REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: P-328/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji toga suda Anđeli Bionda Martić, u parničnom postupku, u pravnoj stvari tužitelja Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, zastupan po punomoćnici Ivani Đurinac Vuković, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici iz Slavonskog Broda, Trg pobjede 24, protiv tuženika Đuro Đaković Grupa d.d., OIB: 58828286397, iz Slavonskog Broda, Ulica 108. brigade ZNG 42, zastupan po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Žurić i partneri d.o.o., odvjetnicima iz Zagreba, Savska cesta 32, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave 17. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Ivane Đurinac Vuković, odvjetnice u Slavonskom Brodu i punomoćnika tuženika Hrvoja Klišanića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Žurić i partneri d.o.o., nakon javne objave, 30. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao nesnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

„l. Utvrđuje se pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] S. Horvata PI. nadstrešnica, S. Horvata PI. površine 36 m[2] uknjižena kao vlasništvo 1/1 dijela na ime OR Grupa d.d. OIB: 58828286397, Ulica 108. brigade ZNG 42, 35000 Slavonski Brod, a koje je provedeno temeljem raspravnog zapisnika broj 7363 sastavljeno u postupku obnove zemljišne knjiga za k. o. [katastarska općina] proveden pod brojem R1-27/86 i rješenjem zemljišno-knjižnog odjela ovog suda broj Z-7720/2020 od 2. rujna 2020. u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica].

II. Pogrešan upis naveden u točki l. ove presude zemljišnoknjižni odjel ovog suda ispravit će po pravomoćnosti ove presude, te upisati da je tužitelj Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] S. Horvata PI. nadstrešnica, S.

Horvata PI. površine 36 m[2]

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka koliko isti budu iznosili, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3% poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.“

II Nalaže se tužitelju Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, da tuženiku Đuro Đaković Grupa d.d., OIB: 58828286397, iz Slavonskog Broda, Ulica 108. brigade ZNG 42, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 EUR (sedam stotina pedeset eura), u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu za ispravak kojom je deklaratornim zahtjevom potraživao da se utvrdi pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2, proveden temeljem raspravnog zapisnika broj 7363 sastavljenom u postupku obnove zemljišne knjige proveden pod brojem R1-27/86, prema kojem upisu je tuženik uknjižen kao vlasnik predmetnih nekretnina. Nadalje, zahtijevao je da pogrešan upis zemljišnoknjižni odjel ovog suda ispravi po pravomoćnosti presude, te da upiše da je tužitelj Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2. Pored navedenoga tužitelj je zahtijevao i naknadu troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

1.1. U tužbi je tužitelj naveo kako se u zemljišnim knjigama ovoga suda tuženik vodi kao vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2. S tim u svezi tužitelj je naveo kako je tuženik na predmetnoj nekretnini uknjižen temeljem raspravnog zapisnika broj: 7363 veza Rz- 7361 i Rz-7362, koji je sastavljen u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] koji je proveden pod brojem R1-27/86. Tužitelj je naveo kako se zapravo u to vrijeme radilo samo o k. č. br. [katastarska čestica], koja je kasnije, temeljem raspravnog zapisnika broj: 11593 od 30. siječnja 2009. razdvojena na k. č. br. [katastarska čestica].

1.2. Tužitelj je naveo kako je on u posjedu predmetne nekretnine više od 40 godina. Nadalje, naveo je kako mu je predmetna nekretnina pripala temeljem Sporazuma o preuzimanju pokretne i nepokretne imovine bivše Općine Slavonski Brod od 24. svibnja 1994. S tim u svezi naveo je kako mu je na raspravnom zapisniku broj:

7361 tadašnji punomoćnik tužitelja podnio zahtjev da se u pogledu predmetne nekretnine izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja.

1.3. Nadalje, naveo je kako je raspravnim zapisnikom broj: 7363 veza Rz-7361 i Rz-7362, izvršena uknjižba prava vlasništva u korist tuženika. Tužitelj je naveo kako na predmetnom ročištu nije prisustvovao nitko od strane tužitelja, stoga je tužitelj 30. siječnja 2009. podnio prigovor radi ponavljanja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka po raspravnom zapisniku broj: 7363. Tužitelj je naveo i kako on posebno napominje da predmetna nekretnina nije bila navedena kao procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe tuženika, a što je bio jedan od preduvjeta da bi se tuženik uopće mogao uknjižiti na predmetnoj nekretnini. U odnosu na ranije navedeni prigovor kojega je tužitelj podnio, tužitelj je naveo kako je taj prigovor odbijen rješenjem ovoga suda broj: Rz-84/13-5 od 24. travnja 2013., iz razloga jer je sud smatrao kako tužitelj (podnositelj) nije imao pravnog interesa da svoja prava ostvaruje u tom postupku, a to s obzirom na činjenicu postojanja parnice između istih stranaka u pogledu predmetne nekretnine, a koja parnica se vodila kod ovoga suda pod poslovnim brojem: P- 1113/2013. S tim u svezi tužitelj je naveo kako je presudom ovoga suda poslovni broj: P-1113/2013-15 od 6. ožujka 2014. odbijen tužitelj s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Nadalje, naveo je kako iz obrazloženja predmetne presude proizlazi da tužitelj u tom postupku nije bio ovlašten za podnošenje takve tužbe, nego je isključivo ovlašten podnijeti tužbu radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama, a protiv predmetne presude tužitelj je uložio žalbu. S obzirom na navedeno, tužitelj je istaknuo kako podnosi predmetnu tužbu da ne bi došlo do prekluzije prava na podnošenje tužbe za ispravak pogrešnog upisa. Tužitelj je predložio odrediti prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod ovoga suda pod brojem: P-1113/2013.

2. Ovosudnim rješenjem poslovni broj: P-454/14-2 od 29. travnja 2014. sud je odredio zabilježbu spora na nekretnini upisanoj u zk.ul.br- 8007 k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2. Zabilježba spora provedena je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda pod brojem: Z-3679/14 od 22. listopada 2014.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako je točno da je on u zemljišnim knjigama ovoga suda upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2. Nadalje, naveo je i kako je točno da je tuženik postao vlasnik predmetne nekretnine temeljem raspravnog zapisnika broj: 7363 veza Rz-7361 i Rz-7362. S tim u svezi tuženik je naveo kako je on temeljem valjanog pravnog osnova i to odluke suda stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini. Tuženik nije osporavao niti navode tužitelja da je kod ovoga suda vođen parnični postupak pod brojem: P-1113/2013, u kojemu je donesena presuda poslovni broj: P-1113/2013-15 od 6. ožujka 2014. odbijen tužitelj s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini te da je protiv iste tužitelj uložio žalbu. S tim u svezi tuženik je naveo kako je 13. travnja 2015. donesena presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj: Gž- 1383/2014-2 kojom je žalba tužitelja odbijena kao neosnovana te je u cijelosti potvrđena predmetna prvostupanjska presuda. S tim u svezi tuženik je naveo kako iz obrazloženja predmetne presude proizlazi da je tuženik stekao pravo vlasništvo na temelju odluka suda u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, dakle, na valjanom pravnom osnovu, iz kojeg razloga je sud odbio tužitelja s tužbenim zahtjevom.

3.1. Tuženik je osporavao navode tužitelja da bi tužitelj bio u posjedu predmetne nekretnine dulje od 40 godina, te je s tim u svezi naveo kako je iz raspravnog zapisnika broj: 7363 veza Rz-7361 i Rz-7362 razvidno da je istim utvrđeno da je od 1957. godine temeljem rješenja NO Slavonski Brod, tuženik, odnosno pravni prednik tuženika korisnik predmetne nekretnine s obzirom da je tada uknjiženo pravo trajnog korištenja u korist poduzeća Đ.Đ. Nadalje, tuženik je naveo kako je pravo trajnog korištenja pretvorbom društvenog u privatno vlasništvo postalo pravo vlasništva, a kako je to i konstatirano zapisnikom broj: 7361 od 29. ožujka 2004. Tuženik je osporavao i tužiteljeve navode da je Sporazumom o preuzimanju pokretne i nepokretne imovine bivše Općine Slavonski Brod od 24. svibnja 1994. predmetna nekretnina preuzeta u vlasništvo tužitelja i da se ista vodi u njegovoj imovini. S tim u svezi naveo je kako temeljem navedenog Sporazuma predmetna nekretnina nije mogla biti prenesena u vlasništvo tužitelja jer se radi o sporazumu između grada i općine s područja županije o imovini bivše Općine Slavonski Brod. Nadalje, naveo je kako predmetna čestica nije bila u vlasništvu bivše Općine Slavonski Brod iz čega proizlazi da je predmetom Sporazuma bila tuđa nekretnina. Tuženik je u tom pogledu naveo kako nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što sam ima, stoga se niti nije moglo prenijeti na tužitelja nešto što nije bilo u vlasništvu potpisnika predmetnog Sporazuma. S tim u svezi tuženik je naveo kako predmetni Sporazum nije valjana pravna osnova za stjecanje prava vlasništva.

3.2. Tuženik je, nadalje, naveo kako niti on nije prisustvovao ročištu na kojem je izvršena uknjižba prava vlasništva u korist Đuro Đaković Holding d.d., naveo je kako je pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak proveden bez pozivanja i nazočnosti kako tužitelja tako i tuženika. Tuženik je naveo kako on ničim nije bio u favoriziranom položaju u tom postupku u odnosu na tužitelja. Nadalje, naveo je kako je tijekom provedenog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka nesporno utvrđeno da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata.

3.3. Tuženik je opetovano naveo kako je on postao vlasnikom predmetne nekretnine odlukom suda u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, a koja odluka je donesena na raspravni zapisnik broj: 7363 veza Rz-7361 i Rz-7362, ovoga suda, a temelj odluke iz navedenog zapisnika je odluka NO Slavonski Brod iz 1957. godine kojom se predmetna nekretnina predaje na trajno korištenje Đ.Đ. Nadalje, naveo je kako je predmetna odluka postala pravomoćna te je provedena u zemljišnoj knjizi kod ovoga suda.

3.4. Tuženik je, nadalje, naveo kako tužitelj u konkretnoj pravnoj stvari podnosi tužbu radi ispravka pogrešnog upisa i istom traži utvrđenje pogrešnog upisa uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. S tim u svezi tuženik je naveo kako se prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama tužba za ispravak pogrešnog upisa podnosi ako zemljišnoknjižni odjel nije proveo upis nekog prava u skladu s rješenjem suda, dakle, u slučajevima kada se rješenje o upisu i sam upis u zemljišnim knjigama razlikuju. Nadalje, naveo je kako je u konkretnom slučaju zemljišnoknjižni odjel ovoga suda proveo upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u korist tuženika sukladno rješenju, odnosno odluci ovoga suda, stoga tuženik smatra da je tužiteljev zahtjev neosnovan. Tuženik smatra da nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje tužbe za ispravak pogrešnog upisa, te je predložio tužbu odbaciti, podredno odbiti i obvezati tužitelja da tuženiku naknadi prouzročene troškove postupka. Tuženik se protivio određivanju prekida postupka u konkretnoj pravnoj stvari s obzirom da je 13. travnja 2015. donesena presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj: Gž-1383/2014-2 kojom je potvrđena ovosudna presuda poslovni broj: P-1113/2013-15.

4. U podnesku od 21. prosinca 2015. tužitelj je naveo kako je najvažnija činjenica u konkretnoj pravnoj stvari, a za koju tužitelj smatra da je nepobitno dokazana, ta da tužitelj ima valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama, dok je na strani tuženika izostao ikakav osnov temeljem kojeg bi proizlazilo tuženikovo pravo u odnosu na vlasništvo sporne nekretnine. Nadalje, tužitelj je naveo kako je u konkretnom slučaju pretvorba bila uređena posebnim zakonom i to Zakonom o lokalnoj upravi i samoupravi, u kojemu je u članku 87. stavak 1. bilo propisano da su gradovi, općine i županije ovlašteni preuzeti nekretnine, pokretnine i financijska sredstva, te prava i obveze dosadašnjih općina. Nadalje, tužitelj je naveo kako je temeljem članka 87. stavak 2. navedenog zakona Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o Komisiji Vlade Republike Hrvatske, kojim podzakonskim aktima su ustanovljena tijela koja bi rješavala sporove u slučaju izostanka sporazumnog preuzimanja nekretnine ili u slučaju kako bi sporazum bio donesen izvan roka. S tim u svezi naveo je da u slučaju kada bi sporazum bio donesen izvan roka, Komisija je bila dužna ispitati je li sporazum u skladu s pravnim poretkom Republike Hrvatske, je li sporazumno preuzimanje izvršeno na način koji osigurava svakom sudioniku sporazuma imovinu potrebnu za obavljanje poslova iz njegova djelokruga, itd. Nadalje, tužitelj je naveo da s obzirom da je u konkretnom slučaju sporazum zaključen izvan roka, isti je morala potvrditi Komisija Republike Hrvatske, što je ista i učinila. S tim u svezi tužitelj je naveo kako navedena Odluka Komisije Republike Hrvatske nikada nije ukinuta ili na bilo koji način stavljena izvan pravne snage, a podlijegala je upravnosudskoj zaštiti. Tužitelj je naveo kako tuženik nikada nije imao zamjerke na tužiteljevo pravo vlasništva, odnosno priloženi Sporazum i Odluku. Nadalje, naveo je kako je sva vlasničkopravna ovlaštenja na predmetnoj nekretnini izvršavao upravo tužitelj, koji je svo vrijeme u posjedu predmetne nekretnine. U svezi s navedenim, tužitelj je dodatno naveo kako tuženik nikada nije bio u pojedu predmetnih nekretnina, niti je u pogledu istih izvršavao bilo kakva vlasničkopravna ovlaštenja. Tužitelj je naveo kako je tuženik samo iskoristio trenutak stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te se kroz neko formalno upisano pravo korištenja uknjižio kao vlasnik na predmetnoj nekretnini. S tim u svezi tužitelj je naveo kako to ni u kojem slučaju ne može predstavljati valjan osnov za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Naime, tužitelj smatra da bi tuženik mogao steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, ta nekretnina je trebala u procesu pretvrobe biti procijenjena u vrijednost društvenog kapitala, te je s tim u svezi tužitelj naveo kako je i Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo stav o tim navodima. Tužitelj je naveo kako je na strani tuženika izostao valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, dok je tužitelj pravo vlasništva stekao odlukom državnog organa, dakle, originarno i to u trenutku donošenja navedenih odluka.

5. Ovaj sud odredio je pripremno ročište za dan 19. siječnja 2016., a na kojemu je na suglasni prijedlog parničnih stranaka sud donio rješenje o prekidu postupka do donošenja odluke o izvanrednoj reviziji na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i ustavnoj tužbi na Ustavnom sudu Republike Hrvatske u predmetu ovoga suda broj: P- 1113/2013.

6. Podneskom od 22. svibnja 2020. tuženik je izvijestio sud da je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, broj: Tt-16/6764-2 od 19. rujna 2016. izvršena promjena tvrtke te tuženik posluje pod imenom Đuro Đaković Grupa d.d. Nadalje, naveo je kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske, postupajući po izvanrednoj reviziji u ovosudnom predmetu poslovni broj: P-1113/2013 donio rješenje poslovni broj: Rev-1688/2015 od 11. prosinca 2019. kojim je odbacio reviziju tužitelja kao nedopuštenu, slijedom čega je tuženik predložio nastavak postupka. Tuženik je nadalje, naveo, kako je presudom donesenom u ovosudnom postupku broj: P- 1113/2013 tužitelj upućen da može podnijeti tužbu radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama, a što je potvrdio i Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u presudi broj: Gž-1383/2014-2 od 13. travnja 2015. S tim u svezi tuženik je naveo kako su predmet spora u ovom postupku tužiteljevi zahtjevi za utvrđenje pogrešnim upisa uknjižbe prava vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama i brisanja tog upisa, prenesenog iz do tada postojeće zemljišne knjige u novu zemljišnu knjigu, u postupku obnove zemljišne knjige. S tim u svezi tuženik je naveo kako je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/17., 63/19.) propisano da pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišne knjige pokretanjem parnice (tužba za ispravak) imaju osobe čijim prigovorima sud nije udovoljio u ispravnom postupku i to u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja kojim se prigovor odbija. Nadalje, tuženik je naveo kako je ovaj sud u pojedinačnom ispravnom postupku pokrenutom povodom prigovora tužitelja 24. travnja 2013. donio rješenje broj: Rz - 84/13-5 kojim je odbio prigovor tužitelja na raspravni zapisnik broj: Rz-27/86 za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] te je istim rješenjem tužitelj upućen na podnošenje tužbe za ispravak kao pravno lijeka, a predmetno rješenje tužitelj je zaprimio 2. svibnja 2013., dok je tužitelj u konkretnoj pravnoj stvari tužbu podnio 14. travnja 2014., dakle, gotovo godinu dana nakon donošenja rješenja broj: Rz-84/13-5. Slijedom navedenoga tuženik je naveo kako ističe prigovor prekluzije i predlaže sudu da tužbu odbaci budući da je tužitelj tužbu podnio nakon proteka zakonom određenog roka za podnošenje iste, tuženik stoga smatra da tužitelj više nema pravo zahtijevati ispravak.

6.1. Nadalje, tuženik je naveo kako ističe prigovor pravomoćno presuđene stvari, te je u tom smislu tuženik naveo kako se u konkretnom sporu, koji se zapravo vodi radi prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] već raspravljalo u postupku koji se vodio kod ovoga suda pod brojem: P-1113/2013, a koji je pravomoćno okončan donošenjem presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj: Gž-1383/15-2 od 13. travnja 2015., a u kojem postupku je tužitelj pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom da se utvrdi vlasnikom predmetnih nekretnina. Nadalje, naveo je kako iz obrazloženja navedene drugostupanjske odluke proizlazi da tužitelj nije dokazao svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama te da je tuženikovo pravo vlasništva upisano temeljem valjanog pravnog temelja – odluke suda. Stoga tuženik smatra da je tužitelj već odbijen sa zahtjevom da se utvrdi vlasnikom predmetnih nekretnina, stoga ne može tvrditi da je pogrešan upis tuženika kao vlasnika predmetnih nekretnina i tražiti upis prava vlasništva na svoje ime (kad je meritotrno odlučeno da tužitelj nije vlasnik predmetnih nekretnina).

6.2. Tuženik je naveo i kako je sam tužitelj svjestan da je tuženik vlasnik predmetnih nekretnina te je naveo kako to proizlazi i iz odgovora tužitelja na tuženikov zahtjev za prenamjenu prostora u kojem konstatira tuženikov status vlasnika predmetnih nekretnina. Također, tuženik je naveo kako on izvršava vlasničke obveze na predmetnim nekretninama, a o čemu govori i nalog Grada Slavonskog Broda od 2. rujna 2011. kojim se tuženiku, kao vlasniku predmetnih nekretnina nalaže ukloniti otpad sa istih.

6.3. Nadalje, tuženik je naveo kako u odnosu na dostavljene Odluke Komisije Vlade Republike Hrvatske, ne vidi iz čega bi u navedenim odlukama proizlazilo tužiteljevo pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. U tom smislu naveo je kako su u predmetnoj odluci navedeni samo zemljišnoknjižni ulošci, dok se nigdje ne navode katastarske čestice, stoga tuženik smatra da se ne može zaključiti da se predmetne odluke odnose na nekretnine koje su predmet ovog postupka. Nadalje, naveo je kako i sve da se predmetne odluke Vlade Republike Hrvatske odnose na predmetne nekretnine, tuženik smatra da još uvijek ne bi značilo da je tužitelj tako stekao pravo vlasništvo budući da bi navedena odluka značila raspolaganje tuđom imovinom (što je nedopušteno). S tim u svezi tuženik je naveo da ni u jednom dijelu predmetna odluka izričito ne navodi da ista predstavljaju osnovu za stjecanje prava vlasništva. Nadalje, naveo je da su predmetne odluke donesene 1995. i 1996. godine, a pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak vođen je 2004. godine pa stoga tuženik smatra da su predmetne odluke bile relevantne, sud bi ih uzeo u obzir prilikom provedbe navedenog postupka.

7. Temeljem ovosudnog rješenja poslovni broj: 8 P-454/2014-12 od 6. travnja 2023. nastavljen je prekinuti postupak, odnosno istim rješenjem sud je stavio van snage rješenje o prekidu postupa poslovni broj: P-454/2014-8 od 19. siječnja 2016.

8. Podneskom od 11. veljače 2025. tuženik je izvijestio sud kako je zemljišnoknjižni odjel ovoga suda rješenjem broj: Z-7720/2020 od 2. rujna 2020., a na temelju Prijavnog lista, KLASA: 932 06/2020-02/729 od 27. srpnja 2020., Odluke o izvedenoj infrastrukturi od 27. srpnja 2020., očitovanja nositelja prava na izvedenoj infrastrukturi od 27. srpnja 2020. i članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj: 68/18, 110/18, 32/20) odlučio o cijepanju k. č. br. [katastarska čestica] površine 3439 m2 na nove čestice, i to: k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 602 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi park površine 1655 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište površine 876 m2; i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište 317 m2. Nadalje, naveo je kako se istovremeno k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 2.848 m2 otpisuju s imena i vlasništva tuženika te prenose u novi zemljišnoknjižni uložak i dodjeljuje im se status javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tužitelja. Dakle, tuženik je naveo kako je u vlasništvu tuženika ostala jedino k. č. br. [katastarska čestica] površine 602 m2. Tuženik je, nadalje, naveo kako je on protiv tog rješenja podnio prigovor koji je odbijen rješenjem zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda broj: Z-9776/2020 od 7. listopada 2020. i kojim je potvrđeno rješenje broj Z-7720/2020 od 2. rujna 2020. Nadalje, tuženik je naveo kako su zemljišnoknjižne čestice 3468/19, 3468/20 i 3468/21 na kojima se nalazi parking koji tužitelj naplaćuje i koje očito predstavljaju interes tužitelja, pravomoćno postale vlasništvo tužitelja. Tuženik je naveo kako je vidljivo iz katastarskog plana, na čestici 3468/1, koja je jedina ostala u vlasništvu tuženika se niti se nalazi spomenuto parkiralište koje predstavlja infrastrukturu u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu pa stoga tuženik smatra da tužitelj više nema pravni interes za vođenje konkretne parnice.

