REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-234/2020-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Marini Vučetić u pravnoj stvari tužiteljice OI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Mendešu, odvjetniku iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 zastupanog po generalnim punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 19. ožujka 2026. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika i zamjenika punomoćnika tuženika ŽI, odvjetničkog vježbenika i rasprave održane 30. ožujka 2026. na kojoj je objavljena odluka, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d. d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, tužiteljici OI iz [adresa], isplatiti na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 2.378,26 eura sa zateznom kamatom koja po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi prethodnom polugodištu za 3 postotna poena do 31. prosinca 2022. a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena koja teče od 26. studenog 2020. do dana isplate i to u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d. d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, tužiteljici OI iz [adresa], naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.859.72 eura sa zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a koja teče od 30. ožujka 2026. do isplate i to u roku od petnaest dana.

II. Odbija se tužiteljica OI iz [adresa], sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 670,00 eura kao neosnovanim.

r i j e š i o  j e

Dozvoljava se preinaka tužbe tužiteljice OI iz [adresa], podneskom od 29. travnja 2025.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete.

1.1.U tužbi navodi da se 31. svibnja 2020. na križanju Ulice Matije Mesića i Tome Skalice dogodila prometna nesreća u kojoj je kao putnica u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] zadobila ozljede. Vozilo registarske oznake [registarska oznaka] je bilo osigurano od automobilske odgovornosti kod tuženika. Ozljede koje je tužiteljica zadobila imale su za posljedicu povredu prava osobnosti tužiteljice, odnosno iste su prouzročile neimovinsku i imovinsku štetu tužiteljici. Zbog pretrpljenih tjelesnih ozljeda i fizičkih bolova tužiteljici je povrijeđeno pravo na tjelesni integritet i zdravlje, a zbog pretrpljenog straha tužiteljici je povrijeđeno pravo na duševni integritet i zdravlje. Nadalje, za vrijeme oporavka od ozljeda i tijekom liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužiteljica je imala i troškove vezane uz samo liječenje (pomagalo, lijekovi, kreme i prijevoz). Tužiteljica je odštetnim zahtjevom zatražila isplati naknade štete od tuženika. Na odštetni zahtjev tuženik se očitovao ponudom koja je za tužiteljicu bila neprihvatljiva. Zbog navedenog tužiteljica predlaže sudu nakon provedenog postupka usvojiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je predložio da sud kao umješača na strani tuženika pozove Grawe Hrvatska d.d. jer će kao odgovorni osiguratelj izvjesno imati regresnu obvezu prema tuženiku. Nadalje, tuženik se protivi tužbenom zahtjevu. Navodi da je nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva tužiteljici isplatio nesporni iznos štete od 7.500,00 kn. Smatra da je isplatom navedenog iznosa tužiteljica pravično i objektivno namirena sa svom štetom u vezi njezina ozljeđivanja u štetnom događaju.

3. U podnesku od 29. travnja 2025. tužiteljica je navela da zbog povrede prava osobnosti zahtjeva naknadu neimovinske štete prema kriterijima utvrđivanja i to:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.941,46 eura (bolovi jakog intenziteta 1 dan x 73,66 eura = 73,66 eura, bolovi srednjeg intenziteta 14 dana x 43,80 eura = 613,20 eura i bolovi slabog intenziteta 90 dana x 13,94 eura = 1.254,60 eura, odnosno ukupan iznos od 1.941,46 eura),

- za pretrpljeni strah iznos od 1.115,12 eura (primarni strah iznos od 73,66 eura, te sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan x 73,66 eura = 73,66 eura, strah srednjeg intenziteta 3 dana x 43,80 eura = 131,40 eura i strah slabog intenziteta 60 dana x 13,94 eura = 836,40 eura, odnosno ukupan iznos od 1.115,12 eura),

- naknadu imovinske štete i to: za tuđu pomoć i njegu iznos od 250,74 eura (21 dan x 2 sata = 42 sata x 3,98 eura = 167,16 eura i 21 dan x 1 sat = 21 sat x 3,98 eura = 83,58 eura, odnosno ukupan iznos od 250,74 eura)

- za troškove vezane uz liječenje iznos od 66,36 eura (za troškove pribave pomagala, konkretno ovratnika, iznos od 23,89 eura, za troškove pribave lijekova iznos od 5,31 eura, za troškove pribave kreme iznos od 23,89 eura i za troškove prijevoza iznos od 13,27 eura), odnosno ukupan iznos od 3.373,68 eura.

Tuženik je tužiteljici na ime dijela naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i popratne imovinske štete isplatio iznos od 995,42 eura 2. prosinca 2020. Budući da je tuženik, kao što je to ranije i navedeno, na ime dijela naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i popratne imovinske štete već isplatio tužiteljici iznos od 995,42 eura kao nesporan, tužiteljica zahtijeva isplatu preostalog dijela naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i popratne imovinske štete u iznosu od 2.378,26 eura (3.373,68 eura – 995,42 eura = 2.378,26 eura).

4. Tužiteljica je podneskom od 29. travnja 2025. izvršila preinaku tužbe povećanjem tuženog zahtjeva, tuženik se nije protivio preinaci tužbe i sud je istu dozvolio na temelju čl. 190.st.3. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje – ZPP-a) jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa između stranaka. Pravna narav zahtjeva za naknadu štete je visina koja se određuje sudskom odlukom, pa je preinačeni dio zahtjeva za naknadu štete utemeljen na istoj činjeničnoj osnovi i nema pravnu narav novog zahtjeva. Za visinu zahtjeva su mjerodavne vrijednosti u vrijeme presuđenja, pri čemu istovjetnost zahtjeva nije izmijenjena, jer nisu promijenjeni činjenična i pravna osnova tužbe. U slučajevima u kojima je zahtjev za naknadu štete preinačen povišenjem tužbenog generičkog – novčanog zahtjeva, prekid zastare nastupio podnošenjem tužbe za cijeli zahtjev, a ne preinakom tužbe za preinačeni dio zahtjeva.

5. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu PU Brodsko- posavske, PPP Slavonski Brod od 29. lipnja 2020, iz koje je vidljivo da se 31. svibnja 2020. u15,50 sati dogodila u [adresa] prometna nesreća i da je tužiteljica bila putnik u osobnom automobilu (str. 4 spisa). Uvidom u medicinsku dokumentaciju je vidljivo da je tužiteljica 31. svibnja 2020. bila na Hitnom pregledu u Općoj bolnici u Slavonskom Brodu i da je dobila dijagnozu -površinske ozljede glave. Navela je mehanizma nesreće – udar drugog auta bočno. Bila je na mjestu suvozača, vezana sigurnosnim pojasom, udarila je glavom u desno staklo (str. 5 do 10 spisa). Iz iskaznice fizikalne terapije je vidljivo da je tužiteljica bila na 9 fizikalnih terapija (str. 9/2 spisa). Sud je izvršio uvid i u zdravstveni karton tužiteljice prema kojem je između ostalog vještak i sačinio nalaz i mišljenje. Saslušana je tužiteljica kao stranka u svrhu dokazivanja i provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Damiru Rošku.

5.1. Iz iskaza tužiteljice utvrđeno je da je 31. svibnja 2020. bila putnica u osobnom automobilu kojim je upravljao njen suprug, na zadnjem sjedištu se nalazilo i dijete. Bila je vezana sigurnosnim pojasom, automobil koji je sudjelovao u nesreći, udario je u njihov automobil i to baš u njena vrata. Toliko je bio jak udarac da se automobil zarotirao i udario u zgradu Brod plina. Imala je bolove 2 – 3 mjeseca, dolazila joj je svekrva i pomagati u svakodnevnim poslovima. Pila je brufene i kremu deep relef. To je morala kupovati, nije dobila na recept. Bila je na fizikalnoj terapiji U to vrijeme je već stanovala u [adresa], koristila je javni prijevoz i to autobusom, 8 kn je bila cijena karte u jednom smjeru. Najviše ozljede je dobila u predjelu glave i vratne kralježnice, također ju još uvijek boli. Odmah se javila liječniku. I sada ima glavobolje na promjenu vremena i dalje pije brufene, osjetila je strah i za sebe i za dijete, kćer je bila na zadnjem sjedištu, bila je tada stara oko 2,5 godine. Morala je nekada popiti i tablete za smirenje, bojala se sjesti u automobil, otpril ike je potrošila 4 kreme deep relef, jedna košta 12 eura. Ima prijavljeno prebivalište na [adresa] kod svekrve, a živi u [adresa], to je na Sjevernoj veznoj cesti. Liječenje nije obavila normalno kako bi inače trebalo, jer je tada bila korona, sve je bilo usporeno zbog toga. 45 dana nakon prometne nesreće nosila je ovratnik. Dr. O joj je rekao da isti kupi, kao i njezin liječnik opće prakse. Rekli su joj to usmeno, a da li su gdje zapisali, to ne zna. 20 dana nosila je ovratnik neprekidno, mama i svekrva su joj pomagali oko kućnih poslova, a kasnije se odvikavala od istoga, i dalje ima bolove u donjem dijelu leđa. Neposredno nakon nesreće počela osjećati bolove u donjem dijelu leđa. Sve tegobe bile su prisutne i prilikom prvog pregleda kod liječnika, dobili su bočni udarac, zarotirali su se i počela je osjećati bolove. Šteta na automobilu je bila totalna.

