Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Posl.br. R1 Ob-1989/2025-30

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Topiću, odvjetniku u OD Eterović, Šarac i Topić u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja AZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćnici Jasminki Biloš, odvjetnici u Zagrebu, radi donošenja privremene mjere s kim će dijete živjeti, ostvarivanju osobnih odnosa i uzdržavanju mlt. ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] i NZ OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po posebnom skrbniku ŽZ, dipl. pravniku iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trešnjevka, OIB: 52966791065, radi privremene mjere, dana 30. ožujka 2026. godine,

    r i j e š i o  j e

    I. Zajednička maloljetna djeca stranaka, ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] i NZ OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati će sa majkom SZ OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi stanovanja majke [adresa].

    II. Osobni odnosi mlt. ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] i NZ OIB: [osobni identifikacijski broj] i oca AZ OIB: [osobni identifikacijski broj], održavat će se:

    -svaki drugi tjedan od četvrtka nakon nastave do nedjelje do 20:00 sati,

    -u tjednu kada djeca vikend provode s majkom od srijede nakon nastave do petka u 17,00 sati,

    -svake parne godine prvu polovicu svih školskih praznika, a svake neparne godine drugu polovicu svih školskih praznika,

    -svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan (koji nije u sklopu školskih praznika) od 10:00 do 19:00 sati.

    -sve na način da majka dovodi djecu na adresu oca, a otac po završetku osobnih odnosa vraća djecu na adresu majke.

    III. Nalaže se ocu AZ OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 264,00 eura mjesečno i mlt. NZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 264,00 eura mjesečno, sve počevši od 30. ožujka 2026. pa nadalje i to najkasnije do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa kamatama od dospijeća svakog obroka uzdržavanja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na tekući račun majke SZ IBAN: [broj bankovnog računa] kod Privredna banka Zagreb d.d.

    IV. Upućuje se predlagateljica osiguranja u roku od 60 dana pokrenuti parnični postupak o odnosu koji se osigurava ovom privremenom mjerom, radi opravdanja ove privremene mjere.

    V. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu mjere.

    VI. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica je podnijela prijedlog u kojem navodi da je sa protustrankom bila u braku od 8. ožujka 2014., a koji brak je razveden rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-1816/2021 od dana 25. listopada 2021., u kojem braku je rođeno dvoje djece i to mlt. ĆZ rođena **.**.2015. i mlt. NZ rođen **.**.2014. Pravomoćnim rješenjem ovog suda poslovni broj: R1 Ob -1816/2021 od 25. listopada 2021, odobren je Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen dana 13. rujna 2021. Odobrenim Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi uređeno je vrijeme koje će djeca provoditi sa svakim roditeljem, na način da su djeca jedan tjedan kod oca i jedan tjedan kod majke. Prvenstveno, predlagateljica napominje kako se protustranka od početka nije držala Plana, već su djeca živjela s njom dok bi kod protustranke otišli po dogovoru. Također, protustranka je unatrag 4 godine djecu uzimao na spavanje jednom mjesečno, jer je protustranka često na dalekim putovanjima te očigledno nije u mogućnosti držati se prethodno dogovorenog Plana. Isto tako, protustranka djeci prilikom ostvarivanja osobnih odnosa, radi nedovoljno razvijenih roditeljskih sposobnosti, zabranjuje određene stvari radi kojih stvara kontra efekt te mlt. ĆZ plače svaki put kad ide dok protustranke. Primjer takvih odgojnih metoda je nametanje djeci da se moraju tuširati u 06:00 sati ujutro, što je u suprotnosti od tuširanja navečer a što je uobičajena praksa predlagateljice i na što su djeca navikla, te takvo nametanje novih pravila od strane protustranke maloljetnoj djeci predstavlja ozbiljan problem i nelagodu te potencijalno utječe na pogoršanje psihofizičkog stanja djece. Također, protustranka redovito kasni na sve dogovore s djecom, ali i na izvannastavne aktivnosti što djeci uzrokuje stres, radi čega mole predlagateljicu da ih ona odvede. Dodatno, predlagateljica ističe kako tijekom ostvarivanja osobnih odnosa i boravka djece kod protustranke, protustranka često ostavlja mlt. S i mlt. ĆZ same u stanu, a djeca nerijetko dolaze kod predlagateljice po obrok koji im protustranka nije pripremila. Predlagateljica i protustranka žive u istom ulazu stambene zgrade na adresi [adresa] u [adresa], ali svatko u svojoj zasebnoj nekretnini. Isto tako, napominje se kako je potrebno i regulirati visinu uzdržavanja mlt. NZ i mlt. ĆZ sukladno njihovim realnim potrebama. Budući da je od donošenja predmetnog rješenja kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do danas proteklo više od 4 godina, te da se radi o mlt. djeci koja su sada već djeca školske dobi, a koja svakodnevno rastu i razvijaju se, pa tako rastu i njihove potrebe, slijedom čega tako određeno plaćanje uzdržavanja u visini od 1.1250,00 kn, danas 165,90 EUR, nažalost više nikako nije dovoljno za uzdržavanje mlt. NZ i mlt. ĆZ, već je predmetni iznos potrebno povećati. Isto tako napominje se da je u Republici Hrvatskoj uslijed inflacije došlo do znatnih poskupljenja unatrag zadnjih 4 godine. Među ostalim, predlagateljica podmiruje većinu svakodnevnih troškova kao što su odjeća, obuća, higijena, mobiteli, izvannastavne aktivnosti, a podmirenje kojih troškova pada isključivo i samo na teret predlagateljice. U odnosu na protustranku napominje se kako predlagateljica ne raspolaže informacijama o zaposlenju i primanjima protustranke pa se predlaže sudu naložiti protustranci dostavu posljednje 3 platne liste. Prema zadnjim poznatim i dostupnim informacijama, protustranka je vlasnik agencije za nekretnine URBAN STAY d.o.o., te je zaposlen kao IT stručnjak u američkoj firmi. Slijedom svega navedenog predlagateljica moli sud da se radi zaštite interesa i sigurnosti mlt. djece odnosi stranaka reguliraju privremenom mjerom sukladno čl. 347. st. 2. Ovršnog zakona što je hitnije moguće, uz primjenu čl. 533. Obiteljskog zakona (provedba odluke o privremenoj mjeri prije dostave protustranci).

    2. Protivnik osiguranja u svom očitovanju se u cijelosti protivi donošenju privremene mjere kao neosnovanom. Navodi da prijedlog vrvi neistinama kojima je cilj protustranku prikazati u lošem svjetlu kao neodgovornog i nedovoljno prisutnog oca te na njega prebaciti krivnju, a sve kako bi predlagateljica skrenula pozornost sa svojih osobnih propusta koje si nikako ne može priznati niti se zna s njima nositi. To je uobičajeni obrazac ponašanja predlagateljice koja redovito zauzima poziciju žrtve te svoje životne probleme nastoji riješiti tako da odgovornost za vlastite propuste i neuspjehe otklanja od sebe i projicira ih na druge, kao i ovdje na protustranku. Uz navedeno, predlagateljica je i unatoč proteku gotovo pune četiri godine od razvoda, i dalje iznimno partnerski fiksirana na protustranku, posesivna i frustrirana njihovim neuspjelim odnosom te ne može prihvatiti činjenicu da je njihov brak gotov. Predlagateljica se naprosto ne zna nositi sa životnim okolnostima, a to posljedično na sebe veže psihičku nestabilnost i promjenjivo ponašanje koje se kreće od ekstrema do ekstrema – u jednom trenutku mrzi protustranku i okrivljava ga za sve u životu, diže ruke od svega i prepušta mu djecu, a u drugom trenutku ga voli i zahvaljuje mu što je došlo do prekida zajednice jer je upoznala samu sebe, želi se dogovarati i surađivati oko djece i sl. Tako je i ovaj prijedlog privremene mjere samo još jedan u nizu rezultata predlagateljičinih frustracija i opsesije protustrankom, a ne produkt zabrinutosti za dobrobit i interese djece koji upravo i pate zahvaljujući ovakvom ponašanju predlagateljice. Naime, protustranka opravdano sumnja da u pozadini ovog prijedloga stoji saznanje predlagateljice da protustranka ima novu partnericu. I ranije je u takvim situacijama iznova izaziva la konflikt među strankama ispoljavajući pritom svoju ljubomoru, a kao rješenje toga pronašla „osvećivanje“ protustranci kroz odvajanje djece od oca (zbog čega želi smanjiti broj kontakata) te želju da živi na njegov račun (zbog čega traži uzdržavanje od ukupno 1.800,00 eura koje ne odgovara potrebama mlt. djece). Kako bi postigla taj cilj, tendenciozno izvrće stvarnost i iznosi neosnovane tvrdnje. Tako je potpuno neistinito da se protustranka od početka nije držao postojećeg Plana o zajedničkoj roditeljsko j skrbi (dalje u tekstu: PZRS). Baš naprotiv, upravo je predlagateljica ta koja ga se nije pridržavala te je vršila pritisak na djecu služeći se i emocionalnim ucjenama i izazivajući konflikt lojalnosti kako ne bi išla kod oca, jer predlagateljica smatra da su djeca samo njena i da moraju biti s njom. Kako ne bi nepotrebno izložio djecu konfliktu roditelja te predlagateljičinom nekontroliranom ispoljavanju negativnih emocija kojima opterećuje djecu, protustranka je često popuštao. Također, neistinita je tvrdnja da otac često odlazi na daleka putovanja pa da zato djeca ne idu kod njega spavati, odnosno da se ne drži PZRS-a. Jedino duže putovanje bilo je u Kanadu u periodu od 18.12.2024. do 12.1.2025. što je protustranka unaprijed najavio i dogovorio s predlagateljicom, dakle ista se složila da je to u redu s obzirom na brigu o djeci koju je tada preuzela. Drugo putovanje bilo je tek 9 dana u Španjolsku, a ostatak klasično putovanje na more s djecom. Nadalje, predlagateljica je do sada uvažavala roditeljske sposobnosti protustranke i pitala ga za mišljenje za sve vezano uz djecu da bi sada odjednom te sposobnosti prikazala reduciranim, očito u cilju ocrnjivanja protustranke i u nedostatku konkretnih argumenata. No, ono što predbacuje protustranci posljedice su prvenstveno njenih roditeljskih (ne)sposobnosti. Prije svega, predlagateljica je iznimno permisivna te dozvoljava da djeca rade što hoće, što rezultira nedostatkom rutine te posljedično i promjenama u ponašanju gdje djeca testiraju granice, a sama predlagateljica s time se ne zna nositi pa k tome još i govori da će se ubiti. Radi zdravog psihofizičkog razvoja, djeci upravo jesu potrebne granice i rutina koju imaju kod oca i koju prihvaćaju, dok majka od iste odustaje već i uz najmanju dozu opiranja djece, što u konačnici rezultira štetnim posljedicama za njih. Tako, primjerice, mlt. NZ zna biti iscrpljen i neispavan s velikim podočnjacima, pokazuje probleme u ponašanju kod kuće i u školi, mlt. ĆZ je zbunjena i također pokazuje poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju, čemu zasigurno ne pridonosi poticanje razdora u obitelji od strane majke. Nikakvo tuširanje u 6:00 ujutro kod protustranke se ne događa kada djeca u to doba uopće nisu ni budna. Ono što pak protustranka uči djecu jest da pospreme krevet kada se probude te obave osnovnu higijenu poput tuširanja i pranja zubi te da se pripreme za školu. Ukoliko protustranka traži od djece da nešto učine, uvijek im obrazloži razloge kroz dijalog u kojem djeca ravnopravno sudjeluju, a onda i kroz manje zadatke (poput obavljanja higijene) uče o odgovornosti prema obvezama. Tako, primjerice, mlt. NZ samoinicijativno prije