku s tim nožem počeo ju je brzo bosti pa je ona podigla obje ruke i noge ispred sebe, a on ju je brzo ubadao u nogu oko koljena te joj zadao tri uboda i jedan ubod u bok. Na ruci je takođe r imala tri uboda, a zadao joj je i jednu reznu ranu iznad stražnjice. Ona je cijelo vrijeme ispred sebe imala ispružene ruke u obrambenom stavu, a on za to vrijeme nije ništa govorio. Dok ju je ubadao nožem rekla mu je "Zašto me bodeš nožem?". Vrištala je te je dotrčala majka te uhvatila optuženika za ruku ili nož tako da ju više nije mogao bosti, a onda je i otac dotrčao iz sobe, a ona je onda pobjegla van. Smatra da ju brat, ovdje optuženi DČ mrzi. Oni se u zadnje vrijeme nisu slagali, ali se ne može sjetiti da bi je on ranije fizički napadao. On samo s njom neće razgovarati kao ni s ostalim ukućanima, sestrama i roditeljima. Susjedu SČ je rekla da ju je brat izboo nožem te da zove policiju i hitnu pomoć te je cijelo vrijeme sjedila kod susjeda sve dok hitne službe nisu došle. Bila je u šoku i nije znala što učiniti, a u šoku je bio i taj susjed. Naknadno je došla i majka pa joj je ručnicima zaustavila veća krvarenja. Prisje tila se da je prije godinu i pol do dvije optuženik udario mamu šakom te je htio i nju udariti, ali ga je majka u tome spriječila pa ju je samo jače okrznuo rukom po zadnjem dijelu vrata. Taj dan je u bijesu jako oštetio vrata jedne sobe. Navodi da nije ni ona zdrava, a nije zdrav ni optuženi DČ koji joj je brat, a njoj je njegovo ponašanje bilo čudno te je zbog toga bila živčana. On se čudno ponašao od kada se vratio iz Zagreba gdje je išao na neku fakultet koji je napustio. Do tada je bio prema njoj puno normalniji.
5. Svjedokinja PČ je u bitnome iskazala da u obiteljskoj kući njezin sin, optuženi DČ živi na katu kuće dok ona sa suprugom i kćerima živi u prizemlju. Toga dana je DČ pokucao na ulazna vrata njihovog stana te mu je kćerka Z otključala vrata pa je ušao. Ona je tada sa drugom kćeri ŽČ bila u dnevnom boravku te je vidjela kako DČ u ruci drži dugački kuhinjski nož te je odmah krenuo prema ŽČ koja je sjedila. Kako se on njoj približavao ŽČ je ustala te je moguće da mu je i rekla "što trebaš", ali u te riječi nije sigurna. On nije ništa govorio i dok je ŽČ stajala ispred njega on ju je počeo bosti nožem. Misli da ju je počeo bosti u desnu stranu ruke, boka i noge, a ona se od njega odmicala te je legla na krevet, a on ju je nastavio bosti. Svjedokinja navodi da je pretrčala te je uhvatila jednom rukom za nož, a jednom optuženika za ruke te je vikala " P nemoj", a dok je on ŽČ ubadao nožem ona je vikala "zašto me bodeš". Kako je ona držala optuženika za ruku i za nož ŽČ je uspjela pobjeći van, a ona se nastavila hrvati s optuženikom. Optuženi DČ nije ništa govorio, a iz susjedne sobe dotrčao je njezin suprug, otac optuženika koji joj je pomogao svladati optuženika i to tako da ga je uhvatio sa boka na način da su mu oboje htjeli oduzeti nož. Njezin suprug nije optuženika ni u jednom trenutku udario već ga je samo htio svladati da mu se uzme nož. Primijetila je da suprug gubi snagu, a ona zbog šoka i nije vidjela kako je optužen ik udario supruga, već joj je to suprug rekao kada je sve prestalo odnosno naveo je da ga je optuženik udario glavom o glavu, razbio mu arkadu, a da je tada suprug ugrizao optuženika za ruku, sve da mu otme nož. U tom naguravanju ona je nekako uspjela istrgnuti nož iz ruku optuženika te je s nožem u ruci pobjegla van nakon čega se optuženik smirio i otišao u svoj stan u kući. Optuženik je ranije u dva navrata imao manje incidente. Tako je jednom razvalio ulazna vrata jer mu nisu odmah otvorili budući da nisu čuli da on kuca, a jednom se hrvao s ocem. Optuženik nigdje ne radi, bio je na praksi na Plitvicama, a kraće vrijeme prije dvije godine radio je u Norveškoj kao sobar. Bio je upisao i Fakultet za fizičku kulturu, ali kako je imao problema sa zdravljem i incidente u Zagrebu, ispisao se s fakulteta. Optuženik je sam tražio da se odvoji od obitelji, a sam se i hrani. Povremeno zna doći do njih kada mu nešto treba. Optuženik i ŽČ nisu imali većih sukoba, ali nisu ni komunicirali jer se ŽČ suzdržavala i izbjegavala susrete s njim. Naime, on je prije negdje godinu dana pokušao ŽČ udariti rukom jer ga je zalila vodom i nešto mu ružno rekla, ali svjedokinja navodi da ga je tada odgurnula tako da ju je samo zahvatio po potiljku. ŽČ ima problema pa zna svašta reći pa je moguće da je to uzrok takvog ponašanja optuženika. Navodi da se optuženik prije par mjeseci počeo liječiti na psihijatriji u Zadru, ali to nije dalo rezultata. Završio je na liječenju zato što je prosio ispred trgovine, nije vodio higijenu o sebi i čudno se ponašao.
