Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Gastro Prestige d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe BP, zbog djela prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 26. i stavka 2., članka 229. stavka 1. točke 35. i stavka 2., članka 229. stavka 1. točke 39. i stavka 2., članka 228. stavka 1. točke 17. i stavka 2. i stavka 5. i članka 229. stavka 1. točke 17. i stavak 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 64/2023.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-01/26-01/97, Ur.broj: 443-02-05-11-26-7 od 16. ožujka 2026., ispitujući optužni prijedlog, 30. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.),

I. okrivljena pravna osoba: Gastro Prestige d.o.o., OIB: 70498721953, sa sjedištem u [adresa], i

II. okrivljena odgovorna osoba: BP, sin B, rođen **.**.1985. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa],

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

1. da su u Restoranu u Zagrebu, [adresa], koji posluje u sklopu I. okrivljenika, zahtijevali od ŠP, rođenog **.**.2007. iz [adresa], da radi tjedno 56 sati u tjednu od 28. srpnja 2025. do 07. rujna 2025. i svaki dan od 16:00 do 26:00 sata, što je 6 sati duže od zakonski dozvoljenog prekovremenog rada 50 sati za punoljetne radnike,

čime da bi počinili djelo prekršaja iz članka 65. stavka 1. i stavka 5. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 26. i stavku 2. istog Zakona,

2. da su u vremenu od 28. srpnja 2025. do 07. rujna 2025. utvrdili rad duži ŠP, rođenom **.**.2007., od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata u Restoranu u Zagrebu, [adresa], koji posluje u sklopu I. okrivljenika, utvrdili u tom vremenu maloljetnom ŠP iz [adresa], budući je maloljetnik radio od 16:00 do 24:00 sata, svaki dan od ponedjeljka do nedjelje, uključujući i nedjelju, odnosno u svakom tjednu do 15. kolovoza 2025. kada je imao 1 dan slobodan,

čime da bi počinili djelo prekršaja iz članka 68. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 35. i stavku 2. istog Zakona,

3. da su zahtijevali od maloljetnika ŠP da u vremenu od 28. srpnja 2025. do 07. rujna 2025. u Restoranu u Zagrebu, [adresa], koji posluje u sklopu I. okrivljenika da radi noću od 20:00 do 24:00 sata, budući je tada maloljetnik radili od 16:00 do 24:00 sata, a noćni rad maloljetnika je započeo u 20:00 i trajao do 24:00 sata,

čime da bi počinili djelo prekršaja iz članka 70. stavka 1. i stavka 2. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 39. i stavku 2. istog Zakona,

4. da nisu malodobniku ŠP u vremenu od 28. srpnja 2025. do 07. rujna 2025. godine u Restoranu The Place, u [adresa], koji posluje u sklopu I. okrivljenika korištenje tjednog odmora od 48 sati u neprekinutom trajanju, veći su mu omogućili korištenje tjednog odmora 24 sata i to nakon dva tjedna rada kod okrivljenih i to 15. kolovoza 2025.,

čime da bi počinili djelo prekršaja iz članka 75. Zakona o radu, kažnjivo po članku 228. stavku 1. točki 17. i stavku 2. i stavku 5. istog Zakona,

5. da nisu u Restoranu I. okrivljenika u vremenu od 28. srpnja 2025. do 07. rujna 2025., na propisan način, odnosno sukladno izjavi učenika ŠP vodili evidenciju o prisutnosti na radu,

čime da bi počinili djelo prekršaja iz članka 5. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 17. i stavku 2. istog Zakona.

Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, pod brojem: Klasa: 116-01/26-01/97, Ur.broj: 443-02-05-11-26-7, podnio je 18. ožujka 2026. optužni prijedlog protiv I. i II. okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Ispitujući optužni akt tužitelja prije započinjanja postupka temeljem članka 161. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je utvrdio da je podnijetim optužnim prijedlogom povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu I. i II. okrivljenika, budući djela, na način kako su to opisana u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, koja se okrivljenicima stavljaju na teret, nisu prekršaji, pa je odmah prije započinjanja postupka sud donio presudu kojom se I. i II. okrivljenik oslobađaju optužbe, a temeljem u izreci citirane zakonske odredbe.

3. Naime, iz činjeničnog opisa djela prekršaja ne proizlaze bitna obilježja djela prekršaja koje se okrivljenicima stavljaju na teret.