9. Na ročištu održanom kod ovoga suda 20. veljače 2025. tužitelj je iskazao kako na promjenu zemljišno-knjižnog stanja, a kako je i tuženik naveo u podnesku od 11. veljače 2025. uređuje tužbeni zahtjev na način da zahtjeva utvrđenje pogrešnog upis uknjižbe prava vlasništva u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] S. Horvata PI. nadstrešnica, S. Horvata PI. površine 36 m[2] uknjižena kao vlasništvo 1/1 dijela na ime tuženika, a koje je provedeno temeljem raspravnog zapisnika broj 7363 sastavljeno u postupku obnove zemljišne knjiga za k. o. [katastarska općina] proveden pod brojem R1 -27/86 i rješenjem zemljišno-knjižnog odjela ovog suda broj Z-7720/2020 od 2. rujna 2020. u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica]. Navedeni pogrešni upis zemljišnoknjižni odjel ovog suda ispravit će po pravomoćnosti presude, te upisati da je tužitelj Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] S. Horvata PI. nadstrešnica, S. Horvata PI. površine 36 m[2] Tužitelj je, nadalje, kao i u inicijalno tužbi potraživao troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom. Na predmetnom ročištu tužitelj je, također, osporavao navode tuženika da bi zbog navedenih promjena u zemljišnoknjižnom stanju tužitelj izgubio pravni interes za konkretni parnični postupak.

9.1. U podnesku od 20. ožujka 2025. tuženik je naveo da se u odnosu na povlačenje glavnine tužbenog zahtjeva tužitelja (umjesto ispravka zemljišnoknjižnog upisa na inicijalno navedenih 3.475 m2 spornog zemljišta tužitelj sada zahtjeva ispravak u odnosu na 638 m2 spornog zemljišta), tuženik se očitovao da na povlačenje pristaje i istovremeno je predložio sudu da isto uzme u obzir prilikom odlučivanja o troškovima postupka, ovisno o ishodu konkretnog spora. U preostalom dijelu predmetnog podneska tuženik je ustrajao s navodima ranije iznesenim u tijeku postupka, prigovorom prekluzije, te je naveo i da je Ustavni sud Republike Hrvatske tužiteljevu ustavnu tužbu rješenjem broj U-III 918/2022 odbacio kao nedopuštenu. S obzirom na istaknuti prigovor prekluzije tuženik smatra da je potrebno tužbu odbaciti. Tuženik je također naveo kako on smatra da je tužbu potrebno odbaciti i zbog nedostatka pravnog interesa jer je tužitelj u postupku cijepanja čestice k. č. br. [katastarska čestica] tadašnje površne 3439 m2 na novu k. č. br. [katastarska čestica] površine 602 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 1655 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 876 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] već stekao pravo vlasništva na onim česticama na kojima se nalaze park i parkiralište koje tužitelj već godinama naplaćuje, iako se nalazio na česticama u vlasništvu tuženika i koje kao takve predstavljaju komunalnu infrastrukturu. Naveo je kako nova k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 602 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] ne predstavljaju komunalnu infrastrukturu, već građevinska zemljišta, a zato ih tužitelj nije niti mogao u postupku cijepanja stare zkč. br. [katastarska čestica] upisati na svoje ime.

9.2. Podneskom od 17. travnja 2025. tužitelj se očitovao na tuženikove navode iz podneska od 20. ožujka 2025. Tužitelj je naveo kako u konkretnom parničnom postupku nije došlo do povlačenja tužbe, nego do usklađenja tužbenog zahtjeva obzirom na promjene u zemljišno knjižnom stanju. Slijedom navedenoga tužitelj osporava da bi on povukao dio tužbenog zahtjeva. Nadalje, tužitelj je naveo kako on nije promašio prekluzivni rok, s tim u svezi naveo je da je tužba podnesena u roku, imajući u vidu odredbu članka 205.stavka 2 Zakona o zemljišnim knjigama, koji kaže da trogodišnji rok počinje teći od provedbe spornog upisa, odnosno dostave rješenja o odbijanju prigovora ili prijave.

9.2.1. U odnosu na tuženikov istaknuti prigovor nedostatka pravnog interesa, tužitelj isti smatra neosnovanim, a pri tome je naveo da je tuženik i nadalje ostao upisan kao vlasnik u zk. ul. br [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] u površini od 602m2, i na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 36m2, koje nekretnine su predmet tužbenog zahtjeva. S tim u svezi tužitelj je naveo kako s obzirom da te nekretnine pripadaju njemu, koji nekretninu posjeduje kao vlasnik dugi niz godina, ne postoji veći pravni interes, nego podnošenje predmetne tužbe, radi upisa prava vlasništva u korist tužitelja. Tužitelj je osporavao i navode tuženika da bi on pravo vlasništva na predmetnim nekretninama stekao na temelju uknjiženog prava trajnog korištenja, te je s tim u svezi tužitelj naveo kako je iz raspravnih zapisnika broj 7361 i 7362 vidljivo da je tuženik vlasništvo stekao kao slijednik Poduzeća ĐĐ Slavonski Brod, zbog uknjiženog prava trajnog korištenja. Tužitelj, smatra da navedeno nije dovoljno da bi se temeljem članka 390.a Zakona o vlasništvu trgovačko društvo upisalo kao vlasnik jer te nekretnine moraju na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe po nadležnom tijelu biti iskazane u kapitalu društva i vrijednost procijenjena u kapitalu društva. Tužitelj je naveo kako te pretpostavke na strani tuženika nisu ispunjene, a nisu bile ispunjene niti 29. ožujka 2004. zbog čega nije mogao biti i ne može ostati vlasnik predmetnih nekretnina, samo zbog sljedništva i upisanog trajnog korištenja. Nadalje, naveo je kako je tužitelj kao posjednik predmetnih nekretnina upisan u sve javne knjige i operate, nekretnine su predmet koncesije za parking, što je potvrdio i utvrdio Sporazumom o preuzimanju pokretne i nepokretne imovine bivše općine Slavonski Brod, na području Grada Slavonskog Broda. Tužitelj je naveo kako je Republike Hrvatska, koja bi bila vlasnica nekretnina obzirom da čestice nisu ušle i nisu procijenjene u temeljni kapital tuženika, potvrdila putem svoje arbitražne komisije da predmetna nekretnina pripada tužitelju.

10. Predmet spora je deklaratorni zahtjev tužitelja da se utrvdi pogrešan upis tuženikova prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] S. Horvata PI. nadstrešnica, S. Horvata PI. površine 36 m , te da se navedeni pogrešan upis ispravi na način da se predmetne nekretnine uknjiže kao vlasništvo tužitelja.

10.1. Među parničnim strankama nije sporno da su ranije u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bile upisane k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2. Nije sporno niti da vlasništvo tuženika na predmetnim nekretninama uknjiženo temeljem raspravnog zapisnika broj: 7363 veza Rz-7361 i Rz-7362. Nadalje, nije sporno niti da je u tijeku konkretnog parničnog postupka došlo do promijene zemjišnoknjižnog stanja na način da je došlo do cijepanja k. č. br. [katastarska čestica] površine 3439 m2 na nove čestice, i to: k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 602 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi park površine 1655 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište površine 876 m2; i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište 317 m2, tako da su k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 2.848 m2 otpisane s imena i vlasništva tuženika te su pripisane u novi zemljišnoknjižni uložak kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tužitelja. Među parničnim strankama nije bilo sporno niti da je kod ovoga suda između parničnih stranaka vođen parnični postupak pod brojem: P-1113/2013, u kojemu je donesena presuda poslovni broj: P-1113/2013-15 od 6. ožujka 2014. odbijen tužitelj s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini te da je ista presuda potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj: Gž-1383/2014-2 od 13. travnja 2015.

10.2. Sporno je jesu li ispunjene pretpostavke da se utvrdi je li pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva tuženika na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] S. Horvata PI. nadstrešnica, S. Horvata PI. površine 36 m[2] , a koji upis je proveden temeljem raspravnog zapisnika broj 7363 sastavljenog u postupku obnove zemljišne knjiga za k. o. [katastarska općina] proveden pod brojem R1-27/86 i rješenjem zemljišno- knjižnog odjela ovog suda broj Z-7720/2020 od 2. rujna 2020. u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], te je sporno jesu li ispunjene pretpostavke da se izvrši ispravak ovog upisa na način da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Slavonskom Brodu brisanje stanja na predmetnim nekretninama nastalog na osnovi raspravnog zapisnika provedenog pod brojem R1-27/86 i rješenja broj: Z-7720/2020 od 2. rujna 2020 uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja na ovim nekretninama. Nadalje, sporno je je li nastupila prekluzija tužiteljeva prava na podnošenje tužbe za ispravak, sporno je radi li se o presuđenoj stvari te je sporno ima li tužitelj pravni interes za podnošenje predmetne tužbe, te je sporno je li na ročištu održanom kod ovoga suda 20. veljače 2025. tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev.

11. Radi potpunog i pravilnog razjašnjenja svih spornih pitanja i utvrđivanja činjenica o kojima ovisi odluka o glavnoj stvari ovaj sud proveo je dokazni postupak u kojemu je izvršen uvid u cjelokupni spis predmeta te su pročitane isprave i to: zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], od 2. travnja 2014. (stranica spisa 6), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], od 13. travnja 2014. (stranica spisa 7 -8), raspravni zapisnik broj 7361, od 29. ožujka 2004. (stranica spisa 9), raspravni zapisnik broj 7362 (stranica spisa 10), raspravni zapisnik broj 7363 (stranica spisa 11), prigovor tužitelja priložen uz tužbu klasa: 940-01/09-24 urbr. 2178/01-05-09-01, od 30. siječnja 2009.(stranica spisa 12), rješenje ovog suda broj RZ-84/13-5 od 24. travnja 2013. (stranica spisa 13-149, ovosudnu presudu broj 1 1 13/13-15 od 6. ožujka 2014., žalbu priloženu uz tužbu, očitovanje Cerp klasa 943-01/13-2/674, urbr. 360-01/01-213-2 od 11. prosinca 2013. (stranica spisa 21-22), presudu Županijskog suda u slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, broj: Gž-1383/2014-2, od 13. travnja 2015. (stranica spisa 30-33, 62-65), odluku komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, klasa: 94001/95-01/23 urbroj: 515-02-95-10 od 12. prosinca

spisa 36-44), dopunsku odluku komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, klasa: 94001/95- 01/96 urbroj: 515-02-96 od 7. lipnja 1996., (stranica spisa 45-49), rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu broj Tt-16/6764-2 od 16. rujna 2016., (stranica spisa 56-57), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 1688/2015 od 1 1. prosinca 2019., (stranica spisa 58-61), zahtjev za prenamjenu prostora broj: 155/20070d 21. lipnja 2007., (stranica spisa 66), nalog Grada Slavonskog Broda klasa: 363-04/11-01/645, urbr. 2178/01-9/11-01 od 2. rujna 2011. (stranica spisa 67), ovosudno rješenje zemljišno-knjižnog odjela broj Z-7720/2020 od 2. rujna 2020. (stranica spisa 85-86), rješenje zemljišno-knjižnog odjela ovog suda poslovni broj Z-9776/20 od 7. listopada 2020. (stranica spisa 87-89), ispis iz geoportala za kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 90), zemljišno-knjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 95), te je izvršen uvid cjelokupni spis ovog predmeta poslovni broj: P-1113/2013.

11.1. Druge dokaze sud nije provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. - dalje: ZPP), kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

12. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 2. travnja 2014. nesporno je utvrđeno da je na k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S.pl. O, površine 36 m2, kao vlasnik upisan Đuro Đaković Holding d.d., Slavonski Brod, Dr. Mile Budaka br. 1, u 1/1 dijela (stranica spisa 6).

12.3. Nadalje, uvidom u zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], od 13. travnja 2014. sud je utvrdio da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] u više dijelova i to k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3452 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3569 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3501 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3556 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3439 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3488 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3543 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3531 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 3520 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 36 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata, površine 13 m2, a svi dijelovi su uknjiženi u vlasništvo Đuro Đaković Holding d.d. Slavonski Brod, Dr. Mile Budaka br. 1 u 1/1 dijela.

12.4. Uvidom u prigovor tužitelja od 30. siječnja 2009. klasa: 940 -01/09-01/24, urbroj: 2178/01-05-09-01, razvidno je da je tužitelj isti podnio radi ponavljanja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka po raspravnom zapisniku broj 7363.

12.5. Uvidom u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Rz-84/13-5 od 24. travnja 2013. odbijen je prigovor. Iz obrazloženja predmetnog rješenja razvidno je da je podnositelj ovdje tužitelj 5. veljače 2009. prigovorio raspravnom zapisniku broj: 7363 sastavljenom u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a koji je proveden pod brojem R1-27/86. Istim rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda određeno je brisanje zabilježbe prigovora pod brojem Z-1186/09 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz obrazloženja predmetnog rješenja proizlazi da je tužitelj u tijeku postupka naveo da su predmetnu nekretninu unijeli u temeljni kapital društva u postupku pretvorbe, ali da ne raspolažu odgovarajućim rješenjem. Nadalje, iz istog rješenja proizlazi da je sud utvrdio da između istih stranaka u pogledu iste stvari već u tijeku parnični postupak, koji je pokrenut prije predmetnog prigovora, stoga sud navodi da podnositelj prigovora nema pravnog interesa svoja prava ostvarivati u ovom postupku slijedom čega prigovor nije bilo pravično usvojiti.

12.6. Uvidom u očitovanje Centra za restrukturiranje i prodaju klasa 943 -01/13- 2/674, urbr. 360-01/01-213-2 od 11. prosinca 2013. utvrđeno je da temeljem uvjerenja Agencije za upravljanje državnom imovinom klasa: 943-01/12-02/928 od 11. ožujka 2013. I 4. Travanj 2013. Djelomičnih rješenja I zaključka Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa: UP/I-943-01/99-02/123 od 8. listopada 1999., 18. lipnja 1999., 14. studenog 2000., 29. kolovoza 2001. te Djelomičnog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa: UP/I-943-01/07-02/57 od 28. veljače 2008. K. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] nije navedena kao procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Đuro Đaković Holding Slavonski Brod. Iz sadržaja predmetnog dopisa, nadalje, proizlazi da je Centar (Centar za restrukturiranje i prodaju) ovlašten u upravnom postupku utvrđivati procijenjenost i neprocijenjenost imovine u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća.

12.7. Uvidom u zapisnik broj 7361 utvrđeno je da je isti sastavljen dana 29. ožujka 2004. u ispravnom postupku u kojemu je utvrđeno da nekretninama starog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to g,r.č. 1199 Oranica u Horvatovoj ul. sa 1201 čhv odgovaraju između ostalih i k.č.n.i. 3468/1 sa 3569 m2 iz pl. 6330. Nadalje, razvidno je da su predmetne nekretnine na B listu uknjižene kao Opće narodna imovina pod upravom Gradskog NO-a Slav. Brod, dok je na C listu uknjiženo pravo trajnog korištenja nekretnina poduzeća ĐĐ Slav. Brod. Nadalje, uvidom u zapisnik broj 7363 veza Rz- 7361 i Rz-7362, razvidno je da je u točci V. rješenja određeno osnovati novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te upisati u A k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u ul. S. Horvata pl. sa 3569 m2 iz pl. 6330 uz uknjižbu prava vlasništva za korist ĐĐ Holding d.d. Slavonski Brod, M. Budaka 1.

12.8. Uvidom u preslik naloga Grada Slavonski Brod od dana 2. rujna 2011. godine je vidljivo da je tuženiku kao vlasniku kč. br. [katastarska čestica] izvrši uklanjanje otpada sa iste.

12.9. Uvidom u rješenje zemljišnoknjižnog odjela ovog suda poslovni broj: Z- 7720/2020, od 2. rujna 2020., utvrđeno je da je provedneo cijepanje k. č. br. [katastarska čestica] površine 3439 m2 na nove čestice, i to: k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 602 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi park površine 1655 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište površine 876 m2; i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište 317 m2, te se istovremeno k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 2.848 m2 otpisuju s imena i vlasništva tuženika te prenose u novi zemljišnoknjižni uložak i dodjeljuje im se status javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tužitelja.

13. Navedene materijalne dokaze sud je prihvatio u cijelosti i iste cijenio vjerodostojnima jer činjenice koje se njima dokazuju niti nisu bile sporne među strankama u tijeku postupka. Pored toga zemljišnoknjižni izvaci, navedena rješenja i zapisnici u smislu odredbe članka 230. ZPP jesu javne isprave stoga dokazuju istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a stranke iste nisu osporavali u smislu da su u istima činjenice neistinito utvrđene ili da su nepravilno sastavljene, stoga je sud u cijelosti navedene isprave prihvatio.

14. Na temelju savjesne i brižljive ocijene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, na temelju odredbe članka 8. ZPP, ovaj sud utvrdio je da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

15. U odnosu na uređeni tužbeni zahtjev, kako je to tužitelj učinio na ročištu 20. veljače 2025., s obzirom da je tuženik naveo da se povlačenju tužbe ne protivi, valja istaknuti kako je tužitelj prvotno potraživao utvrđenje pogrešnog upisa i ispravak upisa na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2, a zatim je, nakon što je tuženik podneskom od 11. veljače 2025. izvijestio sud da je došlo do cijepanja k. č. br. [katastarska čestica] površine 3439 m2 na nove čestice, i to: k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 602 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi park površine 1655 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište površine 876 m2 ; i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi parkiralište 317 m2, te se istovremeno k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 2.848 m2 otpisuju s imena i vlasništva tuženika te prenose u novi zemljišnoknjižni uložak i dodjeljuje im se status javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tužitelja, tužitelj je na ročištu održanom 20. ožujka 2025. uredio tužbeni zahtjev na način da je zahtijevao utvrđenje pogrešnog upis uknjižbe prava vlasništva u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] S. Horvata PI. nadstrešnica, S. Horvata PI. površine 36 m[2] uknjižena kao vlasništvo 1/1 dijela na ime tuženika. Dakle, u inicijalnoj tužbi potraživao je utvrđenje pogrešnog upisa na k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u Ulici S. pl. Horvata površine 3439 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Nadstrešnica u Ulici S. pl. Horvata površine 36 m2, a uređenom tužbom potraživao je utvrđenje pogrešnog upisa na k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Ivana Gundulića dvorište površine 602 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Horvata PI. nadstrešnica, S. Horvata PI. površine 36 m2 . Naime, i u inicijalno podnesenoj tužbi i u uređenoj tužbi oznake zemljišnoknjižnih čestica ostale su iste, promijenjen je zemljišnoknjižni uložak i njihova površina, s obzirom da je u tijeku konkretnog parničnog postupka došlo do cijepanja k. č. br. [katastarska čestica].

15.1. S tim u svezi sud utvrđuje kako u konkretnom postupku nije došlo do povlačenje dijela tužbenog zahtjeva nego se radi o preinaci istoga s obzirom na promjenu stanja u zemljišnoj knjizi, odnosno s obzirom na okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe. Naime, odredbom članka 191. stavak 2. ZPP propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. U konkretnoj pravnoj stvari, tužitelj je nakon promjena u zemljišnoj knjizi, uslijed cijepanja čestica iz iste činjenične i pravne osnove potraživao utvrđenje pogrešnog upisa na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu je površina k. č. br. [katastarska čestica] promijenjena (prvotno 3439 m2, a nakon cijepanja površine 602 m2). Slijedom navedenoga tuženikov zahtjev da sud uzme u obzir prilikom odluke o troškovima, činjenicu da je tuženik pristao na povlačenje tužbe, sud cijeni neosnovanim.

16. U odnosu na tuženikove prigovore koje je isticao tijekom postupka, prije svega sud smatra važnim istaknuti kako se, konkretni upis – uknjižba prava vlasništva za korist tuženika, provedeno je, a što niti nije bilo sporno, temeljem raspravnog zapisnika zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda broj: 7361 i 7362 od 29. ožujka 2004., stoga sud smatra da je neosnovano pozivanje tuženika na odredbe Zakona o zemljišnim knjigama iz 2019. koji je stupio na snagu 6. srpnja 2019., sud smatra da je potrebno primijeniti odredbe Zakona o zemljišnim knjigama važećem u vrijeme upućivanja tužitelja na podnošenje tužbe za ispravak, a tužitelj je upućen na podnošenje tužbe za ispravak rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda broj:

Rz-84/13-5 od 24. travnja 2013., stoga se ima primijeniti Zakon o zemljišnim kn jigama "Narodne Novine" broj: 91/96 s izmjenama o dopunama objavljenim u Narodnim novinama broj: 114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 126/2010- dalje: ZZK/96). Naime, o tužbi za ispravak pogrešnog upisa po članku 117. stavak 3. ZZK/96 radi se u slučaju kad postoji pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenog upisa, a čiji bi ispravak dovodio u pitanje već stečena prava i dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige. U slučaju tužbe za ispravak nije riječ o pogrešci u rješenju kojim se nalaže upis, nego o pogrešci prilikom provedbe upisa u zemljišnoj knjizi. (isto Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske, odluka broj:Pž- 2140/2024-2 od 9. listopada 2024.)

17. Odredbom članka 197. stavak 1. alineja 1. ZZK/96 važećem u vrijeme upućivanja tužitelja na podnošenje tužbe za ispravak, određeno je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ZZK za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora, a da isto tako, sukladno odredbi članka 129. ZZK/96 rok za podnošenje brisovne tužbe propisan je isključivo u slučaju podnošenja brisovne tužbe protiv poštenog trećeg stjecatelja koji je svoje pravo upisao izvodeći ga iz nevaljanog prednikovog upisa, pa podnošenje brisovne tužbe nije ograničeno rokom ukoliko se tužba podnosi protiv neposrednog stjecatelja tj. osobe u čiju korist je proveden upis. Nadalje stavkom 3. istog članka propisano je da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga.