6. Svjedok SČ je iskazao da je susjed obitelji DČ odnosno živi u kući nasuprot njihove kuće, a između njih samo prolazi cesta. 9. srpnja 2025. je popravljao je motornu pilu, kad je do njega dotrčala ŽČ. Bila sva uplašena pa je i on bio u šoku kad je takva dotrčala do njega. Primijetio je da je imala krvi po ruci, a za njom je nakon nekoliko sekundi došla i njezina majka. Vrlo brzo, odnosno nakon nekoliko sekundi došla je policija i hitna pomoć. On se odmaknuo od ŽČ i njezine majke ako imaju nešto za razgovarati da ne mora sve čuti, a uostalom i on je bio u šoku od sve te strke. Naveo je da kada je ŽČ došla ona je rekla da traži pomoć, uzela je njegov mobitel te nekog zvala. Ubrzo je došla i majka za njom te je onda ŽČ legla na travu. On je bio u šoku od svega pa je nije pitao od kud ta krv na njoj. Inače živi sam u toj kući.
7. Stalni sudski vještak za psihijatriju Anica Biško, dr. med. spec. psihijatrije je u odnosu na raspravnu sposobnost optuženika navela da je optuženik raspravno sposoban te da nije našla nikakvih elemenata koji bi kompromitirali njegovu raspravnu sposobnost ovog trenutka. Optuženiku je dijagnosticiran akutni i prolazni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije te se kod njega radi vjerojatno o razvoju prave duševne bolesti koja će diferencijalno dijagnostički biti određena tijekom liječenja u klasteru F20
– F29. Kaznena djela koja mu se stavljaju na teret bila su determinirana psihotičnim doživljajem i reagiranjem tako da optuženik nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojih postupaka te vladati svojom voljom. Smatra da mu je potrebno izreći prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu po članku 51. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama jer postoji vjerojatnost da bi ispitanik zbog težih duševnih smetnji, nekritičnosti prema istima kao i prema potrebi liječenja mogao ponovo počiniti isto ili teže kazneno djelo.
