REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-303/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv prvotuženice KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženika VV iz [adresa]. 156, R Njemačka, trećetuženice EV iz [adresa], te četvrtotuženika HV iz [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, od 19. siječnja 2026., poslovni broj: P-2619/2025-3, 30. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja FV, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, od 19. siječnja 2026., poslovni broj: P-2619/2025-3, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari.“

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1.-2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP).

2.1. U žalbi navodi da ga prvostupanjski sud prije odbačaja tužbe nije pozvao na otklanjanje procesnog nedostatka, da je povrijedio načelo ekonomičnosti jer je nakon duljeg vremena odbacio tužbu što bi moglo dovesti do trajnog gubitka njegovog prava, da je takvo postupanje suda preuranjeno i strogo formalističko, te da mu je uskraćeno pravo na pristup sudu i učinkovitu sudsku zaštitu.

2.2. Predlaže da se žalba uvaži i ukine pobijano rješenje, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na daljnji postupak. Trošak ne traži.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Iako tužitelj pobija rješenje zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, niti sadržajno, a niti prema zakonskom određenju ne ukazuje na počinjenje niti jedne apsolutno bitne povrede, pa je ovaj sud ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a. Međutim donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, te je tužitelju uskratio pravo na učinkovitu sudsku zaštitu i pravo na pristup sudu zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14; - dalje: Ustav) i člankom 6. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97,6/99-pročišćeni tekst, 8/99- ispr.,14/02, 1/06, 2/10, 13/17; - dalje: Konvencija).

6. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjski sud odbacio tužbu tužitelja, pozivajući se na odredbu članka 146. stavka 1. ZPP-a, jer se tužitelj nalazi u inozemstvu, odnosno u R Sloveniji, a prilikom podnošenja tužbe nije imenovao punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj.

7. Odredbom članka 146. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da su tužitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a tužitelj nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužni već prigodom podnošenja tužbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Ako oni tako ne postupe, sud će tužbu odbaciti.

8. U postupku je sporno je li prvostupanjski sud u konkretnom slučaju mogao odbaciti tužbu, a da nije prethodno pozvao tužitelja da navedeni nedostatak ukloni.

9. Ovaj drugostupanjski sud smatra da je u ovom postupku trebalo voditi računa o okolnostima konkretnog slučaja i posljedicama koje bi nastupile u slučaju odbačaja tužbe, vodeći pri tome računa da članak 29. stavka 1. Ustava i članak 6. Konvencije, svakome osiguravaju pravo da od suda zatraži i dobije djelotvornu sudsku zaštitu u vezi sa svojim pravima ili obvezama, dakle pravo na pristup sudu. Stoga je ovdje osnovno pitanje je li tužitelju zbog toga što se nalazi u inozemstvu, a nije imao punomoćnika u Republici Hrvatskoj niti je prigodom podnošenja tužbe imenovao punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, povrijeđeno ustavno pravo na pristup sudu, koje je dio prava na pravično suđenje.

10. Polazeći od činjenice da je tužbi u predmetnoj parnici prethodio ostavinski postupak kod Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: O-6260/2021, iza pok. ostavitelja ĐV, djeda tužitelja, u kojem postupku je tužitelj rješenjem od 4. lipnja 2025. upućen da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak radi utvrđenja da mu u cijelosti pripada sastav ostavine, posljedica rješenja o odbacivanju tužbe iz formalnih razloga rezultirala bi protekom prekluzivnog roka za podnošenje tužbe i gubitkom prava tužitelja na utvrđenja činjenica bitnih za ostvarivanje njegovih prava u ostavinskom postupku.

11. Cijeneći praksu Europskog suda za ljudska prava izraženu u predmetima F i JV ATTEE protiv Grčke (presuda, 16. studenoga 2000., zahtjev br. 39442/98, §§ 12-23.; u daljnjem tekstu: presuda F), u kojem je Europski sud utvrdio povredu prava na pravično suđenje podnositelja zbog toga što je Vrhovni upravni sud odbacio njegovu tužbu kao nedopuštenu , te u predmetu Běleš i drugi protiv Češke Republike (presuda, 12. studenoga 2002., zahtjev br. 47273/99, §§ 48 - 52.; u daljnjem tekstu: presuda Běleš), u kojem je Europski sud utvrdio povredu prava podnositelja na pravično suđenje zbog toga što su postupovna pravila, vezana uz dopustivost tužbe, bila „konstruirana na takav način da spriječe da podnositeljeva tužba bude ispitana u meritumu“, izražene i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1/2009 od 3. studenoga 2010., ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju pristup prvostupanjskog suda bio pretjerano formalistički.

12. Kako se i ostavinski postupak kao i ovaj postupak vode kod istog suda, prvostupanjski sud morao je biti svjestan posljedica odbačaja tužbe i da bi pobijanim rješenjem u slučaju da isto postane pravomoćno bio prva i posljednja instanca postupka tijekom kojeg je tužitelj bio u mogućnosti ostvariti svoja prava u ostavinskom postupku.

13. Slijedom navedenog na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a, riješeno je kao u izreci.

14. U nastavku postupka prvostupanjski sud će primjenom članka 109. stavka 1. ZPP - a pozvati tužitelja da otkloni nedostatke u tužbi tako da imenuje punomoćnika u Republici Hrvatskoj odnosno punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, za što će mu ostaviti primjeren rok, te ukoliko tužitelj u skladu s danom uputom ne postupi, odbaciti će tužbu, a u protivnome će nastaviti sa postupanjem u predmetnoj parnici.

Slavonski Brod, 30. ožujka 2026.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec