Poslovni broj: 29 P-1520/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

F 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu ovog suda Vlatki Gašperov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćnici Rei Atelj, odvjetnici u [adresa] protiv tuženika Grad Šibenik, OIB: 55644094063, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, zastupan po gradonačelniku ĐL, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave dana 19. ožujka 2026.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika tuženice, a objavljene dana 30. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva realnog dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi Škaljevina, pašnjak, sveukupne površine 5765 m2, upisana u ZU 183 k.o. u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku za k. o. [katastarska općina], koji dio je označen likom i slovima F-G-H-I-J-K-L-F u površini od 1416 m2 te likom i slovima E-F-L-M-E-U u površini od 453 m2, sveukupno 1869 m2, na geodetskom snimku ureda ovlaštenog inženjera NL, ing. geod. iz Šibenika, slijedom čega je tužiteljica ovlaštena da temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti te nakon provedbe parcelacije, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini na svoje ime i u svoju korist u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, uz istovremeni upis brisanja postojećeg prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica FL (dalje: tužitelj) je dana 28. kolovoza 2023. godine podnijela tužbu protiv tuženika Grad Šibenik radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na snimku izrađenom od strane KL, ing.geod. je označen likom i slovima F-G-H-I- J-K-L-F u površini od 1416 m2 te likom i slovima E-F-L-M-E-U u površini od 453 m2, sveukupno 1869 m2.

1.1.Tužiteljica je u tužbi navela da je stvarni i izvanknjižni vlasnik i posjednik dijela naprijed opisane nekretnine. Međutim kao vlasnik navedene nekretnine upisana je Općenarodna imovina dok je kao organ upravljanja uknjižen Mjesni narodni odbor Grebaštica. Nadalje, tužiteljica navodi da je vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekla temeljem Ugovora o darovanju nekretnina sklopljenim sa ocem ŽL, a koji je istu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza pok. HL i diobom sa braćom i sestrama. Na temelju naprijed navedene diobe sačinjena je geodetska snimka-skica mjesta. Nadalje navodi da je pok. HL navedenu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svojih prednika i dosjelošću te je nekretnina korištena od strane prednika tužitelja za ispašu blaga.

2.Tuženi je na pripremnom ročištu naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu jer nije dokazan pravni osno stjecanja prava vlasništva.

3.U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileži spisu i to : geodetski snimak dijela čestice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 26. veljače 2018. godine ( list 5-9 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 1105 za k. o. [katastarska općina] ( list 10,11 spisa), rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Alisi Kale iz Šibenika, broj O-1058/16 od dana 31.08.2016. godine, Međusobna dioba poslije smrti oca LL pok. Đ sklopljena između nasljednika HL ( list 7 spisa), Ugovor o darovanju nekretnina ovjeren kod javnog bilježnika Lijana Malenica iz Šibenika, broj OV-4197/23 od dana 19. srpnja 2023. godine, zemljišne knjige ovog suda te izveo dokaz saslušanjem svjedoka VL, DL i TL (list 39-41 spisa).

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istodobni izbris tuženika i upis tužiteljice u zemljišne knjige pozivajući se na rješenje o nasljeđivanju doneseno iza smrti HL i darovni ugovor sklopljen sa ocem, kao izvanknjižnim vlasnicima te dugogodišnjim posjedom (dosjelošću) njihovih pravnih prednika, sve prikazano na geodetskom snimku ured ovlaštenog inžinjera KL, ing. geod.

7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine, broj 4/1977, 36/1977, 36/1980., 6/1980., 69/1982., 43/1982., 58/1984., 74/1987., 57/1989., 20/1990., 27/1990., 35/1991., "Narodne novine ", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022, 155/2023, dalje ZPP), ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

8. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz e izvadaka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica]).

9. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O - 1058/16 doneseno iza smrti HL pok. Đ utvrđeno je da je predmet nasljeđivanja između ostalog i nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] zvana " škaljevina", a koja je pripala supruzi OL te djeci PL, VL, ML i TL.

9. Uvidom u Međusobnu diobu poslije smrti oca LL. Đ sklopljena između nasljednika HL, evidentno je da je predmet diobe bila i nekretnina narodnog naziva Škaljevina,

9.1.Nesporno je da u priloženoj Međusobnoj diobi nekretnina koja je predmet spora nije navedena pravilnim zemljišno knjižnim oznakama brojeva zemljišnoknjižnih čestica već po navodima tužiteljice po narodnom imenu „Škaljevina“.

10. Pregledom Ugovora o darovanju sklopljen između ŽL i FL evidentno je da je darovatelj RL, kao izvanknjižni vlasnik darovao svojoj kćerci FL predmetnu nekretninu.

11. Pregledom Izjave ĆL, jedan od sunasljednika iza smrti pok. HL, evidentno je da isti potvrđuje da je tužiteljica vlasnica i posjednica realnog dijela nekretnine označenog kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je označen likom i slovima F-G-H-I-J-K-L-F u površini od 1416 m2 te likom i slovima E- F-L-M-E-U u površini od 453 m2, sveukupno 1869 m2, na geodetskom snimku ureda ovlaštenog inženjera NL, ing. geod. Iz Šibenika, a koju je stekla darovanjem od svog oca ŽL.

12. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja nekretnine sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka i nasljednike HL i to VL, DL i TL.