17.1. Isto tako, odredbom članka 129. ZZK/96 propisano je da nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

18. Slijedom navedenoga, ovaj sud smatra da se tužba za ispravak može s uspjehom podnijeti u rokovima određenim za podizanje brisovne tužbe iz članka 129. ZZK-a, koja je što se tiče rokova vremenski ograničena samo u odnosu na poštenog trećeg stjecatelja, a ne i u odnosu na neposrednog stjecatelja i nepoštenog trećeg stjecatelja. Navedeno znači da se tužba protiv osobe u čiju je korist proveden upis glede kojeg se zahtijeva ispravak ( neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih pravnih slijednika i nepoštenog trećeg stjecatelja može podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno ( čl. 129. stavak 1.ZZK-a). Naime, ukoliko bi tuženik bio neposredni stjecatelj tj. osoba u čiju je korist provedena nevaljana, neistinita uknjižba, tužitelj nije u prekluziji, odnosno nije izgubio pravo na podnošenje tužbe, s obzirom da se brisovna tužba protiv neposrednog stjecatelja s uspjehom može podići sve dok ne nastupe činjenice temeljem kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige, slijedom čega, je pravo na podizanje brisovne tužbe u konkretnom slučaju vremenski neograničeno, stoga je i neosnovan istaknuti prigovor prekluzije. (isto Županijski sud u Zagrebu, odluka broj: Gž Zk-99/2024-2 od 25. srpnja 2025.) Naime, sam tuženik je naveo kako je tužitelj predmetno rješenje zemljišnoknjižnog odjela zaprimio 2. svibnja 2013., a tužbu je podnio 14. travnja 2024, stoga nije protekao niti trogodišnji rok iz članka 197. stavak 2. ZZK/96.

19. Tužbom za ispravak pobijaju upisi izvršeni u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige, u pojedinačnom ispravnom postupku (što je situacija u konkretnoj pravnoj stvari), kao i u postupku povezivanja, pri čemu upis ne mora biti obavljen samo uknjižbom kao kod brisovne tužbe, nego i drugim zemljišnoknjižnim upisima. U ovom je slučaju tužba za ispravak vezana uz provođenje postupka pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka i njome se pobijaju upisi koje je zemljišnoknjižni sud izvršio u postupku ispravka kao posebnom zemljišnoknjižnom postupku. Takva tužba nije tužba za ispravljanje upisa u formalno-pravnom smislu, niti se u povodu takve tužbe ispituje formalnopravna istovjetnost naloga za upis iz rješenja zemljišnoknjižnog suda i samog upisa. Naprotiv, u parnici po tužbi za ispravak provode se svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva. U parnici u povodu tužbe za ispravak pogrešnog upisa sud donosi odluku na temelju ocjene svih provedenih dokaza nužnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja glede postojanja određenog knjižnog prava, njegovog nositelja, sadržaja i opsega - s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava, kao i na odredbe zemljišno-knjižnog prava koje uređuju pretpostavke za upis tog prava u zemljišnu knjigu. Sud u postupku koji se provodi povodom tužbe za ispravak nakon provedenog posebnog zemljišnoknjižnog postupka, ispituje ima li osoba u čiju je korist u tom posebnom postupku izvršen upis nekog prava u zemljišnoj knjizi doista to pravo (konkretno pravo vlasništva), odnosno ima li tužitelj takvo pravo (isto Vrhovni sud Republike Hrvatske, odluke broj: Rev-2018/2012, Rev-410/2022).

19.1. Međutim, kako je sud uvidom u ovosudni spis poslovni broj: P -1113/2013 utvrdio, a što niti nije bili sporno među strankama, u predmetnom parničnom postupku tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja tužiteljeva prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u ulici S. pl. Horvata površine 3488 m2. Predmetnom tužbom tužitelj je tražio utvrđenje njegova prava vlasništva na predmetnoj nekretnini i izdavanje tabularne isprave podobne za upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Iz historijata tužbe i kasnijih navoda tužitelja proizlazi da je tužitelj stekao pravno vlasništva dugotrajnim posjedovanjem – dosjelošću, također tužitelj se u podnesku od 5. lipnja 2008. pozivao i da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao temeljem Sporazuma o preuzimanju pokretne i nepokretne imovine bivše Općine Slavonski Brod od 24. svibnja 1994. Dakle, u parničnom postupku koji je vođen i pravomoćno okončan pred ovim sudom – parnični postupak poslovni broj: P- 1113/2013 tužitelj je u pogledu stjecanja prava njegova vlasništva na predmetnoj nekretnini (k. č. br. [katastarska čestica]) tužbeni zahtjev temeljio na navodima identičnim u konkretnom parničnom postupku. Nesporno je da je presudu donesenu u tom postupku poslovni broj: P-1113/2013-15 od 6. ožujka 2014. potvrdio Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, presudom broj: Gž-1383/2014-2 od 13. travnja 2015. Međutim, iz obrazloženja navedene prvostupanjske presude proizlazi da je tužbeni zahtjev odbijen jer nije podnio tužbu radi ispravka, na koju tužbu je jedino bio ovlašten. Stoga se u navedenom postupku sud nije niti upuštao u utvrđivanje je li tužitelj stekao pravno vlasništva. Stoga sud cijeni neosnovanim prigovor presuđene stvari.

19.2. Naime, sud je utvrdio da se u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o presuđenoj stvari – res iudicata, i to polazeći od općih stajališta o res iudicata koje je izrazio Europski sud za ljudska prava u predmetu Brletić protiv Hrvatske (br. 42009/10, presuda, 16. siječnja 2014.;) koja glase: "37. Sud ponavlja da pravo na pošteno suđenje prema članku 6. stavku 1. Konvencije, tumačeno u svjetlu načela vladavine prava i pravne sigurnosti, obuhvaća zahtjev da se presuda u slučajevima kada su sudovi zaključili pitanje s pravomoćnim učinkom ne bi trebala dovoditi u pitanje (vidjeti predmete Brumărescu protiv Rumunjske [VV], br. 28342/95, stavak 61., ESLJP 1999 - VII i Kehaya i ostali protiv Bugarske, br. 47797/99 i 68698/01, stavak 61., 12. siječnja 2006.). 38. Načelo res iudicata zahtijeva da nijedna stranka nema pravo tražiti reviziju pravomoćne i obvezujuće presude samo u svrhe odobravanja ponovnog suđenja i donošenja nove odluke u predmetu. Svaka se revizija ne bi trebala tretirati kao prikrivena žalba, a sama mogućnost postojanja dvaju viđenja o predmetu nije osnova za ponovno razmatranje (vidjeti predmet V protiv Litve, br. 50208/06, stavak 21., 31. svibnja 2012.). 39. Razlog tome leži u činjenici da je načelo prema kojem je pravomoćna presuda res judicata i rješava spor između stranaka s pravomoćnim učinkom temeljni element prava na pošteno suđenje koje jamči članak 6. Konvencije u građanskim pitanjima (vidjeti predmet Kehaya i ostali, prethodno navedeno, stavak 63.)."