škole obavlja opisane „zadatke“ te ga nije potrebno moljakati i nagovarati. Mlt. ĆZ je u predpubertetskom razdoblju kada nedostatak rutine i granica kod majke negativno utječu na njeno emocionalno stanje, a obrasci ponašanja majke postaju i obrasci ponašanja djevojčice. Majka podržava Sofijino prkošenje ocu i granicama, posebice kada je majka u periodu intenzivnijeg sukoba s ocem te time potiče razdor između oca i kćeri, ne bi li ju pridobila na svoju stranu i uvjerila u svoje viđenje protustranke. Predlagateljica zbog svojih neriješenih frustracija protustrankom želi kod djece oca pretvoriti samo u susjeda sa 6. kata i neopravdano ga amputirati iz njihovog života jer bi to smatrala svojim životnim uspjehom i ispravkom tobožnje nepravde. No, djeci je itekako potreban otac, pogotovo u osjetljivom razdoblju u kojem sada jesu. Za zdrav psihofizički razvoj djece potrebno je da imaju podršku oba roditelja te da kroz odnos i s majkom i s ocem uviđaju ravnopravnu ulogu obaju roditelja. Pritom, potrebno je i da roditelji prepoznaju i razumiju potrebe svoje djece te svoje interese i konflikt ne stavljaju ispred djece, a što predlagateljica konstantno čini. Protustranka je oduvijek bio angažiran roditelj koji je svoj život podredio djeci i čini apsolutno sve da bi mlt. ĆZ i mlt. NZ u životu imali sve uvjete za normalan i zdrav rast i razvoj, uz puno ljubavi i podrške. Protustranka radi od kuće tako da je konstantno dostupan djeci, dok je predlagateljica na poslu od 8 do 16 sati te kada ona nije kod kuće, djeca su redovito sama. Ovdje pak predlagateljica predbacuje protustranci okolnosti koje se kod njega događaju samo iznimno, dok su kod nje redovita pojava. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, postaje evidentno kako nema opravdanog razloga zašto bi se morao promijeniti raspored iz postojećeg PZRS-a, već bi naprotiv raspored upravo i trebao ostati isti, a majka ga poštivati, odnosno majka poštivati činjenicu da djeca nisu samo njena te imaju i oca koji je tu uvijek, a ne samo kada ona u jednoj od svojih promjena raspoloženja smatra da on postoji i da je važan. Nadalje, protustranka opravdano sumnja da u pozadini ovog prijedloga stoji i financijski interes predlagateljice koja svoje probleme želi riješiti životom na teret protustranke i kojeg, osim što ga želi maknuti iz života djece, želi pretvoriti i u bankomat. U tom smislu protustranka ističe kako potrebe zdrave djece od uskoro 10 i 11 godina zasigurno ne dosežu 900,00 eura po djetetu koliko predlagateljica traži. Osim toga, traženi iznos prelazi i najveći predviđeni iznos za djecu te dobi po Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta. Protustranka ovime ukazuje na odredbu članka 315. Obiteljskog zakona koji propisuje da sud može odrediti uzdržavanje u iznosu višem od najvišeg predviđenog tablicama i to zbog posebno opravdanih okolnosti, vodeći računa da uzdržavanje ne smije povećati životni standard drugog roditelja. U konkretnom slučaju ne postoje nikakve posebno opravdane okolnosti zbog kojih bi uzdržavanje djece trebalo iznositi 900,00 eura. Financijski interes majke da živi na teret protustranke nije ta posebno opravdana okolnost. Evidentno je da toliko uzdržavanje ne bi bilo utrošeno za potrebe djece, već bi upravo nezakonito dovelo do bogaćenja majke. Uostalom, u postupku privremene mjere nema ni mjesta odlučivanju o visokim iznosima uzdržavanja, već eventualno o zakonskom minimumu. Osim toga, sve potrebe djece su i više nego dovoljno podmirene. Protustranka i pored iznosa uzdržavanja djeci na mjesečnoj bazi plaća pretplatu za mobitele, njemački jezik, boks za mlt. NZ, svilu za mlt. ĆZ, bicikle, laptope, bubnjeve, igraće konzole, svaki mjesec dodatno uplaćuje na njihovu štednju, financira proslave rođendana, poklone za prijatelje, itd. Pored navedenog, predlagateljica ostvaruje i dječji doplatak iz Irske koji sjeda isključivo na njen račun iako bi se s obzirom na jednako vrijeme koje djeca provode sa svakim od roditelja doplatak trebao isplaćivati oboma podjednako, dugi niz godina protustranka je financirao predlagateljčin stan i sl. Budući da je to predlagateljica propustila predložiti, protustranka ovime predlaže da se djeci imenuje poseban skrbnik te da se stranke i djeca obrade pred nadležnim HZSRom, a kako bi se utvrdilo mišljenje zajedničke djece stranaka, posebice s obzirom na narav prijedloga koji marginalizira ulogu oca. Radi utvrđivanja interesa mlt. A i mlt. NZ te sprječavanja nenadoknadive štete za djecu, a na temelju Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta i načelu slobode iznošenja mišljenja (čl. 3., 9. i 12.) predlaže se da poseban skrbnik provede razgovor s djecom. Naime, važećim Obiteljskim zakonom i Konvencijom o pravima djeteta, djetetu je omogućeno pravo da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren djetetovoj dobi. Slijedom svega navedenog, protustranka predlaže prijedlog odbiti u cijelosti kao neosnovan uz nalaganje predlagateljici da protustranci naknadi troškove postupka .

    3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Trešnjevka (dalje: HZSR) od 22. rujna 2025. mlt. djeci je imenovan poseban skrbnik ŽZ.

    4. Tijekom postupka saslušani su predlagateljica i protivnik osiguranja te je HZSR sačinio prijedlog i mišljenje.

    5. Stručni tim HZSR-a i posebni skrbnik su sa djecom proveli razgovor te nije bilo svrsihodno djecu dodatno izlagati razgovorima na iste okolnosti kako je predložio protivnik osiguranja u svom podnesku od 31. listopada 2025.

    6. Uvidom u rješenje ovog suda posl.br. R1 Ob-1816/2021-2 od 25. listopada 2021. utvrđeno je da je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 13. rujna 2021. u odnosu na mlt. ĆZ i mlt. NZ na način da će djeca provoditi jednaku količinu vremena kod oca i majke.

    7. Uvidom u ispis poruka (list 32-43, 64-66 spisa) utvrđeno je da su narušeni međusobni odnosi predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja.

    8. Iz iskaza predlagateljice osiguranja proizlazi kao što je navela pred stručnim timom Zavoda te dodaje da su se u međuvremenu odnosno od 1. listopada 2025. ona i djeca preselili na novu adresu u Rudešku Cestu 171 što je zapravo dvije ulice dalje od dosadašnjeg mjesta stanovanja. U odnosu na sina navodi da on sada boravi sukladno svojim željama po tjedan dana sa svakim od roditelja dok je mlt. ĆZ i dalje u otporu viđanja oca. Potiče ju na to da češće ode kod oca međutim ona to odbija preko školskog tjedna te dolazi samo svaki drugi vikend. Kćer joj se znala žaliti i misli da vjeruje da otac i nije toliko zainteresiran za nju, njene potrebe i želje i to iz razloga jer ju rijetko odnosno gotovo nikada ne zove telefonom niti ga interesira bilo što o njoj. Napominje da i u vrijeme kada se mlt. NZ nalazi kod oca on gotovo da i nema kontakt sa sestrom odnosno vide se npr. kad dođe kod nas po bicikl ili romobil te se onda po nekoliko minuta zadrži, no ne razgovaraju preko telefona. Smatra da je to protivno njihovim interesima jer su zbog vrlo male razlike u godinama odrastali izrazito međusobno povezani te zajedno prolazili sve faze odrastanja. Dalje navodi da potiče da se kćer više druži kod oca, da joj zna reći da ode tamo poslije škole međutim ona ne želi jer ne želi prespavljivati kod oca preko radnog tjedna. U odnosu na svoj zahtjev za plaćanje uzdržavanja navodi da isti sada korigira u visini obzirom je riječ o postupku mjere te potražuje iznos od 450,00 eura po djetetu. Navodi dakle da od početka školske godine tj. od rujna mlt. NZ jednako vrijeme provodi sa svakim od nas roditelja. Međutim ona i dalje plaća odnosno doprinosi za njegovo uzdržavanje na dosadašnji način. Ovdje navodi i da prema n jihovom usmenom dogovoru je otac ukupno za oboje djece plaćao 330,00 eura mjesečno, što i dalje čini. Oni su sada preselili u iznajmljeni stan te trošak najma iznosi 1.000,00 eura, a trošak režija oko 200,00 eura. U odnosu na mlt. NZ navodi da ide na izvanškolske aktivnosti penjanja i bejzbola čiji trošak plaća otac. Kupuje mu odjeću i obuću što mjesečno može procijeniti iznosom od 50,00 do 60,00 eura, još otprilike 200,00 eura procjenjuje trošak školskog pribora, a 100,00 eura trošak njegovog socijalnog života (igraonice, rođendani, džeparac, mobitel i drugo). U odnosu na mlt. ĆZ navodi da se ista bavi gimnastikom te ona snosi trošak mjesečne članarine od 60,00 eura. Trošak njene odjeće i obuće kao i higijene je nešto viši nego za sina obzirom da kao žensko dijete je motivirana i za dodatnim komadima npr. odjeće ili sitne kozmetike te stoga taj trošak procjenjuje u iznosu od oko 130,00 eura. Trošak školskog pribora također procjenjuje u iznosu od 20,00 eura, a trošak socijalnog života je isto nešto viši odnosno oko 130,00 eura mjesečno. Još navodm da trošak hrane i kućanskih potrepština za njihovo domaćinstvo procjenjuje u iznosu od oko 800,00 eura mjesečno. Dalje navodi da je zaposlena, da njeni mjesečni prihodi iznose 1.300,00 eura te da joj u plaćanju životnih troškova pomažu roditelji. Ima i prihod od iznajmljivanja kuće koja je u njenom vlasništvu, a koji iznosi 1.000,00 eura mjesečno. Od rođenja djece pa nadalje ispunjavala je svu skrb o njima koja se tiče brige o školskim obvezama, odvoženju i dovoženju sa izvanškolskih aktivnosti kao i za sve što su je djeca pitala i to iz razloga kako je već dala iskaz pred stručnim timom Zavoda što su kod oca odlazili na kraće vrijeme, prespavljivali kod njega jedan do dva puta mjesečno te je stoga sve ostale radnje u smislu izvršavanja roditeljskih obveza radila ona. Sada kada je mlt. NZ tjedan dana u kontinuitetu kod oca pretpostavlja da tamo izvršava školske obveze, učenik je 5. razreda te nije primijetila da bi značajnije popustio u školi u odnosu na dosadašnji odličan uspjeh. U odnosu na prijedlog Zavoda navodi da smatra da je u tjednu kada djeca vikend provode kod oca malo prekasno da se vraćaju kući tek u 20 sati obzirom da se do tada moraju i okupati i pripremiti za drugi dan, a u tjednu kada vikend provode s njom je dosta nezgodno da nekoliko dana spavaju kod nje pa zatim dvije noći kod oca što zahtijeva dodatnu organizaciju sa stvarima i školskim knjigama. Nakon radnog vremena je posvećena djeci, a što je bilo od trenutka rođenja. Ima saznanja da otac osim redovne plaće ima drugih primanja.

