Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-42/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, i protustranke Grada Omiša, Omiš, Trg Kralja Tomislava 5/I, OIB: 49299622160, zastupan po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mijo i Bakić d.o.o. u Splitu, radi upisa pomorskog dobra, odlučujući o žalbama stranaka protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Omišu poslovni broj Z- 44977/2021 (Z-5606/2017) od 17. srpnja 2024., 30. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se žalba predlagatelja Republike Hrvatske i žalba protustranke Grada Omiša kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Omišu poslovni broj Z-44977/2021 (Z-5606/2017) od 17. srpnja 2024.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu Zemljišnoknjižnom odjelu u Omišu, brisanje zabilježbe odbijenog prigovora upisane pod brojem Z-44977/2021 i zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-35903/2024, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod brojem Z-44977/2021 i zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-34686/2024, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor Grada Omiša te je potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Omišu broj Z-5606/2017 od 19. veljače 2018., u dijelu kojim je pod t. I. 1. dopušten besteretni otpis iz zk. [adresa], k. o. [katastarska općina], nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], i brisanje upisa javnog dobra te pripis istih čestica u zk. ul. [broj ZK uloška] i upis kao pomorskog dobra (st. I. izreke), naložen je upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (st. II. izreke), prihvaćen je prigovor Grada Omiša kao djelomično osnovan i preinačeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Splitu Poseban zemljišnoknjižni odjel u Omišu broj Z-5606/17 od 19. veljače 2018., na način da je u pogledu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] odbijen prijedlog Republike Hrvatske za upis pomorskog dobra (uz brisanje upisanog prava vlasništva „Grad Omiš“ za 1/1 te besteretni otpis čestica iz zk. ul. [broj ZK uloška] i pripis u novi zk. ul. [broj ZK uloška]), naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa te je naložen upis zabilježbe odbijenog prijedloga (st. III. izreke), te je provedba rješenja naložena Općinskom sudu u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Omišu (st. IV. izreke).

2. Predlagatelj žalbom pobija navedeno rješenje pod st. III. i IV. izreke zbog pogrešne primjene materijalnog prava, što predstavlja žalbeni razlog iz čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), koji se u ovom postupku podredno primjenjuje temeljem čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj, 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, dalje: ZZK).

3. Protustranka žalbom pobija navedeno rješenje pod st. I., II. i u dijelu pod st. IV. izreke, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. t. 1. ZPP, u vezi s čl. 91. st. 1. ZZK.

4. Žalbe stranaka nisu osnovane.

5. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koje ukazuje protustranka u žalbi, jer pobijano rješenje ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne bi moglo ispitati, izreka rješenja nije nerazumljiva, niti proturječi sama sebi ili razlozima rješenje, rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu proturječni.

6. Ispitujući pobijano rješenje, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK.

7. Predmet ove zemljišnoknjižne stvari je upis pomorskog dobra na čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te ne nekretnine upisane u zk. [adresa], k. o. [katastarska općina], i to nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], na temelju prijedloga ODO Split, odnosno Republike Hrvatske, Uredbe Vlade Republike Hrvatske klasa: 934-01/03-02/41 od 4. prosinca 2003., i popisu parcela koje ulaze u pomorsko dobro temeljem Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. Omiš, potvrđenog od strane Povjerenstva za granice pomorskog dobra klasa: 934-01/16-01/0245.

8. Prema odredbi čl. 118. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/03, 141/06 i 38/09 – dalje: ZoPDiML) upisi prava vlasništva ili kojeg drugog stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja pravno su nevaljani, dok je st. 2. tog članka bilo propisano da je državni odvjetnik ovlašten podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na pomorskom dobru iz st. 1. tog članka i upisati pomorsko dobro.

9. Ustavni sud Republike Hrvatske je Odlukom, poslovni broj U-I-4445/2008 i U-I- 2231/2009 od 4. listopada 2011. („Narodne novine“ broj 123/11), pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom ZoPDiML. Prema tumačenju Ustavnog suda osporavane odredbe st. 2. čl. 118. ZoPDiML, brisanje upisanog knjižnog vlasnika na pomorskom dobru provodi zemljišnoknjižni sud po prijedlogu Državnog odvjetnika, koji taj prijedlog podnosi polazeći od presumpcije iz st. 1. tog članka da su upisi za koje se ne može dokazati da su stečeni na pravno valjan način, pravno nevaljani, dakle, da sukladno toj odredbi Državni odvjetnik prije podnošenja prijedloga za upis nije dužan dokazivati da je riječ o pravno nevaljanom upisu, već upravo suprotno, da bi upisani (knjižni) vlasnik trebao dokazati da je na pravno valjani način stekao vlasništvo. Polazeći od općeg načela presumpcije valjanosti i istinitosti upisa u zemljišnu knjigu, tako dugo dok to netko s uspjehom, na temelju provedenog postupka i u njemu podnesenih dokaza ne ospori, Ustavni sud je ukinuo osporavanu odredbu st. 2. čl. 118. ZoPDiML, zaključivši da je ta odredba, na temelju koje se upisanom knjižnom vlasniku briše pravo vlasništva s faktičnim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u sudskom (parničnom/kontradiktornom) postupku u kojem bi mu bila omogućena zaštita njegovih prava, u suprotnosti s čl. 29. st. 1. u vezi s čl. 48. st. 1. Ustava RH.