4. U donosu na prekršaj pod točkom 1. optužnog prijedloga okrivljenicima se u bitnome stavlja na teret da su zahtijevali od imenovanog maloljetnog radnika da radi duže od zakonski dozvoljenog prekovremenog rada, čime da su počinili djelo prekršaja iz članka 65. stavak 1. i 5. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 26. i stavak 2. i točka 17. istog Zakona.

5. Člankom 65. stavak 1. i 5. Zakona o radu propisano je:

(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

(5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

6. Člankom 229. stavak 1. točka 27. (a ne točka 26. i točka 17. kako se pogrešno navodi u optužnom prijedlogu) i stavak 2. Zakona o radu propisano je:

(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

27. ako naredi prekovremeni rad maloljetnika (članak 65. stavak 5.)

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

7. Dakle, optužnim prijedlogom okrivljenici se terete da su "zahtijevali", a prema zakonskoj definiciji prekršaj čini poslodavac koji naredi prekovremeni radi maloljetnika. Naredba poslodavca je bitan element djela prekršaja te tužitelj u činjeničnom opisu nije u mogućnosti koristiti druge slične nazive već se treba koristiti isključivo točnim zakonskim terminima kojima se opisuje prekršaj, kako bi se i sud u svojoj presudi, bez nedopuštene intervencije u optužni prijedlog, mogao koristiti ispravnim zakonskim terminima.

8. U odnosu na prekršaj pod točkom 2. optužnog prijedloga okrivljenicima se u bitnome stavlja na teret da su imenovanom maloljetnom radniku utvrdili rad duži od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata, čime da su počinili djelo prekršaja iz članka 68. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 354. i stavak 2., stavak 17. istog Zakona.

9. Člankom 68. stavak 1. Zakona o radu propisano je:

(1) Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata.

10. Člankom 229. stavak 1. točka 35. i stavak 2. istog Zakona, (a ne točka 354. stavak 17. istog Zakona, kako se pogrešno navodi u optužnom prijedlogu), propisano je:

(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

35. ako maloljetniku utvrdi raspored radnog vremena duže od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata (članak 68. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

11. Dakle, optužnim prijedlogom okrivljenici se terete da su "utvrdili" rad duži od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata, a prema zakonskoj definiciji prekršaj čini poslodavac ako maloljetniku utvrdi raspored radnog vremena duže od 8 sata tijekom razdoblja od 24 sata. Dakle, utvrđenje rasporeda radnog vremena je bitan element djela prekršaja te tužitelj u činjeničnom opisu nije u mogućnosti koristiti druge slične nazive niti ih skraćivati, već se treba koristiti isključivo punim zakonskim terminima kojima se opisuje prekršaj, kako bi se i sud u svojoj presudi, bez nedopuštene intervencije u optužni prijedlog, mogao koristiti ispravnim i punim zakonskim terminima.

12. U odnosu na prekršaj pod točkom 3. optužnog prijedloga okrivljenicima se u bitnome stavlja na teret da su zahtijevali od maloljetnog radnika da radi noću od 22:00 do 24:00 sati, čime da su počinili djelo prekršaja iz članka 70. stavak 1. i 2. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 39. i stavak 2. istog Zakona.

13. Člankom 70. stavak 1. i 2. Zakona o radu propisano je:

(1) Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem slučaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

(2) U slučaju noćnog rada iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

14. Člankom 229. stavak 1. točka 39. i stavak 2. Zakona o radu propisano je:

(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

39. ako protivno odredbama ovoga Zakona maloljetniku naredi noćni rad ili ne osigura da se noćni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe (članak 70. stavci 1. i 2.).

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

15. Dakle, optužnim prijedlogom okrivljenici se terete da su "zahtijevali", a prema zakonskoj definiciji prekršaj čini poslodavac koji maloljetniku naredi prekovremeni rad. Dakle, naredba poslodavca je bitan element djela prekršaja te tužitelj u činjeničnom opisu nije u mogućnosti koristiti druge slične nazive već se treba koristiti isključivo točnim zakonskim terminima kojima se opisuje prekršaj, kako bi se i sud u svojoj presudi, bez nedopuštene intervencije u optužni prijedlog, mogao koristiti ispravnim zakonskim terminima. Osim toga, rad maloljetnika je pod uvjetima iz članka 70. stavka 1. i 2. Zakona o radu pod određenim uvjetima dozvoljen, a tužitelj u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije isključio postojanje tih uvjeta.