    9. Iz iskaza protivnika osiguranja proizlazi da je brak između njega i predlagateljice razveden u listopadu 2021., kada su dogovorno potpisali Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. U istom je navedeno da će djeca stanovati s majkom, a dogovorili su jednak način odvijanja osobnih odnosa odnosno da djeca po tjedan provode sa svakim od roditelja. Pri tome napominje i da je za svoje potrebe pronašao stan u istoj zgradi koji je iznajmio, da ovakav Plan nije nikada zaživio obzirom su svi bili u dobrim odnosima pa čak i do mjere da su zajedno kao obitelj znali otići na izlete. Djeca su kod njega spavala svaki drugi vikend, a preko tjedna su se viđali dogovorno na način da bi on provodio s njima vrijeme poslije podne po nekoliko sati i uvijek mu je bila važna kvaliteta tog vremena, a ne broj dana i prespavanih noći koje bi provodili u stanu majke. Napominje i da je predlagateljica radila u jednoj od njegovih tvrtki sve do srpnja 2025., da je u dogovoru odlučio investirati određeni iznos te joj pomoći u adaptaciji njene kuće u [adresa], te su ti dobri odnosi bili sve do početka ljeta. Smatra da je jedan od problema krenuo na način da je u tvrtki zaposlio jednu žensku osobu za koju se predlagateljica pobojala da će joj preoteti posao, a nije niti prihvatila izračun troškovničkih radova koje joj je ispostavio za uređenje njene kuće iako su se sve tako prethodno dogovorili. Ovdje navodi i da ja ovo ljeto sam proveo u pravilu radeći na adaptaciji kuće tužiteljice, a djeca su bila ili s majkom ili kod njegove majke u Gospiću gdje je dolazio kada god je zbog radova mogao. Napominje i da je kroz čitavo vrijeme njihovog odvojenog života izražavao namjeru i najavljivao da bi žel io da djeca provode po tjedan dana kod svakog od roditelja zato što mu zapravo ovakav način koji su prakticirali nije ostavljao dovoljno vremena za takozvane male stvari, odnosno kontinuiranu svakodnevnicu. Predlagateljica je to stalno odbijala odnosno odgađala tvrdnjama da su na primjer djeca još mala, da za takav način ima vremena i drugo. Nakon ljeta odnosno vikend prije početka škole odlučio je, a o čemu je sve preko ljeta obavijestio i predlagateljicu i djecu doći po njih sukladno dogovoru u nedjelju što je i učinio te je mlt. NZ bez problema spremio stvari i odnio ih u njegov stan, dok je mlt. Ć isto odbila uz neke neuvjerljive isprike za koje misli da joj je govorila majka. Tako je rekla da ne želi ići jer je sutra prvi dan škole, a kasnije je odbijala doći do njega uz opet neke čudne isprike npr. da u stanu nema dovoljno igračaka odnosno plišanaca, da joj je tamo dosadno i drugo. Od ljeta znači, NZ boravi kod njega po tjedan dana u kontinuitetu time da u tom tjednu viđa majku tj. Moglo bi se reći da ga ona stalno zove te da onda on se ustaje od stola i kada ga pita gdje je krenuo navodi da ga je mama zvala i da ide k njoj. Kada su djeca kod majke on ne zove NZ da dođe kod njega jer smatra da je to njegovo vrijeme koje treba provoditi s majkom. Dalje navodi da je unazad otprilike 6 mjeseci primijetio i određene promjene u Nikinom ponašanju i to na način da je počeo se svim silama i pretjerano truditi da pobijedi u svakoj igri ili sportu, a prošli tjedan je došlo i do jednog incidenta kada se žalio da ga boli grlo i da zbog toga neće ići u školu. Njegovo zdravstveno stanje je provjerio, opće stanje mu je bilo dobro, imao je apetit te mu je onda rekao da nema nikakvog razloga da bi preskočio nastavu na što se on rasplakao pa je onda ipak odlučio da ne ide u školu, ali ga je ostavio u kazni tako da nekoliko dana mu nije dozvolio igrati igrice. Smatra da to u vrijeme boravka kod majke radi puno češće, da je majka puno popustljivija u odgoju, da je on naučio i NZ i Ć da pospreme svoju sobu i naprave si jednostavne obroke, a što je sve primjereno njihovoj dobi dok majka u odgoju ima drugačije odnosno popustljivije metode. U odnosu na navode djece i izvješće stručnog tima navodi da je jedno od zanimanja to što sam programer i zaposlen u firmi u Irskoj tako da većinu posla radi putem laptopa od kuće. Nema određeno radno vrijeme, može raditi i po noći dok djeca spavaju što najčešće obzirom na svoj životni ritam i čini te stoga kada radi npr. do 4 ujutro zna duže spavati, ponekad i do 10 ili 11 sati. U tjednu kada je kod njega NZ ide u školu sam ili se on kratko ustane da ga pozdravi, obzirom na posao može si organizirati vrijeme da ga dočeka iz škole te adekvatno provodi s njim tjedan kada je kod njega, a što bi silno želio činiti i sa kćeri. Napominje dalje da osim navedenog posla ima i ovdje dvije tvrtke i to jednu koja se bavi iznajmljivanjem apartmana, a drugom koja se bavi uslužnim djelatnostima, odnosno praonicom. Mjesečni prihodi iznose mu okvirno 4.500,00 eura. U odnosu na stambeno pitanje navodi i da su dakle majka s djecom te on stanovali u istoj zgradi u dva odvojena stana od kojih je majka koristila stan sa tri spavaće sobe, a on sa dvije spavaće sobe. Plaćao je najamninu i troškove za oba stana te je, nakon travnja 2024. odlučio i najavio sprovođenje potpisanog Plana te je u toj odluci tražio od majke da iseli iz stana koji je koristila s djecom te je u njega on uselio, a majka je otišla u stan koji je do tada koristio. Majka s djecom je preselila na novu adresu tek nedavno, o čemu ga nije niti obavijestila. Napominje da je kroz cijelo ovo razdoblje do danas plaćao na ime uzdržavanja oboje djece 330,00 eura mjesečno, što i dalje do danas čini. Još napominje da smatra da je u poremećaju odnosa između njega i majke došlo i zbog činjenice da je od travnja 2025. u drugoj emotivnoj vezi, te se njegova partnerica i prije nekoliko dana uselila u stan. Smatra da je razlika u shvaćanju roditeljstva između njega i majke ta što je svojoj djeci prvenstveno roditelj, pa tek onda prijatelj, a majka se ponaša na način da je djeci samo prijateljica. Smatra i činjenicu da je sinu zbog gore opisane situacije na nekoliko dana zabranio igricu iako je znao za ovo ročište dokaz svoje roditeljske dosljednosti. Njemu NZ u proteklim mjesecima od početka školske godine nikad nije rekao da mu ovakav način života na bilo koji način ne odgovara ili ga smeta. Pitao ga je da li bi htio da se nešto promijeni na što je on samo rekao da bi volio da si kupim bicikl da se zajedno vozimo što je i učinio. U dosadašnjim odnosima osim iznosa uzdržavanja i na drugi način je doprinosio plaćanju životnih troškova djece kada je god to majka od njega zatražila. Nije bio obaviješten o terminu razgovora s posebnim skrbnikom, da je djecu na isti vodila majka te misli da je naročito mišljenje mlt. NZ u tom iskazu izmanipulirano jer njemu tako nešto nikad nije rekao kako je već izjavio. I prije rujna 2025. pokušao je u dogovoru s majkom sprovesti potpisani Plan tako da je npr. u travnju i zamijenio stanove koje su do tada koristili, no ista je to odbijala. Ne sjeća se da bi NZ plakao kada je došao po njega nakon škole, sjeća se da je bio nešto zbunjen te se sjeća da je Ć plakala i zaključala se u sobu. Ne smatra da prema djeci iskazuje neprimjerene načine kažnjavanja niti opterećivanja. Suglasan je s iskazom majke oko ocjena mlt. NZ u ovoj školskoj godini.