10. Iz izloženog proizlazi da nakon što je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj U-I-4445/2008 i U-I-2231/2009 ukinuta odredba st. 2. čl. 118. ZoPDiML, upis pomorskog dobra na nekretninama koje su se našle u granicama pomorskog dobra, a u vlasništvu su fizičke ili pravne osobe različite od Republike Hrvatske, Državno odvjetništvo ovlašteno je zahtijevati u ime Republike Hrvatske na temelju dokumentacije predviđene odredbom čl. 19. Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra („Narodne novine“ broj, 29/05) i odluke o brisanju prava upisanog vlasnika donesene u posebnom (parničnom/kontradiktornom) postupku u kojem je upisanom vlasniku bilo omogućeno sudjelovanje, ali konačno dokazana nevaljanost upisanog prava vlasništva.

11. U konkretnom slučaju predlagatelj nije priložio odluku o brisanju prava upisanog vlasnika Grada Omiša donesene u posebnom parničnom postupku, pa je stoga pravilan zaključak suda prvog stupnja da na nekretninama na kojima je upisano vlasništvo Grada Omiša ne dopusti traženi upis pomorskog dobra.

12. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da Grad Omiš ima status pravne osobe, te da je kao takav titular vlasničkih prava na jednak način kao što su to i druge pravne osobe. Naime, prema čl. 9. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj, 33/01, 60/01, 129/05, 36/09, 36/09, 109/07, 125/08, 150/11, 144/12, 123/17, 98/19, 144/20) općina, grad i županija su pravne osobe.

13. Slijedom izloženog, trebalo je temeljem čl. 128. st. 3. ZZK odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi st. III. i IV. izreke, koji se odnosi na provedbu st. III. izreke rješenja, te ujedno naložiti sudu prvog stupnja brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe.

14. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prigovor protustranke Grada Omiša i potvrdio st. I. izreke rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Omišu broj Z-5606/2017 od 19. veljače 2018., u dijelu kojim je dopušten upis pomorskog dobra na nekretninama na kojima je upisano javno dobro.

15. Protustranka Grad Omiš u žalbi osporava takvu odluku suda ukazujući u bitnom da iako Grad Omiš nije naveden kao titular prava vlasništva u odnosu na nekretnine na kojima je upisano javno dobro, da predlagatelj nije priložio niti jedan dokaz da je bilo tko drugi tko eventualno polaže kakva prava na tim nekretninama sudjelovao u kontradiktornom postupku radi utvrđivanja granica pomorskog dobra ili ograničenja njihovih prava na tim nekretninama.

16. Međutim, upis javnog dobra bez označenog titulara nikako se ne može tumačiti na način kako to u žalbi iznosi protustranka Grad Omiš, jer da se radi o javnom dobru u vlasništvu Grada Omiša onda bi to tako u zemljišnim knjigama bilo upisano. Predmnijeva da se radi o javnom dobru upisnom u korist Grada Omiša suprotno je i čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/24, 52/25, dalje: ZVDSP). Iz upisa javnog dobra, bez upisano titulara, uzimajući u obzir sve navedeno, proizlazi da se radi o javnom dobru u vlasništvu Republike Hrvatske, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

17. Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina] od 4. prosinca 2003., određena je granica pomorskog dobra, sukladno kojoj su geodetskim elaboratom formirane predmetne čestice koje ulaze u sastav pomorskog dobra, a koji je geodetski elaborat potvrđen od strane Povjerenstva za granice pomorskog dobra klasa: 934-01/16-01/0245, 6. prosinca 2016., što je sve sukladno čl. 2. i 10. Pravilnik o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra („Narodne novine“ 29/05). U vrijeme podnošenja predmetnog prijedloga taj je geodetski elaborat već bio proveden u zemljišnim knjizi, a da su predmetne nekretnine te koje ulaze u sastav pomorskog dobra u skladu sa navedenom Uredbom Vlade Republike Hrvatske potvrđuje popis parcela koje ulaze u pomorsko dobro temeljem Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. Omiš predio Garma, koje su nekretnine nastale provedbom geodetskog elaborata koji je potvrđen od strane Povjerenstva za granice pomorskog dobra klasa: 934-01/16-01/0245.

18. Stoga su bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za upis pomorskog dobra na nekretninama obuhvaćenih st. I. izreke, tako da je trebalo temeljem čl. 128. st. 3. ZZK odbiti žalbu protustranke Grada Omiša kao neosnovanu i potvrditi st. I. i II. izreke i dijela IV. izreke rješenja koji se odnosi na provedbu st. I. izreke rješenja te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prigovora i žalbe.

U Velikoj Gorici 30. ožujka 2026.

Sudac

Nikola Ramušćak