8. Stalni sudski vještak prof. dr. sc. AČ je naveo da su kod oštećene ŽČ utvrđene ozljede i to ubodna rana na unutarnjoj strani lijeve nadlaktice duljine oko 1 cm, ubodna rana na unutarnjoj strani lijeve podlaktice duljine oko 2 cm, rezna rana na unutarnjoj strani lijeve podlaktice duljine oko 8 cm, ubodna rana između palca i kažiprsta lijeve šake duljine oko 1 cm, ubodno rezna rana vanjske strane lijevog bedra duljine oko 3 cm, ubodno rezna rana donjeg dijela lijevog bedra duljine oko 4 cm, ubodno rezna rana gornjeg dijela lijeve potkoljenice duljine oko 4 cm, a koje ozljede pojedinačno predstavljaju tjelesnu ozljedu, Radi o plitkim ranama koje nisu oštetile vitalne strukture ozlijeđenih regija niti dovele u opasnost život. Rezna rana lijeve podlaktice nastala je jednim zamahom i posljedičnim povlačenjem oštrice noža ili nožu sličnog sredstva po koži podlaktice dok su ubodno i ubodno rezne rane nastale sa šest zasebnih zamaha i uboda nožem ili nožu sličnim sredstvom u lijevu ruku i nogu silom slabog intenziteta. Kuhinjski nož duljine 29 cm sa oštricom duljine 16 cm koji je pronađen na mjestu događaja predstavlja podesno sredstvo za nastanak svih utvrđenih ozljeda. Lokalizacija ozljeda upućuje na to da se radilo o tzv. obrambenim ozljedama koje nastaju na način da žrtva koja se brani od napadača podiže ispred sebe ruke, a u konkretnom slučaju i noge te ih podmeće na putu sredstava ozljeđivanja u svrhu zaštite vitalnijih dijelova tijela. U trenutku ozljeđivanja optuženik i oštećenica su najvjerojatnije bili međusobno sučelice s mogućim otklonom nešto ulijevo. Postupanjem optuženika kod oštećenice su mogle nastati i opsežnije ozljede pa i one koje bi dovele u opasnost život pa i dovele do smrtnog ishoda u slučaju da je neki od uboda zahvatio veće obližnje krvne žile ili da je došlo do ozljeđivanja drugih vitalnih struktura glave, vrata ili trupa. Kod oštećenog ZČ utvrđena je tjelesna ozljeda rana razderotina iznad desne obrve, a koja je nastala udarcem tupog tvrdog sredstva po prednjem desnom dijelu glave iznad oka tzv. arkada. U fizičkom sukobu najčešće se radi o udarcu stisnutom šakom, a ozljedu je moguće zadati i udarcem glavom o glavu. Za nastanak ozljede bio je dovoljan jedan udarac silom srednjeg intenziteta.
9. Iz zapisnika o očevidu (listovi 17-21, 22-24, 25-27 i 28-30) proizlazi da je 9. srpnja 2025. izvršen očevid u obiteljskoj kući i u dvorištu obiteljske kuće [adresa], te su u dnevnom boravku i spavaćoj sobi na krevetu pronađeni tragovi crvene boje nalik na krv. Tragovi krvi pronađeni su na zidu kod ulaza u stan, dok je na drvenom ormariću koji se nalazi blizu ulaznih vrata pronađen kuhinjski nož sa plastičnom crnom drškom, crnom oštricom sa bijelim točkama, dužine 29 cm i duljine oštrice 16 cm. Kapljice crvene boje nalik na krv pronađene su i na stazi kod ulaza u obiteljsku kuću kao i na samom ulazu u dvorište obiteljske kuće te u neposrednoj blizini kolnika lokalne ceste, dok je u dvorištu obiteljske kuće [adresa] pronađena lokva crvene boje nalik na krv, a na betonskoj stazi prskotina crvene boje nalik na krv kao i otisci stopala crvene boje nalik na krv, dok su tragovi crvene boje nalik na krv pronađeni na plastičnoj stolici tamnoplave boje. U umivaoniku u kupaoni obiteljske kuće [adresa] pronađeni su ručnici te čarape natopljene crvenom bojom nalik na krv. Utvrđena su i oštećenja na drvenim vratima između prizemlja i prvog kata te kuće. Sa dlanova desne i lijeve ruke optuženog DČ izuzeti su mikro tragovi , s dlanova žrtve ZČ izuzeti su mikro tragovi te je od njega izuzeta i odjeća. Na dlanu lijeve ruke PČ pronađena je porezotina te su s njezinih dlanova izuzeti mikro tragovi te je od nje izuzeta i odjeća. Iz potvrda i zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta (listovi 31-33) proizlazi da je od optuženika oduzeta odjeća s vidljivim tragovima crvene boje nalik na krv. Iz povijesti bolesti za žrtvu ŽČ (listovi 34-36) proizlazi da joj je pružena liječnička pomoć u Općoj bolnici Gospić 9. srpnja 2025., iz liječničke dokumentacije za žrtvu ZČ (listovi 37 i 38) proizlazi da mu je pružena liječnička pomoć u Zavodu za hitnu medicinu Ličko-senjske županije 9. srpnja 2025. Iz liječničke dokumentacije za optuženog DČ (listovi 57-65, 101-105) proizlazi da je optuženik liječen na odjelu psihijatrije Opće bolnice Zadar u razdoblju od 11. veljače 2025. do 13. ožujka 2025. kada je otpušten iz te zdravstvene ustanove sa dijagnozom F23.0 akutni polimorfni psihotični poremećaj bez simptoma shizofrenije. Iz zapisnika o vještačenju Službe bioloških i kontaktnih vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić (listovi 235-245) proizlazi da su na izuzetim jastučnicama, poplunu, plahtama, ručnicima i čarapama pronađeni tragovi krvi žrtve ŽČ dok su na jastučnicama i plahti pronađeni i tragovi krvi žrtve ZČ. Molekularno genskom analizom brisa drške noža pronađenom prilikom vršenja očevida u obiteljskoj kući [adresa] pronađen je DNA profil muške osobe koji se podudara s DNA profilom optuženog DČ.