16. U odnosu na prekršaj pod točkom 4. optužnog prijedloga okrivljenicima se u bitnome stavlja na teret da nisu malodobniku korištenje tjednog odmora u trajanju od 48 sati u neprekinutom trajanju, čime da su počinili djelo prekršaja iz članka 75. Zakona o radu, kažnjivo po članku 228. stavak 1. točka 17. i stavak 2. i 5. istog Zakona.

17. Člankom 75. stavak 1. i 2. Zakona o radu propisano je:

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ovoga Zakona.

(2) Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.

18. Člankom 228. stavak 1. točka 17. i stavak 2. i 5. istog Zakona propisano je:

(1) Novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

17. ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 75.),

(2) Novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

19. Dakle, optužnim prijedlogom u činjeničnom opisu je propušteno navesti da okrivljeni maloljetniku nisu omogućili korištenje tjednog odmora od 48 sata u neprekinutom trajanju, što je, premda se čito radi o omašci u pisanju, bitan element djela prekršaja te tužitelj u činjeničnom opisu nije u mogućnosti ispustiti taj bitan element već se treba koristiti punim zakonskim terminima kojim se opisuje prekršaj, kako bi se i sud u svojoj presudi, bez nedopuštene intervencije u optužni prijedlog, mogao koristiti zakonskim terminima.

20. U odnosu na prekršaj pod točkom 5. optužnog prijedloga okrivljenicima se u bitnome stavlja na teret da nisu na propisan način, odnosno sukladno izjavi učenika vodili evidenciju o prisutnosti na radu, čime da su počinili djelo prekršaja iz članka 5. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 17. istog Zakona.

21. Člankom 5. stavak 1. i 2. Zakona o radu propisano je:

(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

22. Člankom 229. stavak 1. točka 1. (a ne točka 17. kako se pogrešno navodi u optužnom prijedlogu) i stavak 2. istog Zakona propisano je:

1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.),

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

23. Dakle, optužnim prijedlogom u činjeničnom opisu je naveden samo zakonski opis djela prekršaja bez konkretizacije u čemu se sastoji nepropisan način na koji su okrivljenici voditi evidenciju o prisutnosti na radu, što je bitan element djela prekršaja te tužitelj u činjeničnom opisu nije u mogućnosti ispustiti taj bitan element kako bi i sud u svojoj presudi, bez nedopuštene intervencije u optužni prijedlog, mogao unijeti taj bitan element u činjenični opis djela prekršaja.

24. Valja napomenuti kako sud nije ovlašten samoinicijativno bez intervencije tužitelja dopunjavati ili mijenjati činjenični opis djela prekršaja u optužnom prijedlogu jer bi time prekoračio granice optužnog prijedloga te bi se stavio u ulogu tužitelja.

25. Također, ako činjenični opis prekršaja u optužnom prijedlog ne sadrži sva bitna obilježja bića djela, sud treba obavezno odmah, bez pozivanja tužitelja na dopunu, donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

26. Ovakvo pravno stajalište proizlazi i iz pravnih mišljenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženih u odlukama tog suda. Eventualnim samostalnim kreiranjem izreke odluke o prekršaju iz optužnog prijedloga koji je sastavljen protivno članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona prvostupanjski sud bi se izložio počinjenju apsolutno bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, prekoračenjem optužnog prijedloga, ili ako žalitelj na nju upire, počinjenju apsolutno bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, zbog nerazumljivosti izreke odluke o prekršaju. (Izvor: Pravosudna akademija - Optužba i procesne radnje tužitelja i suda, Zagreb, srpanj 2020.)

27. Stoga je valjalo donijeti presudu kojom se I. i II. okrivljenik oslobađaju optužbe temeljem u izreci citirane zakonske odredbe.

28. S obzirom na to da su okrivljenici oslobođeni od optužbe, shodno tome je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

29. Tužitelj je ovlašten pod svojim novim brojem podnijeti novi optužni prijedlog protiv okrivljenih koji će biti u potpunosti usklađen sa odredbama članka 161. Prekršajnog zakona.

U Zagrebu 30. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ozana Tomić

Darjan Bižupić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka o žalbi odlučuje nadležni sud.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi: Gastro Prestige d.o.o., [adresa],

2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi: BP, [adresa],

3. tužitelju: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja,

4. spis.