13.1. Svjedok VL, (1958.), stric tužiteljice je naveo da je brat njezinog oca ŽL. Njihovi roditelji su se zvali HL i OL. Njegov otac HL predmetnu nekretninu je stekao nasljeđivanjem od svoje majke, a njegove bake BL rođ. N. Predmetna nekretnina je položena u mjestu Grebaštica, u blizini magistralnog puta za Split sa desne strane. U narodu se zove Škaljevina, a radi se o velikoj površini zemlje koju su on, brat RL, sestra K i brat DL međusobno podijelili tako da svatko od njih što je čije i drži u posjedu konkretni dio. Na taj način dio predmetne nekretnine, koji je predmet ovog spora, u podijeli između nas braće i sestre dopao je njegovog brata ŽL. U naravi je to ledina dok je ona dio kojeg je on dobio već uknjižio na sebe. Poznato mu je da oj njegovog brat RL, dio koji je njega dopao darovao kćerki FL te ona to drži u nesmetanom posjedu. Sjeća se da je njegova baka BL vodila spor proti Grada Šibenik da se utvrdi vlasništvo zemlje zv Škaljevina i ona je u tome uspjela, a kako to da je ostao upisan Grad Šibenik on to ne zna. Predmetna nekretnina je u cijelosti omeđena suhozidima i to kako u cijelosti tako i u onim dijelovima koji su dopali njega, braću i sestre. Tako da je ovaj dio koji tužiteljica traži ovom tužbom u cijelosti ograđen suhozidima. Predmetnu nekretninu su obrađivali njegovi preci, a naročito njegov otac HL intenzivno obrađivao i radio i bio neumoran do smrti. Nikada nitko niti mene ni ti braću i sestre, a tako ni mog oca ili baku nije ometao u posjedovanju predmetne nekretnine. Vlasnici susjednih nekretnina su njihovi rođaci također prezimena BL. Svi su upisani katastar, a u zemljišnim knjigama je ostao upisan Grad Šibenik do dan iako se zna da je to njihovo.

13.2. Svjedok DL ( 1960.), stric tužiteljice. Naveo je da zna što je predmet spora i zna da je otac tužiteljice RL dobio predmetnu nekretninu nasljeđivanjem iza smrti roditelja kao što je on dobio dio te zemlje.

13.3. Svjedok TL ( 1957.) teta tužiteljice navela je da su se ona i braća RL, VL i DL međusobno podijelili nakon smrti roditelj HL i AL i u toj podjeli svakog od njih je dopao konkretni fizički dio zemlje zv Škaljevina. Na taj način otac tužiteljice je dobio ona dio koji je predmet ovog spora i to je držao u nesmetanom posjedu sve dok nije darovao tužiteljici koja sada drži u posjedu.

14.Saslušani svjedoci su u svim bitnim dijelovima iskazivali identično po pitanju poznavanja rodoslovlja obitelji tužitelja pa su tako identično iskazivali kako je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla darovanjem od svog oca, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. HL i diobom sa ostalim nasljednicima, dok je HL nekretninu stekao nasljeđivanjem od svoje majke BL. U bitnim dijelovima su identična svjedočenja u pogledu dugogodišnjeg načina posjedovanja i osoba posjednika predmetnih nekretnina , a evidentno je i pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. HL u kojem rješenju je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] pripala nasljednicima pok. HL, a koji su se temeljem Međusobne diobe podijelili. Nadalje, iako je u navedenoj Međusobnoj diobi predmetna nekretnina pripala kćeri TL i sinovima VL i DL, isti su posvjedočili da je dio nekretnine pripao i ŽL i to upravo onaj dio koji je isti darovao kćerci FL. Sud nije našao razloga ne pokloniti vjeru saslušanim svjedocima jer su iskazivali u bitnim dijelovima identično, a njihovi iskazi su u suglasju sa priloženim materijalnim dokazima priloženima uz tužbu. Svjedoci su svjedočili o činjenicama koje su im poznate neposredno . Svjedoci su detaljno iskazivali način posjedovanja te da bi se radilo o mirnom uživanju istog.

15. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., 81/2015, dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

16.Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

17. Nastavno na rečeno, iz iskaza svjedoka, priložena rješenja o nasljeđivanju i posjedovni list, zaključuje se kako su prednici tužitelja u dugogodišnjem posjedu i prije 1941. godine, ali imajući u vidu citirane odredbe u toč. 15. svakako je prošlo više od 40 godina mirnog posjeda tužiteljevih prednika, bez razloga za sumnju da bi upravo cjelokupni posjed predstavljao cjelinu koji u naravi predstavlja maslinik koji tužitelj obrađuje.

18.Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljem ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spora,. Slijedom navedenog ŽL, r. N zajednički je prednik svih koji na navedenom području imaju nekretnine iz obitelji ŽL, a koja je započela posjed, kao i njezini nasljednici i to djed tužiteljice HL i otac tužiteljice ML, nastavili su s mirnim i neometanim posjedom.

19.Zaključak ovog suda je da je tužiteljica stekla darovanjem pravo vlasništva na predmetu spor, a njezini prednici nasljeđivanjem i dugogodišnjim neometanim posjedom, dakle, ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV-a, zbog čega je zahtjevu tužitelice valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci, kontinuiranim, mirnim i od nikog ometanim posjedom prednika izvršavanog glede sporne nekretnine više od 40 godina, a svakako i ranije što su o posrednim i općepoznatim činjenicama za žitelje onog kraja iskazivali saslušani svjedoci.

20. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).

21. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Šibenik, 30. ožujka 2026.

Sudac

Vlatka Gašperov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku

DN-a:

1. Pun tužitelja

2. Pun tuženika

3. U spis