10. Sud je prihvatio materijalnu dokumentaciju u koju je izvršio uvid jer je izdana od strane ovlaštenih tijela i njezina vjerodostojnost tijekom postupka ničim nije dovedena u pitanje. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju Anice Biško, dr. med. spec. psihijatrije i stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. AČ. Naime, vještaci su dali svoj nalaz i mišljenja u skladu s pravilima znanosti i vještine i vjerodostojnost tih nalaza i mišljenja tijekom postupka ničim nije dovedena u pitanje. Sud je prihvatio i nalaz i mišljenje Službe bioloških i kontaktnih vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ jer je nalaz dan u skladu sa pravilima znanosti i vještine i njegova vjerodostojnost tijekom postupka ničim nije dovedena u pitanje.
11. Sud je prihvatio iskaz žrtve ŽČ. Naime, ona vrlo jasno i detaljno opisuje kako je došlo do njezinog ozljeđivanja, a njezin iskaz je u cijelosti poduprijet iskazom svjedokinje PČ te provedenim sudsko medicinskim vještačenjem. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje PČ koja o samom događaju svjedoči detaljno, okolnosno i jasno, pri čemu jasno navodi ukoliko nešto nije vidjela ili čula. Kako je riječ o iskazu koji je jasan i detaljan te je poduprijet i provedenim sudsko medicinskim vještačenjem to ga je sud prihvatio. Sud je prihvatio i iskaz svjedoka SČ. Naime, ovaj svjedok jasno svjedoči samo o onome što mu je poznato i što je osobno vidio, a njegov iskaz je poduprijet i iskazima ostalih svjedoka. Stoga ga je sud prihvatio.
12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka iz iskaza žrtve ŽČ te svjedokinje PČ utvrđeno je da je 9. srpnja 2025. oko 14,30 sati u obiteljskoj kući [adresa] optuženi DČ došao do prizemnog dijela kuće koji koriste njegovi roditelji i sestre te je ušavši u taj stan iza leđa skrivao kuhinjski nož dužine oštrice 16 cm. Ušao je u sobu gdje se nalazila njegova sestra ŽČ i majka PČ te je prišao sestri ŽČ koja je tada na kratko ustala iz kreveta te ju počeo nasumično ubadati nožem i to najprije po ruci i desnom boku, a kako se ona branila te je legla na krevet i štitila se od napada podigavši ispred sebe ruke i noge presavijene u koljenu, nastavio ju ubadati nožem po nogama i ostalim dijelovima tijela. Oštećena ŽČ zadobila je pri tom ubodnu ranu na unutarnjoj strani lijeve podlaktice duljine oko 1 cm, ubodnu ranu na unutarnjoj strani lijeve podlaktice duljine oko 2 cm, reznu ranu na unutarnjoj strani lijeve podlaktice duljine oko 8 cm, ubodnu ranu između palca i kažiprsta lijeve šake duljine oko 1 cm, ubodno reznu ranu vanjske strane lijevog bedra duljine oko 3 cm, ubodno reznu ranu donjeg dijela lijevog bedra duljine oko 4 cm i ubodno reznu ranu gornjeg dijela lijeve podlaktice duljine oko 4 cm, a kako to proizlazi iz liječničke dokumentacije za žrtvu ŽČ i provedenog sudsko medicinskog vještačenja. Također, iz nalaza i miljenja sudsko medicinskog vještaka prof. dr. sc. AČ proizlaz i da je riječ o lakim tjelesnim ozljedama odnosno tjelesnim ozljedama. Iz iskaza svjedokinje PČ utvrđeno je da ga je u daljnjem napadu na žrtvu ŽČ zaustavila upravo ova svjedokinja kao i otac ZČ koji su optuženiku uspjeli istrgnuti nož iz ruku time da je prije toga žrtva ŽČ uspjela pobjeći iz kuće. Iz iskaza svjedokinje PČ proizlazi da je žrtva ZČ pokušao zaustavit optuženika u daljnjem napadu te ga uhvatio s boka pri čemu su se njih oboje hrvali s optuženikom. Svjedokinja navodi da nije vidjela ozljeđivanje ZČ, ali da joj je on kasnije rekao da ga je upravo optuženi DČ udario glavom o glavu te mu razbio arkadu. U tom dijelu iskaz ove svjedokinje potvrđen je i sudsko medicinskim vještačenjem jer je utvrđen upravo takav mehanizam nastanka tjelesne ozljede rane razderotine iznad obrve kod žrtve ZČ time da iz nalaza i mišljenja vještaka je riječ o tjelesnoj ozljedi