5.2. Vještak dr. Damir Roško u nalazu i mišljenju je naveo da se ozljede tužiteljice mogu uzročno posljedično povezati s prometnom nezgodom. Liječenje tužiteljice se može smatrati završenim krajem 2020. Tužiteljica je pretrpjela laku tjelesnu ozljedu i to: udarac u glavu i posttraumatski križnoslabinski bolni sindrom. Po dokumentaciji u spisu vještak je zaključio da se tužiteljica pridržavala uputa o liječenju. Navedene ozljede obično ne ostavljaju trajne posljedice. Smatra da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta kroz 1 dan nakon ozljede, bolove srednjeg intenziteta trajanja do 14 dana, slabog intenziteta 90 dana kumulativno, jer se kod tužiteljice i nakon provedenog liječenja povremeno jave bolovi slabog intenziteta povremenog karaktera. Bolovi kod tužiteljice su posljedica ozljede živčanih korjenova u slabinskom dijelu, provođenje fizikalne terapije, ulaska u pojačane fizičke napore, duljeg hoda ili stajanja i slično. Pretrpjela je primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede kratkotrajno 1 minutu (strah u trenutku prometne nezgode uz osjećaj ugroženosti istovremeno tjelesno ozljeđivanje). Sekundarni strah jakog intenziteta nakon nezgode trajanja do 24 sata za vrijeme dijagnostičke obrade, potom strah srednjeg intenziteta kroz 3 dana, slabog intenziteta kroz 60 dana, a sve zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod oporavka (strah proistekao iz tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica). Tuđa pomoć tužiteljici je bila potrebna 2 sata dnevno kroz 21 dan za vrijeme nošenja imobilizacije vratne kralježnice i neophodnog mirovanja, nadalje oko 1 sat dnevno 21 dan kumulativno zbog bolova i ograničene pokretljivosti, a za obavljanje svakodnevnih aktivnosti radi neophodnog mirovanja, tegoba koje je trpjela, odlaska na kontrolne preglede i fizikalnu terapiju, nemogućnosti samostalnog upravljanja automobilom i slično. Naruženost kod tužiteljice ne postoji i ne postoji umanjenje opće životne aktivnosti.

Na ročištu 5. veljače 2026. vještak je na iznesene primjedbe tuženika naveo da su uglavnom prilikom hitnih pregleda postavljene radne dijagnoze koje se vrlo često tijekom liječenja mijenjaju ili korigiraju. Što se tiče neurokirurškog nalaza i dijagnoze LS sindroma, nije rađena objektivizacija ozljeda LS kralježnice jer se ista i ne radi rutinski ako kod ozlijeđenog dođe do poboljšanja na konzervativnu terapiju. Tek ako ne postoji poboljšanje stanja na terapiju se radi dodatna ciljana dijagnostička obrada. Po iskazu tužiteljice ista je dobila udarac u glavu od bočno staklo, što se moglo dogoditi i da je bila vezana, a kako se radi o udaru drugog vozila s bočne strane, isto tako je mogla zadobiti trzajnu ozljedu LS kralježnice i da je bila vezana. Pojas uglavnom sprječava sraz tijela s unutrašnjošću automobila sprijeda i straga. Vještak je nadalje naveo da se u medicinskoj dokumentaciji ne nađe nalaz u kojem je ordinirana imobilizacija vratne kralježnice, nego je za taj podatak doznao od tužiteljice osobno pri kliničkom pregledu, a što smatra da je istina jer za takav tip tegoba koje je imala je uobičajeno nošenje imobilizacije i strogo mirovanje, čak i na tvrdoj podlozi kako i stoji u nalazu neurokirurga.