    10. Iz mišljenja i prijedloga HZSR-a proizlazi da je mišljenje i prijedlog stručnog tima sastavljeno na osnovu provedenih razgovora s predlagateljicom osiguranja, protivnikom osiguranja, razgovora s mlt. djecom te su prikupljeni socio-anamnestički podaci i izvršeno psihologijsko testiranje roditelja. Temeljem provedenih radnji zaključuju da niti jedan od roditelja nije značajno smanjenih roditeljskih sposobnosti, a koje bi bile kontraindikacija za brigu i skrb o djeci. Otac je iskazao određene neprimjerene odgojne metode te mu je za iste izrečena odgovarajuća mjera upozorenja na pogreške i propuste u izvršavanju skrbi o djetetu iz nadležnosti ove službe, a izrazio je motivaciju i suglasnost za uključivanje u savjetodavni tretman. Djeca od razdvajanja roditelja stanuju s majkom, a s ocem ostvaruju osobne odnose u značajnije manjem obimu od onoga kako je određeno rješenjem suda, odnosno planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Osobni odnosi odvijali su se u manjem obimu temeljem dogovora roditelja. Po okolnostima koje su dovele do prestanka navedenog dogovora otac inzistira da djeca, sukladno planu, borave kod njega svaki drugi tjedan. Vezano za navedeno mlt. ĆZ iskazuje značajan otpor te viđa oca i nadalje u smanjenom obimu. Otac na navedeno iskazuje svoje nezadovoljstvo djetetu, a što opravdava time da on nije sposoban glumiti i da uvijek autentično iskazuje vlastite osjećaje i stavove. Navedeno djevojčici predstavlja emocionalni teret te ne doprinosi rješavanju otpora. Roditelje se predlaže uputiti u savjetodavni tretman s ciljem rada na poboljšanju komunikacije kako međusobno tako i s mlt. djecom. Temeljem svega navedenog mišljenja su da bi mlt. djeca trebala ostvarivati osobne odnose s ocem u širokom obimu, no da bi se isti trebali odvijati na način koji doprinosi uspješnijoj prilagodbi djece na navedeno, uzevši u obzir iskazane želje djece, otpor mlt. ĆZ i način na koji su do sada praktično živjeli. Predlažu da se osobni odnosi djece s ocem privremeno odvijaju kako slijedi: svaki drugi tjedan od četvrtka nakon nastave do nedjelje do 20:00 sati, u tjednu kada djeca vikend provode s majkom od srijede nakon nastave do petka u 17,00 sati, svake parne godine prvu polovicu svih školskih praznika, a svake neparne godine drugu polovicu svih školskih praznika, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan (koji nije u sklopu školskih praznika) od 10:00 do 19:00 sati, sve na način da majka dovodi djecu na adresu oca, a otac po završetku osobnih odnosa vraća djecu na adresu majke. Mišljenja su da je navedeni opseg u interesu djece budući isti omogućava značajan obim vremena s roditeljem s kojim ne stanuju, ali na način da ne prođe period duži od nekoliko dana da djeca ne vide jednog od roditelja. Navedeno bi vjerojatno doprinijelo i lakšoj prilagodbi mlt. ĆZ na praktično proširenje obima osobnih odnosa s ocem.