odnosno lakoj tjelesnoj ozljedi. Nakon što su svjedokinja PČ i žrtva ZČ uspjeli optuženiku oteti nož on je prestao s daljnjim napadom te se udaljio iz stana. Na taj način je optuženi DČ ostvario objektivna obilježja protupravnog djela ubojstva u pokušaju iz članka 111. točka 3. u vezi s člankom 34. KZ/11 i protupravnog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11. Naime, iako je provedenim vještačenjem utvrđeno da su ozljede koje je zadobila žrtva ŽČ u ukupnosti tjelesne ozljede . Smrtni ishod je izbjegnut samo stjecajem sretnih okolnosti jer su optuženika u daljnjem napadu spriječili svjedokinja PČ i žrtva ZČ, ali i od ovih tjelesni ozljeda mogle su nastati još opsežnije ozljede koje bi mogle rezultirati opasnošću za život ili smrtnom posljedicom da je došlo do uboda u obližnje veće krvne žile ili do ozljeđivanja vitalnih struktura glave, vrata ili trupa. Optuženi DČ je žrtvi ŽČ nanio tjelesne ozljede s ukupno sedam zamaha nožem duljine oštrice 16 cm. Kako je optuženik samo nasumično ubadao žrtvu te su zamasi išli jedan za drugim on zapravo i nije mogao kontrolirati na koje mjesto i gdje udara žrtvu. On je tako poduzeo radnje koje prethode prostorno i vremenski ostvarenju bića protupravnog djela teško ubojstvo u pokušaju iz članka 111. točka 3. u vezi sa člankom 34. KZ/11. žrtvu je ubadao nožem duljine oštrice 16 cm koje sredstvo je podobno za drugoga usmrtiti. Žrtva ŽČ mu je sestra odnosno bliska osoba prema članku 89. stavak 9. i 10. KZ jer mu je srodnik u pobočnoj lozi drugi stupanj. Pored toga, kada je žrtva ZČ pokušao spriječiti optuženika u daljnjem napadu te ga obuhvatio i pokušao mu oteti nož optuženik ga je udario glavom o glavu kojom prilikom je žrtva ZČ zadobio tjelesnu povredu. Upravo je i provedenim sudsko medicinskim vještačenjem utvrđen ovakav mehanizam nastanka tjelesne ozljede kod žrtve ZČ. Žrtva ZČ je optuženiku otac odnosno bliska osoba iz članka 87. stavak 9 i 10. KZ/11 jer je riječ o krvnom srodstvu u ravnoj lozi. Riječ je o realnom stjecaju dva djela jer je optuženi DČ s više radnji počinio više kaznenih djela.
13. Provedenim vještačenjem utvrđeno je da optuženi DČ u vrijeme počinjenja protupravnih djela nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojih postupaka niti vladati svojom voljom odnosno da je bio neubrojiv . Neubrojivi počinitelj može ostvariti sva zakonska obilježja određenog kaznenog djela koja se mogu počiniti s namjerom pa tako i ona kvalificirana jednako kao i ubrojivi počinitelji. Neubrojivost se utvrđuje i uvijek odnosi na vrijeme počinjenja kaznenog djela, dakle i kod neubrojive osobe postoji voljni element, postoji volja kao psihički proces stvaranja želje da se nešto učini. Naime, i kod osobe koja nije ubrojiva postoji psihički proces donošenja odluke da poduzme određenu radnju (protupravno djelo), ali takva volja nije kao kod zdrave osobe, proizašla iz slobodnog misaonog procesa u kojem bi se ta osoba u dvojbi između postupanja u skladu sa pravnom normom i protupravnog ponašanja opredijelila za nepravo. Volja ubrojivog počinitelja kaznenog djela (odluka da ga počini) rezultat je njegovog slobodnog opredjeljenja jer kod njega ne postoje teže duševne smetnje koje bi utjecale na njegovu sposobnost da u određenom slučaju ispravno postupi i koje bi time isključile njegovu sposobnost za krivnju i kaznenu odgovornost. Suprotno tome, volja odnosno odluka neubrojive osobe, ovdje optuženog DČ da poduzme protupravne radnje posljedica je njegovih duševnih smetnji zbog kojih on nije mogao ispravno rasuđivati niti slobodno odlučivati jer upravo iz tih duševnih smetnji proizlazi motiv njegovog ponašanja koji ga određuje, a iz prirode tih smetnji kao i samih objektivno utvrđenih postupaka optuženog DČ nedvojbeno se zaključuje da je riječ o tako stvorenoj namjeri da počini ova protupravna djela. Prema