19.3. Dakle, slijedom svega navedenoga ovaj sud zaključuje kako pravomoćna sudska odluka djeluje između stranka na koje se odnosi te za njih predstavlja individualni zakon kojeg su one dužne poštivati u cijelosti (res iudicata facit ius inter partes). Nadalje, pravomoćna sudska presuda smatra se istinitom po načelu res iudicata pro veritate habetur (presuđena stvar se prihvaća (uzima) kao istinita). Slijedom navedenog kako u ovosudnom predmetu poslovni broj: P-1113/2013 sud iako je odbio tužbeni zahtjev, nije utvrđivao ima li osoba u čiju je korist u tom posebnom postupku izvršen upis nekog prava u zemljišnoj knjizi doista to pravo (konkretno pravo vlasništva), odnosno ima li tužitelj takvo pravo, stoga se u tom dijelu ne radi o pravomoćno presuđenoj stvari, pa je isto ovlašten sud utvrđivati u povodu tužbe podnesene u konkretnom postupku. Slijedom navedenoga sud prigovor presuđene stvari smatra neosnovanim.

20. Dakle, iz raspravnog zapisnika zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj 7361 nesporno proizlazi da su nekretnine koje su predmet ovog postupka katastarske čestice koje su se vodile kao društveno vlasništvo, odnosno Opća narodna imovina, dok je kao knjižni nositelj prava trajnog korištenja bilo uknjiženo poduzeće ĐĐ Slav. Brod.

20.1. Kako su dakle nekretnine koje su predmet ovog postupka bile društveno vlasništvo, a korisnik Općina Slavonski Brod, a niti tužitelj niti njegov pravni prednik - odgovarajuće društvo poduzeće nisu bili upisani kao nositelji prava upravljanja, korištenja i raspolaganja u zemljišnim knjigama niti su dokazali da su vrijednost predmetnih nekretnina unijeli u iskaz temeljnog kapitala društva u postupku pretvorbe, to se ne radi o pogrešnom upisu prava vlasništva u korist tuženika kao pravnog slijednika bivše Općine Slavonski Brod koji je proveden u postupku obnove zemljišnih knjiga pod brojem Rz-27/86, a temeljem raspravnog rješenja od 29. ožujka 2004., jer nisu bile ispunjene pretpostavke za stjecanje i nastavno tome uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja koje propisuje odredbe članka 360. i 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01. – dalje: ZVDSP).

21. Naime odredbom članka 360 ZVDSP propisano je da pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije (stavak 1).Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije (stavak 2). Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju na sva stvarna prava (stavak 3). Za up ise prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja u zemljišnim knjigama i u drugim javnim upisnicima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uzet će se da su upisi prava vlasništva (stavak 4).

21.1. Nadalje, valja istaknuti kako je odredbom članka 362. stavak 2. ZVDSP propisano da se smatra da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

21.2. Odredbom članka 390 a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst) propisano je da trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile :društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

21.3. Dakle, s obzirom da je poduzeće ĐĐ Slav. Brod na predmetnim nekretninama imalo uknjiženo pravo trajnog korištenja, uzimajući pri tome u obzir da su predmetne nekretnine društveno vlasništvo, a da prema citiranoj zakonskoj odredbi se radi o oborivoj presumpciji (predmnijevni), a da tužitelj istu nije osporio te sud nesporno utvrđuje da je tuženik vlasnik predmetnih nekretnina.

22. Shodno navedenome ovaj sud utvrđuje kako nisu ostvarene niti pretpostavke za ispravak i brisanje prava vlasništva tuženika koji je proveden raspravnim zapisnikom broj 7363 koje propisuje odredba članak 129. ZZK/96 jer tužitelj nije dokazao da je on ili njegov prednik bio nositelj knjižnog prava kojemu je spornom uknjižbom povrijeđeno, a niti da je tuženik uknjižio svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženog ali neistinitog prava prednika.

22.1. Ovaj sud također smatra kako nema mjesta niti primjeni odredbe članka 364. stavak 6. ZVDSP-a. Kako bi se temeljem ove odredbe tužitelj upisao kao vlasnik spornih nekretnina u zemljišnim knjigama odnosno da se utvrdi da je temeljem ove zakonske odredbe stekao vlasništvo spornih nekretnina.

23. Iz Sporazuma o preuzimanju pokretne i nepokretne imovine bivše Općine Slavonski Brod od 24. svibnja 1994., odnosno odluke Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, klasa: 940 - 01/95-01/23, urbroj: 515-02-95-10, od 12. prosinca 1995. utvrđeno je koje nekretnine sačinjavaju neraspoređenu imovinu između ostalog i nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da se imovina bivše Općine Slavonski Brod koja se sastoji od pokretnina I nekretnina pripada u vlasništvo Gradu Slavonskom Brodu (drugi dio pripada Županiji Brodsko-posavskoj, a kako je to predmetnom odlukom određeno). Uvidom u dopunsku odluku od 7. lipnja 1996., klasa: 940-01/96-01/0096, urbroj: 515- 02-96-16 utvrđeno je da neraspoređenu imovinu bivše Općine slavonski Brod sačinjavaju osnivačka prava nad javnim poduzećima Toplina, Komunalac, Slavonijatrans, Vodovod, odnosno da Gradu Slavonski Brod pripadaju u cijelosti osnivačka prava na Javnim poduzećima Toplina i Komunalac. S obzirom na predmetnu odluku ovaj sud utvrđuje da se radi o pravnom aktu kojim se regulira prijenos vlasništva ili prava korištenja nad imovino, isti u koliko je sastavljen u propisanom obliku može biti osnova stjecanja prava vlasništva, međutim sud smatra da u konkretnom slučaju isti nije valjana pravna osnova za stjecanje prava vlasništva jer ne sadrži sve potrebne elemente za prijenos prava s obzirom da nije navedeno koje točno k.č.br. se prenose na tužitelja, a tužitelj nije dokazao koje k.č.br. su u vrijeme eventualnog prijenosa prava vlasništva bile uknjižene u zk.ul. u odnosu na koje nekretnine se sporazum odnosi. Stoga sud smatra da navedeni sporazum niti nije mogao biti osnova stjecanja prava tužiteljeva vlasništva.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP te članka 155. ZPP, a s obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u postupku, sud je tužitelja obvezao da tuženiku naknadi nužne troškove parničnog postupka.

24.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.459,95 EUR (11.000,00 EUR), priloženi troškovnik te činjenicu da tuženika zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa) tuženiku su kao osnovani utvrđeni slijedeći troškovi:

- trošak sastava podneska od 11. veljače 2025. i 21. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. točka 1. Tarife, odnosno 400,00 EUR,

- trošak zastupanja na ročištu 17. veljače 2026. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife.

Sud je dakle ukupno osnovanim utvrdio iznos od 600,00 EUR na koji iznos je tužitelju priznao i PDV od 25% u iznosu od 150,00 EUR, a što ukupno iznosi 750,00 EUR.

24.2. U popisanom troškovniku, ali i ranije u tijeku postupka, tuženik je samo uopćeno potraživao naknadu troškova postupka bez zahtjeva za dosudom zakonskih zateznih kamata, stoga kako sud sukladno odredbi članka 2. stavak 1. ZPP odlučuje u granicama zahtjeva stavljenim u postupku, temeljem navedene odredbe i odredbe članka 151. stavak 3. ZPP sud nije odlučivao o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene troškove postupke.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 30. ožujka 2026.

Sutkinja

Anđela Bionda Martić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka odnosno putem e-komunikacije, ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

DNA:

1. Tužitelj Grad Slavonski Brod po punomoćnici Ivani Đurinac Vuković, odvjetnici u Slavonskom Brodu

2. Tuženik Đuro Đaković Grupa d.d. po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Žurić i partneri d.o.o., odvjetnicima u Zagrebu