5.3. Na nalaz i mišljenje prigovore je istaknuo samo tuženik, a po ocjeni ovog suda nalaz i mišljenje vještaka je stručan, obrazložen i nepristran i sud ga je u cijelosti i prihvatio.

6. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je odlučio kao u izreci presude.

7. Tijekom postupka je utvrđeno kao nesporno da:

- je 31. svibnja 2020. bila prometna nesreće u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao putnica u osobnom automobilu koji je tada bio osiguran kod tuženika,

- je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom,

- tijekom postupka nije bio sporan osnov nego visina postavljenog zahtjeva,

- je tuženik isplatio tužiteljici nesporni dio štete u iznosu od 995,42 eura 2. prosinca 2020., na dan kada je tužiteljica podnijela tužbu sudu,

- nema doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja,

- tuženik kada je uplatio tužiteljici iznos od 995,42 eura, niti tijekom postupka nije naveo za koji je vid štete uplatio koji iznos,

- je tužiteljica pretrpjela laku tjelesnu ozljedu i to: udarac u glavu i posttraumatski križnoslabinski bolni sindrom, što je utvrđeno kao nesporno iz nalaza i mišljenja vještaka,

- se kod donošenja odluke u svezi visine štete primjenjuju Or ijentacijski kriteriji sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su novčani iznosi naznačeni u Or ijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH od 29. studenog 2002. povećani za 50%.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka je utvrđeno kao nesporno da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta kroz 1 dan nakon ozljede, bolove srednjeg intenziteta trajanja do 14 dana, slabog intenziteta 90 dana kumulativno, jer se kod tužiteljice i nakon provedenog liječenja povremeno jave bolovi slabog intenziteta povremenog karaktera. Bolovi kod tužiteljice su posljedica ozljede živčanih korjenova u slabinskom dijelu, provođenje fizikalne terapije, ulaska u pojačane fizičke napore, duljeg hoda ili stajanja i slično.

8.1. Tužiteljica za taj vid potražuje naknadu štete u iznosu od 1.941,46 eura. Po ocjeni ovog suda taj zahtjev tužiteljice je nesporno osnovan. Tužiteljica je u cijelosti postupala po uputama liječnika, a korištenje lijekova protiv bolova i upotreba krema ograničeno se smiju koristiti i ograničeno je i njihovo djelovanje, tako da njihova upotreba nikada u cijelosti ne umanji postojeću bol s obzirom na to da su bolovi kod tužiteljice posljedica ozljede živčanih korjenova u slabinskom dijelu. Kod donošenja odluke sud je imao u vidu i okolnosti da je tužiteljica zadobila dvije ozljede koje su obje zasebno svaka izuzetno bolne pa je po ocjeni ovog suda nesporno zahtjev tužiteljice u tom dijelu u cijelosti osnovan.

9. Iz na nalaza i mišljenja vještaka je utvrđeno kao nesporno da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede kratkotrajno 1 minutu (strah u trenutku prometne nezgode uz osjećaj ugroženosti istovremeno tjelesno ozljeđivanje). Sekundarni strah jakog intenziteta nakon nezgode trajanja do 24 sata za vrijeme dijagnostičke obrade, potom strah srednjeg intenziteta kroz 3 dana, slabog intenziteta kroz 60 dana, a sve zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod oporavka (strah proistekao iz tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica).