    11. Iz razgovora posebnog skrbnika s mlt. NZ u bitnome proizlazi da mu je u redu trenutno odvijanje osobnih odnosa, ali bi ipak volio malo više biti kod mame. Upoznat sa prijedlogom stručnog tima nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 07. listopada 2025., navodi da mu se navedeni prijedlog sviđa i da bi volio da se na predloženi način i predloženo vrijeme viđa s tatom.

    12. Iz razgovora posebnog skrbnika s mlt. ĆZ u bitnome proizlazi da od početka tekuće školske godina viđa tatu svaki drugi vikend od petka u 17,00 sati do nedjelje u 17,00 sati. Takav način viđanja oca joj odgovora, te na jasan i nedvosmislen način otklanja mogućnosti stanovanja-viđanja po modelu tjedan-tjedan, odnosno da bude tjedan dana s mamom pa tjedan tada s tatom. Upoznata sa prijedlogom stručnog tima nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 07. listopada 2025. navodi da joj isti ne odgovara, te bi voljela da bude kao što je sada. Zamjera tati što ga često nema doma, a kada je doma, budi se jako kasno pa se često zna dogoditi da ne doručkuju. Pojašnjava da je zapravo doručak jako kasno, oko 12 sati, a da se ručak svodi na večeru budući da isto bude jako kasno. Opisuje događaj od prije dva i pol tjedna, kada ju je u školi bolio trbuh te je tata došao po nju budući da mama nije bila u mogućnosti. Zamjera mu što ju doveo kod sebe u stan i ostavio je samu, dok kroz sat i pol vremena nije došao brat. S mamom se puno bolje slaže i puno je bliskija nego s tatom.

    13. Dakle, na temelju svih prikupljenih podataka mišljenje HZSR-a je da prijedlog o privremenoj mjeri opravdan, da bi mlt. djeca trebala ostvarivati osobne odnose s ocem u širokom obimu, no da bi se isti trebali odvijati na način koji doprinosi uspješnijoj prilagodbi djece na navedeno, uzevši u obzir iskazane želje djece, otpor mlt. ĆZ i način na koji su do sada praktično živjeli. Predlažu da se osobni odnosi djece s ocem privremeno odvijaju kako slijedi: svaki drugi tjedan od četvrtka nakon nastave do nedjelje do 20:00 sati, u tjednu kada djeca vikend provode s majkom od srijede nakon nastave do petka u 17,00 sati, svake parne godine prvu polovicu svih školskih praznika, a svake neparne godine drugu polovicu svih školskih praznika, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan (koji nije u sklopu školskih praznika) od 10:00 do 19:00 sati, sve na način da majka dovodi djecu na adresu oca, a otac po završetku osobnih odnosa vraća djecu na adresu majke. Mišljenja su da je navedeni opseg u interesu djece budući isti omogućava značajan obim vremena s roditeljem s kojim ne stanuju, ali na način da ne prođe period duži od nekoliko dana da djeca ne vide jednog od roditelja. Navedeno bi vjerojatno doprinijelo i lakšoj prilagodbi mlt. ĆZ na praktično proširenje obima osobnih odnosa s ocem.

    14. Na prijedlog i mišljenje HZSR-a nije bilo primjedbi predlagateljice osiguranja i posebnog skrbnika te ga sud prihvaća, jer također smatra da je u najboljem interesu djece.

    15. Naime, odredbom čl. 536. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: ObZ), određeno je da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

    16. Ostale isprave i podnesci koje su priložile stranke nisu razmatrane, obzirom iz naprijed navedenih isprava kao i obrazloženog prijedloga i mišljenja stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, iskaza stranaka i mišljenja djece proizlazi dovoljno podataka iz kojih je sud mogao utvrditi hitnost te opravdanost donošenja ove mjere bez provođenja daljnjih dokaza, a temelji je i na primjeni načela zaštite najboljeg interesa mlt. djece, posebno uzevši u obzir težinu obiteljske situacije te procijenjenu potrebu zaštite najboljeg interesa mlt. djece, sud smatra da načelo zaštite najboljeg interesa djeteta, propisano čl. 12. Konvencije o pravima djeteta ima prednost pred čl. 6. kao i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Rim 1950. Ujedno, a radi se o privremenoj mjeri, dakle odluci ograničenog trajanja.

    17. Iz iskaza stranaka i mišljenja i prijedloga HZSR-a te mišljenja djece sud je utvrdio da je majka primarni skrbnik mlt. djece, majka adekvatno skrbi o djeci i djeca su s njom emotivno povezana te je i sud ocijenio da je u interesu mlt. djece da stanuju s majkom. Prilikom donošenja odluke o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djece i oca sud nije prihvatio argumentaciju protivnika osiguranja, budući je uvidom u mišljenje i prijedlog HZSR-a te uvažavajući i mišljenje djece utvrđeno kako se osobni odnosi oca i mlt. djece trebaju odvijati predloženom dinamikom na način da se ostvaruju osobni odnosi s ocem u širokom obimu, no da bi se isti trebali odvijati na način koji doprinosi uspješnijoj prilagodbi djece na navedeno, uzevši u obzir iskazane želje djece, otpor mlt. ĆZ i želju mlt. NZ da bi volio malo više biti kod mame.