tome, i kod optuženog DČ postojala je namjera usmjerena na počinjenje, kako protupravnog djela teškog ubojstva u pokušaju tako i protupravnog djela tjelesne ozljede, ali je ona determinirana njegovim duševnim smetnjama. Prema tome, optuženi DČ je postupao s namjerom da ubije žrtvu ŽČ te je poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića protupravnog djela teškog ubojstva te je s namjerom i žrtvu ZČ tjelesno ozlijedio, ali ta njegova volja da poduzme te protupravne radnje posljedica je upravo njegovih duševnih smetnji. Druga stvar je što on nije bio svjestan da radnje koje poduzima ne bi trebao činiti. Dakle nije mogao shvatiti štetnost svog učinka, smisleno rasuđivati, niti se mogao suzdržati da te radnje ne čini odnosno svoje postupke nije mogao kontrolirati niti je mogao svladati svoje težnje koje su ga navodile na izvršenje protupravnog djela.
14. Utvrđeno je da je optuženi DČ počinio protupravno djelo teškog ubojstva u pokušaju iz članka 111. točka 3. u vezi s člankom 34. KZ/11 i protupravno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 te da je optužene protupravne radnje počinio u stanju neubrojivosti uslijed prave duševne bolesti u razvoju, akutnog i prolaznog psihotičnog poremećaja sa simptomima shizofrenije . Provedenim vještačenjem utvrđeno je da je optuženik nekritičan prema bolesti i potrebi liječenja, te da postoji opasnost da bi optuženi DČ upravo zbog tih okolnosti mogao počiniti ponovno isto ili čak teže kazneno djelo te mu je stoga izrečen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se upravo prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu jedino može otkloniti ta opasnost od počinjenja istog ili težeg djela.
15. Kako je utvrđeno da je optuženi DČ u stanju neubrojivosti počinio ova protupravna djela to troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. -5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
16. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP/08 odbijen je prijedlog obrane da se ponovno na raspravi ispitaju svjedoci PČ, žrtva ŽČ PČ i žrtva ZČ kao nevažan dokazni prijedlog. Naime, navedeni svjedoci ispitani su na dokaznom ročištu kojem dokaznom ročištu je nazočio optuženik uz branitelja po službenoj dužnosti. Prema tome optuženik i njegov branitelj imali su priliku tim svjedocima postaviti pitanja ukoliko su mislili da su ona potrebna radi razjašnjenja njihovog iskaza. Ponovnim pozivanjem i ispitivanjem tih svjedoka na raspravi zapravo na iste okolnosti ne bi se utvrdila nikakva činjenica važna za donošenje odluke u ovom predmetu već bi se samo dodatno traumatizirale žrtve ŽČ i ZČ kao i svjedokinja PČ koja je majka optuženika, ali i majka žrtve ŽČ te supruga ZČ.
17. Nakon počinjenja protupravnih djela, a prije donošenja nepravomoćne presude stupile su na snagu izmjene i dopune Kaznenog zakona ("Narodne novine" 136/2025). Prema članku 3. stavak 1. i 2. KZ/11 prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a ako se zakon izmijeni jednom ili više puta prije donošenja pravomoćne presude primijenit će se zakon koji je blaži za počinitelja. Kako navedenim izmjenama i dopunama KZ/11 nije ništa mijenjano u odnosu na protupravna djela iz članka 111. točka 3. i članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 to je utvrđeno da je optuženi DČ ova protupravna djela učinio po KZ/11 koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela jer navedene izmjene za njega nisu blaže.
18. Stoga je presuđeno kao u izreci.
U Karlovcu 30. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
Jasmina Štrucelj
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu ovome sudu, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
Dostavljeno:
1. ŽDO u Karlovcu na broj KO-DO-10/2025
2. Optuženi DČ – Zatvor u Gospiću
3. Branitelj Vlado Rebić, odvjetnik u Zagrebu
4. PČ, [adresa]