9.1. Tužiteljica potražuje naknadu štete za pretrpljen i strah u iznosu od 1.115,12 eura. Po ocjeni ovog suda zahtjev tužiteljice je u tom dijelu postavljen realno i u skladu sa sudskom praksom i sud ga je u cijelosti prihvatio. Kod donošenja odluke su je imao u vidu okolnosti što se drugo vozilo zabilo u vozilo u kojem je tužiteljica bila i to u dio vozila u kojem se je nalazila, da je na vozilu u kojem se je tužiteljica nalazila nastala totalna šteta, da je tužiteljica zadobila u biti dv ije ozljede koje su zahtjeva liječenje koje je dugotrajno i sud je također imao u vidu i okolnost neizvjesnosti izlječenje koja postoji uvijek kod ozljede kralježnice. U svezi navedenog sud je i usvojio tužbeni zahtjev u tom dijelu kao osnovan.

10. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka je utvrđeno kao nesporno da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega 2 sata dnevno kroz 21 dan za vrijeme nošenja imobilizacije vratne kralježnice i neophodnog mirovanja, nadalje oko 1 sat dnevno 21 dan kumulativno zbog bolova i ograničene pokretljivosti, a za obavljanje svakodnevnih aktivnosti radi neophodnog mirovanja, tegoba koje je trpjela, odlaska na kontrolne preglede i fizikalnu terapiju, nemogućnosti samostalnog upravljanja automobilom i slično. Tužiteljica za taj vid štete potražuje naknadu u iznosu od ukupno 250,74 eura.

10.1. Iz iskaza tužiteljice je utvrđen kao nesporno da su joj pomagale svekrva i majka, dakle imala je nestručnu tuđu pomoć i njegu. Tužiteljica u skladu sa sudskom praksom potražuje naknadu u iznosu od 3,98 eura za sat. Za taj vid štete tužiteljici je sud u cijelosti priznao potraživanje naknade štete jer je isto po ocjeni suda realno. Za vrijeme dok je tužiteljica trpjela intenzivne bolove nesporno joj je trebala svakodnevna pomoć, a i kada su bolovi bili manjeg opsega također joj trebala pomoć radi ozljede kralježnice i opasnosti od ponovne ozljede iste.

11. Tužiteljica potražuje i za troškove vezane uz liječenje iznos od 66,36 eura (za troškove pribave pomagala, konkretno ovratnika, iznos od 23,89 eura, za troškove pribave lijekova iznos od 5,31 eura, za troškove pribave kreme iznos od 23,89 eura i za troškove prijevoza iznos od 13,27 eura) i u tom djelu sud je također prihvatio postavljeni zahtjev tužiteljice kao osnovan iako tužiteljica nije dostavila materijalni dokaz o istom. Nesporno je da pored propisanih lijekova koji ide preko HZZO-a uvijek postoji veliki broj istih koje treba platiti koji nisu obuhvaćeni listom lijekova HZZO-a, a s obzirom na ozljede tužiteljica nesporno nije se mogla sama voziti automobil na fizikalnu i na kontrole.

12. Tužiteljica potražuje naknadu štete u ukupnom iznosu od 3.373,68 eura što umanjeno za iznos 995,42 eura koji je tuženik već isplatio je 2.378,26 eura. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje sukladno čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje -ZOO-a), pa sukladno čl. 1110. st. 1. ZOO-a obzirom na utvrđene okolnosti ima pravo na pravičnu novčanu naknadu za štetu u iznosu od 2.378,26 eura i prema čl. 1100. st. 2. ZOO-a u visini pravične naknade zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno zdravlje (čl. 1100. st. 1. ZOO).

13. Zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske kao i imovinske štete teče na temelju čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; dalje - ZOOP) od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev tuženika 25. studenog 2020. (str. 11 i 12 spisa) a potražuje isplatu zateznih kamata od 26. studenog 2020. pa je sudu to i prihvatio jer je zahtjev tužiteljice u tom dijelu osnovan.

14. Na temelju čl. 154. st.1. ZPP-a tuženik je u obvezi tužiteljici naknaditi troškove postupka jer je tužiteljica u cijelosti uspjela sa zahtjevom. Tužiteljici se priznaju troškovi koji su učinjeni i bili su potrebni za vođenje postupka prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/2025; dalje - OT).