    18. U odnosu na mišljenje mlt. ĆZ, najbolji interes djeteta mora imati prednost pred trenutnim željama djeteta ako postoji rizik da su te želje formirane pod utjecajem emocionalnog pritiska ili konflikta lojalnosti. U konkretnom slučaju, iz sadržaja mišljenja djeteta dobivenog u razgovoru sa psihologom HZSR-a i posebnog skrbnika da bi se s ocem voljela viđati svaki drugi vikend od petka u 17,00 sati do nedjelje u 17,00 sati te da joj prijedlog stručnog tima HZSR ne odgovara, te bi voljela da bude kao što je sada, vidljiva je moguća emocionalna parentifikacija i utjecaj na formiranje stava, odnosno okolnosti ukazuju i na mogućnost postojanja tzv. sukoba lojalnosti kod maloljetne djece, što je u stručnoj i sudskoj praksi prepoznato kao situacija u kojoj dijete izražava stav koji ne proizlazi iz njegove autentične potrebe, već iz potrebe zaštite ili zadovoljavanja jednog roditelja, konkretno majke. Međutim, s očeve strane, iskazao je određene neprimjerene odgojne metode te mu je za iste izrečena odgovarajuća mjera upozorenja te na očevo inzistiranje da dijete boravi kod njega svaki drugi tjedan, mlt. ĆZ iskazuje značajan otpor te viđa oca i nadalje u smanjenom obimu te to očevo inzistiranje predstavlja emocionalni teret djetetu te ne doprinosi rješavanju otpora, a upravo ostvarivanjem osobnih odnosa dinamikom koju je predložio HZSR omogućuje ocu usmjeriti više pažnje na stvaranje kvalitetnog odnosa sa kćeri koji će se temeljiti na razumijevanju njezinih potreba. Sud smatra, unatoč iskazanoj želji mlt. ĆZ, kako se osobni odnosi oca i mlt. ĆZ trebaju odvijati predloženom dinamikom i da upravo taj način doprinosi uspješnijoj prilagodbi mlt. ĆZ.

    19. U odnosu na gore navedeno bitno je istaknuti i stajalište Europskog suda za ljudska prava iz presude K. B. i dr. protiv Hrvatske: „Sud smatra kako je važno ponoviti da iako sudska praksa zahtijeva da se uzmu u obzir stajališta djece, ta stajališta nisu nužno nepromjenljiva i njihovi prigovori, kojima se mora dati odgovarajuća težina, nisu nužno dovoljni da nadjačaju interese roditelja, osobito u pogledu redovnog kontaktiranja s njihovim djetetom (vidi, mutatis mutandis, predmet Raw i drugi protiv Francuske, br. 10131/11, odlomak 94., 7. ožujka 2013.).

    20. Nadalje, sud smatra da je mlt. djeci takva dinamika ostvarivanja osobnih odnosa prijeko potrebna radi osjećaja sigurnosti, stabilnosti, dosljednosti i predvidljivosti, a također i majci koja svakodnevno samostalno brine o djeci te i ocu kako bi se mogao organizirati. Valja reći kako se radi o privremenoj mjeri te će se naknadno, u parničnom postupku radi opravdanja privremene mjere, procjenjivati jesu li ispunjene okolnosti za promjenu odluke, a cilj je privremene mjere trenutno regulirati postojeću situaciju te je odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke ovoga rješenja.

    21. Nadalje, prema odredbi čl. 537. ObZ-a privremene mjere radi uzdržavanja djeteta sud određuje po službenoj dužnosti, a kako se prema čl. 538. st. 2. ObZ-a smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese budući se uzdržavanje određuje u korist maloljetnog djeteta, osim ako se tražbina odnosi na dio uzdržavanja u povećanom iznosu u skladu s povećanim mogućnostima pojedinog roditelja, ispunjeni su uvjeti iz st. 1. toga članka jer je prema čl. 288. ObZ-a protivnik osiguranja kao roditelj dužan uzdržavati svoje mlt. dijete, te stoga ima obvezu uzdržavanja.

    22. Ova privremena mjera radi uzdržavanja određena je na način da je protivnik osiguranja u obvezi doprinositi za uzdržavanje mlt. ĆZ i mlt, NZ iznos od po 264,00 eura mjesečno, obzirom na dob mlt. djece (10 i 11 godina), ukazuje se primjerenim u postupku odlučivanja privremenom mjerom obzirom da opasnost za osobne ili druge važne interese za uzdržavanje maloljetnog djeteta postoji, osim ako se tražbina odnosi na dio uzdržavanja u povećanom iznosu u skladu s povećanim mogućnostima pojedinog roditelja, do drugačije odluke suda. Naime, protivnik osiguranja je radno sposobna osoba srednje životne dobi, pa se ovakav iznos uzdržavanja ukazao opravdanim u odnosu na mogućnost roditelja koji je dužan doprinositi za uzdržavanje, u razdoblju do donošenja konačne odluke o povišenju uzdržavanja mlt. djece, a u interesu zaštite prava na uzdržavanje mlt. djece, uz napomenu da se radi o iznosu koji odgovara Minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine br. 75/25). Nadalje, potrebe mlt. djece su i zasigurno veće, što proizlazi iz iskaza predlagateljice osiguranja i postoje povećane mogućnosti protivnika osiguranja, što proizlazi iz njegovog iskaza, ali o istome se ne odlučuje privremenom mjerom, jer se ne smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese sukladno čl. 538. st. 2. ObZ- a.

    23. Obveza protivnika osiguranja određena je od dana donošenja privremene mjere, počevši od 30. ožujka 2026. pa nadalje, a u slučaju zakašnjenja sa zateznim kamatama sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO).

    24. Točka IV. izreke temelji se na odredbi čl. 532. st. 1. ObZ-a.

    25. Točka V. Izreke temelji se na odredbi čl. 535. ObZ-a.

    26. U odnosu na zatražene troškove postupka, kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a, odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    27. Slijedom svega naprijed navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

    U Zagrebu 30. ožujka 2026.

    Sudac:

    Mario Samardžić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku putem ovog suda Županijskom sudu. Žalba protiv rješenja ne odgađa ovrhu.

    DNA:

    1. Predlagateljica osiguranja po punomoćniku

    2. Protivnik osiguranja po punomoćniku

    3. Posebni skrbnik

    4. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Trešnjevka

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.