14.1. Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 25. studenog 2020. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 35 OT; str. 11 i 12 spisa), trošak sastava tužbe u iznosu 200,00 eura (tbr. 7.t.1OT), trošak sastava podneska od 11. prosinca 2020. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1.OT) je priznat jer je tužiteljica tim podneskom uredila tužbu nakon plaćenog nespornog dijela štete, priznat je trošak sastava podneska od 19. ožujka 2024. u iznosu od 50,00 eura jer je tužiteljica tim podneskom izvijestila sud o tome gdje joj se nalazi zdravstveni karton (tbr. 8.t.4.OT), trošak sastava podneska od 13. prosinca 2024. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1.OT) jer su u njemu navedeni podaci bitni za postupak u svezi zdravstvenog kartona na dostavu kojih je sud pozvao tužiteljicu da ih dostavi i priznat je i trošak sastava podneska od 29. travnja 2025. iznosu od 200,00 eura (tbr. 8.t.1.OT) jer je tim podneskom tužiteljica postavila konačan tužbeni zahtjev. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja na ročištu održanom 5. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 23. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 5. veljače 2026. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT), 19. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 9.t.1OT). Trošak pristupa na ročištu za objavu odluke je priznat u iznosu od 100,00 eura (tbr. 9.t. 3.OT). Pripadajući porez iznosi 462,50 eura, predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 400,00 eura sudska pristojba na tužbu u iznosu od 67,03 eura na presudu u iznosu od 80,19 eura. Ukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 2.859,72 eura.

15. Na troškove postupka teče zatezna kamata od 30. ožujka 2026. kao dana presuđenja na temelju čl. 29.st.2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

16. Tužiteljici nije priznat trošak konferencije sa strankom u iznosu od 100,00 eura, jer to nije trošak koji se može potraživati od protivne stanke u postupku, nije priznat niti trošak sastava podneska od 17. ožujka 2022. u iznosu od 200,00 eura jer su u istom samo ponovljeni već istaknuti navodi, a iz istog razloga nije priznat niti trošak sastava podneska od 26. kolovoza 2022. u iznosu od 200,00 eura. Trošak sastava podneska od 2. veljače 2023. nije priznat u iznosu od 50,00 eura jer je to požurni dopis, a trošak sastava istog ne može ići na teret protivne stranke u postupku, iz istog razloga nije priznat niti trošak sastava podneska od 21. travnja 2023. u iznosu od 50,00 eura, kao niti trošak sastava podneska od 28. lipnja 2024. u iznosu od 50,00 eura. Trošak sastava istih nije utjecao na odluku u postupku. Tužiteljici nije priznat niti materijalni trošak u iznosu od 20,00 eura jer to nije trošak koji se može potraživati od protivne stranke u postupku. Ukupno tužiteljici nije priznat trošak u iznosu od 670,00 eura i sud je odbio tužiteljicu sa zahtjevom za naknadu tih troškova kako je to i navedeno u izreci presude, kao neosnovanim.

17. Sud je odbio prijedlog tuženika da se provede drugo medicinsko vještačenje u ovom predmetu. Tužiteljica je nesporno zadobila lake tjelesne ozljede bez trajnih posljedica i provođenje drugog vještačenja samo bi došlo do odugovlačenja postupka i stvaranja nepotrebnih troškova jer tuženik u niti u jednom dijelu nije stručno osporio nalaz i mišljene vještaka dr. Damira Roška. Vještak je nakon pisanog nalaza i mišljenja saslušan na raspravi i dao je argumentirani odgovor na sva postavljena pitanja, a tuženik nije istaknuo niti jedan pojedinačni prigovor u svezi istog.

18. Sud je na prijedlog tuženika bio uputio dopis 9. travnja 2021. Grawe Hrvatska d.d. da nas izvijeste da li pristaju biti umješači na strani tuženika u ovom predmetu, oni su taj dopis primili 9. travnja 2021. i na isti se nisu očitovali. Sud je na pripremnom ročištu od 5. ožujka 2024. naveo da se u svezi navedenog smatra da nisu pristali biti umješači na strani tuženika u ovom predmetu.

Slavonski Brod, 26. ožujka 2026.

Sudac

Marina Vučetić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude i rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

O tom obavijest:

1. Tužitelj po pun.

2. Tuženik po pun.